IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 21. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

- Labin - Sv.Nedelja - Kršan (postojeća)

- Vozilići - Plomin luka (postojeća)

- Pazin - Cerovlje - Boljun - Vranja - Tunel Učka (postojeća)

- Cerovlje - Draguć - Buzet (postojeća)

- Podberam - Karojba - Motovun - Livade (postojeća i djlomično nova)

- Trviž - Kašćerga (postojeća)

- Lupoglav - Lanišće - Dane - Vodice (postojeća)

- Vodice - granični prijelaz Jelovice (postojeća)

- Buzet - Brest - Dane (postojeća)

- Vodice - Mune (postojeća)

- Račja Vas - Veprinac (cesta u funkciji park šume Učka),



c/ Granični cestovni prijelazi za pogranični promet:

- Sv.Lucija

- Brest

- Vodice



4. Građevine zračnog prometa s pripadajučim objektima, uređajima i instalacijama:



a) Zračne luke:

- Vrsar (tercijarna 1A kategorije)(postojeća)



b) Letilišta - sportske zračne luke:

- Medulin - Campanož (postojeća)

- Kršan - Kostrčani (potencijalna)

- Poreč - Stancija Kaligari (potencijalna)

- Slum - Raspadalica (potencijalna)

- Brest kod Lupoglava (potencijalna)

- Pazinski Novaki (potencijalna)

- Boljunsko polje (potencijalna)

- Karigador - Punta (potencijalna)

- Vilanija - Petrovija (potencijalna)

- Umag - Martinova vala (potencijalna)

- Ponteporton (potencijalna)

- Račja Vas (potencijalna)

- San Marko kod Rovinja (potencijalna)



c) Sezonski granični zračni prijelazi od međunarodnog značenja II kategorije:

- Vrsar



6. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:



a) Istarski vodovod Buzet

b) Vodoopskrbni sustav Butoniga

c) Vodovod Pula

d) Vodovod Labin

sa svim pripadajućim mrežama i uređajima, osim vodocrpilišta.



7. Građevine sustava odvodnje s pripadajučim objektima, uređajima i instalacijama:



Svi sustavi odvodnje s pripadajućim objektima, mrežama i instalacijama koji nisu od državnog značaja, a koji se rasprostiru na području dvije ili više jedinica lokalne samouprave, ili osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za više od 2.000 ES.



8. Elektroenergetske građevine s pripadajučim objektima, uređajima i instalacijama:



b) Transformacijske stanice :

- Pula - Šijana 110/20kV (rekonstrukcija postojeće 35/10 kV)

- Pula - Dolinka 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće 35/10 kV),

- Guran 110/20 kV (nova, u sklopu 220/110 kV nove)

- Medulin 110/20 kV (nova)

- Gregovica 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće 35/10 kV)

- Koromačno 110/20 kV (postojeća)

- Raša 110/20 kV (postojeća)

- Plomin 110/20 kV (postojeća)

- Rovinj 110/20 kV (postojeća)

- Poreč 110/20 kV (postojeća)

- Funtana 110/20 kV (nova)

- Pazin 110/20 kV (postojeća)

- Butoniga 110/20 kV (postojeća)

- Buzet 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće 35/10 kV)

- Buje 110/20 kV (postojeća)

- Katoro 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće 35/10 kV)

- Novigrad 110/20 kV (rekonstrukcija postojeće 35/10 kV)



c) Distribucijski dalekovod 110 kV:

- TE Plomin - Labin - Šijana (2x 110 kV - postojeći)

- Šijana - Gregovica - Dolinka (novi)

- Dolinka - Medulin (novi)

- TE Plomin - Pazin (2x110 kV - postojeći)

- Šijana - Guran - Rovinj (postojeći)

- Rovinj - Poreč - Buje (postojeći)

- Buje - R.Slovenija (postojeći)

- Pazin - Butoniga - Buzet (postojeći)

- Matulji - Lovran – TE Plomin (2x110 kV - postojeći)

- TE Plomin - Lupoglav - Buzet (novi)

- Buzet - Katoro (novi)

- Katoro - Novigrad (novi)



9. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:



- Plinovod radnog tlaka 24¸50 bara Pula-Umag (novi)

- Plinovod radnog tlaka 24¸50 bara Umag-Kršan (novi)

- Plinovod radnog tlaka 24¸50 bara Rovinj - Žminj - Pazin (novi)

- Plinovod radnog tlaka 24¸50 bara Livade - Buzet (novi)

- MRS-Rovinj (novi)

- MRS-Vrsar (novi)

- MRS-Poreč (novi)

- MRS-Novigrad (Kovri) (novi)

- MRS-Umag (novi)

- MRS- Buje (novi)

- MRS- Pazin (novi)

- MRS- Kanfanar (novi)

- MRS- Žminj (novi)

- MRS- Buzet (novi)



- 10.000¸12.000 m2 za izgradnju plinare za UNP od županijskog značaja, na područjima grada u Gradu Buzetu i Pazinu, u prvoj fazi plinifikacije (novi)



10. Građevine za postupanje s otpadom:



a) Centralna zona za gospodarenje otpadom u Puli - Kaštijun,

b) Reciklažna dvorišta s transfer stanicama i kompostanama u gradovima: Pula, Poreč, Umag na lokacijama postojećih deponija

c) Transfer stanica u gradovima Rovinj (na lokaciji novoplanirane sanitarne deponije Lokva Vidotto ), Buzet (na saniranoj lokaciji postojećeg odlagališta otpada Griža, ili na lokaciji novoplanirane sanitarne deponije Golače), Cere - Sv.Nedelja i Ciburi - Pazin (na lokacijama saniranih postojećih odlagališta otpada)

d) Građevine za obradu energetski vrijednog industrijskog otpada - TC Koromačno

e) Središnja kafilerija u Sv.Petru u šumi



11. Eksploatacijska polja mineralnih sirovina predviđena ovim Planom (E3) (postojeća i potencijalna)



12. Veletržnice poljoprivrednih proizvoda u Puli, Poreču, Umagu, Rovinju i Labinu (sve nove)



2.3. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš



Članak 35.



Ovom odlukom određuju se građevine i zahvate u prostoru za koje je potrebno pored propisom određenih građevina i zahvata, izraditi procjenu utjecaja na okoliš:



1. Građevine za postupanje s otpadom:

- građevine za obradu komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, te biološkog otpada kapaciteta većeg od 1000 t/godišnje a manje od 10.000 t/godišnje

- odlagališta inertnog otpada



2. Energetske građevine:

- regionalni (županijski) plinovodi s pripadajućim građevinama - mjerno redukcijskim stanicama, odnosno skladištima UNP-a

- skladišta i prodajna mjesta nafte i/ili njezinih tekućih derivata kao samostalne građevine,

- kotlovnice snage veće od 10 MJ/s a manje od 50 MJ/s.



3. Vodne građevine:

- sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta većeg od 2000 ES (ekvivalentnih stanovnika), a manjeg od 10000 ES.



4. Površinska eksploatacija gline, šljunka, pijeska i građevno-tehničkog kamena s kapacitetom eksploatacije većim od 10.000 m3/godišnje, a na eksploatacijskim poljima većim od 5 ha van obalnog područja, odnosno 2 ha unutar obalnog područja.



5. Građevine u zaštićenom području

- građevine i zahvati u prostoru na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata namijenjeni turizmu,

- građevine i zahvati na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata namijenjene sportu i rekreaciji

- građevine i zahvati izvan građevinskog područja smještene dijelom ili cjelovito u II. vodozaštitnoj zoni određenoj ovim Planom i posebnim propisima

- objekti u III zoni vodozaštite i to slijedeći: nove županijske prometnice, nove željezničke pruge, sustavi za pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda izlaznog kapaciteta većeg od 100 ES, stočarski i peradarski kompleksi kapaciteta većeg od 100 stočnih jedinica

- izgradnja gospodarskih kompleksa na osobito vrijednim obradivim tlima određenim ovim Planom



U slučaju da se na relativno malom prostoru (unutar područja iste namjene određene ovim Planom) planira više istovrsnih zahvata čije su pojedinačne veličine tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granice propisanih posebnim propisom, za iste je obvezna provedba postupka procjene o utjecaju na okoliš, a prema zakonskim odredbama.

