|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|  |
 PREGLED POREZNIH PROPISA 
MINISTARSTVO FINANCIJA Na temelju članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04) i članka 96. stavka 2. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (»Narodne novine«, broj 147/02, 175/03 i 177/04) donosim PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK - (NN 95/05) IZDVAJAMO: XII. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA 1. Temeljne odredbe Članak 51. (1) Prema članku 36. stavku 1. Zakona, osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika iznosi 1.600,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine (osim korisnika obiteljske mirovine iz članka 9. stavka 1. točke 7. i članka 53. stavka 2. Zakona), osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima i mirovinu na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju i/ili mirovinu na temelju prijašnjih uplata poslodavaca za dokup dijela mirovine, priznaje se u visini mirovine, najmanje 1.600,00 kuna, a najviše do 3.000,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. Umirovljenicima se smatraju fizičke osobe iz članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika. (2) Osobni odbitak rezidenta, uključivo i umirovljenika, iz stavka 1. ovoga članka, po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili po osnovi invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece izračunava se od osnovice 1.600,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez, primjenom faktora propisanih člankom 36. stavkom 2. Zakona. (3) Dio osobnog odbitka za zdravstvene i stambene potrebe iz članka 36. stavaka 12. do 26. Zakona i za dana darovanja iz članka 36. stavka 27. Zakona, priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, a nakon osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona i/ili članka 54. Zakona. (4) U skladu s člankom 12. stavkom 9. i člankom 36. stavkom 26. Zakona, rezidentima se dio osobnog odbitka za zdravstvene i stambene potrebe i izdaci za uplaćene premije osiguranja, priznaju do ukupno 12.000,00 kuna godišnje. 2. Utvrđivanje osobnog odbitka Članak 52. (1) Rezidentu se osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka iz članka 36. Zakona na godišnjoj razini utvrđuje kao zbroj: 1. osnovnog osobnog odbitka odnosno osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona i/ili osnovnog osobnog odbitka iz članka 54. stavka 1. Zakona, po mjesecima korištenja, 2. dijela osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti članova njegove uže obitelji i/ili djece iz članka 36. stavka 2. Zakona i/ili članka 54. stavaka 2. i 3. Zakona, 3. dijela osobnog odbitka po osnovi iznosa plaćenih za obvezno zdravstveno osiguranje, ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, a prema članku 36. stavku 10. Zakona, 4. dijela osobnog odbitka po osnovi izdataka za zdravstvene usluge iz članka 36. stavka 12. Zakona, 5. dijela osobnog odbitka po osnovi izdataka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora iz članka 36. stavka 16. Zakona, 6. dijela osobnog odbitka po osnovi izdataka za održavanje postojećeg stambenog prostora iz članka 36. stavka 21. Zakona, 7. dijela osobnog odbitka po osnovi plaćene slobodno ugovorene najamnine iz članka 36. stavka 23. Zakona, 8. dijela osobnog odbitka za dana darovanja u tuzemstvu iz članka 36. stavka 27. Zakona. (2) Nerezidentu se osobni odbitak iz članka 36. Zakona na godišnjoj razini utvrđuje kao zbroj: 1. osnovnog osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona, 2. dijela osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu iz članka 36. stavka 11. Zakona, 3. dijela osobnog odbitka za dana darovanja u tuzemstvu iz članka 36. stavka 27. Zakona. (3) Poreznom obvezniku se osobni odbitak iz stavaka 1. i 2. ovoga članka priznaje u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi na temelju priloženih vjerodostojnih isprava i/ili podataka iz porezne kartice – Obrasca PK iz članka 46. Zakona. (4) Rezidentu se u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 45. Zakona i članka 61. ovoga Pravilnika, priznaje osobni odbitak iz članka 36. Zakona utvrđen kao zbroj: 1. osnovnog osobnog odbitka odnosno osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona, 2. dijela osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti članova njegove uže obitelji i/ili djece iz članka 36. stavka 2. Zakona. (5) Nerezidentu se u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 45. Zakona i članka 61. ovoga Pravilnika, priznaje osnovni osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. Zakona. (6) Poreznom obvezniku se osobni odbitak iz stavaka 4. i 5. ovoga članka priznaje u poreznom razdoblju na temelju podataka iz porezne kartice – Obrasca PK iz članka 46. Zakona i članka 67. ovoga Pravilnika. 