 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Ličko-senjske županije 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU Članak 19. Planom su načelno određeni prostorni i drugi uvjeti za smještaj gospodarskih djelatnosti, njihovih građevina i uređaja za sljedeće gospodarske djelatnosti:šumarstvo, poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo, ugostiteljstvo i turizam, energetske građevine, eksploatacija mineralnih sirovina, ostale gospodarske djelatnosti: proizvodne i poslovne. Detaljnija namjena i uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti iz prethodnog stavka određuju se PPUO/G odnosno stručnom podlogom za lokacijsku dozvolu, a temeljem smjernica, kriterija i mjera ovog Plana. Članak 20. Gospodarske djelatnosti iz čl.19. ove Odluke s njihovim prostornim odrednicama koja karakteriziraju vrsta, veličina, prostorna organizacija i oblikovanje, smještaju se u prostore uz sljedeće uvjete: · da su u skladu s temeljnom razvojnom orijentacijom prostornog i gospodarskog razvoja Županije, · da su razvojno poticajne, da potiču demografsku obnovu i doprinose ekonomskoj sigurnosti domaćinstava, da ne predstavljaju smetnje za okoliš i da su ekološki prihvatljive, te da u zauzimanju prostora racionalno koriste zemljište, druge temeljne resurse- energiju i vodu,, · da ne predstavljaju smetnje za druge oblike korištenja prostora u okruženju, · da su u skladu s tradicijom i lokalnim uvjetima te da se temelje prvenstveno na lokalnim resursima, · da postojeće nedovoljno iskorištene kapacitete u ruralnim sredinama koriste za preradu poljoprivrednih i stočarskih proizvoda i morskog ulova. · da se uz obalu mora prostor namjenjuje isključivo za djelatnosti odnosno one tehnološke procese, rekreaciju i sport koje su vezani uz more, usklađeno s odredbamao zaštiti mora i obalnog pojasa te usklađeno s drugim djelatnostima i namjenama prostora. 3.1. Šumarstvo Članak 21. Šumske površine po namjeni dijele se na gospodarske šume, zaštitne šume, šume posebne namjene koje se koriste i kojima se upravlja u skladu s ovim planom odnosno šumsko-gospodarskom osnovom i planovima zaštićenih područja. Detaljnije uvjete smještaja i druge uvjete za građevine i zahvate u prostoru šuma odrešdit će se u Prostornim planovima općina i gradova odnoasno planovima područja posebnih obilježja uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje nadležno Ministarstvo. Članak 22. Gospodarske šume koje obuhvaćaju najveći dio ukupnog šumskog resursa (268.750 ha) namijenjene su isključivo gospodarskom korištenju (sječa za drvnu građu ili ogrjev, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodina). Unutar gospodarskih šuma mogu planirati slijedeći zahvati u prostoru: šumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi i lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina. Članak 23. Zaštitne šume koje obuhvaćaju najmanji dio šumskog resursa (9.245 ha), namjene su prvenstveno zaštiti i sanaciji ugroženih područja (opožarene površine, površine izložene eroziji, poboljšanje mikroklimatskih osobina prostora, zaštita naselja, gospodarskih i drugih građevina). Unutar zaštitnih šuma mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: šumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava. Članak 24. Šume posebne namjene (29.107 ha) teritorijalno su razgraničene od ostatka šumskog resursa, te se ovim Planom predviđaju unutar obalnog područja i u prostoru nacionalnih parkova i parkova prirode, a temeljna im je namjena održanje ekoloških vrijednosti prostora ili specifičnih (zaštićenih) biotopa, rekreativna namjena i oplemenjivanje krajobraza, a u posebnim slučajevima mogu se koristiti za turističko-ugostiteljske djelatnosti (kampovi, izletišta). Unutar šuma posebne namjene mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: planinarski domovi, izletišta, rekreacijski sadržaji, arboretumi i zvjerinjaci, farme za uzgoj divljači, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava. Prostorni raspored i veličina zahvata odredit će se prostornim planovima područja posebne namjene i/ili prostornim planovima gradova i općina uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Dijelovi šuma posebne namjene se mogu planirati i za turističku djelatnost - autokamp, ali isključivo za dijelove autokampa koji su namijenjeni osnovnim potrebama boravka turista u prirodi (prostor za kampiranje, higijensko-sanitarni čvorovi, infrastruktura), dok se ostala izgradnja mora osigurati unutar građevnih područja turističkih zona. 3.2. Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo Članak 25. Razvoj poljoprivrede, stočarstva i ribarstva temelji se osobito na obiteljskom gospodarstvu, uključujući i farmerski tip gospodarstva, te na tržišnim načelima. Planom se određuju prostorni preduvjeti za oživljavanje naselja s tradicijom obiteljskog poljodjelskog gospodarstva na temelju povezanosti domaćinstva i poljodjelskog prostora, uz poticanje razvoja manjih prerađivačkih pogona, s prepoznatljivim proizvodom. Planom se predviđa sustavno povišenje kvalitete života u agrarnom prostoru određivanjem smjernica za razvoj društvene, komunalne i prometne infrastrukture te zaustavljanje daljnjeg usitnjavanja posjeda i stimuliranje njihovog okrupnjavanja. Članak 26. Pri gradnji građevina i odvijanju aktivnosti u funkciji poljodjelstva potrebno je osobito voditi računa o zaštiti podzemlja od onečišćavanja koje bi moglo nastati upotrebom kemijskih sredstava i onečišćenjem voda obzirom da je najveći dio poljoprivrednog tla na krškoj podlozi. U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba smanjivati odbaciti konvencionalnu, a predvidjeti i promovirati ekološku poljoprivredu, odnosno orijentirati se prvenstveno na proizvodnju "zdrave hrane" kao specifičnog hrvatskog i županijskog proizvoda, koja se može plasirati u turističkim djelatnostima u Županiji i izvan nje s ciljem sustavne promidžbe temeljem porijekla, načina proizvodnje, tradicije i ekoloških garancija. Ekološko poljodjelstvo (organsko ili biološko), odnosno proizvodnja “zdrave hrane” je poljodjelska proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva, sintetičkih pesticida, hormona i drugih agrokemikalija, za razliku od korištenja mehanizacije, agrokemikalija, novostvorenih sorti i pasmina, uz velike količine energije uspijeva. Članak 27. Za gospodarske djelatnosti u poljoprivredi i stočarstvu namijenjene su poljoprivredne površine koje se dijele na: osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo, ostalo obradivo tlo,ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište i čija se namjena i korištenje određuje u skaldu s značajkama tala, gospodarskim pokkazatejima uz očuvanje ili povećanje veičine posjeda. Detaljnije smjernice i kriterije, a po mogućnosti prostorni raspored i veličinu zahvata odrediti će se prostornim planovima gradova i općina. Članak 28. Osobito vrijedno obradivo tlo (2.355,3 ha ili 0,44%) obuhvaća prvenstveno površine za uzgoj višegodišnjih kultura kao i meliorirane, odnosno navodnjavane poljoprivredne površine u dijelu Krbavskog polja. Ova tla namijenjena su primarno poljoprivrednoj proizvodnji (oranice, vrtovi i livade). Nije dozvoljeno planiranje novih građevinskih područja za proširenje već izgrađenih djelova naselja ili područja drugih djelatnosti, niti je dozvoljeno građenje pratećih stambenih ili čvrstih gospodarskih objekata u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje (u skladu s člankom 113. i 114. ovih Odredbi). Iznimno se dozvoljava izgradnja retencija za navodnjavanje i meliraciju poljoprivrednog zemljišta. Članak 29. Vrijedno