Kod rekonstrukcija postojećih građevina i zahvata iz stavka 1. ovog članka izrada procjene utjecaja na okoliš uvjetuje se kod cjelovite (potpune) zamjene tehnologije ili prenamjene građevine ili povećanja obima zahvata zbog kojeg je u smislu stavka 1. ovog članka potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš.



3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU



Članak 36.



Planom su određeni gospodarski sadržaji slijedećih namjena:

a) Šumarstvo,

b) Poljoprivreda - biljna proizvodnja, stočarstvo i ribarstvo,

c) Ugostiteljstvo i turizam, te sport i rekreacija

d) Poslovno - proizvodna namjena



Namjena i uvjeti smještaja pojedinih sadržaja detaljnije se određuju prostornim planom uređenja općine i grada temeljem načela, uvjeta i mjera ove odluke.

Prostori za razvoj navedenih gospodarskih sadržaja izvan područja naselja prikazani su na grafičkom prikazu br. 1 - Plan namjene prostora.



3.1. Šumarstvo



Članak 37.



Šume gospodarske namjene obuhvaćaju najveći dio ukupnog šumskog resursa, a namijenjene su isključivo gospodarskom korištenju (sječa za drvnu građu ili ogrjev, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodina).

Unutar šuma gospodarske namjene se prostornim planovima uređenja gradova i općina mogu planirati slijedeći zahvati u prostoru: šumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi i lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina. Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.



Članak 38.



Zaštitne šume obuhvaćaju najmanji dio šumskog resursa, a temeljna im je namjena zaštita i sanacija ugroženih područja (opožarene površine, površine izložene eroziji, poboljšanje mikroklimatskih osobina prostora).

Unutar zaštitnih šuma se prostornim planovima uređenja gradova i općina mogu planirati slijedeći zahvati u prostoru: šumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi, farme za uzgoj divljači, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava. Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.



Članak 39.



Šume posebne namjene teritorijalno su razgraničene od ostatka šumskog resursa, te se ovim Planom predviđaju unutar obalnog područja i u prostoru nacionalnih parkova i parkova prirode, a temeljna im je namjena održanje ekoloških vrijednosti prostora ili specifičnih (zaštićenih) biotopa, rekreativna namjena i oplemenjivanje krajobraza.

Unutar šuma posebne namjene se prostornim planovima uređenja gradova i općina mogu planirati slijedeći zahvati u prostoru: planinarski domovi, izletišta, rekreacijski sadržaji, arboretumi zvjerinjaci i akvariji, farme za uzgoj divljači, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava.

Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.



3.2. Poljoprivreda - biljna proizvodnja, stočarstvo i ribarstvo



Članak 40.



Osobito vrijedno obradivo tlo obuhvaća prvenstveno površine za uzgoj višegodišnjih kultura (vinogradi, voćnjaci, maslinici), kao i meliorirane, odnosno navodnjavane poljoprivredne površine.

Na osobito vrijednim obradivim tlima utvrđenim ovim Planom mogu se prostornim planovima uređenja gradova i općina planirati slijedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 20.000 m2, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 100.000 m2, ribnjaci sa pripadajućim gospodarskim objektima na kompleksima ne manjim od 200.000 m2, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 100.000 m2.

Na ovim se vrstama obradivih tala isključuje mogućnost izgradnje stambeno-gospodarskih građevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, kao i izgradnje malih gospodarskih objekata (pomoćnih građevina za držanje alata i strojeva, poljoprivredne opreme i sl.)



Članak 41.



Vrijedno obradivo tlo obuhvaća prvenstveno poljoprivredne površine namijenjene uzgoju žitarica, industrijskih kultura, povrtlarskih kultura te krmnog bilja, a u načelu je grupirano oko ruralnih naselja u relativno homogenom obliku (ruralno područje naselja).

Na vrijednim obradivim tlima utvrđenim ovim Planom mogu se prostornim planovima uređenja gradova i općina planirati slijedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 10.000 m2, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 50.000 m2, peradarske farme na kompleksima ne manjim od 20.000 m2, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 20.000 m2.

Na ovim se vrstama obradivih tala izuzetno daje mogućnost izgradnje stambeno-gospodarskih građevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, te malih gospodarskih građevina.



Članak 42.



Ostalo obradivo tlo obuhvaća izdvojene obradive površine manjeg gospodarskog značaja, koje su prvenstveno namijenjene izgradnji stambeno-gospodarskih kompleksa za vlastite potrebe ili za agroturizam.

Na ostalim obradivim tlima utvrđenim ovim Planom mogu se prostornim planovima uređenja gradova i općina planirati slijedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 5.000 m2, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 10.000 m2, peradarske farme na kompleksima ne manjim od 5.000 m2, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 10.000 m2.

Na ovim se vrstama obradivih tala naglašava mogućnost izgradnje stambeno-gospodarskih građevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, te malih gospodarskih građevina.



Članak 43.



Osnovne poljoprivredne, stočarske i ribarske djelatnosti po mikroregijama su:



- Sjeverno vapnenačko područje ("Bijela Istra"): krmne kulture, pojedine vrste žitarica (raž i ječam), industrijskih kultura (hmelj), uzgoj ljekovitog bilja, u manjem dijelu vinogradarstvo, pčelarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo, konjogojstvo

- Središnje flišno područje ("Siva Istra"): krmne kulture, voćarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo, uzgoj slatkovodnih riba u ribnjacima (posebno Cerovljanska dolina)

- Središnji vapnenački ravnjak ("Crvena Istra"): krmne kulture, voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo, uzgoj cvjetnica i ukrasnog bilja, pčelarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo, peradarstvo

- Zapadno priobalje: krmne kulture, voćarstvo (posebno plantažne vrste), vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo, pojedine vrste žitarica, uzgoj cvjetnica i ukrasnog bilja, industrijske kulture, ovčarstvo, govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo, marikultura (Piranski zaljev, Tarska vala, uvala Sv.Marina, Limski zaljev), izlov plave ribe (posebno srdele i inćuni)

- Južno priobalje: krmne kulture, voćarstvo (posebno plantažne vrste), vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo, pojedine vrste žitarica, uzgoj cvjetnica i ukrasnog bilja, industrijske kulture, uzgoj ljekovitog bilja (posebno istočna obala), pčelarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo, marikultura (zaljev Budava, pojedine lokacije u Raškom zaljevu, marikultura otvorenog mora), izlov kočarske ribe (škampi, sipe, lignje), izlov plave ribe (posebno srdele i inćuni)



Članak 44.



Farmama za uzgoj stoke, u smislu odredbi ovog Plana, smatrati će se uzgojni pogoni s 10 i više stočnih jedinica, sukladno čemu se određuju minimalne veličine za govedarske, ovčarske, kozarske i svinjogojske farme.

Ostali prostorni i tehnički uvjeti za izgradnju građevina na poljoprivrednom zemljištvu (udaljenost od građevnih područja, uvjeti izgradnje građevina i oblikovanja zemljišta itd.) utvrđuju se prostornim planovima područja posebnih obilježja i prostornim planovima uređenja gradova i općina.

Unutar obalnog područja utvrđenog ovim Planom se isključuje mogućnost izgradnje stambeno-gospodarskih građevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima, kao i izgradnje malih gospodarskih objekata (pomoćnih građevina za držanje alata i strojeva, poljoprivredne opreme i sl.) van građevinskih područja naselja.

Članak 45.



U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti razvitak konvencionalne, a predvidjeti i promovirati razvitak ekološke poljoprivrede.

Ekološka poljoprivreda, (također organska ili biološka) je poljoprivredna proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva, sintetičkih pesticida, hormona i drugih agrokemikalija.

Konvencionalna poljoprivreda je poljoprivredna proizvodnja koja uz pomoć mehanizacije, agrokemikalija, novostvorenih sorti i pasmina, te uz velike količine energije uspijeva postići vrlo visoke prinose.

