IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 28. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

Obiteljski zakon, NN 162/98, Čl. 1 - 99


Članak 100.

Ako među roditeljima nastane spor o ostvarivanju sadržaja roditeljske skrbi ili spor između roditelja o ostvarivanju djetetovih prava, centar za socijalnu skrb će na zahtjev roditelja, po službenoj dužnosti ili u povodu pritužbe djeteta donijeti odluku radi zaštite dobrobiti djeteta.

Članak 101.

Centar za socijalnu skrb će na zahtjev roditelja ili djeteta koje je sposobno shvatiti značenje i pravne posljedice svojih radnji ili po službenoj dužnosti, ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti donijeti novu odluku o skrbi za dijete, bez obzira je li prethodno o tome odlučio centar za socijalnu skrb ili sud.

Članak 102.

(1) Centar za socijalnu skrb odlučit će o smještaju i povjeravanju djeteta na čuvanje i odgoj drugoj osobi ili ustanovi bez pristanka roditelja, ako su oba roditelja odsutna, spriječena ili iz zdravstvenih ili drugih razloga nesposobna skrbiti o djetetu, a nisu ga povjerili na čuvanje i odgoj osobi koja ispunjava propisane pretpostavke za skrbnika.

(2) Smještaj, odnosno čuvanje i odgoj djeteta iz stavka 1. ovoga članka može trajati najdulje tri mjeseca.

Članak 103.

Oba roditelja ili roditelj koji sam skrbi o djetetu mogu čuvanje i odgoj djeteta privremeno povjeriti osobi koja ispunjava pretpostavke propisane za skrbnika.

Članak 104.

(1) Dijete se može povjeriti na čuvanje i odgoj drugoj osobi, domu socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi samo odlukom centra za socijalnu skrb.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalnu skrb donosi po službenoj dužnosti ili na zahtjev jednog ili oba roditelja.

Članak 105.

(1) Ako roditelj s kojim je dijete živjelo umre ili nastupe druge okolnosti zbog kojih taj roditelj nije u mogućnosti provoditi roditeljsku skrb, centar za socijalnu skrb će na zahtjev drugog roditelja ili po službenoj dužnosti odlučiti o daljnjoj skrbi o djetetu.

(2) Ako se dijete nalazi bez pravne osnove kod druge osobe koja odbija predati dijete, o zahtjevu roditelja ili po službenoj dužnosti o tome će donijeti odluku bez odgađanja centar za socijalnu skrb.

Članak 106.

Centar za socijalnu skrb će na zahtjev bake ili djeda donijeti odluku o susretima i druženju s unukom, uzimajući u obzir dobrobit djeteta.

Članak 107.

(1) U postupcima propisanim člankom 98. do 106. ovoga Zakona omogućit će se djetetu da na prikladan način sazna važne okolnosti slučaja, da dobije savjet i izrazi svoje mišljenje te da bude obaviješteno o mogućim posljedicama uvažavanja njegova mišljenja. Mišljenje djeteta uzet će se u obzir u skladu s njegovom dobi, zrelosti i dobrobiti.

2) U postupku kojim centar za socijalnu skrb odlučuje s kim će dijete živjeti i o ostvarivanju ostalih sadržaja roditeljske skrbi, kao i postupku ovrhe tih odluka odgovarajuće će se primjenjivati odredbe članka 298., 343., 344., 345., 346., 348. i 349. ovoga Zakona.

3. Zaštita prava i dobrobiti djeteta i mlađe punoljetne osobe

Članak 108.

(1) Centar za socijalnu skrb poduzet će mjere radi zaštite prava i dobrobiti djeteta.

(2) Svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o kršenju djetetovih prava, a posebice o svim oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta.

Članak 109.

(1) Centar za socijalnu skrb poduzet će mjere radi zaštite prava i dobrobiti mlađe punoljetne osobe do navršene 21. godine života.

(2) Centar za socijalnu skrb može u svrhu pomoći u razvoju osobnosti i odgovornosti do njenog osamostaljivanja, mlađu punoljetnu osobu uputiti u savjetovalište za mladež ili odrediti nadzor u svrhu pomaganja u prevladavanju teškoća odrastanja mlađoj punoljetnoj osobi ili ukoliko zato postoje posebni razlozi, smjestiti je u dom socijalne skrbi.

Članak 110.

Centar za socijalnu skrb upozorit će roditelje na pogreške i propuste u skrbi i odgoju djeteta i pomoći im da te pogreške i propuste uklone, a može ih uputiti u savjetovalište ili školu za roditelje.

Članak 111.

(1) Centar za socijalnu skrb odredit će nadzor nad roditeljskom skrbi kad su pogreške i propusti u skrbi o djetetu viševrsni ili učestali ili kad je roditeljima potrebna posebna pomoć u odgoju djeteta.

(2) Odlukom o nadzoru odredit će se program nadzora nad roditeljima i djetetom te imenovati osoba koja će program provoditi.

(3) Program nadzora može sadržavati upučivanje djeteta u dom za djecu u poludnevni ili dnevni smještaj, upučivanje roditelja i djeteta u zdravstvene i druge ustanove radi liječenja i druge stručne pomoći.

(4) Nadzor se određuje u najkraćem trajanju od šest mjeseci. Osoba koja provodi program nadzora podnosi centru za socijalnu skrb izvješće najmanje jedanput u dva mjeseca, a na zahtjev centra za socijalnu skrb i češće.

(5) Osoba koja provodi nadzor nad roditeljskom skrbi mora ispunjavati pretpostavke za skrbnika, te ima pravo na mjesečnu naknadu na teret sredstava socijalne skrbi, osim ako nadzor provode djed ili baka.

