|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|  |
 PREGLED POREZNIH PROPISA 
MINISTARSTVO FINANCIJA Na temelju članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04) i članka 96. stavka 2. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (»Narodne novine«, broj 147/02, 175/03 i 177/04) donosim PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK - (NN 95/05) I. TEMELJNE ODREDBE 1. Opća odredba Članak 1. Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje provedba Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) i način izvješćivanja o doprinosima za obvezna osiguranja prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja. 2. Porezni obveznik 2.1. Pojam poreznog obveznika Članak 2. (1) Porezni obveznik jest fizička osoba iz članka 2. Zakona koja ostvaruje dohodak. (2) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka. (3) Kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaća po odbitku, obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza, obračuna i uplate kamata zbog nepravodobne uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvješća i evidencija imaju isplatitelji primitaka (pravne i fizičke osobe) i stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavak 7. Zakona te izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona. (4) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako obavlja djelatnost koja podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj. 2.2. Rezident i nerezident Članak 3. (1) Porezni obveznik jest rezident prema članku 3. Zakona. (2) Porezni obveznik jest nerezident prema članku 4. Zakona. (3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godišnja porezna prijava na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. 3. Oporezivi dohodak Članak 4. (1) U skladu s člankom 5. stavkom 1. Zakona, dohotkom koji se oporezuje prema izvoru smatra se: 1. dohodak od nesamostalnog rada, 2. dohodak od samostalne djelatnosti, 3. dohodak od imovine i imovinskih prava, 4. dohodak od kapitala, 5. dohodak od osiguranja, 6. drugi dohodak. (2) Rezidentima se oporezuje ukupni dohodak koji ostvare u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a nerezidentima dohodak ostvaren u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka). (3) Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona. II. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE Članak 5. (1) Osnovica poreza na dohodak jest ukupni iznos dohotka prema svim izvorima dohotka iz članka 5. Zakona i to: 1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona, 2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članaka 17. do 24. Zakona umanjen za: 2.1. iznos plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 56. stavka 1. Zakona, 2.2. iznos izdataka za školovanje i stručno usavršavanje iz članka 56. stavka 6. Zakona, 2.3. iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona, 2.4. preneseni gubitak iz članka 35. Zakona, nakon umanjenja iz točaka 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga stavka, koji je ostvaren po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, 3. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, 4. dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona, 5. dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona, 6. drugi dohodak iz članka 32. Zakona, umanjen za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. (2) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za rezidenta prema načelu svjetskog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. Djelatnost koja u inozemstvu podliježe porezu na dohodak, a u tuzemstvu bi se oporezivala porezom na dobit, ne podliježe u tuzemstvu porezu na dohodak. Za inozemni dohodak ne može se zahtijevati oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit. (3) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak rezidenta, načelo svjetskog dohotka primjenjuje se i na gubitak nastao obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, što znači da se inozemni gubitak po osnovi samostalne djelatnosti može odbiti od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti. Odbijanje nije moguće za gubitak iz inozemstva, koji bi se, da je ostvaren u tuzemstvu, utvrđivao po propisima o oporezivanju dobiti. (4) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za nerezidenta prema načelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji nerezident ostvari u tuzemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavak 1., 11. i 27. Zakona odnosno umanjen za osnovni osobni odbitak, dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa i dio osobnog odbitka za darovanja dana u tuzemstvu na način i pod uvjetima propisanima Zakonom. (5) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak nerezidenta načelo tuzemnog dohotka vrijedi i za gubitak, što znači da se od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona ili djelatnosti koja se oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona može odbiti samo tuzemni gubitak od samostalne djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga. (6) U osnovicu poreza na dohodak, prema stavku 1. ovoga članka, ne uključuje se drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa u skladu s člankom 33. Zakona i dohodak koji se paušalno oporezuje u skladu s člankom 44. Zakona. III. OPĆA NAČELA UTVRĐIVANJA DOHOTKA 1. Primici koji se ne smatraju dohotkom Članak 6. (1) Dohotkom se ne smatraju primici iz članka 9. Zakona. (2) Prema članku 9. stavku 1. točki 8. Zakona, nagrade koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smatraju se dohotkom ako su propisane statutom tih jedinica odnosno općim aktima tih jedinica donesenima na temelju odredbi statuta kojim se te nagrade mogu ustanoviti i isplatiti i ako su