Prostornim planovima uređenja gradova i općina moraju se posebno valorizirati područja namijenjena isključivo ekološkoj poljoprivredi, a nakon verifkacije studije iz točke 1. članka 153. odredbi Plana.

Članak 46.



Područja za uzgoj riba i školjaka (marikulturu) moraju imati zadovoljavajuće biokemijske karakteristike, (hidrodinamika, dubina i kakvoća mora), stručnom znanstvenom provjerom utvrđen mogući kapacitet i veličinu zahvata, te potrebnu infrastrukturu (pristupni putovi, komunikacije, vodoopskrba, električna energija, proizvodnja hrane za uzgoj, itd.).

Djelatnost marikulture može se odvijati i u drugim područjima izvan onih predviđenim Planom, osim :



- gdje prevladava nepovoljna hidrodinamika, nezadovoljavajući higijenski uvjeti i eutrofna područja s rizicima cvatnje toksičnih fitoplanktona,

- gdje je izraženo onečišćenje zbog blizine urbanih centara, lučkih i industrijskih djelatnosti,

- gdje je intenzivan pomorski promet,

- na područjima od veće gospodarske važnosti i intenzivne rekreacijske aktivnosti,

- na područjima posebne namjene (npr. vojna područja),

- na osjetljivim dijelovima posebno zaštićenih područja .



Intenzitet uzgoja riba i drugih organizama mora se ograničiti sukladno utvrđenim biokemijskim osobinama akvatorija morske vode i ekološki osjetljivim akvatorijima.

Unutar područja za uzgoj riba i školjaka mogu se izgrađivati isključivo građevine osnovne namjene, bez mogućnosti korištenja istih za trgovačke, ugostiteljsko-turističke ili druge djelatnosti koje nisu povezane sa samim uzgojem.



3.3. Ugostiteljstvo i turizam



Članak 47.



Namjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam je osim u građevinskim područjima naselja i stambeno-turističkih naselja, predviđena i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja - turističkim razvojnim područjima (u daljnjem tekstu: TRP), na seoskim gospodarstvima, te u lukama nautičkog turizma.

Turistička rekreacija, kao prateća djelatnost ugostiteljstva i turizma se ovim Planom, osim unutar područja naselja i stambeno-turističkih naselja, predviđa u TRP-ovima te na ovim Planom predviđenim prostorima.

Kriterije za raspored, vrstu, kapacitet i veličinu, i ostale pokazatelje ugostiteljsko-turističkih područja, mora se provoditi u skladu s kvalitativnim značajkama prostora a osobito:

- ponudu na turističkom tržištu je nužno prilagoditi globalnoj strategiji razvoja Županije, posebno vodeći računa o demografskim ograničenjima

- izgradnju novih kapaciteta u turizmu usmjeriti u većim dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude

- prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte stimulirati izgradnju viših i visokih kategorija

- dati prednost poboljšanju unutarnje i vanjske infrastrukture i zaštiti okoliša,

- gradnju novih građevina ostvariti na prirodno manje vrijednim područjima, i uklapati ih u oblike gradnje lokalnog ambijenta, a izgradnju u dosad neizgrađenim dijelovima obalnog područja (posebno istočna obala) usmjeravati u dubinu prostora,

- osigurati prethodnu sanaciju bespravnih oblika izgradnje i korištenja u obalnom području kroz prenamjenu prostora u stanovanje (građevine sa stečenim pravima) ili uklanjanjem bespravno izgrađenih građevina s povratom u prijašnje stanje

- osigurati prostore za nove i atraktivne sadržaje, kao npr. golf igrališta, reprezentativni turističko-rekreacijski sadržaj za visoki turizam, (ronjenje, jedrenje, rafting, jahanje) i sl.



Planirana strategija razvoja turizma i ugostiteljskih djelatnosti Županije je ostvarivanje veće kvalitete usluga s znatno bogatijom ponudom raznih kulturnih rekreacijskih, izletničkih i drugih sadržaja.



Članak 48.



Ovim se Planom predviđaju kapaciteti smještaja u turističkim objektima kako slijedi:



Tablica 2. - UKUPNI SMJEŠTAJNI KAPACITETI U ŽUPANIJI




Minimalni kapacitet
Maksimalni kapacitet

POREČ
40.000
54.000

VRSAR
36.000
42.000

ROVINJ
24.000
30.000

MEDULIN
20.000
27.000

UMAG
19.000
28.000

PULA
14.000
17.000

LABIN
12.000
15.000

NOVIGRAD
7.500
10.000

MARČANA
5.500
7.000

BRTONIGLA
4.000
6.000

FAŽANA
3.500
7.500

VODNJAN
6.500
12.500

BUJE
3.000
5.000

BALE
3.000
5.000

LIŽNJAN
3.000
5.000

RAŠA
3.000
4.000

KRŠAN
1.000
2.000

LANIŠĆE
1.000
2.000

BUZET
1.000
1.500


Minimalni kapacitet
Maksimalni kapacitet

PAZIN
1.000
1.500

MOTOVUN
1.000
1.500

OPRTALJ
1.000
1.500

UKUPNO
211.000
284.000






Gore prikazani minimalni i maksimalni kapaciteti utvrđeni su prema važećim područjima gradova i općina u Županiji, te uključuju ukupne kapacitete unutar TRP-ova, turističkih zona unutar naselja, kao i unutar stambeno-turističkih naselja, a bez kapaciteta u privatnom smještaju i turizmu na seoskim gospodarstvima.

Kapaciteti u jedinicama ostalih općina, koje nisu popisane u tablici 2., računati će se da su manji od 500 postelja.

Članak 49.



Unutar TRP-ova predviđaju se ugostiteljsko-turističke površine za:



a) Turistička naselja, koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma, kao što su apartmanska naselja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske i rekreativne djelatnosti, itd.;

b) Kampove;

c) Pojedinačne građevine (hoteli, moteli, izletišta, depandanse i sl.) koje mogu formirati i zasebne komplekse;

d) Luke nautičkog turizma, pored marina i suhih marina, koje se razvrstavaju na:

- Sidrište, dio vodenog prostora opremljenog plutačama za privez plovila u uvali zaštićenoj od nevremena,

- Privezište, dio obale uređen za pristajanje svih vrsta i veličina plovila, do 100 vezova

Tipizacija i detaljna kvantifikacija navedenih vrsta ugostiteljsko-turističkih površina utvrđuju se prostornim planovima uređenja gradova i općina i prostornim planovima užeg područja, na razini kojih se utvrđuju i točan obuhvat i veličina građevnog područja turističkih zona.



Članak 50.



Ovim se Planom preporučuju slijedeći osnovni standardi za određivanje veličina građevnih područja turističkih zona unutar prostora TRP-ova, turističkih zona unutar naselja i stambeno-turističkih naselja određenih ovim Planom:

- gustoća korištenja se može kretati između 50 i 120 postelja/ha

- izuzetno, za kapacitete vila uz golf igrališta, najmanja gustoća korištenja može biti 33 postelja/ha, s time da zone građenja unutar obuhvata golf igrališta ne mogu prelaziti 15% obuhvata

- izuzetno, kod turističkih zona u korištenju ili u izgradnji s dostignutom gustoćom većom od 120 postelja/ha, gustoća može iznositi najviše 250 postelja/ha

- obveza je jedinica lokalne samouprave da u prostornim planovima uređenja gradova i općina točno utvrde turističke zone u kojima će gustoća biti manja od 50, odnosno veća od 120 postelja/ha



Ovim se Planom utvrđuje element postelje kao osnovne kvantifikacijske jedinice za

građevine turističke namjene; smještajne jedinice kod različitih tipova turističkih smještajnih građevina određivati će se na slijedeći način:



- smještajna jedinica u hotelima, depandansama, odmaralištima = 2 postelje

- smještajna jedinica apartmana i bungalova = 3 postelje

- smještajna jedinica autokampova = 4 postelje

- smještajna jedinica vila = 6 postelja



Negradivi dijelovi TRP-ova, izvan građevinskih područja turističkih zona određenih prostornim planovima uređenja gradova i općina, mogu se namijeniti za izgradnju sportsko-rekreacijskih sadržaja, za rješavanje prometa u mirovanju, izgradnju komunalnih objekata i uređaja te za hortikulturno uređenje.