(6) Službenik centra za socijalnu skrb nema pravo na naknadu iz stavka 5. ovoga članka kad nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi provodi tijekom uredovnog vremena.

(7) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će visinu iznosa i način isplate naknade za provođenje nadzora nad roditeljskom skrbi.

Članak 112.

(1) Ako roditelj u većoj mjeri zanemaruje podizanje i odgoj djeteta ili postoji opasnost za pravilno podizanje djeteta, centar za socijalnu skrb će roditelju oduzeti pravo da živi sa svojim djetetom i odgaja ga, te će dijete povjeriti na čuvanje i odgoj drugoj osobi ili ustanovi.

(2) Smatra se da roditelj u većoj mjeri zanemaruje podizanje i odgoj djeteta primjerice ako ne skrbi dovoljno o prehrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj pomoći, redovitom pohađanju škole, ne sprječava dijete u skitnji, prosjačenju ili krađi.

(3) Mjera iz stavka 1. ovog članka izreči će se i roditelju koji nije zaštitio dijete od štetnih postupaka drugih osoba, a posebice članova obiteljske zajednice ili nije ništa poduzeo za zaštitu djeteta.

(4) Oduzimanjem prava iz stavka 1. i 3. ovoga članka ne prestaje odgovornost i ostale dužnosti i prava roditelja prema djetetu.

Članak 113.

Centar za socijalnu skrb može po službenoj dužnosti ili na zahtjev roditelja ili skrbnika uputiti dijete kod kojega je došlo do poremećaja u ponašanju u ustanovu socijalne skrbi na poludnevni ili dnevni boravak, tjedni odnosno dulji smještaj, ako roditelji ili udomitelji nisu u mogućnosti valjano odgajati dijete.

Članak 114.

(1) Mjere iz članka 112. i 113. ovoga Zakona izriču se u trajanju do godine dana.

(2) Prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalnu skrb ispitat će sve okolnosti slučaja, te radi dobrobiti djeteta novom odlukom ponovno izreći istu ili drugu mjeru za zaštitu djeteta.

(3) Žalba protiv odluka donesenih na temelju članka 111. do 113. ovoga Zakona ne odgađa njihovu ovrhu.

Članak 115.

(1) Roditelju koji zlorabi ili grubo zanemaruje roditeljske dužnosti i prava oduzet će se roditeljska skrb odlukom suda u izvanparničnom postupku.

(2) Roditelj zlorabi roditeljske dužnosti i prava:

1. ako provodi tjelesno ili duševno nasilje nad djetetom,

2. ako spolno iskorištava dijete,

3. ako izrabljuje dijete sileći ga na pretjerani rad ili na rad koji nije primjeren njegovoj dobi,

4. ako djetetu dopušta uživanje alkoholnih pića, droge ili drugih opojnih sredstava,

5. ako navodi dijete na društveno neprihvatljivo ponašanje,

6. ako na drugi način grubo krši djetetova prava.

(3) Roditelj grubo zanemaruje roditeljske dužnosti i prava:

1. ako je napustio dijete,

2. ako ne skrbi dulje od tri mjeseca o djetetu s kojim ne živi,

3. ako u roku godine dana ne stvori uvjete za zajednički život s djetetom koje je smješteno u drugu obitelj ili u dom za djecu, a da za to nema posebno opravdan razlog,

4. ako je zanemario skrb za osnovne životne potrebe djeteta s kojim živi ili se ne pridržava mjera koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donijelo nadležno tijelo.

(4) Izvanparnični postupak za oduzimanje prava na roditeljsku skrb može se pokrenuti na prijedlog drugog roditelja ili centra za socijalnu skrb.

(5) Pravo na roditeljsku skrb vratit će se odlukom suda kad prestanu razlozi zbog kojih je to pravo oduzeto.

(6) Izvanparnični postupak iz stavka 5. ovoga članka može pokrenuti roditelj kojem je to pravo oduzeto ili centar za socijalnu skrb.

(7) Pravomoćna odluka o oduzimanju i vraćanju roditeljske skrbi dostavit će se nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama odluka će se dostaviti zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda radi zabilježbe.

Članak 116.

(1) Centar za socijalnu skrb može roditelju koji ne živi s djetetom zabraniti susrete i druženje radi zaštite zdravlja i drugih važnih interesa djeteta.

(2) Centar za socijalnu skrb može zabraniti roditelju koji ne živi s djetetom da se neovlašteno približava djetetu i uznemiruje ga.

Članak 117.

(1) Centar za socijalnu skrb ili sud koji vodi postupak u svezi sa člankom 112., i 114. do 116. ovoga Zakona može odgoditi donošenje ili ovrhu odluke, ako se roditelj na kojeg se odnosi primjena mjere obveže da će napustiti obiteljsku zajednicu u trajanju od petnaest dana, a da će redovito dolaziti u savjetovalište, školu za roditelje ili zdravstvenu ustanovu u koju je upućen.

(2) Odluka o odgodi iz stavka 1. ovoga članka opozvat će se i postupak će se nastaviti, ako se roditelj ne pridržava preuzetih obveza.

Članak 118.

U obitelji je zabranjeno nasilničko ponašanje bračnog druga ili bilo kojeg punoljetnog člana obitelji.

Članak 119.

(1) Centar za socijalnu skrb može u svako doba zahtijevati od roditelja polaganje računa o upravljanju djetetovom imovinom te o prihodima koje dijete ili obitelj ostvaruje za potrebe djeteta na temelju posebnih propisa.