sredstva za te namjene planirana u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Iznimno od članka 9. stavka 1. točke 2. Zakona, primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. po rasporedu ostvarene dobiti za 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu, smatraju se, u skladu s člankom 68. stavkom 2. Zakona, primicima od kojih se utvrđuje i oporezuje dohodak od kapitala, ako se isplaćuju od 1. siječnja 2005. godine. (4) Primici iz članka 9. stavka 2. i 3. Zakona koji su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom. Primici iz članka 9. stavka 2. točka 2.1. Zakona smatraju se dohotkom, ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima. Primici iz članka 9. stavka 2. točke 2.1.5. Zakona koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona. (5) Darovi iz članka 9. stavka 2. točke 2.3. Zakona ne smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak ako su darovatelj i daroprimatelj fizičke osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom. (6) U skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom 2.7. Zakona, dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, pod propisanim uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu te pod uvjetom da nisu u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona. Od tih primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvjetima: da zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja, da su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žiroračun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe, te da davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge i drugo). Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom. Darovanja za zdravstvene potrebe koje isplaćuje ili daje poslodavac odnosno isplatitelj primitka iz članka 14. Zakona svojem radniku odnosno osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona, smatraju se primitkom u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona, pa se po toj osnovi utvrđuje i oporezuje dohodak od nesamostalnog rada. (7) Porez na dohodak ne plaća se po osnovi skrivenih isplata dobiti iz članka 7. stavka 5. točke 5. Zakona o porezu na dobit odnosno na manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore, u smislu poreza na dodanu vrijednost, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva. 2. Primici na koje se ne plaća porez na dohodak Članak 7. (1) Primici na koje se ne plaća porez na dohodak jesu primici iz članka 10. Zakona. (2) U skladu s člankom 10. točkom 3. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog proračuna i centara za socijalnu skrb i na jednokratni dodatak zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza koji isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje prema posebnom propisu. (3) Prema članku 10. točki 6. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga isplaćene po posebnim propisima do propisanog iznosa. Ako ukupni primici za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga umanjeni za naknadu za posredovanje u korist posrednika, ne prelaze propisani iznos iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, navedeni primici ne podliježu obvezi utvrđivanja dohotka i obračunu i uplati predujma poreza na dohodak. (4) Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom 10. točkom 7. Zakona, na naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu. Naknada koja je određena u jednokratnom iznosu i isplaćuje se u obrocima, zbog nemogućnosti jednokratne isplate, a najviše do dvanaest (12) obroka u poreznom razdoblju u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka ili u idućem poreznom razdoblju nakon što je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom na koji se plaća porez na dohodak. Ako je naknada štete određena u jednokratnom iznosu, a isplaćuje se u više od dvanaest (12) obroka, razlika naknade štete iznad dvanaest (12) obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi dohodak ovisno o izvoru dohotka. Navedeno se odnosi i ako se naknada štete određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do dvanaest (12) obroka u poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i idućega poreznog razdoblja u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka. Ako je naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno utvrđenim obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice mjesečno), smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaća porez na dohodak u skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete u točno utvrđenim obrocima isplaćuje na temelju prijašnjeg radnog odnosa, smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona. (5) U skladu s člankom 10. točkom 11. Zakona, oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 13. i 14. ovoga Pravilnika isplaćene po osnovi službenih putovanja fizičkim osobama koje u neprofitnim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona. Primici po osnovi naknada za službena putovanja odnose se na službena putovanja za potrebe tih organizacija. (6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, oporezivim primicima ne smatraju se naknade za službena putovanja po osnovi prijevoza i noćenja iz članka 13. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Pravilnika koje isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju. (7) Porez na dohodak ne plaća se na stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika. Ako stipendiju učeniku ili studentu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa stipendije svih isplatitelja. U tom slučaju učenik ili student čiji ukupan iznos isplaćenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos, obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaćenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja. Ako učenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima stipendije i od drugih isplatitelja. (8) Stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske smatraju se primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak, a prema članku 10. točki 13. Zakona. Isplata stipendije po toj osnovi ne isključuje pravo na neoporezivi iznos stipendije iz članka 10. točke 12. Zakona i stavka 7. ovog članka, a uz propisane uvjete. (9) Športske stipendije koje se, prema posebnim propisima, isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje smatraju se, prema članku 10. točki 14. Zakona, primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak do propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 4. ovoga Pravilnika. Športske stipendije i stipendije iz članka 10. točaka 12. i 13. Zakona i stavaka 7. i 8. ovoga članka međusobno se ne isključuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa. Ako športske stipendije športašu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos športske stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa športskih stipendija svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – športaš obvezan je postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka. (10) Porez na dohodak ne plaća se na sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata, prema članku 10. točki 15. Zakona. U smislu članka 10. točke 15. Zakona i ovoga Pravilnika, socijalnim pomoćima smatraju se osobito: pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba, svladavanje i ublažavanje teškoća u svezi s bolešću ili smrću člana obitelji te druge pomoći za socijalne namjene. (11) Porez na dohodak ne plaća se na nagrade za športska ostvarenja športaša i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima, u skladu s člankom 10. točkom 16. Zakona, a do propisanih iznosa iz članka 45. stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga Pravilnika. Ako nagrade za športska ostvarenja športaša i naknade športašima amaterima isplaćuju u poreznom razdoblju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos nagrada odnosno naknada utvrđuje se od ukupnog iznosa nagrada odnosno naknada svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – športaš obvezan je postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka. 3. Primici i izdaci, načelo blagajne Članak 8. (1) Primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i od drugih primitaka propisanih Zakonom. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati. (2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka. Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati. (3) Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu. (4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje. (5) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu. (6) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja. (7) Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate. (8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja. Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak. Ako se porezni obveznik odrekne potraživanja za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. (9) Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave). (10) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio. (11) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza. (12) Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svoga bankovnog računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada organizacija ovlaštena za platni promet izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiroračuna. (13) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine. (14) Rezident može koristiti izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona pod uvjetom da je u polici osiguranja naveden kao osiguranik, a u pravilu istodobno i kao ugovaratelj osiguranja. Ako su u polici osiguranja kao osiguranici navedene samo druge fizičke osobe (članovi obitelji poreznog obveznika i/ili druge fizičke osobe), poreznom obvezniku kao ugovaratelju osiguranja ne mogu se priznati izdaci po osnovi uplaćenih premija osiguranja. Iznimka su police uzajamnog životnog osiguranja, u kojima su kao osiguranici navedeni i porezni obveznik i članovi njegove uže obitelji (samo bračni drugovi i djeca), kod kojih se izdaci za uplaćene premije osiguranja mogu priznati svim osiguranicima navedenim u polici osiguranja, ali na način da se svakom priznaje jednaki dio od iznosa uplaćene premije osiguranja. 4. Pripisivanje primitaka i izdataka Članak 9. (1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih Zakonom. (2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga članka. (3) Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe članka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika. (4) Za priznavanje ugovora između članova obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedeće: 1. valjani pravni posao, 2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe i 3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadržaju i provedbi s onim što je uobičajeno između osobno nepovezanih stranaka. IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA 1. Dohodak od nesamostalnog rada Članak 10. Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz primitka odnosno iz plaće te izdataka za uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenoga i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona. Ostvarenim primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se svi priljevi prema člancima 11. do 15. ovoga Pravilnika, a nastalim izdacima svi odljevi prema članku 18. ovoga Pravilnika. 