Unutar TRP-ova se ovim Planom isključuje izgradnja stambenih građevina za tržište, čemu je potrebno prilagoditi i imovinsko-pravne mehanizme i postupke u prometu nekretninama.

Turistički punktovi, kao specifični oblik turističkih razvojnih područja, trebaju biti izuzetak u prostoru, na lokacijama posebne vrijednosti, i u ambijentu koji nije determiniran drugim vrstama izgradnje. TP-ovi prvenstveno trebaju poslužiti za razvoj "alternativnih" vidova turizma (izletnički turizam, "robinzonski" turizam, punktovi za valorizaciju izrazitih krajobraznih i drugih vrijednosti prostora). Njihova veličina bi se trebala limitirati s max. kapacitetom od 150 postelja, odnosno max. površinom od 2 ha. Lokacija turističkih punktova, njihovi kapaciteti te točan prostorni obuhvat utvrđuju se prostornim planovima uređenja gradova i općina. Kapaciteti koji će se predvidjeti unutar turističkih punktova obuhvaćeni su u tabelarnom prikazu uz članak 48. ovih odredbi.



Članak 51.



Turizam na seoskim gospodarstvima razvijati će se posebno na slijedećim područjima:



1. Područja ruralnih naselja s malim izgledima opstanka u smislu tradicionalne funkcije naselja (fertilni kontingent ispod granice mogućeg preživljavanja), u pravilu veličine ispod 100 stanovnika . Takvih naselja na području Županije ima ukupno 111, i to: na području Grada Buzeta 22, Grada Buje 4, Grada Poreča 4, Općine Cerovlje 3, Općine Grožnjan 2, Općine Kanfanar 1, Općine Kršan 7, Grada Labina 1, Općine Lanišće 11, Općine Lupoglav 5, Općine Marčana 8, Općine Oprtalj 7, Općine Pićan 1, Općine Raša 7, Općine Sv.Nedelja 4, Općine Sv.Lovreč 1, Općine Svetvinčenat 6, Općine Tinjan 1, Općine Višnjan 4, Općine Vižinada 2 i Općine Žminj 2 . Popis navedenih naselja prikazan je u točki 3.4.1. Tekstualnog obrazloženja Plana.

2. Područja ruralnih naselja s značajnim agrarnim, humanim i graditeljskim resursima, ali bez izraženih ili planiranih središnjih funkcija, te očuvane morfologije i tipologije tradicionalne izgradnje, kao i načina obrade zemljišta i oblikovanja prostora. U tom su smislu posebno značajna područja slijedećih općina: Grožnjan, Brtonigla, Oprtalj, Višnjan, Vižinada, Tinjan, Kanfanar, Svetvinčenat, Barban, Sv.Nedelja, Pićan, Cerovlje i Gračišće, kao i dijela područja gradova Buzet i Pazin.

3. Područja ruralnih ili poluurbanih naselja nultog ili prvog ranga određenih ovim Planom



Kriteriji za dimenzioniranje maksimalnih kapaciteta (broja postelja) na seoskim gospodarstvima, te

posebni uvjeti uređenja prostora i oblikovanja naselja prikazani su u točki 3.4.4. Tekstualnog obrazloženja Plana, s time da se dimenzioniranje veličine građevnih područja predmetnih naselja analogno primjenjuju odredbe članka 52. stavka 4. odredbi za provođenje ovog Plana.



Članak 52.



Stambeno-turističkim naseljima u smislu ovog Plana podrazumijevaju se naselja koja u funkcionalnom korištenju prostora imaju izražen visok postotak objekata u funkciji turizma unutar postojeće strukture naselja, ili se taj izraženi visoki postotak odnosi na građevine mješovite stambene, turističke ili ugostiteljske namjene.

Stambeno-turistička naselja na području Županije su slijedeća: Kanega, Bašanija, Ravna Dolina, Pelegrin i Špina, Sv. Ivan, Molino, Karigador, Dajla, Mareda, Pineta, Červar Porat, Funtana, Barbariga – Betiga, Peroj, Pješčana uvala, Vinkuran, Banjole, Premantura, Duga uvala, Krnički porat i Rabac.

Kriteriji za dimenzioniranje veličine maksimalnih kapaciteta (broja postelja) stambeno-turističkih naselja prikazani su u točki 3.4.4. Tekstualnog obrazloženja Plana pri čemu se odnos broja stanovnika naselja (stalnih i povremenih) i ukupnog broja stambenih jedinica u pravilu treba kretati između 0,28 i 0,72.

Kriteriji za dimenzioniranje veličine građevnih područja stambeno-turističkih naselja identični su kriterijima za određivanje veličine turističkih zona iz članka 50. ovih odredbi, s time da tako proračunatoj veličini pridodaje i veličina proračunata na temelju planiranog broja stanovnika (stalnih i povremenih) iz članaka 82. i 83. odredbi za provođenje ovog Plana.



Članak 53.



Kriteriji za razvrstavanje luka nautičkog turizma u pojedine kategorije su slijedeći:



- postojeći način korištenja i kategorija luka nautičkog turizma

- klimatski, mareografski, morfološki i biotopski uvjeti

- brzina i sigurnost plovidbe unutar teritorijalnih voda

- pravilna prostorna distribucija kategorija i kapaciteta luka u cijelom priobalju Županije

- postojeća prometna , energetska i komunalna infrastruktura

- mogućnost proširenja na okolni prostor

- utjecaj na okoliš mogućih zahvata

Kako bi za određivanje prostornog obuhvata pojedinih luka bio korišten jedinstveni standard, ovim se Planom po pojmom veza podrazumijeva vez za plovilo standardne dužine cca 12 m, a takvo plovilo smatra se ekvivalentom jedne smještajne jedinice apartmanskog tipa (3 postelje).



Članak 54.

Razvrstavanje luka nautičkog turizma po osnovi kategorizacije
Luke nautičkog turizma utvrđene ovim Planom razvrstavaju se na slijedeći način:



- Marine na području Županije su: Savudrija, Umag, Novigrad – luka I (Civitas Nova), Novigrad – luka II, Červar Porat, Poreč – luka, Parentium, Vrsar – luka, Funtana - luka, Rovinj – luka I , Rovinj – luka II, Rovinj – Valalta, Barbariga, Fažana - Valbandon, Pula - luka I, Pula - Sv.Katarina, Pula - Veruda, Banjole – Paltana, Pomer , Ližnjan – Kuje, Krnički Porat, Rakalj – Sv.Agneza, Tunarica, Rabac.

- Suhe marine na području Županije su: Novigrad – Antenal, Pula – luka II, Bršica, Plomin



Preporuke za određivanje standarda luka nautičkog turizma



Suhe marine su luke nautičkog turizma za koje se, osim obvezujućih uvjeta temeljem posebnih propisa, ovim Planom prepuručuju slijedeći standardi:



- slobodna površina u kopnenom dijelu mora zadovoljavati potrebe za smještajem najmanje 500

vezova na suhom,

- vezovi u akvatorijalom dijelu grade se isključivo kao tranzitni vezovi,

- suha marina u svom sastavu može imati manje brodogradilište, za izgradnju ili generalni remont

plovila najmanje do 25 m dužine, a po mogućnosti i za veća plovila,

- suha marina mora biti povezana s okolnim prostorom neposredno putem ceste najmanje

županijske razine.