3. Dio osobnog odbitka za uzdržavanje članova uže obitelji i djece Članak 53. (1) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici iz članka 5. Zakona, primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 10. Zakona i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom (članak 9. Zakona), ne prelaze 9.600,00 kuna na godišnjoj razini. (2) U skladu s člankom 36. stavkom 5. Zakona, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu odnosno pri utvrđivanju iznosa od 9.600,00 kuna godišnje, ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja. (3) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka u iznosu većem od 9.600,00 kuna godišnje, porezni obveznik koji je po toj osnovi koristio osobni odbitak, obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu. U tom slučaju, porezni obveznik nema pravo u godišnjoj poreznoj prijavi koristiti osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i djecu, a uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete koji je ostvario oporezive primitke od kojih se prema članku 5. Zakona utvrđuje dohodak, može, u skladu sa člancima 39. i 40. Zakona, podnijeti godišnju poreznu prijavu i koristiti osobni odbitak iz članka 36. Zakona. (4) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka, u godišnjem iznosu 9.600,00 kuna ili manjem, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje, u skladu s člancima 39. i 40. Zakona, mogu podnijeti: 1. porezni obveznik – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona i koristiti osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, i 2. porezni obveznik – uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz članka 36. Zakona. (5) Uzdržavanim članovima uže obitelji i djecom smatraju se fizičke osobe iz članka 36. stavka 7. Zakona. Djetetom iz članka 36. stavka 7. Zakona smatra se dijete koje roditelji, poočimi, pomajke uzdržavaju, kao i usvojeno dijete i dijete povjereno na skrb ako živi zajedno sa skrbnikom. U tom slučaju biološki roditelji ne mogu koristiti taj osobni odbitak. Osobni odbitak za bračne drugove može se koristiti samo u bračnoj zajednici. (6) Djetetom prema članku 36. stavku 7. Zakona smatra se i dijete nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako je prijavljeno Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni odnos prestane, pod uvjetima iz članka 36. stavka 4. Zakona dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji i porezni obveznik za uzdržavanog člana uže obitelji ima pravo na osobni odbitak prema članku 36. stavku 2. točki 1. Zakona. Porezni obveznik može koristiti dio osobnog odbitka za dijete iz članka 36. stavka 2. točke 2. Zakona ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa nastavilo redovno školovanje ili ako dijete u tijeku redovnog školovanja u poreznom razdoblju obavlja sezonske poslove, pod uvjetima iz članka 36. stavka 4. Zakona. (7) Rezident može koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu iz članka 36. stavka 7. Zakona koji žive u inozemstvu. U tom slučaju obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog dijela osobnog odbitka prema članku 36. stavku 4. Zakona, odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu prema članku 89. stavku 2. ovoga Pravilnika. Navedene isprave, koje ne smiju biti starije od šest (6) mjeseci, rezident je obvezan priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi odnosno ako godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti, dostaviti na uvid najkasnije do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu koja izdaje poreznu karticu – Obrazac PK, ako za te članove uže obitelji koristi osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. (8) Rezident iz stavka 7. ovoga članka obvezan je svaku promjenu u svezi sa uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti koja utječe na visinu osobnog odbitka prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu prema članku 46. stavku 3. Zakona i izmijeniti poreznu karticu – Obrazac PK, a neovisno o odredbama stavka 7. ovoga članka. (9) Nerezidenti ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, bez obzira na to žive li ti članovi uže obitelji u tuzemstvu ili u inozemstvu. 