(2) Centar za socijalnu skrb može radi zaštite imovinskih interesa djeteta donijeti odluku da roditelji glede upravljanja djetetovom imovinom imaju položaj skrbnika, te odrediti da se dio djetetovih prihoda ili prihoda obitelji ostvarenih po posebnim propisima ne isplaćuju na ruke roditelja, nego da se tim prihodima podmiruju životne potrebe obitelji odnosno djeteta.

(3) Centar za socijalnu skrb može radi zaštite imovinskih interesa djeteta zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku odredi mjere osiguranja na imovini roditelja.

4. Prestanak roditeljske skrbi

Članak 120.

(1) Roditeljska skrb prestaje kad dijete stekne poslovnu sposobnost ili kad je posvojeno.

(2) Ako dijete posvoji maćeha ili očuh, roditeljska skrb ne prestaje roditelju koji je bračni drug posvojitelja.

Članak 121.

(1) Poslovna sposobnost stječe se punoljetnošću ili sklapanjem braka prije punoljetnosti.

(2) Punoljetna je osoba koja je navršila osamnaest godina života.

(3) Poslovnu sposobnost može steći i maloljetnik stariji od šesnaest godina koji je postao roditelj.

(4) Sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog maloljetnika iz stavka 3. ovoga članka odlučiti o stjecanju poslovne sposobnosti uzimajući u obzir njegovu mentalnu zrelost.

(5) U postupku iz stavka 4. ovoga članka sud će saslušati roditelje maloljetnika koji je postao roditelj i pribaviti mišljenje centra za socijalnu skrb.


ČETVRTI DIO

P O S V O J E N J E

Članak 122.

(1) Posvojenje je poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo.

(2) Posvojenje se može zasnovati kao srodničko ili roditeljsko.

(3) Posvojitelji posvojenjem stječu pravo na roditeljsku skrb.

Članak 123.

Pravo djeteta je doznati od posvojitelja da je posvojeno, najkasnije do sedme godine života odnosno, ako je dijete starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja.

I. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA

1. Zajedničke odredbe

Članak 124.

(1) Posvojenje se može zasnovati ako je u interesu djeteta.

(2) U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine posvojitelja u odnosu na dobrobit djeteta.

(3) Ne može se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat odnosno sestra ni dijete maloljetnih roditelja.

(4) Iznimno, može se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od rođenja djeteta, ako nema izgleda da će se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda odnosno drugih bližih srodnika.

(5) Skrbnik ne može posvojiti svoga štićenika dok ga dužnosti skrbnika ne razriješi centar za socijalnu skrb.

Članak 125.

(1) Posvojiti može osoba u dobi od dvadeset jedne do trideset pet godina, starija od posvojčeta najmanje osamnaest godina.

(2) Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj može biti i osoba starija od trideset pet godina, ali dobna razlika između posvojitelja i posvojčeta ne smije biti veća od četrdeset godina.

Članak 126.

(1) Posvojitelj može biti hrvatski državljanin.

(2) Iznimno posvojitelj može biti i stranac ako je to od osobite koristi za dijete.

(3) Ako je posvojitelj stranac, posvojenje se može zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Članak 127.

Posvojiti ne može osoba:

1. kojoj je oduzeta roditeljska skrb,

2. koja je lišena poslovne sposobnosti,

3. čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu.

Članak 128.

(1) Za posvojenje je potreban pristanak obaju ili jedinog roditelja djeteta, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Roditelji mogu dati pristanak da njihovo dijete posvoji njima poznati ili nepoznati posvojitelj, na način propisan u članku 137. ovoga Zakona.

(3) Pristanak roditelja mora biti izričit u odnosu na vrstu posvojenja.

Članak 129.

(1) Za posvojenje nije potreban pristanak roditelja:

1. kojem je oduzeta roditeljska skrb,

2. koji je potpuno lišen poslovne sposobnosti,

3. koji je maloljetan, a nije sposoban shvatiti značenje posvojenja,

4. kojem boravište nije poznato najmanje šest mjeseci i ne brine se za dijete.

(2) Posvojenje se može zasnovati protiv volje ili bez izjave uredno pozvanog roditelja s kojim dijete ne živi ako je taj roditelj u većoj mjeri zapustio skrb o djetetu dulje od tri mjeseca.

Članak 130.

(1) Za posvojenje djeteta pod skrbništvom potreban je pristanak djetetova skrbnika, osim ako pristanak daje maloljetni roditelj.

(2) Ako je skrbnik osoba zaposlena u centru za socijalnu skrb, pristanak za posvojenje daje skrbnik za poseban slučaj imenovan prema članku 195. ovoga Zakona.

2. Posebne pretpostavke za srodničko posvojenje

Članak 131.

Srodničko posvojenje može se zasnovati do desete godine života djeteta.

Članak 132.

(1) Posvojitelji u srodničkom posvojenju mogu biti samo bračni drugovi zajednički koji su u braku najmanje tri godine.

(2) Posvojiti dijete može, bez obzira na trajanje braka, jedan bračni drug ako je drugi bračni drug roditelj tog djeteta.

3. Posebne pretpostavke za roditeljsko posvojenje

Članak 133.

(1) Roditeljsko posvojenje može se zasnovati do navršene osamnaeste godine života djeteta.

(2) Ako je dijete navršilo dvanaest godina i sposobno je shvatiti značenje posvojenja, za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak.

Članak 134.

Posvojitelji u roditeljskom posvojenju mogu biti bračni drugovi zajednički, jedan bračni drug uz pristanak drugog bračnog druga ili osoba koja nije u braku.

II. POSTUPAK ZA POSVOJENJE

Članak 135.