Marine su luke nautičkog turizma za koje se, osim obvezujućih uvjeta temeljem posebnih propisa, ovim Planom prepuručuju slijedeći standardi:



- ukoliko je prostor za smještaj plovila na suhom nedostatan, u smislu posebnih propisa, osigurava se na

drugim pogodnim lokacijama unutar građevinskih područja naselja u radijusu od 5 km od luke, ali uz

uvjet da su pristupne ceste do luke najmanje županijske razine značaja, te da se istima mogu prevoziti

posebni tereti

- marine se u pravilu se grade u neposrednom kontaktnom prostoru značajnijih turističkih smještajnih ili

rekreativnih kapaciteta, ili unutar lučkih bazena uz veće urbane centre

- marine moraju imati mogućnost proširenja u neposrednom okolnom prostoru, ali ne na štetu kupališnih

i drugih maritimno rekreacijskih sadržaja, niti zaštićenih dijelova prirode utvrđenima ovim Planom

- broj plovila po hektaru površine akvatorija ne preporučuje se manji od 50 niti veći od 120



Primjena pojedinih prostornih standarda za suhe marine i marine iz stavka 2. i 3. ovog članka utvrđuje se prostornim planovima užeg područja.



Članak 55.



Planirani kapaciteti u lukama nautičkog turizma utvrđenim ovim Planom su slijedeći:



Tablica 3. Planirani kapaciteti u lukama nautičkog turizma




KATEGORIJA
MINIMALNO
MAKSIMALNO

SAVUDRIJA
MARINA
100
200

UMAG
MARINA
(550 + 150)
(1000 + 500)

NOVIGRAD - LUKA I (CIVITAS NOVA)
MARINA
200
450

NOVIGRAD - LUKA II
MARINA
100
200

NOVIGRAD - ANTENAL
SUHA MARINA
(200 + 1000)
(350 + 2000)


KATEGORIJA
MINIMALNO
MAKSIMALNO

ČERVAR PORAT
MARINA
450
650

POREČ - LUKA
MARINA
200
400

PARENTIUM
MARINA
150
200

FUNTANA - LUKA
MARINA
150
200

VRSAR - LUKA
MARINA
150
200

ROVINJ - VALALTA
MARINA
250
350

ROVINJ – LUKA I
MARINA
150
200

ROVINJ – LUKA II
MARINA
380
650

BARBARIGA
MARINA
200
350

FAŽANA
MARINA
150
200

PULA - LUKA I
MARINA


(950 + 1000)


(1350 + 1500)

PULA - LUKA II
SUHA MARINA

PULA - SV.KATARINA
MARINA

PULA - VERUDA
MARINA
(600 + 150)
(650 + 300)

BANJOLE – PALTANA
MARINA
200
350

POMER
MARINA
250
350

LIŽNJAN - KUJE
MARINA
200
350

KRNIČKI PORAT
MARINA
150
200

RAKALJ – SV. AGNEZA
MARINA
150
200

BRŠICA
SUHA MARINA
(200 + 1000)
(350 + 2000)

TUNARICA
MARINA
150
200

RABAC
MARINA
200
350

PLOMIN
SUHA MARINA
(90 + 500)
(100+800)

UKUPNO

6.420 (3.800)
9.950 (7.100)


U zagradi: broj vezova u moru + broj vezova na suhom



Za svaku planiranu lokaciju luka nautičkog turizma potrebno je u prostornim planovima uređenja gradova i općina predvidjeti:

- građevno područje za dio obveznih sadržaja na kopnu, sukladno članku 50. i 53. ovih odredbi

- akvatorij namijenjen za izgradnju pomorske infrastrukture (valobrani i lukobrani, gatovi, pontoni, pomorska signalizacija), sukladno članku 54. ovih odredbi

Maksimalna veličina zahvata luke nautičkog turizma (građevno područje + akvatorij)

iskazuje se kao produkt broja vezova x ekvivalentni broj postelja x jedinična površina po postelji.

Sve luke nautičkog turizma utvrđene ovim Planom kao nove luke (osim nautičko-servisnih centara) mogu se u prvoj fazi, a najviše za razdoblje od 12 godina od dana donošenja ovog Plana, graditi kao pristaništa ili sportske luke te se sukladno tome mogu dodjeljivati koncesije na županijskoj razini.



3.4. Poslovno proizvodna namjena



Članak 56.



Gospodarska namjena predviđa se u svim naseljima IV. i III. ranga određenim ovim Planom, kao i najvećem dijelu naselja II. i I. ranga, kao sastavni dio građevnih područja naselja, unutar postojećih i postojećim planovima planiranih industrijskih, poslovnih i drugih zona slične namjene.

U svim naseljima, osim naselja IV i III ranga, za gospodarsku se namjenu unutar građevinskih područja naselja ne može predviđati prostor veći od 25% površine građevinskog područja naselja, već se u tim slučajevima moraju predvidjeti gospodarske zone u izdvojenim građevinskih područjima izvan naselja.

U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja planiraju se gospodarske zone u kojima se smještaju proizvodno-poslovne djelatnosti, bez stambene izgradnje. Dvije su osnovne namjene:

- proizvodne: veliki industrijski kompleksi (proizvodnja, prerađivačka industrija, obrtništvo, i sl.), i

- poslovne: manji proizvodni i skladišni kompleksi, (trgovina, manji proizvodni pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge, i sl.).



Proizvodne i poslovne djelatnosti unutar gospodarskih zona, odnosno njihovi odnosi veličina, utvrđuju se prostornim planovima uređenja gradova i općina.

Prostorni razmještaj proizvodnih i poslovnih namjena treba bazirati na sadašnjem razmještaju gospodarstva, stvarnih prostornih mogućnosti, planiranog sustava centara i mreža naselja, rasporeda stanovništva i povezanosti s osnovnom prometnom i drugom infrastrukturom. Veće skladišne i industrijske zone čine s površinama za infrastrukturne građevine funkcionalno jedinstvo.



Članak 57.



U izradi prostornih planova uređenja gradova i općina treba u segmentu lociranja, definiranja, uvjetima uređenja i opremljenosti zona industrije i servisa posebnu pažnju usmjeriti na:

- Organizacijsko i strukturno usavršavanje nabavkom suvremenih tehnologija, uvođenjem bolje organizacije rada, podizanjem kvalitete rukovođenja kako bi se moglo učinkovitije konkurirati na domaćem i inozemnom tržištu.

- U strukturi djelatnosti industrije treba težiti ka smanjivanju kapaciteta bazične, teške industrije, kao i djelatnosti koje zahtjevaju velike količine energije, vode i brojnu nekvalificiranu radnu snagu. Prednost treba dati djelatnostima koje koriste prednosti ambijenta i područja u kojem nastaju (prirodne resurse, fizionomiju zemljišta, i sl.), koje koriste ekološki prihvatljive tehnologije i koje zapošljavaju pretežito visokokvalificiranu i kvalificiranu radnu snagu.

- U planiranju novih ili redukciji i ukidanju postojećih zona industrije i servisa, prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta treba temeljiti na uravnoteženju razvoja cjelokupnog prostora grada, općine, kao i šire zajednice. To bi se postiglo uspostavljanjem široke mreže manjih i raznolikih proizvodnih jedinica.

Članak 58.



Zone gospodarske namjene utvrđene ovim Planom van građevnih područja naselja su:



- Na području Grada Umaga: Ungarija, Vilanija, Kravlji rt

- Na području Grada Buje: Buje, Plovanija

- Na području Općine Grožnjan: Marušići

- Na području Grada Novigrada: Novigrad

- Na području Grada Poreča: Fiorini - Žbandaj

- Na području Općine Kaštelir - Labinci: Labinci, Montekal

- Na području Općine Višnjan: Milanezi, Gambetići

- Na području Općine Vižinada: Vižinada

- Na području Općine Sv.Lovreč: Sv.Lovreč

- Na području Grada Buzeta: Mala Huba, Štrped i Ročko Polje

- Na području Općine Lupoglav: Lupoglav i Boljun - Katun

- Na području Grada Pazina: Ciburi, Podberam

- Na području Općine Sv.Petar u šumi: Sv.Petar u šumi

- Na području Općine Kanfanar: Kanfanar, Kurili

- Na području Općine Bale: Bale

- Na području Općine Svetvinčenat: Svetvinčenat, Bibići i Juršići

- Na području Općine Žminj: Žminj

- Na području Grada Labina: Vinež

- Na području Općine Pićan: Podpićan - Tupljak

- Na području Općine Kršan: Podpićan, Kršan, Plomin, Kožljak

- Na području Općine Sv.Nedelja: Sv.Martin, Dubrova, Štrmac

- Na području Općine Raša: Most Raša - Štalije - Bršica

- Na području Općine Barban: Raša - kanal, Barban, Rogatica

- Na području Općine Marčana: Marčana, Filipana

- Na području Općine Vodnjan: Vodnjan (Guran) i Galižana

- Na području Općine Medulin:Banjole, Pomer, Medulin i Ševe

- Na području Općine Ližnjan: Šišan, OKZ Valtura i Valtursko polje

- druge zone od interesa lokalne samouprave, a površina manjih od 4 ha



Detaljni uvjeti za optimalno određivanje veličine gospodarskih zona dati su u točki 3.4.5. Tekstualnog obrazloženja Plana, a potrebno je voditi posebno računa o slijedećem:



- za svaku djelomično izgrađenu gospodarsku zonu, s postotkom realizacije manjim od 50% potrebno je izraditi program izgradnje i uređenja zone, na razini studije izvedivosti, a posebno ukoliko se realizacija u zoni temeljila na planovima donesenim prije 1994.g.