4. Dio osobnog odbitka po osnovi invalidnosti Članak 54. (1) Rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 4. Zakona u visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za sebe osobno, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100 % i/ili koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. (2) Prema stavku 1. ovoga članka, uvećanje osobnog odbitka priznaje se ukupno u visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka ako je rezidentu, uzdržavanom članu njegove uže obitelji odnosno djetetu rješenjem na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% i koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima odnosno imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. (3) Pravo na uvećanje osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja iz članka 36. stavka 2. točaka 3. ili 4. Zakona može se priznati djetetu ili poreznom obvezniku koji uzdržava dijete i na temelju vjerodostojnih isprava nadležnih tijela prema posebnim propisima kojima se utvrđuje potpuna (100%-tna) ili djelomična invalidnost ili tjelesno oštećenje djeteta. 5. Raspodjela osobnog odbitka Članak 55. (1) U skladu s člankom 36. stavkom 6. Zakona, ako oba bračna druga ostvaruju dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji u načelu dijele na jednake dijelove, ali mogu utvrditi i drugačiju raspodjelu. Ovom mogućnošću mogu se koristiti i druge osobe koje nisu bračni drugovi, ako istodobno zajednički uzdržavaju jednog člana ili više članova svoje uže obitelji. (2) Dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu može se preraspodijeliti po godišnjoj poreznoj prijavi. U tom slučaju, osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, svojim godišnjim poreznim prijavama obvezno prilažu izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka, te o imenima i prezimenima i matičnom broju građana osoba za koje su osobni odbitak podijelile i s kojima su osobni odbitak podijelile. (3) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. U tom slučaju raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava na način: 1. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja – za oba porezna obveznika izvršit će izmjene poreznih kartica – Obrazaca PK, te ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima primitaka (plaće) i mirovine, 2. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godišnjim poreznim prijavama – po podnesenim godišnjim poreznim prijavama za oba porezna obveznika izvršit će raspodjelu osobnog odbitka. 6. Osobni odbitak poreznih obveznika na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima Članak 56. (1) Osobni odbitak rezidenta koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području utvrđenim posebnim propisima, kao i dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu koji imaju prebivalište i borave na tim područjima utvrđuje se u skladu s člankom 54. Zakona. Rezident – umirovljenik koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi treće skupine ili brdsko-planinskom području može koristiti osobni odbitak do visine mirovine, a najviše do 3.000,00 kuna mjesečno. (2) Osobni odbitak rezidenta po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili po osnovi invalidnosti za sebe osobno i/ili invalidnosti uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko--planinskim područjima, izračunava se od osnovice iz članka 54. stavka 1. Zakona, za svaki mjesec poreznog razdoblja, primjenom faktora propisanih člankom 36. stavkom 2. Zakona. (3) Uvećani osobni odbitak iz članka 54. Zakona rezident može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, a u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada može koristiti osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. (4) Ako rezident ima više prebivališta na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko-planinskim područjima, mjerodavno je prebivalište obitelji (članak 37. stavci 1. i 2. Općeg poreznog zakona). (5) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području, a porezni obveznik ima prebivalište (stan u vlasništvu ili posjedu) i boravi na području izvan područja posebne državne skrbi i izvan brdsko-planinskog područja, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 