(1) Postupak za posvojenje provodi po službenoj dužnosti centar za socijalnu skrb mjesta prebivališta ili boravišta djeteta, a na prijedlog osobe koja želi posvojiti. Uz prijedlog osobe koja želi posvojiti prilaže se mišljenje centra za socijalnu skrb njezina prebivališta o podobnosti za posvojenje.

(2) U postupku posvojenja javnost je isključena.

Članak 136.

(1) Roditelj djeteta, bračni drug osobe koja namjerava posvojiti i dijete daju pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji vodi postupak ili centrom za socijalnu skrb svoga mjesta prebivališta, odnosno boravišta.

(2) Dijete daje pristanak iz članka 133. stavak 2. ovoga Zakona bez nazočnosti roditelja i osoba koje ga žele posvojiti.

(3) Ako su roditelji djeteta, bračni drug osobe koja namjerava posvojiti ili dijete koje se posvaja dali pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji ne vodi postupak posvojenja, taj centar odmah će dostaviti o tome ovjerovljeni zapisnik centru za socijalnu skrb koji vodi postupak posvojenja.

Članak 137.

(1) Pristanak na posvojenje roditelj može dati centru za socijalnu skrb iz članka 136. ovoga Zakona i prije pokretanja postupka posvojenja, ali tek kada dijete navrši šest tjedana života.

(2) Prije nego što roditelj dade pristanak iz stavka 1. ovoga članka, centar za socijalnu skrb će ga upoznati sa svim pravnim posljedicama pristanka i posvojenja.

(3) Pristanak se daje na zapisnik, a ovjerovljeni prijepis zapisnika uručuje se roditelju.

(4) Roditelj može odustati od pristanka na posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja zapisnika iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji ne sudjeluje kao stranka u postupku posvojenja.

Članak 138.

Centar za socijalnu skrb saslušat će po potrebi i bliske djetetove srodnike o okolnostima koje su važne za posvojenje.

Članak 139.

U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat će djetetove roditelje, posvojitelje i dijete starije od dvanaest godina s pravnim posljedicama posvojenja.

Članak 140.

(1) Izreka odluke centra za socijalnu skrb kojom se zasniva posvojenje obvezno sadrži: ime i prezime te jedinstveni matični broj građana posvojitelja i posvojčeta, vrstu posvojenja, novo osobno ime posvojčeta i druge sadržaje koji se odnose na to posvojenje u skladu s odredbama članka 144. stavka 3. ili 147. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Odluka o posvojenju napuštenog djeteta nepoznatog podrijetla može se donijeti po isteku roka od tri mjeseca od djetetova rođenja ili napuštanja djeteta.

(3) Protiv odluke o posvojenju stranka može podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana primitka odluke.

(4) Posvojenje je zasnovano kad odluka o posvojenju postane pravomoćna.

(5) Centar za socijalnu skrb dužan je pravomoćnu odluku o posvojenju odmah dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih.

(6) Matičar će upisati u maticu rođenih sadržaje iz stavka 1. ovoga članka i u skladu s tim postupati.

(7) Ministar nadležan za poslove uprave propisat će način upisa posvojenja u maticu rođenih.

Članak 141.

(1) Centar za socijalnu skrb vodi spise predmeta i očevidnik o predmetima posvojenja.

(2) Podaci o posvojenju službena su tajna.

(3) Uvid u spise predmeta o posvojenju dopustit će se punoljetnom posvojčetu, posvojitelju i roditeljima djeteta.

(4) Maloljetnom posvojčetu centar za socijalnu skrb dopustit će uvid u spise predmeta ako utvrdi da je to u njegovu interesu.

(5) Bližim krvnim srodnicima posvojčeta dopustit će se uvid u spise predmeta o posvojenju ako centar za socijalnu skrb pribavi pristanak punoljetnog posvojčeta.

(6) Uvid u očevidnik i spise predmeta neće se dopustiti roditelju kojem je oduzeta roditeljska skrb ni roditelju koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji.

(7) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će način vođenja očevidnika i spisa predmeta o posvojenju.

III. PRAVA I DUŽNOSTI IZ SRODNIČKOG POSVOJENJA

Članak 142.

Srodničkim posvojenjem nastaje između posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane, te posvojčeta i njegovih potomaka s druge strane, neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze.

Članak 143.

(1) Srodničkim posvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti posvojčeta i njegovih krvnih srodnika.

(2) Ako dijete posvoji maćeha ili očuh, ne prestaju prava i dužnosti između posvojčeta i roditelja koji je u braku s posvojiteljem, te krvnim srodnicima tog roditelja.

Članak 144.

(1) Posvojitelji određuju ime posvojčetu.

(2) Posvojče dobiva zajedničko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedničko prezime, odredit će prezime posvojčetu u skladu s posebnim zakonom.

(3) U maticu rođenih posvojitelji se upisuju kao roditelji.

Članak 145.

Osporavanje materinstva ili očinstva upisanog na temelju srodničkog posvojenja nije dopušteno.

IV. PRAVA I DUŽNOSTI IZ RODITELJSKOG POSVOJENJA

Članak 146.

Roditeljskim posvojenjem nastaju između posvojitelja s jedne strane, te posvojčeta i njegovih potomaka s druge strane, prava i dužnosti koja po zakonu postoje između roditelja i djece.

Članak 147.

(1) Posvojitelji mogu odrediti ime posvojčetu.

(2) Posvojče dobiva prezime posvojitelja, osim ako je posvojitelj odlučio da posvojče zadrži svoje prezime ili da svom prezimenu doda prezime posvojitelja.

(3) U maticu rođenih posvojitelji se mogu upisati kao roditelji.