- za svaku gospodarsku zonu potrebno je izraditi najmanje urbanistički plan uređenja, a po procjeni jedinice lokalne samouprave i detaljni plan uređenja.

- veličina građevnog područja gospodarske zone utvrđuje se na temelju gustoće od 30 radnih mjesta/ha (minimalna gustoća) do 70 radnih mjesta/ha (optimalna gustoća). Planiranje zona s uračunatom gustoćom van navedenih limita potrebno je kod izrade prostornih planova uređenja gradova i općina posebno dokazati odgovarajućom studijom izvedivosti s preglednom tehnološkom shemom procesa za pojedine gospodarske subjekte u planiranoj zoni, a manja gustoća bez navedenog dokaza dozvoljava se isključivo kod tehnologija koje uključuju i eksploataciju mineralnih sirovina unutar gospodarske zone (cementare, vapnare, ciglane, tvornice keramičkih proizvoda, industrijska prerada arhitektonskog kamena, asvaltne baze, betonare), odnosno ako je već postojećim urbanističkim planom uređenja ili detaljnim planom uređenja utvrđena drugačija gustoća.

- veličina građevnih područja gospodarskih zona van područja naselja, utvrđena prostornim planovima uređenja gradova i općina, provjeravati će se temeljem iskazanih veličina broja zaposlenih u industrijskim i srodnim djelatnostima, prikazanog u točki 3.4.5. Tekstualnog dijela Plana za svaki grad i općinu posebno, osim za gradove Pulu, Labin, Pazin, Poreč, Rovinj i Buzet kod kojih se broj zaposlenih u gospodarskim zonama izvan građevinskih područja navedenih naselja planira između 10 i 30% od ukupnog broja prikazanog u točki 3.4.5. Tekstualnog dijela Plana.



4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU



Članak 59.



Ovim Planom određena je mreža građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije: predškolskog odgoja, školstva, zdravstva, socijalne zaštite, sporta i kulture.

Konačan broj, prostorni razmještaj, veličina i kapacitet građevina pojedinih djelatnosti određuje se prostornim planom grada i općine, a temeljem smjernica i kriterija iz točke 3.3.4., 3.3.5., 3.3.6., 3.3.7., 3.3.8., 3.3.9. i 3.3.10. Tekstualnog obrazloženja Plana (Knjiga 2).



4.1. Predškolski odgoj



Članak 60.



Mreža dječjih vrtića u Županiji omogućava ravnomjerni razvoj predškolskog odgoja. Uspostavljanjem dijela zajedničkih kriterija i obveza osnivačima predškolskih ustanova (osiguravanje sredstava za stručni kadar, prema kriterijima nadzora i sustava kontinuiranog financiranja) omogućava se uspostavljanje pedagoški osmišljenog i koncepcijski suvremenog sustava predškolskog odgoja.

Privatizacija, odnosno otvaranje privatnih vrtića jedna je od najznačajnijih mogućnosti proširenja obuhvata djece oblicima predškolskog odgoja i naobrazbe, budući da su općine i gradovi često limitirani sredstvima, iako sudjeluju svojim sredstvima u radu privatnih vrtića. Ta činjenica je važna u koncepciji budućeg razvoja i stoga što je distribucija dječjih vrtića i jaslica, a time i obuhvat djece neravnomjeran na području Županije.

Ovim Planom se predviđa zasnivanje ustanova vrtića i jaslica u svim naseljima IV, III i II ranga razvrstanim ovim Planom, a po potrebi i u naseljima I ranga ukoliko središnje naselje jedinice lokalne samouprave opslužuje prostor na udaljenosti većoj od 12 km od središnjeg naselja i ukoliko postoje uvjeti za formiranje jedne odgojne jedinice.

Predškolskim odgojem biti će 2010.g. obuhvaćeno cca 8.000 djece, odnosno cca 75% djece u županiji starosne strukture od 1 do 6 godina.



4.2. Osnovno školstvo



Članak 61.



U skladu s projekcijom školskoobvezatne populacije 2010. godine i standardom za dimenzioniranje osnovnih škola (Knjiga 2), utvrđen je broj potrebnih matičnih osnovnih škola.

Projekcija razvoja osnovnog školstva temelji se na slijedećim planerskim pretpostavkama:



- sustavom osnovnog školstva biti će obuhvaćeno cca 9% stanovništva županije 2010.g, tj. oko 21.500 djece

- optimalna veličina osnovnih škola kretati će se između 240 učenika (minimum) i 960 učenika (pedagoški optimum)

- osnovne škole za pripadnike nacionalnih i etničkih zajednica, kao i za djecu sa smetnjama u razvitku odvijati će se u posebnim ustanovama i objektima, prilagođenima prostornom rasporedu i posebnim nastavnim programima navedenih skupina

- za najmanje 33 školska objekta u županiji predviđaju se znatna kapitalna ulaganja u objekte do 2010.g.

- planira se redukcija i spajanje određenog broja područnih osnovnih škola zbog malog broja učenika i nemogućnosti pružanja minimalnog prostornog i pedagoškog standarda

- velike osnovne škole u Pazinu, Poreču i Puli potrebno je preustrojiti u manje ustanove s najviše 960 djece (računajući i pripadajuće područne škole)



Procesi redukcije postojećih školskih jedinica nastaviti će se do 2005.g, a do 2010.g. bi se trebale ostvariti pretpostavke vezane za optimalizaciju veličina školskih ustanova.

Prostor za realizaciju sadržaja osnovnog školstva osigurava se u sklopu izrade generalnih urbanističkih planova gradova i urbanističkih planova uređenja drugih naselja, pridržavajući se pritom preporučivog standarda veličine građevinske parcele od 30 - 50 m2/učeniku.



4.3. Srednje školstvo



Članak 62.



Srednje škole lociraju se u pravilu u centralnim naseljima, odnosno u centrima općina i gradova, a sukladno brojnosti srednješkolske populacije i specifičnim programima za osposobljavanje učenika za rad u gospodarstvu.



Projekcija razvoja srednjeg školstva temelji se na slijedećim planerskim pretpostavkama:



- sustavom srednjeg školstva biti će obuhvaćeno cca 5% stanovništva županije u 2010.g, tj. oko 11.000 djece

- srednje škole za pripadnike nacionalnih i etničkih zajednica, kao i za djecu sa smetnjama u razvitku odvijati će se u posebnim ustanovama i objektima, prilagođenima prostornom rasporedu i posebnim nastavnim programima navedenih skupina, a mogu se prostorno povezivati uz istovjetne objekte osnovnog školstva

- za najmanje 14 objekata srednjeg školstva u županiji predviđaju se znatna kapitalna ulaganja do 2010.g.

- planira se osnivanje nove srednje poljoprivredne škole u Poreču

- prioritetno je osiguranje kvalitetnih prostornih uvjeta razvoja srednjeg školstva u Puli, Rovinju, Poreču i Bujama

Članak 63.