54. stavku 2. i/ili članku 54. stavku 3. Zakona samo za uzdržavane članove uže obitelji koji borave i imaju prebivalište na tom području. (6) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na područjima izvan područja posebne državne skrbi i izvan brdsko-planinskih područja, a porezni obveznik ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 54. stavku 1. i/ili članku 54. stavku 3. Zakona, za vlastito uzdržavanje. U tom slučaju osobni odbitak za uzdržavanje članova uže obitelji koristi od osnovice iz članka 36. stavak 1. Zakona. (7) Porezni obveznik može podatke koji utječu na pravo korištenja osobnog odbitka iz članka 54. Zakona, na temelju vjerodostojnih isprava upisati u poreznu karticu – Obrazac PK ako ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada, neovisno što pravo na uvećani osobni odbitak može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi. (8) Ako porezni obveznik iz stavka 7. ovoga članka podnese godišnju poreznu prijavu, a u tijeku poreznog razdoblja nije došlo do promjena koje utječu na visinu osobnog odbitka upisanog u poreznoj kartici – Obrascu PK, porezni obveznik nije obvezan uz godišnju poreznu prijavu priložiti vjerodostojne isprave kojima dokazuje pravo na osobni odbitak. (9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, Porezna uprava može od poreznog obveznika zatražiti isprave kojima se dokazuje pravo na osobni odbitak, neovisno o podacima iskazanim u poreznoj kartici – Obrascu PK. 7. Dio osobnog odbitka za zdravstvene usluge Članak 57. (1) U skladu s člankom 36. stavcima 12. do 15. Zakona, dio osobnog odbitka po osnovi stvarnih izdataka za zdravstvene usluge porezni obveznici rezidenti mogu koristiti pod uvjetima: 1. da su zdravstvene usluge obavljene za vlastite potrebe poreznog obveznika odnosno da su pružene poreznom obvezniku, 2. da su zdravstvene usluge obavljene u zdravstvenoj ustanovi ili od zdravstvenog radnika privatne prakse koji su ovlašteni odnosno registrirani za obavljanje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim zakonom, 3. da izdaci zdravstvenih usluga poreznog obveznika nisu plaćeni na teret osnovnog, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja, 4. da izdaci za zdravstvene usluge obavljene poreznom obvezniku nisu plaćeni iz darovanja koje je porezni obveznik za te namjene primio od drugih fizičkih i pravnih osoba, 5. da za obavljene zdravstvene usluge porezni obveznik posjeduje i godišnjoj poreznoj prijavi priloži vjerodostojne isprave iz stavaka 8. i 9. ovoga članka. (2) Zdravstvenim uslugama smatraju se usluge iz članka 36. stavka 13. Zakona. (3) Prema članku 36. stavku 12. Zakona, zdravstvenom uslugom za svrhe korištenja dijela osobnog odbitka po toj osnovi, smatra se i nabava lijekova, i to: 1. lijekova koji su registrirani i kupljeni u Republici Hrvatskoj, propisani na recept te se ne mogu kupiti bez recepta, 2. lijekova propisanih na recept i kupljeni u Republici Hrvatskoj, a koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj i ne mogu se kupiti bez recepta. (4) Dio osobnog odbitka za zdravstvene usluge priznaje se za nabavu lijekova propisanih na recept Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje izdaju liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te iznimno ustanove za hitnu medicinsku pomoć, prema posebnim propisima i nabavu lijekova propisanih na recept zdravstvenih radnika privatne prakse koji su ovlašteni odnosno registrirani za obavljanje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim zakonom i to u visini stvarno nastalih izdataka i uz propisane uvjete iz stavaka 1. i 3. ovoga članka. (5) U skladu s člankom 36. stavkom 13. Zakona, zdravstvenom uslugom smatra se i kupnja ortopedskih pomagala, očnih i slušnih pomagala, pomagala za omogućavanje glasnog govora i drugih pomagala, uključivo i popravak pomagala, rezervne dijelove i drugo prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima. (6) Poreznom obvezniku rezidentu kao uvećanje osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga priznaju se i izdaci medicinske rehabilitacije koja se provodi za svrhe liječenja u zdravstvenoj ustanovi (lječilištu, specijalnoj bolnici i drugo). (7) Poreznom obvezniku rezidentu priznaju se izdaci nastali po osnovi medicinske rehabilitacije iz stavka 6. ovoga članka za liječenja, terapijske postupke i drugo i za izdatke po osnovi smještaja