(4) Ako je posvojče starije od dvanaest godina, za promjenu imena ili prezimena, te upisa posvojitelja kao roditelja potreban je njegov pristanak.

(5) Ako su posvojitelji upisani kao roditelji, osporavanje materinstva ili očinstva nije dopušteno.

Članak 148.

(1) Roditeljskim posvojenjem posvojitelj i posvojče te njegovi potomci stječu međusobno pravo nasljeđivanja krvnih srodnika u ravnoj lozi.

(2) Roditeljskim posvojenjem prestaju prava i dužnosti posvojčeta prema njegovim roditeljima i drugim krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku s posvojiteljem, te krvnim srodnicima toga roditelja.

V. RASKID RODITELJSKOG POSVOJENJA

Članak 149.

Odlukom centra za socijalnu skrb roditeljsko posvojenje može se raskinuti:

1. po službenoj dužnosti ili na prijedlog posvojitelja ako se utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi maloljetnog posvojčeta,

2. na pojedinačni ili zajednički zahtjev posvojitelja i punoljetnog posvojčeta, ako se utvrdi da za to postoje opravdani razlozi.

Članak 150.

(1) Centar za socijalnu skrb može odlukom o raskidu posvojenja privremeno odrediti maloljetnom posvojčetu uzdržavanje na teret posvojitelja, uzimajući u obzir njihovo imovinsko stanje, te razloge koji su doveli do raskida posvojenja.

(2) Centar za socijalnu skrb može odlukom o raskidu posvojenja privremeno odrediti posvojitelju uzdržavanje na teret punoljetnog posvojčeta, ako posvojitelj nije sposoban za rad i nema sredstava za život, uzimajući u obzir njihovo imovinsko stanje, te razloge koji su doveli do raskida posvojenja.

(3) Centar za socijalnu skrb može odrediti privremeno uzdržavanje prema stavku 1. i 2. ovoga članka najdulje do godine dana.

Članak 151.

(1) Posvojenje prestaje kada odluka o raskidu posvojenja postane pravomoćna.

(2) Ako su posvojitelji upisani u maticu rođenih kao roditelji posvojčeta, ovi podaci se ne mijenjaju u matici rođenih nakon pravomoćnosti odluke o raskidu posvojenja.

(3) Iznimno, centar za socijalnu skrb u odluci o raskidu posvojenja može zbog opravdanih razloga odrediti da se na ispravama iz matice rođenih iskazuju podaci o roditeljima djeteta koji su bili upisani prije posvojenja.

(4) U slučaju raskida posvojenja posvojče može zadržati prezime posvojitelja. Za maloljetno posvojče o tome odlučuje centar za socijalnu skrb uz prethodni pristanak posvojčeta starijeg od dvanaest godina.

(5) Odluku o raskidu posvojenja centar za socijalnu skrb dužan je u roku od osam dana od dana pravomoćnosti odluke dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih.


PETI DIO

S K R B N I Š T V O

Članak 152.

(1) Skrbništvo je oblik zaštite maloljetnika bez roditeljske skrbi, punoljetnih osoba koje nisu sposobne brinuti se o sebi i osoba koje nisu iz drugih razloga u mogućnosti štititi svoja prava i interese.

(2) štićenici su osobe pod skrbništvom.

Članak 153.

(1) Maloljetnim štićenicima skrbništvom se nadomješta roditeljska skrb.

(2) Punoljetnim štićenicima skrbništvom se osigurava zaštita osobnosti zbrinjavanjem, liječenjem i osposobljavanjem za samostalan život i rad, te zaštita imovinskih prava i interesa.

Članak 154.

Skrbništvo obavlja centar za socijalnu skrb i skrbnik.

Članak 155.

Odlukom o stavljanju pod skrbništvo centar za socijalnu skrb imenuje skrbnika, odlučuje o povjeravanju maloljetnog štićenika na čuvanje i odgoj i o smještaju punoljetnog štićenika.

I. SKRBNIK

Članak 156.

(1) Skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva i koja pristane biti skrbnikom.

(2) Ako to zahtijevaju okolnosti slučaja i dobrobit štićenika, centar za socijalnu skrb imenovat će skrbnikom osobu zaposlenu u tom centru. Skrbnikom ne može biti imenovan službenik koji obavlja pravne poslove skrbništva.

(3) Za imenovanje skrbnika iz stavka 2. ovoga članka nije potreban njegov pristanak.

(4) Ista osoba može biti skrbnik više štićenika, ako to nije u suprotnosti s njihovim interesima.

(5) Centar za socijalnu skrb zatražit će od štićenika koji je sposoban shvatiti o čemu se radi i od njegovih bližih srodnika mišljenje o osobi skrbnika.

Članak 157.

Skrbnik ne može biti osoba:

1. kojoj je oduzeta roditeljska skrb,

2. koja je lišena poslovne sposobnosti,

3. čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika,

4. s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju,

5. od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika.

Članak 158.

Centar za socijalnu skrb dužan je upoznati osobu koju namjerava imenovati skrbnikom sa značenjem skrbništva, te pravima i dužnostima skrbnika.

Članak 159.

(1) Centar za socijalnu skrb odlukom o imenovanju skrbnika određuje njegove dužnosti i prava.

(2) Centar za socijalnu skrb može odlukom ograničiti ovlasti skrbnika, ako je to u interesu štićenika i odlučiti da pojedine poslove za štićenika obavlja službenik centra za socijalnu skrb ili druga osoba osposobljena za takvu vrstu poslova.

Članak 160.