Prostor za realizaciju sadržaja srednjeg školstva osigurava se u sklopu izrade generalnih urbanističkih planova gradova i urbanističkih planova uređenja drugih naselja, pridržavajući se pritom preporučivog standarda veličine građevinske parcele od 25 - 30 m2/učeniku.

Unutar istih jedinica lokalne samouprave ovim se Planom omogućava povezivanje više srednjih škola sličnih programskih usmjerenja, radi jednostavnijeg rješavanja posebnih potreba (dvorana za tjelesni odgoj, radionice i sl.) na istoj lokaciji.

4.4. Visoko školstvo i znanstvena djelatnost



Članak 64.



Sveučilište i Veleučilište strateška su osnova sveukupnog razvitka Županije.

Djelovanje Sveučilišta usmjeriti će se na korištenje postojećih prostornih resursa, a temeljiti će se na dostignutom stupnju razvitka i strategiji razvitka Županije.

Stručnim (Veleučilišnim) studijem osigurati će se kvalitetno profesionalno obrazovanje utemeljeno na najsuvremenijim standardima obrazovanja visoko razvijenih zemalja. Polazeći od širokog spektra zanimanja i potreba gospodarstva i proizvodnih i drugih usluga koje danas čine 60% aktivnosti i zaposlenosti, Veleučilište će koristiti sva dostignuća u programima i planovima obrazovanja visokorazvijenih zemalja svijeta. Obrazovanje u institucijama (ili Odjelima) Veleučilišta temelj su kvalitetnog razvitka sveukupnih aktivnosti Županije i Republike Hrvatske.

Imajući naprijed iznijeto u vidu, postoji opravdana potreba osnutka Veleučilišta u Županiji sa slijedećim Visokim školama (ili Odjelima) u ovom sastavu:



1. Visoka tehnička škola u Puli

2. Visoka poslovna škola u Puli

3. Visoka škola za glazbenu umjetnost u Puli

4. Visoka učiteljska škola u Puli

5. Visoka poljoprivredna škola u Poreču

6. Visoka ugostiteljska škola u Poreču

7. Visoka upravna škola u Pazinu

8. Studentski centar u Puli

9. Visoka poslovna škola u Višnjanu



Za potrebe Veleučilišta će gradovi Pula, Poreč i Pazin osigurati odgovarajući prostor u sklopu izrade generalnih urbanističkih planova, a Općina Višnjan u sklopu urbanističkog plana uređenja naselja Višnjan.



Članak 65.



Projekcija razvoja znanstveno-istraživačke djelatnosti predviđa se na razini slijedećih ustanova: Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Pula, Filozofski fakultet Pula, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Centar za istraživanje mora – Zavod Rovinj, Centro di ricerche storiche – Rovigno odnosno Centar za historijska istraživanja – Rovinj, Znanstveno-istraživačka jedinica Opće bolnice Pula, Arheološki muzej Istre, Povijesni muzej Istre, Etnografski muzej Istre i Zvjezdarnica Višnjan, na postojećim lokacijama.



4.5. Zdravstvo

Članak 66.



Zdravstvena djelatnost organizirana je u Županiji u slijedećim temeljnim oblicima:

- primarna zdravstvena zaštita

- sekundarna zdravstvena zaštita

- javnozdravstvena djelatnost

- ostale usluge u zdravstvu



Primarna zdravstvena zaštita obavlja se u najvećem dijelu putem liječničkih timova u

primarnoj zdravstvenoj zaštiti (liječnici opće medicine, stomatolozi, ginekolozi, pedijatri) s posebnim ugovornim odnosima s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i Domovima zdravlja. Primarna se zdravstvena zaštita mora odvijati prostorno disperzirano, te se planira djelovanje domova zdravlja i područnih ambulanti (obiteljski liječnici i stomatolozi) u svim naseljima IV, III i II ranga, ali i unutar stambeno-turističkih naselja utvrđenih ovim Planom. U povoljnoj razvojnoj varijanti, 2010.g. bilo bi potrebno osigurati 177 timova obiteljskih liječnika i 110 timova stomatologa. Ostali se segmenti primarne zdravstvene zaštite mogu odvijati isključivo u naseljima - sjedištima domova zdravlja.

Sekundarna (stacionarna) se zdravstvena zaštita planira u okviru Opće bolnice u Puli, gdje se predviđaju znatni zahvati na djelomičnoj dislokaciji djelatnosti i adaptaciji postojećih prostora za više od 900 bolničkih postelja, u oviru proširenja stacionara pri domu zdravlja u Umagu (mala bolnica), Ortopedske bolnice u Rovinju, te stacionara domova zdravlja u Labinu i Pazinu, s ciljem osiguranja jedinstvenog standarda od 50 m2/ bolničkoj postelji.

Javnozdravstvena djelatnost odvijati će se u sastavu Zavoda za javno zdravstvo Županije, i to disperzirano u prostoru županije s ukupno 17 timova u četiri osnovne djelatnosti, dok će se ljekarnička djelatnost odvijati u okviru javnih ustanova i privatne prakse, s predviđenih 75 ljekarničkih timova 2010.g.

Prostorne lokacije za zdravstvenu djelatnost utvrđuju se generalnim urbanističkim planovima gradova i urbanističkim planovima uređenja ostalih naselja, odnosno izdvojenih zona.

Ostale usluge u zdravstvu odvijati će se poglavito u naseljima IV. i III. reda razvrstanih ovim Planom, lječilišno-rehabilitacijskom centru u Istarskim toplicama, te u većim turističkim centrima. Pod ostalim uslugama podrazumijevaju se poglavito: medicinska rehabilitacija, pružanje usluga u nekonvencionalnoj medicini, pružanje usluga kućne njege, pružanje patronažnih usluga, a sve djelatnosti odvijati će se u stambenim, stambeno-poslovnim, turističko-ugostiteljskim i sportsko-rekreacijskim područjima utvrđenim generalnim urbanističkim planovima gradova i urbanističkim planovima uređenja ostalih naselja.

Pružanje zdravstvenih usluga u ostalim zonama (gospodarskim-industrijskim, mješovitim i dr.) dozvoljava se samo za veće gospodarske subjekte koji već imaju postojeće opremljene prostore za obavljanje zdravstvene djelatnosti.



Članak 67.



Određeni oblici sekundarne zdravstvene zaštite (sanatoriji) te posebni oblici medicinske rahabilitacije povezane sa sportskom rekreacijom obavljati će se na posebno pogodnim lokacijama u Županiji, a poglavito:



- na Ćićariji (područje Općine Lanišće)

- na Učki (podruje Općine Lupoglav)

- na području Jurala (Općina Kanfanar)

- u sjevernom i istočnom dijelu Općine Oprtalj

- u sjeverozapadnom dijelu Općine Cerovlje, te južnom dijelu Grada Buzeta i sjevernom dijelu Grada Pazina



Gore navedena područja moraju se posebno istražiti u postupku izrade prostornih planova

gradova i općina, a lokacije točno odrediti i prostor rezervirati s adekvatnom namjenom - zdravstvena namjena - lječilište.



4.6. Socijalna zaštita



Članak 68.



Razvoj djelatnosti socijalne skrbi u periodu obuhvaćenom ovim planom odvijat će se:



- u sustavu državne uprave i skrbi

- u jedinicama lokalne samouprave

- kroz udruge građana, humanitarne i vjerske organizacije

- kroz privatni (poduzetnički) sektor



Centri za socijalnu skrb – općenito



Razvoj djelatnosti centara za socijalnu skrb zasnivati će se na slijedećim aktivnostima:



- dislokacija djelatnosti po sjedištima općina

- potpunije uključivanje u provođenje socijalnih programa gradova i općina

- uvođenje novih oblika zaštite kao npr: dnevnih centara za mladež, savjetovališta, pomoć i njega u kući, dostava toplog obroka u kuću korisnika i sl.

