|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|  |
 PREGLED POREZNIH PROPISA 
MINISTARSTVO FINANCIJA Na temelju članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04) i članka 96. stavka 2. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (»Narodne novine«, broj 147/02, 175/03 i 177/04) donosim PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK - (NN 95/05) IZDVAJAMO: 5. Primici koji se ne smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada Članak 17. (1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici iz članka 15. Zakona. (2) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici radnika za školovanje i stručno usavršavanje iz članka 15. stavka 1. točke 5. Zakona, a u skladu s člankom 25. stavkom 1. točke 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga Pravilnika. (3) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi zatezne kamate isplaćene po osnovi plaće ili mirovine koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima po sudskoj presudi. Kamate koje se isplaćuju po osnovi plaće ili mirovine isplaćene sa zakašnjenjem, bez sudske presude ili na temelju izvansudske nagodbe smatraju se primitkom od nesamostalnog rada prema članku 14. Zakona i članku 11. ovoga Pravilnika u ukupnom iznosu. 6. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada Članak 18. (1) Izdaci po osnovi nesamostalnog rada jesu izdaci iz članka 16. Zakona. (2) U skladu s člankom 16. stavkom 2. Zakona, uplaćene premije osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona, koje radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona uplaćuje na svoj teret, poslodavac odnosno isplatitelj primitka (plaće) i mirovine može: 1. uz suglasnost radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona, uzimati u obzir prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja (mjesečno), a na temelju vjerodostojnih isprava o uplati premija osiguranja i ugovora odnosno polica osiguranja koje mu dostavi radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona. U tom slučaju poslodavac odnosno isplatitelj primitka (plaće) i mirovine pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada primitke od nesamostalnog rada umanjuje za iznos izdatka za uplaćene premije osiguranja najviše do visine propisane člankom 12. stavkom 9. Zakona, 2. uz suglasnost i ugovor odnosno policu osiguranja koje mu dostavi radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona, uzimati u obzir prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja (mjesečno), na način da obustavlja i uplaćuje osiguravatelju iznos porezno priznate premije osiguranja u ime i za račun radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona. U tom slučaju poslodavac odnosno isplatitelj primitaka (plaće) i mirovine, pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, primitke od nesamostalnog rada umanjuje za iznos izdatka za uplaćene premije osiguranja najviše do visine propisane člankom 12. stavkom 9. Zakona, ali istodobno pri isplati plaće radniku odnosno osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona ili mirovine umirovljeniku njegov primitak (primitak nakon umanjenja primitka od nesamostalnog rada za izdatke po osnovi možebitnih uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) umanjuje za iznos uplaćene premije osiguranja. (3) Ugovaratelj dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja može biti i poslodavac odnosno isplatitelj primitka iz članka 14. Zakona za svoje radnike i fizičke osobe koje ostvaruju primitak od nesamostalnog rada, kao osiguranike. Premije osiguranja koje uplaćuje tijekom poreznog razdoblja može kao izdatke odbiti pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak na način iz stavka 2. točka 2. ovoga članka. (4) Izdacima iz članka 16. Zakona koji, pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, umanjuju primitak od nesamostalnog rada (plaću) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva, prema članku 14. stavku 1. točki 3. Zakona, smatraju se i doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka (plaće) plaćeni u državama iz kojih su te fizičke osobe izaslane na rad u Republiku Hrvatsku i s kojim državama Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju. V. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI 1. Dohodak od samostalne djelatnosti Članak 19. (1) Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se od obavljanja sljedećih djelatnosti: 1. obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti – obrtničke djelatnosti (članak 18. stavak 1. Zakona), 2. slobodnih zanimanja (članak 18. stavak 2. Zakona), 3. poljoprivrede i šumarstva (članak 18. stavak 3. Zakona). (2) Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se i od djelatnosti od kojih se, obvezno ili na vlastiti zahtjev poreznog obveznika prema članku 29. stavcima 1. i 2. i članku 32. stavku 6. Zakona, dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona. 2. Samostalne djelatnosti 2.1. Obrtničke djelatnosti Članak 20. (1) Obrtničkim djelatnostima iz članka 18. stavka 1. točke 1. Zakona smatraju se djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti. (2) Posebno nenavedenim gospodarstvenim djelatnostima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se djelatnosti koje se obavljaju samostalno u svrhu stjecanja dohotka, neovisno je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije i osnovna su djelatnost poreznog obveznika. (3) Obrtničkom djelatnosti iz članka 18. stavka 1. točke 3. Zakona smatra se otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju temeljem posebnog zakona. Ako je na otuđenje nekretnina iz članka 18. stavka 1. točke 3. Zakona plaćen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje tog dohotka kao dohotka od samostalne djelatnosti, ranije plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se za sve otuđene nekretnine odnosno za otuđena imovinska prava iste vrste na način iz članaka od 19. do 24. Zakona. Obrtničkom djelatnosti ne smatra se otuđenje nekretnina i imovinskih prava stečenih u svezi s nasljeđivanjem. (4) Nekretnine (zemljišta i građevine) iz stavka 3. ovoga članka smatraju se istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to: 1. zemljišta – poljoprivredna, građevinska i druga zemljišta, 2. građevine – stambene, poslovne i sve druge zgrade, te njihovi dijelovi. (5) Imovinska prava iz stavka 3. ovoga članka smatraju se istovrsnima ovisno o njihovima obilježjima i namjenama i to autorska prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, prava industrijskog vlasništva kojima se smatraju pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo. 2.2. Djelatnosti slobodnih zanimanja Članak 21. Djelatnostima slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. 2.3. Djelatnost poljoprivrede i šumarstva Članak 22. (1) Prema članku 18. stavku 3. Zakona, djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. (2) Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima. (3) Uvjeti iz stavka 2. ovoga članka ne moraju biti kumulativno ispunjeni odnosno fizička osoba je obveznik poreza na dohodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ako je ispunjen jedan uvjet ili oba uvjeta. 3. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti 3.1. Temelji utvrđivanja Članak 23. U skladu s člankom 19. stavkom 1. Zakona, dohodak od samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona i članka 19. ovoga Pravilnika jest razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. 3.2. Primici po osnovi samostalne djelatnosti Članak 24. (1) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka 23. stavka 1. ovoga Pravilnika smatraju se: 1. sva dobra (novac, stvari, prava, usluge i drugo) što ih porezni obveznik primi obavljanjem samostalne djelatnosti i djelatnosti koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, 2. iznosi državnih pomoći, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno djelatnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, 3. izuzimanja, osim izuzimanja u novcu, 4. primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti), 5. iznos otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis dugotrajne imovine, 6. primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, 7. naplaćene zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa, 8. svi drugi primici po osnovi i u svezi obavljanja samostalne djelatnosti. (2) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti umjetnika iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona, koji dohodak od te djelatnosti utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona, ne smatraju se, sukladno članku 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, iznosi primljeni od pravnih i fizičkih osoba do 20.000,00 kuna godišnje za obavljanje te djelatnosti, pod uvjetom da o primljenim iznosima posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo). (3) Poslovnim primitkom osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona, ne smatra se iznos u visini 25% ostvarenoga umjetničkoga autorskog honorara, a prema članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva. 3.3. Izdaci po osnovi samostalne djelatnosti Članak 25. (1) Poslovnim izdacima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka 23. stavka 1. ovoga Pravilnika, smatraju se: 1. sva dobra koja porezni obveznik izda u svrhu stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, 2. izdaci za školovanje i stručno usavršavanje poduzetnika i njegovih radnika. Ti izdaci dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, a prema članku 56. stavku 6. Zakona, a time i poreznu osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi. Izdacima za školovanje i stručno usavršavanje iz članka 15. stavka 5. Zakona smatraju se iznosi naknada za: 2.1. školovanje na osnovnim, srednjim, višim, visokim školama, fakultetima, poslijediplomskom studiju te u postupku za stjecanje doktorata i to plaćeni obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za tečajeve, seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu i inozemstvu plaćene pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim odnosno registriranim za obavljanje tih djelatnosti, 2.2. izdaci za nabavu knjiga, udžbenika, priručnika, skripata i druge literature u papirnatom ili elektroničkom obliku, 2.3. ako se školovanje i stručno usavršavanje obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, izdacima za školovanje i stručno usavršavanje smatraju se i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka sa školovanja i stručnog usavršavanja i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetovanja dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim člankom 13. stavkom 2. točkama 13. i 14. ovoga Pravilnika. 3. otpis dugotrajne imovine. Iznimno od članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika, izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, već se ti izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja, 4. sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu, 5. izdaci istraživanja i razvoja iz članka 57. stavka 4. Zakona, koji se mogu pripisati konkretnom projektu istraživanja i razvoja, pod uvjetom da porezni obveznik ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni istraživačko-razvojni projekt kao što su godišnji operativni planovi razvoja projekta, projektna dokumentacija, analize i istraživanja te uredna dokumentacija o svim izdacima projekta (ugovori, računi i ostala obračunska-dokumentacija i dokazi o plaćanju). Izdaci istraživanja i razvoja dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, a time i poreznu osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi. Izdacima za istraživanje i razvoj koji dodatno umanjuju dohodak od samostalne djelatnosti ne smatraju se izdaci po osnovama iz članka 57. stavka 3. Zakona, a pod uvjetima iz propisa o porezu na dobit, 6. izdaci u svezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti, 7. u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke prema članku 20. stavku 3. Zakona ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke prema članku 21. stavku 2. Zakona ulazi preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugotrajne imovine knjigovodstvena vrijednost se izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi onda procjenom, 8. iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona za njih osobno, u visini i na način propisan člankom 13. ovoga Pravilnika, a prema članku 10. točki 10. Zakona, 9. isplate nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, isplate učenicima i studentima na ime stipendije za vrijeme redovnog školovanja na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima, u visini i na način propisan člankom 45. ovoga Pravilnika, 10. plaćene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa. Izdacima se smatraju, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita, 11. izdacima se ne smatraju plaćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja (poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i drugo). (2) Kao poslovni izdaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti. (3) Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici (proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal. (4) Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od mjesec dana od dana nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke može obavljati knjiženje i na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal. (5) Kod samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona, koje se, sukladno posebnim propisima, moraju obavljati u poslovnom prostoru i s određenom opremom, izdaci u svezi s korištenjem toga prostora i opreme (tekuće održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se odnose na korišteni poslovni prostor i opremu. (6) Ako porezni obveznik može samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru, u poslovne izdatke može uračunati samo izdatke koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti. (7) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona odnosno dohodak utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, a imali su izdatke s osnova uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona, imaju pravo iskazati u poslovnim knjigama i izdatke po toj osnovi uz uvjet da o tome godišnjoj poreznoj prijavi prilože za dokaz odgovarajuće isprave. CIJELI PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK PREGLED POREZNIH PROPISA
|
|||||||||||||||