Odluku o stavljanju pod skrbništvo i o prestanku skrbništva centar za socijalnu skrb će u roku od osam dana od dana pravomoćnosti odluke dostaviti matičaru radi upisa u maticu rođenih i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda na čijem području osoba pod skrbništvom ima nekretnine radi zabilježbe, odnosno brisanja zabilježbe u zemljišne knjige.

Članak 161.

(1) Skrbnik je dužan savjesno se brinuti o osobi, pravima, obvezama i dobrobiti štićenika te upravljati njegovom imovinom.

(2) Prije poduzimanja značajnijih mjera zaštite osobe štićenika ili njegovih imovinskih interesa skrbnik je dužan razmotriti mišljenje štićenika koji je sposoban shvatiti sadržaj mjera.

Članak 162.

(1) Ako štićenik ima imovinu, centar za socijalnu skrb će bez odgode popisati i opisati tu imovinu i povjeriti je na upravljanje skrbniku.

(2) Popisu imovine prisustvuju članovi povjerenstva u sastavu: predstavnik centra za socijalnu skrb, Županijskog ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, skrbnik, osoba kod koje se imovina nalazi i štićenik ako je sposoban shvatiti o čemu se radi.

(3) članove povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka imenuje centar za socijalnu skrb.

(4) Ako povjerenstvo ocijeni da ne može valjano opisati određene pokretnine, zatražit će da to učini stručna osoba.

Članak 163.

(1) Centar za socijalnu skrb će, kada ocijeni da je potrebno, popisati i opisati imovinu štićenika, te poduzeti druge mjere za osiguranje imovine i prije donošenja odluke o skrbništvu.

(2) Centar za socijalnu skrb može i prije donošenja odluke o skrbništvu od zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda na čijem području osoba ima nekretnine, zatražiti zabilježbu u zemljišne knjige o pokretanju postupka za stavljanje osobe pod skrbništvo.

Članak 164.

Skrbnik je dužan uz pomoć centra za socijalnu skrb poduzeti potrebne mjere radi osiguranja sredstava za životne potrebe štićenika.

Članak 165.

Izdatci za životne potrebe štićenika namiruju se iz:

1. štićenikovih prihoda,

2. sredstava dobivenih od osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati štićenika,

3. sredstava socijalne skrbi, sukladno odredbama posebnog zakona,

4. štićenikove imovine,

5. drugih izvora.

Članak 166.

(1) Skrbnik zastupa štićenika.

(2) Skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja štićenikovom imovinom, ako odlukom centra za socijalnu skrb nije drukčije određeno.

Članak 167.

Podneske koji se tiču važnijih mjera glede osobe, osobnog stanja ili zdravlja štićenika može podnijeti skrbnik uz odobrenje centra za socijalnu skrb.

Članak 168.

(1) Skrbnik može uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb poduzeti posao koji prelazi redovito poslovanje imovinom i pravima štićenika, a osobito:

1. otuđiti ili opteretiti štićenikove nekretnine,

2. otuđiti iz štićenikove imovine pokretnine veće vrijednosti,

3. raspolagati štićenikovim imovinskim pravima.

(2) Centar za socijalnu skrb u odluci o odobrenju poslova iz stavka 1. ovoga članka određuje namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu uporabu.

Članak 169.

(1) Skrbnik je dužan svakih šest mjeseci i kad to zatraži centar za socijalnu skrb podnijeti izvješće o svojem radu i o stanju štićenikove imovine.

(2) Skrbnik koji je po ovom Zakonu dužan uzdržavati štićenika dužan je, svake godine i kad to zatraži centar za socijalnu skrb, podnijeti izvješće o svojem radu i stanju štićenikove imovine.

(3) Izvješće iz stavka 1. i 2. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.

(4) U izvješću skrbnik mora navesti kako se brinuo o osobi štićenika i o zaštiti njegovih prava i dobrobiti, te podatke o upravljanju i raspolaganju štićenikovom imovinom, o prihodima i rashodima štićenika i druge podatke značajne za osobu štićenika u proteklom razdoblju.

(5) Centar za socijalnu skrb dužan je razmotriti izvješće skrbnika i u slučaju potrebe poduzeti odgovarajuće mjere radi zaštite dobrobiti štićenika.

Članak 170.

(1) Skrbnik ima pravo na mjesečnu naknadu, ovisno o njegovu radu i zalaganju u zaštiti štićenikovih prava i dobrobiti.

(2) Pravo na naknadu nema skrbnik koji je po ovom zakonu dužan uzdržavati štićenika.

(3) Naknada skrbniku isplaćuje se iz sredstava navedenih u odredbi članka 165. točke 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugrožava podmirenje osnovnih životnih potreba štićenika.

(4) Skrbnik ima pravo na naknadu opravdanih troškova koju mu odobri centar za socijalnu skrb iz sredstava navedenih u članku 165. točki 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugrožava podmirenje osnovnih životnih potreba štićenika.

(5) Skrbnik zaposlen u centru za socijalnu skrb nema pravo na mjesečnu naknadu za poslove skrbništva koje obavlja tijekom uredovnog vremena.

Članak 171.

(1) Ako se sredstva za naknade iz članka 169. ovoga Zakona ne mogu namiriti iz sredstava predviđenih u članku 165. ovoga Zakona, namirit će se na teret sredstava socijalne skrbi.

(2) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će visinu iznosa i način isplate naknade za skrbnika iz članka 170. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka.

Članak 172.

(1) Skrbnik odgovara za štetu koju je skrivio u obavljanju svojih dužnosti.

(2) Centar za socijalnu skrb utvrdit će iznos štete i pozvati skrbnika da je u određenom roku naknadi, te istovremeno podnijeti zahtjev sudu da se štićenikova tražbina osigura na skrbnikovoj imovini.