- organiziraniji rad na prevenciji nasilja u obitelji i zaštiti žrtava takvog nasilja (posebno malodobne djece i žena)

- kadrovsko ekipiranje i usavršavanje



Domovi socijalne skrbi za stare i nemoćne osobe



Razvoj djelatnosti domova socijalne skrbi za stare i nemoćne osobe zasnivati će se na slijedećem:



- napuštanje određenih neuvjetnih objekata u Motovunu i Puli

- izgradnja novih objekata u Pazinu, Puli, Labinu i Buzetu

- pružanje usluga kućne njege i pomoći i dostave toplog obroka korisniku

- podizanje kvalitete institucionalne zaštite, uz poseban naglasak na pojačanoj zdravstvenoj zaštiti, organizaciji okupacijskih aktivnosti, klubova za starije osobe i sl.



Ostali domovi - općenito:



Razvoj djelatnosti u ostalim domovima socijalne skrbi zasnivati će se na slijedećem:

- povećanje opsega i kvalitete usluga: poludnevni boravak, prihvatilišta

- povećanje broja korisnika

- osnivanje dislociranih jedinica (stambene zajednice u Puli i smještaja teško mentalno retardiranih osoba na području sjevernog dijela Istarske županije - Poreština ili Buzeština)

- orijentacija na provođenje preventivnih programa

- osnivanje doma za slijepe osobe na području gradova Poreč i Pula

- osnivanje doma za djecu s teškoćama u razvoju na području Bujštine (Grad Buje ili alternativno Općina Brtonigla)



Ovim se Planom predviđa da će se u 2010.g. za cca 2900 osoba morati osigurati smještaj i boravak u svim vrstama i kategorijama domova socijalne skrbi.



Prostorni uvjeti za ustanove socijalne skrbi



Preporučuju se slijedeći nužni uvjeti za građevine socijalne skrbi u pogledu:



LOKACIJE:



- u naselju ili njegovoj blizini (ocim Centra za socijalnu skrb koji mora biti u naselju)

- da je omogućen priključak na električnu i telefonsku mrežu, vodovod i kanalizaciju

- da je omogućeno korištenje usluga zdravstvene zaštite, odgoja i obrazovanja i dr,

- da je osiguran prilaz prijevoznim sredstvima



GRAĐEVINA:



- da budu odvojeni od drugih zgrada, ili ako su spojeni da imaju osiguran prilaz, parkiralište, dvorište, park ili slično

- da po korisniku ima najmanje 20 m2 neizgrađenog zemljišta, od čega 5 m2 zelene površine (manje samo ukoliko je u neposrednoj blizini odgovarajuće neizgrađeno područje)

- bez arhitektonskih barijera ili sa osiguranim rampama za nesmetano kretanje (za invalide, u pravilu - prizemni objekti i ravni okoliš)

- kapacitet doma za djecu - ne manji od 60 i ne veći od 100 mjesta; a spavaonica najmanje 5 m2 po djetetu i ne više od 5 kreveta, okoliš najmanje 15 m2 po djetetu

- kapacitet doma za odrasle ne može biti veći od 250 korisnika; površina spavaonice najmanje 6 m2 po krisniku



4.7. Sport i rekreacija stanovništva



Članak 69.



Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu su veća područja za obavljanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti unutar građevinskih područja naselja, a u posebnim uvjetima mogu se utvrđivati i izvan građevinskih područja, u prostorima ovim Planom utvrđenim za turističku rekreaciju.



Članak 70.



Površine sportsko-rekreacijskih namjena razgraničuju se na sljedeće namjene:

- sportski centar,

- rekreacijska područja.



Prostornim planom uređenja općine i grada predvidjeti potrebe sporta koje obuhvaćaju:

- sport djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja,

- natjecateljski sport radi ostvarivanja visokih sportskih dostignuća,

- sportsku rekreaciju građana do najstarije životne dobi,

- kineziterapiju i sport osoba oštećenog zdravlja i osoba s psihofizičkim smetnjama u razvoju.

-

Broj jedinica sportskih građevina za pojedinu općinu i grad određuje se temeljem starosne strukture stanovništva i broja jedinica pojedinih građevina na 1 000 stanovnika u tablici 4.



U mreži sportskih građevina predvidjeti građevine i komplekse za sportove specifične za općinu i grad.




4.8. Kultura



Članak 71.



Za potrebe odvijanja kulturnih aktivnosti planirati minimalno sljedeće sadržaje:

- otvorena ili pučka učilišta,

- muzeje, galerije, zbirke, arhivi

- knjižnice i čitaonice; teže dostupna područja mogu se opslužiti bibliobusevima

- kazališta, scenski prostori i kina, kao samostalne ustanove ili u sastavu drugih ustanova



Članak 72.



Otvorena ili pučka učilišta planiraju se obavezno u svim naseljima IV. i III. ranga razvrstanih ovim Planom, kao i naseljima II. ranga koja imaju više od 2000 stanovnika.

Otvorena ili pučka učilišta općenito je potrebno dimenzionirati prema gravitacijskim područjima veličine cca 10.000 - 15.000 stanovnika u svim naseljima u kojima otvorena ili pučka učilišta imaju polivalentnu namjenu (učilište, knjižnica, galerija, kino, scenski prostor), a u naseljima gdje su navedene funkcije potpuno diferencirane, prema gravitacijskim područjima veličine 15.000 - 25.000 stanovnika.



Muzeji su kulturne i znanstvene ustanove od posebnog značaja za promicanje vrijednosti lokalnih tradicija, te se ovim Planom Arheološki muzej Istre, Povijesni muzej Istre u Puli, te Etnografski muzej Istre u Pazinu, a uz njih i Državni arhiv u Pazinu utvrđuju kao kulturne ustanove od najvećeg značaja za razvoj muzealne kulture u Istri.

Od novijih značajnijih muzeja planira se otvaranje Muzeja istarskih mozaika u Poreču, Paleontološkog muzeja Istre u Balama, te gradskih muzeja ili zbirki u Puli, Poreču, Pazinu, Labinu, Buzetu, Bujama, Novigradu i Vodnjanu.

Prostorne uvjete za obavljanje muzealne i arhivske djelatnosti utvrditi će se generalnim urbanističkim planovima gradova i urbanističkim planovima uređenja za ostala naselja, a posebno se utvrđuje potreba utvrđivanje nove lokacije Povijesnog arhiva Istre u Pazinu.

Prostorne uvjete za obavljanje galerijske djelatnosti utvrditi će se urbanističkim planovima uređenja za naselja ili dijelove naselja, a poglavito unutar zaštićenih povijesnih cjelina.



Knjižnice i čitaonice su kulturne institucije od posebnog značaja za razvijanje opće kulture i stupnja obrazovanja stanovništva.

Ovim se Planom utvrđuje poseban status Sveučilišne knjižnice u Puli, za koju se u generalnom urbanističkom planu grada moraju osigurati odgovarajući prostorni uvjeti.

Knjižnice i čitaonice se u ostalim naseljima III. i II. ranga obvezno organiziraju u sastavu otvorenih ili pučkih učilišta, ukoliko ne postoje pretpostavke za osnivanje samostalnih ustanova.

Prostorne uvjete za obavljanje bibliotekarske djelatnosti utvrditi će se generalnim urbanističkim planovima gradova i urbanističkim planovima uređenja ostalih naselja, dimenzionirajući ih prema gravitacijskim područjima veličine 5.000 do 10.000 stanovnika.



Kazališta, scenski prostori i kina su kulturne institucije od posebnog značaja za razvoj dramske, vizualne i muzičke kulture stanovništva.

Ovim se Planom utvrđuje poseban status Istarskog narodnog kazališta kao matične dramske i muzičke ustanove u županiji .

Scenski prostori i kina se u ostalim naseljima III. i II. ranga obvezno organiziraju u sastavu otvorenih ili pučkih učilišta, ukoliko ne postoje pretpostavke za osnivanje samostalnih ustanova.

Prostorne uvjete za obavljanje dramske, kinomatografske i muzičke djelatnosti utvrditi će se generalnim urbanističkim planovima gradova i urbanističkim planovima uređenja ostalih naselja, dimenzionirajući ih prema gravitacijskim područjima veličine 15.000 do 20.000 stanovnika.



 Odredbe za provođenje prostornog plana Istarske županije - treći dio