i prehrane u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se ta medicinska rehabilitacija provodi. Ako porezni obveznik plaća izdatke samo po osnovi smještaja i prehrane u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se medicinska rehabilitacija provodi, a ne i izdatke za liječenja po osnovi medicinske rehabilitacije, nastali izdaci ne smatraju se zdravstvenom uslugom u svrhe korištenja dijela osobnog odbitka za tu namjenu. Izdaci po osnovi smještaja i prehrane izvan zdravstvene ustanove u kojoj se medicinska rehabilitacija provodi, ne smatraju se zdravstvenom uslugom za korištenje dijela osobnog odbitka za tu namjenu. (8) Vjerodostojnim ispravama iz stavka 1. točke 6. ovoga članka osobito se smatraju: 1. izvorni računi zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika privatne prakse o obavljenim zdravstvenim uslugama, 2. potvrde o plaćenoj participaciji, 3. pisana izjava poreznog obveznika da izdatke za zdravstvene usluge nije platio sredstvima dobivenih darovanja pravnih i fizičkih osoba. Izjava ne mora biti ovjerena od javnog bilježnika. (9) Vjerodostojne isprave iz stavka 8. ovoga članka obvezno glase na ime i prezime poreznog obveznika rezidenta koji koristi pravo na dio osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga. (10) Dio osobnog odbitka po osnovi stvarnih izdataka za zdravstvene usluge poreznom obvezniku rezidentu priznaje se najviše do iznosa propisanog člankom 36. stavkom 26. Zakona. (11) Za svrhe utvrđivanja prava na dio osobnog odbitka po osnovi izdataka za zdravstvene usluge, Porezna uprava po potrebi će pismeno zatražiti tumačenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. 8. Dio osobnog odbitka za stambene potrebe 8.1. Dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju stambenog prostora Članak 58. (1) U skladu s člankom 36. stavkom 16. Zakona porezni obveznici rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka za stambene potrebe, i to za kupnju ili gradnju stambenog prostora (stambene kuće ili stana) za potrebe svojeg trajnog stanovanja, pod uvjetima: 1. da se radi o kupnji ili gradnji prvog stambenog prostora, odnosno da porezni obveznik i njegov bračni drug nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu nekretninu prema članku 36. stavku 17. Zakona, 2. da se stambeni prostor nalazi na području Republike Hrvatske, 3. da za korištenje dijela osobnog odbitka za te namjene porezni obveznik posjeduje i godišnjoj poreznoj prijavi priloži vjerodostojne isprave iz stavka 10. ovoga članka. (2) Ako porezni obveznik rezident gradi stambenu kuću iz stavka 1. ovoga članka s više stanova odnosno stambenih jedinica, dio osobnog odbitka može koristiti samo po osnovi gradnje jednog zasebnog stana odnosno stambene jedinice namijenjene za njegovo trajno stanovanje. (3) Porezni obveznik rezident pravo na dio osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka može koristiti pod uvjetima iz članka 36. stavka 17. Zakona, odnosno za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora. Smatra se da porezni obveznik i njegov bračni drug nemaju u vlasništvu i/ili suvlasništvu stambeni prostor za potrebe stanovanja i u slučaju ako posjeduju poslovni prostor, zemljište i sl. U skladu s člankom 36. stavkom 17. Zakona, trenutkom kupnje smatra se trenutak sklapanja kupoprodajnog ugovora ili predugovora o kupnji, a trenutkom gradnje stambene kuće/stana nadnevak sklopljenog ugovora o gradnji ili početak izvođenja građevinskih radova. (4) Gradnjom stana ili stambene kuće iz stavka 1. ovoga članka smatra se izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija prema Zakonu o gradnji od strane registriranih izvođača radova i usluga. Gradnjom se ne smatra projektiranje stambenog prostora, ishođenje građevinske dozvole i drugih isprava, a ni projektiranje i gradnja pomoćnih građevina (garaža, drvarnica, spremišta, sjenica, bazena i drugog), iako se nalaze na istoj građevinskoj čestici, a niti kupnja gradilišta odnosno građevnog zemljišta. (5) Dio osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava: 1. o stvarno nastalim izdacima, ako kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora porezni obveznik financira vlastitim sredstvima, i/ili 2. o iznosu plaćenih kamata po namjenskom stambenom kreditu, ako kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora porezni obveznik financira sredstvima namjenskog stambenog kredita. Plaćena