(3) Ako skrbnik u određenom roku ne naknadi štetu, centar za socijalnu skrb će izravno ili preko skrbnika za poseban slučaj podnijeti tužbu za naknadu štete.

(4) Radi zaštite štićenikovih prava koja su povrijeđena nepravilnim skrbnikovim radom, centar za socijalnu skrb dužan je prema skrbniku poduzeti i druge mjere predviđene zakonom.

Članak 173.

Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane obavljati svoju dužnost ili ako nastanu okolnosti koje sprječavaju skrbnika da obavlja svoju dužnost, centar za socijalnu skrb će bez odgode štićeniku imenovati novog skrbnika.

Članak 174.

(1) Centar za socijalnu skrb razriješit će skrbnika dužnosti, ako utvrdi da je u obavljanju dužnosti nemaran, da ugrožava štićenikove interese, da zlorabi svoje ovlasti ili ako ocijeni da bi za štićenika bilo korisnije da mu se postavi drugi skrbnik.

(2) Centar za socijalnu skrb razriješit će skrbnika dužnosti kad on to zatraži, a najkasnije u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

(3) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka centar za socijalnu skrb će bez odgode štićeniku imenovati novog skrbnika.

Članak 175.

(1) U slučaju promjene skrbnika centar za socijalnu skrb će zatražiti izvješće dosadašnjeg skrbnika i odrediti rok u kojem treba obaviti primopredaju dužnosti.

(2) O primopredaji se sastavlja zapisnik u nazočnosti službenika centra za socijalnu skrb, obaju skrbnika i štićenika, ako je on sposoban shvatiti o čemu se radi.

(3) Ako dosadašnji skrbnik nije u mogućnosti biti nazočan primopredaji dužnosti, centar za socijalnu skrb utvrdit će osobno stanje štićenika, te postojeće stanje njegove imovine i s time upoznati novog skrbnika.

Članak 176.

U slučaju prestanka skrbništva centar za socijalnu skrb pozvat će skrbnika da u određenom roku podnese izvješće o svojem radu i stanju štićenikove imovine, te da preda imovinu na upravljanje štićeniku ili njegovu roditelju ili posvojitelju. Predaja se obavlja u nazočnosti skrbnika, štićenika, roditelja ili posvojitelja i službenika centra za socijalnu skrb, o čemu se sastavlja zapisnik.

II. SKRBNIŠTVO ZA MALOLJETNE OSOBE

Članak 177.

Pod skrbništvo stavit će se maloljetna osoba čiji su roditelji:

1. umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog boravišta najmanje mjesec dana,

2. lišeni poslovne sposobnosti ili im je oduzeta roditeljska skrb,

3. maloljetni, a nisu na osnovi članka 121. ovoga Zakona stekli poslovnu sposobnost,

4. odsutni ili spriječeni i nisu u mogućnosti brinuti se o svojem djetetu, a nisu ga povjerili na čuvanje i odgoj osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika.

Članak 178.

(1) Maloljetni štićenik može se odlukom centra za socijalnu skrb povjeriti na čuvanje i odgoj skrbniku, udomiteljskoj obitelji ili domu za djecu, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi.

(2) Skrbnik maloljetnog štićenika dužan je kao roditelj savjesno se brinuti o djetetovim pravima, a osobito o njegovu zdravlju, odgoju i obrazovanju.

Članak 179.

Skrbnik može samo s odobrenjem centra za socijalnu skrb:

1. odlučiti o izboru i promjeni škole i zanimanja, prekidu školovanja ili o zapošljavanju maloljetnog štićenika.

2. poduzimati druge važnije mjere u pogledu osobe maloljetnog štićenika.

Članak 180.

Maloljetni štićenik koji ima prihode dužan je pridonositi za svoje uzdržavanje.

Članak 181.

(1) Skrbništvo nad maloljetnom osobom prestaje stjecanjem poslovne sposobnosti, posvojenjem ili prestankom razloga iz članka 177. ovoga Zakona.

(2) Pravomoćna odluka o prestanku skrbništva dostavit će se nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda radi brisanja zabilježbe.

III. SKRBNIŠTVO I RODITELJSKA SKRB ZA PUNOLJETNE OSOBE

Članak 182.

(1) Punoljetna osoba koja se zbog mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti, ovisnosti o opojnim sredstvima, senilnosti (demencije) ili drugih uzroka nije sposobna brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, djelomice ili potpuno će se lišiti poslovne sposobnosti.

(2) Odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti sud će odrediti mjere, radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice raspolagati imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, upravljati imovinom, odlučiti o zapošljavanju, davati izjave koje se tiču osobnih stanja, osim ako je to ovim Zakonom drukčije određeno.

(3) Poslove koji nisu određeni u odluci iz stavka 2. ovoga članka, osoba djelomice lišena poslovne sposobnosti može samostalno poduzimati.

(4) Odluku o lišenju poslovne sposobnosti donosi sud u izvanparničnom postupku nakon provedenog vještačenja.

Članak 183.

(1) Svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobama iz članka 182. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Zdravstvene ustanove dužne su na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po službenoj dužnosti dostaviti podatke centru za socijalnu skrb o mentalnom oštećenju ili psihičkoj bolesti osobe za koju je potrebno poduzeti zaštitu njezinih prava i interesa.

Članak 184.

(1) Centar za socijalnu skrb predložit će sudu pokretanje postupka kad smatra da bi zbog razloga iz članka 182. stavka 1. ovoga Zakona osobu bilo potrebno djelomice ili potpuno lišiti poslovne sposobnosti.