2. Primici po osnovi nesamostalnog rada 2.1. Plaća Članak 11. (1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se: 1. svi priljevi koji radniku u novcu ili u naravi pritječu na temelju rada po osnovi radnog odnosa, a prema članku 14. stavku 1. točki 1. i članku 14. stavku 3. Zakona. Plaćom se smatraju i svi priljevi u novcu ili naravi koji fizičkoj osobi pritječu po osnovi prijašnjeg radnog odnosa, bez obzira na sadašnji status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status) i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa (božićnica, nagrada i to za godinu, sukladno članku 13. ovoga Pravilnika, neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos odnosno raskinut ugovor o radu). Plaćom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa smatraju se i povoljnije kamate pri odobravanju kredita iz članka 14. stavka 3. Zakona, ako je kredit uz povoljnije kamate ugovoren i iskorišten za vrijeme radnog odnosa. Odredbe ove točke na odgovarajući se način primjenjuju i na isplate primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće) iz točaka 2. do 5. ovoga stavka, 2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit iz članka 14. stavka 1. točke 2. Zakona, 3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za potrebe obavljanja djelatnosti tuzemnog poslodavca (članak 14. stavak 1. točka 3. Zakona). Izaslanim radnicima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva smatraju se fizičke osobe koje su zaposlene u radnom odnosu kod inozemnog poslodavca, 4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po toj osnovi su osigurani (članak 14. stavak 1. točka 4. Zakona), 5. naknada plaće koju prema posebnom propisu isplaćuje nadležno ministarstvo osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine (članak 14. stavak 1. točka 5. Zakona). (2) Primicima od nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se i isplate naknada radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona po osnovi: 1. godišnjeg i tjednog odmora, 2. dopusta, 3. državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, 4. slobodnih dana, 5. ostalih slobodnih dana utvrđenih posebnim ugovorom ili odlukom poslodavca ili isplatitelja primitka od nesamostalnog rada (plaće), 6. posebnih primitaka za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena, kao što su primici za prekovremeni rad, za noćni rad, za rad nedjeljom, za dežurstvo, za pripravnost i slično, 7. primitaka koje poslodavac i isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plaće) isplaćuje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona iz svojih sredstava i na svoj teret kao naknadu u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda, 8. svih drugih primitaka prema člancima 13. i 15. ovoga Pravilnika. (3) Primici od nesamostalnog rada (plaća) jesu svi primici koje poslodavac odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plaće) u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona po osnovi obavljenog rada prema stavcima 1. i 2. ovoga članka, neovisno o tome pod kojim su nazivom ili drugim ugovornim odnosom ugovoreni i isplaćeni. (4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga članka, primicima od nesamostalnog rada (plaćom) ne smatraju se primici po osnovi autorskih naknada koje poslodavci i isplatitelji tih primitaka isplaćuju svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona, pod uvjetom da se autorske naknade isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih između poslodavca/isplatitelja primitaka od nesamostalnog rada (plaće) i tih osoba za autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji uređuju autorska i srodna prava. (5) Autorske naknade isplaćene prema stavku 4. ovoga članka smatraju se drugim dohotkom prema članku 32. stavku 1. Zakona. (6) Ako poslodavci/ isplatitelji primitka (plaće) isplaćuju autorske naknade svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. Zakona i stavcima 1. do 3. ovoga članka, za autorska djela utvrđena ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje rad i radni odnos, proizlaze iz ugovorenog opisa rada radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1. Zakona kod poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) odnosno autorsko djelo radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. stavka 1. Zakona stvara radom u radnom odnosu izvršavajući svoje obveze ili po uputama svoga poslodavca, isplaćene autorske naknade smatraju se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom) prema članku 14. Zakona. (7) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona i prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga članka, koji se isplaćuju nasljednicima po osnovi rada njihovih ostavitelja. (8) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona i prema stavku 1. do 4. i 6. ovoga članka koji se za rad po osnovi radnog odnosa isplaćuju fizičkim osobama zaposlenim u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji, predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet. (9) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona te prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga članka, poreznih obveznika rezidenata koji te primitke po osnovi radnog odnosa ostvare izravno iz inozemstva. 2.2. Mirovina Članak 12. (1) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se: 1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje koje isplaćuju zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja i mirovinska osiguravajuća društva na temelju prijašnjih uplata obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, 2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja, 3. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima fizičkim osobama koji su plaćali porez na dobit i drugim fizičkim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod, 4. obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina iz članka 9. stavka 1. točke 7. Zakona i članka 53. stavka 2. Zakona. (2) Umirovljenicima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz stavka 1. ovoga članka. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, umirovljenikom se ne smatra fizička osoba kojoj je isplata mirovine od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili početka obavljanja registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruje mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i/ili isplate od mirovinskoga osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja na temelju prijašnjih premija osiguranja za dokup mirovine. 3. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici Članak 13. (1) U skladu s odredbama članka 14. stavka 1. točke 1. podtočke 1.2. Zakona primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina smatraju se primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka 2. ovoga članka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavcima 2. i 3. ovoga članka smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu. (2) U skladu s odredbama članka 10. točke 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima, i to: 1. naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, 2. naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, 3. naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz, 4. naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza, 5. naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru, 6. potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kuna godišnje, 7. potpore za slučaj smrti radnika do 7.500,00 kuna, 8. potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu) do 3.000,00 kuna, 9. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kuna godišnje. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu, 10. dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti) do 400,00 kuna godišnje, 11. prigodne nagrade do 2.000,00 kuna godišnje (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), 12. nagrade radnicima za navršenih: 12.1. – 10 godina radnog staža do 1.500,00 kuna 12.2. – 15 godina radnog staža do 2.000,00 kuna 12.3. – 20 godina radnog staža do 2.500,00 kuna 12.4. – 25 godina radnog staža do 3.000,00 kuna 12.5. – 30 godina radnog staža do 3.500,00 kuna 12.6. – 35 godina radnog staža do 4.000,00 kuna 12.7. – 40 godina radnog staža do 5.000,00 kuna, 13. dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna, 14. dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna, 15. terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika, 16. terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika, 17. pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno, 18. pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno, 19. naknade za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kuna mjesečno, 20. otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000,00 kuna, 21. otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu o radu, do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Navedena odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe. (3) Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje. (4) Terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu. (5) Terenski dodatak u inozemstvu iz stavka 2. točke 16. ovoga članka odnosi se na radnike upućene odnosno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj. Pravo na terenski dodatak u inozemstvu radnik ima pod uvjetima propisanim u stavku 4. ovoga članka. (6) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 17. ovoga članka primjenjuje se za pomorce na brodovima pod hrvatskom zastavom (duga plovidba, velika obalna plovidba – Mediteran i mala obalna plovidba – Jadran). (7) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 18. ovoga članka primjenjuje se i za pomorce na brodovima pod stranom zastavom na temelju potvrde stranog isplatitelja o isplaćenim primanjima koju porezni obveznici prilažu uz svoju godišnju poreznu prijavu. (8) Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika. Obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik. (9) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga članka koje tuzemni isplatitelj isplaćuje fizičkim osobama iz članka 14. stavka 1. točke 3. Zakona izaslanima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca i to u svezi s obavljanjem djelatnosti tuzemnog poslodavca. (10) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se isplaćuju članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 14. stavka 1. točke 4. Zakona. (11) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se isplaćuju prema članku 14. stavku 1. točki 5. Zakona osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine. Članak 14. (1) Isplate iz članka 13. ovoga Pravilnika priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog). (2) Izdaci za službena putovanja iz članka 13. ovoga Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja i drugo) obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito slijedeće podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: računi za utrošeno gorivo ako se putuje osobnim automobilom, računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i drugo. (3) Naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. ovoga Pravilnika međusobno se isključuju. Isključuje se pravo na neoporezivi iznos dnevne naknade za odvojeni život, ako su za te dane tijekom mjeseca isplaćene dnevnice, terenski ili pomorski dodaci. Iznos dnevne naknade za odvojeni život jest neoporezivi mjesečni iznos naknade za odvojeni život podijeljen s brojem ukupnih dana u mjesecu u kojem se naknada isplaćuje. CIJELI PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK PREGLED POREZNIH PROPISA
|
|||||||||||||||