kamata na namjenski stambeni kredit može se priznati kao uvećanje osobnog odbitka nakon što su sredstva kredita u cijelosti namjenski utrošena, osim kredita odobrenih prije 1. siječnja 2005. godine. (6) Ako porezni obveznik rezident kupnju ili gradnju stambenog prostora financira sredstvima po ugovoru o kreditu koji je sklopljen u inozemstvu, nema pravo na dio osobnog odbitka po osnovi plaćenih kamata po tom kreditu. (7) Prema članku 36. stavku 20. Zakona, dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora po osnovi plaćenih kamata namjenskih stambenih kredita sklopljenih prije 1. siječnja 2003. godine, može se priznati poreznim obveznicima pod uvjetom da plaćene kamate u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) iznose 6% i više. Ako je u tijeku poreznog razdoblja plaćena kamata po ugovorima o kreditima sklopljenim prije 1. siječnja 2003. godine u pojedinim mjesecima iznosila manje od 6%, a u pojedinim mjesecima više od 6%, za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi kamata priznaje se prosječna kamatna stopa u tijeku poreznog razdoblja, ako iznosi 6% i više. (8) Prema stavku 4. ovoga članka, dio osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka poreznom obvezniku rezidentu priznaje se najviše do iznosa propisanog člankom 36. stavkom 26. Zakona, i to po osnovi kupnje ili gradnje prvog stambenog prostora vlastitim sredstvima i/ili sredstvima namjenskog stambenog kredita pri čemu se kao dio osobnog odbitka priznaje plaćena kamata po tom kreditu. Ako se kupnja ili gradnja prvog stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita, dio osobnog odbitka za tu namjenu priznaje se po osnovi plaćene kamate po tom kreditu, a ne i po osnovi sredstava kredita koji je odobren odnosno sredstva kredita ne mogu se priznati u svrhe korištenja dijela osobnog odbitka. (9) Prema stavcima 2. i 5. ovoga članka, ako se gradi stambena kuća s više od jednog zasebnog stana odnosno stambene jedinice i vjerodostojne isprave za priznavanje dijela osobnog odbitka odnose se na izdatke za gradnju više od jednog stana odnosno ne mogu se odijeliti, stvarno nastali izdaci gradnje uključujući i možebitno plaćene kamate namjenskog stambenog kredita za tu namjenu, dijele se na razmjerni dio zasebnih stambenih jedinica prema veličini stambene površine u četvornim metrima na koje se izdaci odnose odnosno koje se grade ili su izgrađene i priznaju poreznom obvezniku, pod uvjetima propisanim Zakonom, za jedan zasebni stan namijenjen za njegovo stanovanje. (10) Vjerodostojnim ispravama iz stavka 5. ovoga članka osobito se smatraju: 1. za kupnju prvog stambenog prostora: 1.1. preslik predugovora odnosno ugovora o kupnji zaključenog s prodavateljem pravnom ili fizičkom osobom, ovjerenog od javnog bilježnika, 1.2. dokazi o plaćanju – preslici doznaka prodavateljima odnosno pisane potvrde prodavatelja fizičke osobe (građana) o primljenim uplatama, ako se kupnja financira vlastitim sredstvima poreznog obveznika, 1.3. pisana izjava poreznog obveznika da će se u kupljeni stambeni prostor trajno useliti, ako je stambeni prostor u izgradnji odnosno preslik osobne iskaznice u svrhe prebivališta odnosno adrese stanovanja u kupljenom stambenom prostoru za koji se traži priznavanje dijela osobnog odbitka, 1.4. pisana izjava poreznog obveznika i njegova bračnog druga da u trenutku i do trenutka kupnje prvog stambenog prostora, prema članku 36. stavku 17. Zakona, nemaju u vlasništvu i/ili suvlasništvu odnosno nisu imali u vlasništvu i/ili suvlasništvu stambeni prostor u tuzemstvu i u inozemstvu i da se radi o kupnji prvog stambenog prostora, 1.5. preslik ugovora o namjenskom stambenom kreditu, ako se kupnja financira sredstvima tog kredita, 1.6. potvrda kreditora o plaćenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu u poreznom razdoblju, ako se kupnja financira sredstvima tog kredita, 2. za gradnju prvog stambenog prostora: 2.1. preslik građevinske dozvole odnosno akta na temelju kojega se može graditi i izjava o vremenu početka gradnje stambenog prostora, 2.2. preslik ugovora zaključenog s registriranim izvođačem radova, osim ako se gradnja financira sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je poreznom obvezniku odobren prije 1. siječnja 2003. godine, 2.3. izvorne građevinske situacije (privremene, obračunske odnosno konačne) ili izvorni računi registriranih izvođača radova i usluga te