(2) Centar za socijalnu skrb osobi o kojoj je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti, odlukom imenuje privremenog skrbnika i određuje njegove ovlasti. Radnje za čije poduzimanje skrbnik nije ovlašten osoba poduzima samostalno.

(3) Žalba protiv odluke centra za socijalnu skrb o imenovanju privremenog skrbnika iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa primjenu odluke.

Članak 185.

Dužnost privremenog skrbnika prestaje kad odluka o imenovanju stalnog skrbnika postane konačna ili kad sudska odluka da ne postoje razlozi za lišenje poslovne sposobnosti postane pravomoćna.

Članak 186.

Osobu koja je djelomice ili potpuno lišena poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb stavit će pod skrbništvo i imenovati joj skrbnika u roku od trideset dana od pravomoćnosti sudske odluke.

Članak 187.

(1) Ako osoba lišena poslovne sposobnosti ima roditelje koji pristanu i sposobni su skrbiti o punoljetnom djetetu, centar za socijalnu skrb donijet će odluku o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti.

(2) Kada je osoba djelomice lišena poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb odlučit će o ostvarivanju roditeljske skrbi i odrediti u skladu sa sudskom odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti koje će sadržaje roditeljske skrbi i s kojim ovlastima ostvarivati roditelji.

(3) Pravomoćnu odluku o ostvarivanju i o prestanku roditeljske skrbi nakon punoljetnosti centar za socijalnu skrb odmah će dostaviti matičaru radi upisa u maticu rođenih i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda na čijem području ta osoba ima nekretnine radi zabilježbe u zemljišne knjige.

(4) U slučaju promijenjenih okolnosti centar za socijalnu skrb donijet će odluku o prestanku roditeljske skrbi nakon punoljetnosti i za osobu iz stavka 1. ovoga članka odrediti skrbništvo.

Članak 188.

Na roditelje koji ostvaruju roditeljsku skrb nakon djetetove punoljetnosti primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona o djetetovim pravima i dužnostima, te o odgovornosti, dužnosti i pravima roditelja.

Članak 189.

Skrbnik osobe koja je lišena poslovne sposobnosti dužan je brinuti se o njezinoj dobrobiti i zaštiti interesa, te poduzeti mjere da se osoba osposobi za samostalan život i rad.

Članak 190.

(1) Skrbništvo, odnosno roditeljska skrb za punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti prestaje kad sudska odluka o vraćanju poslovne sposobnosti postane pravomoćna.

(2) Sud može odlučiti da osoba koja je bila potpuno lišena poslovne sposobnosti bude djelomice lišena te sposobnosti, ako se za to ispune zakonske pretpostavke.

IV. SKRBNIŠTVO ZA POSEBNE SLUČAJEVE

Članak 191.

(1) Radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa osobe kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravište ili nije dostupna, a nema opunomoćenika, centar za socijalnu skrb imenovat će skrbnika za poseban slučaj, kao i u drugim slučajevima kad je to potrebno radi zaštite prava i interesa pojedinih osoba.

(2) Osobama iz stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima određenim posebnim zakonom, može postaviti skrbnika i tijelo pred kojim se vodi postupak. To tijelo dužno je bez odgode obavijestiti centar za socijalnu skrb koji prema tako postavljenom skrbniku ima sve ovlasti kao i prema skrbniku kojega je sam imenovao.

Članak 192.

Djetetu čiji roditelji ili posvojitelji imaju pravo na roditeljsku skrb postavlja se skrbnik za poseban slučaj u sporu između njega i njegovih roditelja ili posvojitelja, za sklapanje pojedinih pravnih poslova između njih, kao i u drugim slučajevima kad su djetetovi interesi u suprotnosti s interesom roditelja ili posvojitelja.

Članak 193.

Centar za socijalnu skrb postavit će štićeniku skrbnika za poseban slučaj za sklapanje pojedinih pravnih poslova između njega i skrbnika, u slučaju spora između njih, kao i u drugim slučajevima u kojima bi interesi štićenika i skrbnika mogli doći u suprotnost, ako zbog toga nisu nastali razlozi za promjenu skrbnika.

Članak 194.

U slučaju spora ili sklapanja pravnog posla između maloljetnih osoba nad kojima ista osoba ostvaruje roditeljsku skrb ili između štićenika koje imaju istog skrbnika, svakome od njih centar za socijalnu skrb postavit će skrbnika za poseban slučaj.

Članak 195.

(1) U slučaju spora između štićenika čiji je skrbnik određen prema odredbi članka 156. stavak 2. ovoga Zakona i centra za socijalnu skrb, sud će u izvanparničnom postupku radi zaštite prava i interesa tog štićenika imenovati skrbnika za poseban slučaj i odrediti opseg njegovih ovlasti.

(2) Prijedlog sudu za postavljanje skrbnika iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti ustanova i druga pravna ili fizička osoba koja dozna za takav slučaj.

Članak 196.

(1) Odlukom o imenovanju skrbnika utvrđuju se njegove dužnosti i ovlasti.

(2) Skrbnik za poseban slučaj dužan je podnijeti izvješće o svom radu na zahtjev i u roku koji određuje centar za socijalnu skrb.

Članak 197.

Odredbe o pravima, dužnostima i odgovornostima skrbnika primjenjuju se na odgovarajući način i na skrbnika za poseban slučaj.

Članak 198.

Prava i dužnosti skrbnika za poseban slučaj prestaju kad odluka o prestanku tog skrbništva postane konačna.
 

 Obiteljski zakon, NN 162/98, Nastavak...