dokazi o izvršenim plaćanjima po građevinskim situacijama odnosno izvornim računima registriranih izvođača radova i usluga, ako se gradnja financira vlastitim sredstvima poreznog obveznika i/ili sredstvima namjenskog stambenog kredita prema stavku 13. ovoga članka. Ako račun ili građevinska situacija glase na ime i prezime više fizičkih osoba, podjela osobnog odbitka između tih poreznih obveznika po jednom računu ili građevinskoj situaciji nije moguća. U tom slučaju dio osobnog odbitka može koristiti samo jedan od poreznih obveznika, 2.4. pisane izjave iz točke 1. podtočaka 1.3. i 1.4. ovoga stavka u smislu gradnje prvog stambenog prostora, 2.5. isprave iz točke 1. podtočaka 1.5. i 1.6. ovoga stavka, ako se gradnja stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita. (11) Isprave iz stavka 10. točke 1. podtočke 1.2., 1.5. i 1.6. i točke 2. podtočke 2.2., 2.3. i 2.5. obvezno glase na ime i prezime poreznog obveznika koji koristi dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora. (12) Isprave iz stavka 10. točke 1. podtočaka 1.1. i točke 2. podtočke 2.1. ovoga članka, u svrhe korištenja dijela osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora, mogu glasiti na ime i prezime poreznog obveznika i/ili na ime i prezime njegovog bračnog druga. U tom slučaju, porezni obveznik obvezan je priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi izvod iz matice vjenčanih koji ne smije biti stariji od šest (6) mjeseci. (13) Ako porezni obveznik gradnju prvog stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita pri čemu se kao dio osobnog odbitka priznaje plaćena kamata po tom kreditu, obvezan je izvornim računima i/ili građevinskim situacijama registriranih izvođača radova i usluga dokazati u cijelosti namjensko iskorištenje sredstava kredita, osim ako se gradnja financira sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je poreznom obvezniku odobren prije 1. siječnja 2005. godine. U godini u kojoj na navedeni način dokaže u cijelosti namjenski iskorištena sredstva stambenog kredita, porezni obveznik rezident može koristiti dio osobnog odbitka za tu namjenu. (14) Izvorni računi registriranih izvođača radova i usluga iz stavka 10. točke 2. podtočke 2.3. i stavka 13. ovoga članka, uz podatke propisane poreznim propisima, obvezno trebaju sadržavati i podatke o imenu i prezimenu te prebivalištu odnosno adresi stanovanja poreznog obveznika (kupca ili primatelja/naručitelja usluge), adresu stambenog prostora na kojoj su radovi i/ili usluge gradnje izvršene. 8.2. Dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora Članak 59. (1) U skladu s člankom 36. stavcima 21. i 22. Zakona, poreznom obvezniku rezidentu priznaje se dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora na području Republike Hrvatske u njegovom vlasništvu ili vlasništvu njegovog bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, a pod uvjetom da u tom stambenom prostoru ima prebivalište i trajno boravi. (2) Dio osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka poreznom obvezniku rezidentu priznaje se najviše do iznosa propisanog člankom 36. stavkom 26. Zakona i to po osnovi održavanja postojećeg stambenog prostora vlastitim sredstvima i/ili sredstvima namjenskog stambenog kredita prema članku 58. stavcima 5., 6., 7. i 8. ovoga Pravilnika. Plaćena kamata namjenskog stambenog kredita može se priznati kao uvećanje osobnog odbitka nakon što su sredstva kredita u cijelosti namjenski utrošena, osim kredita odobrenih prije 1. siječnja 2005. godine. (3) Izdacima za održavanje postojećeg stambenog prostora poreznog obveznika rezidenta u smislu članka 36. stavka 21. Zakona, osobito se smatraju izdaci za: 1. održavanje instalacija za grijanje (peći, bojlera, radijatora i drugo), hlađenje (klima-uređaji i drugo), vodovodnih i električnih instalacija i drugo, 2. održavanje krovišta, podova, fasada, zidova i drugo, pod uvjetom da se ne radi o gradnji prema članku 58. ovoga Pravilnika, 3. održavanje stolarije (prozora, vrata i drugo). (4) Izdaci iz stavka 3. ovoga članka priznaju se poreznom obvezniku rezidentu kao dio osobnog odbitka pod uvjetom da o nastanku tih izdataka posjeduje i svojoj godišnjoj poreznoj prijavi priloži, izvorne račune registriranih izvođača radova izdane za utrošeni materijal i usluge ili samo za usluge. (5) Izdacima za održavanje postojećeg stambenog prostora u smislu stavka 3. ovoga članka ne smatraju se opremanje stambenog prostora, i to osobito: nabava i ugradnja namještaja, kuhinja, televizora, hladnjaka, štednjaka, računala i slično, a niti izdaci za vanjske priključke struje, vode, plina i slično, niti izdaci za održavanje zajedničkih prostorija ili dijelova stambene zgrade. (6) Dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora iz stavka 1. ovoga članka priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava za obavljene radove i usluge registriranih izvođača radova, koje, prema članku 36. stavku 25. Zakona, glase na ime i prezime poreznog obveznika koji koristi dio osobnog odbitka za tu namjenu, ako se održavanje financira vlastitim sredstvima poreznog obveznika. Ako porezni obveznik održavanje postojećeg stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita, obvezan je izvornim računima registriranih izvođača radova i usluga koji glase na njegovo ime i prezime dokazati iskorištenje sredstava namjenskog stambenog kredita, osim ako se održavanje financira sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je poreznom obvezniku odobren prije 1. siječnja 2005. godine. U godini u kojoj na navedeni način dokaže u cijelosti namjenski iskorištena sredstva stambenog kredita, porezni obveznik rezident može koristiti dio osobnog odbitka za tu namjenu. (7) Dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora iz stavka 1. ovoga članka, porezni obveznik može koristiti na temelju vjerodostojnih isprava, i to osobito: 1. dokaz o vlasništvu stambenog prostora poreznog obveznika i/ili njegovog bračnog druga, 2. dokaz o prebivalištu u stambenom prostoru za koji porezni obveznik koristi dio osobnog odbitka za održavanje – preslik osobne iskaznice u svrhe prebivališta odnosno adrese stanovanja, 3. pisana izjava poreznog obveznika da trajno boravi u stambenom prostoru za koji zahtijeva dio osobnog odbitka za održavanje, 4. izvorni računi registriranih izvođača o izvedenim radovima odnosno uslugama, sadržaja propisanog poreznim propisima i člankom 58. stavkom 14. ovoga Pravilnika i dokazi o plaćanju, ako su održavanja financirana vlastitim sredstvima poreznog obveznika i/ili sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je odobren od 1. siječnja 2005. godine. Ako izvorni račun glasi na ime i prezime više fizičkih osoba, podjela osobnog odbitka između tih poreznih obveznika, po jednom računu nije moguća. U tom slučaju dio osobnog odbitka može koristiti samo jedan od poreznih obveznika. 5. preslik ugovora o namjenskom stambenom kreditu, ako je održavanje financirano sredstvima tog kredita, 6. potvrda kreditora o plaćenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu, ako je održavanje financirano sredstvima tog kredita. (8) Isprave iz stavka 7. ovoga članka obvezno glase na ime i prezime poreznog obveznika, osim isprave iz stavka 7. točke 1. ovoga članka koja može glasiti i na ime i prezime bračnog druga poreznog obveznika. Ako je postojeći stambeni prostor u vlasništvu bračnog druga poreznog obveznika, porezni obveznik obvezan je svojoj godišnjoj poreznoj prijavi priložiti izvod iz matice vjenčanih koji ne smije biti stariji od šest (6) mjeseci. 8.3. Dio osobnog odbitka po osnovi plaćene najamnine Članak 60. (1) U skladu s člankom 36. stavkom 23. Zakona, porezni obveznik rezident može koristiti dio osobnog odbitka po osnovi plaćene slobodno ugovorene najamnine za potrebe stanovanja u stambenom prostoru najmodavca, najviše do iznosa propisanog člankom 36. stavkom 26. Zakona. (2) Dio osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka, poreznom obvezniku može se priznati na temelju vjerodostojnih isprava: 1. ugovora odnosno preslika ugovora o najmu, 2. dokaza o plaćenoj najamnini u poreznom razdoblju (preslik naloga o doznaci najamnine, potvrde najmodavca i drugih). (3) Isprave iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, u svrhe korištenja dijela osobnog odbitka po osnovi plaćene slobodno ugovorene najamnine, obvezno glase na ime i prezime poreznog obveznika, a isprava iz stavka 2. točke 1. ovoga članka može glasiti na ime i prezime poreznog obveznika ili njegovog bračnog druga. Ako ta isprava glasi na ime i prezime bračnog druga, uz godišnju poreznu prijavu porezni obveznik obvezno prilaže izvod iz matice vjenčanih ne stariji od šest (6) mjeseci. CIJELI PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK PREGLED POREZNIH PROPISA
|
|||||||||||||||