obradivo tlo (62.695,4 ha ili 11,72%) obuhvaća prvenstveno poljoprivredne površine namijenjene uzgoju žitarica, industrijskih kultura, povrtlarskih kultura te krmnog bilja, a u načelu su to krška polja (Ličko, Krbavsko, Gacko, Brinjsko, Koreničko, Lapačko, Novaljsko i druga manja polja) s ruralnim naseljima u relativno homogenom obliku. Iznimno je dozvoljeno planiranje proširenja već izgrađenih djelova naselja ili područja drugih djelatnosti, ali isključivo u onim slučajevima kada nema nižih bonitetnih klasa zemljišta. Nije dozvoljeno planiranje potpuno novih građevinskih područja kao ni planiranje novih područja za druge djelatnosti. Izvan građevinskog područja na vrijednim obradivim tlima mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima na kompleksima ne manjim od 1 ha, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 10 ha, farme za uzgoj peradi, kunića i sl. na kompleksima ne manjim od 1 ha. Članak 30. Ostalo obradivo tlo (16.252,6 ha ili 3,04%) obuhvaća izdvojene obradive površine manjeg gospodarskog značenja koje su prvenstveno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji za vlastite potrebe ili za potrebe agroturizma. Na ovim tlima mogu se planirati slijedeći zahvati u prostoru: staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda na kompleksima ne manjim od 0,5 ha, farme za uzgoj stoke na kompleksima ne manjim od 2 ha, peradarske farme na kompleksima ne manjim od 0,5 ha, vinogradarsko-vinarski pogoni na kompleksima ne manjim od 1 ha. Članak 31. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. (121.621,0 ha ili 22,73%). Ostale kategorije tala nisu baš pogodne za obradu i za rentabilni uzgoj poljodjelskih kultura, odnosno većinom su ostavljena širenju livada, pašnjaka, bara, trstika, šikara i šuma. Pedološka osnova pokazuje dominaciju smeđih tala na vapnencu, kao nepogodnih za intenzivnu obradu. Druga skupina tala su kisela smeđa tla ograničene obradivosti. Slijede lesivirana crvenica ograničene pogodnosti za obradu i manji djelovi močvarnih glejnih tala privremeno nepogodnih za obradu uslijed utjecaja voda. Na ovim sezemljištima može planirati razvoj turističko-rekreativnih djelatnosti. Članak 32. Područja za uzgoj riba, rakova i školjaka (marikulturu) moraju imati zadovoljavajuće biofizičke karakteristike, (izloženost otvorenom moru, dubina, vjetar, valovi, pridnena topografija, struktura sedimenata, mutnoća, kakvoća mora, itd.), znanstvenom provjerom utvrđen mogući kapacitet i veličinu zahvata, te potrebnu infrastrukturu (pristupni putovi, komunikacije, električna energija, proizvodnja hrane za uzgoj, itd.). Djelatnost marikulture može se odrediti na svim područjima pogodnim s gledišta uvjeta za tu djelatnost, izuzev područja : · na kojima prevladava nepovoljna hidrodinamika, nezadovoljavajući higijenski uvjeti i eutrofna područja s rizicima cvatnje toksičnih fitoplanktona · na kojima je izraženo onečišćenje zbog blizine urbanih centara, lučkih i industrijskih djelatnosti · na kojima je intenzivan pomorski promet · na područjima od veće gospodarske važnosti i intenzivne rekreacijske aktivnosti · na područjima posebne namjene (npr. vojna područja) · na osjetljivim dijelovima posebno zaštićenih područja. Članak 33. Određivanja lokacija za marikulturu mora se provesti vrednovanjem obalnog područja i mora u odnosu na opravdanost takve namjene i drugih namjena kao što su turizam, rekreacija, osobito kupališta, očuvanje prirodnih uvala i pomorskih djelatnosti te odrediti prioritete, otkloniti moguće konflikte i uskladiti interese drugih korisnika prostora što će se utvrditi posebnom studijom. Do izrade Studije vrednovanja mora i podmorja Ličko-senjske županije i verifikacije od strane županije-gradova i općina, podobnost lokacija za uzgoj riba, rakova i školjaka dokazuje se separatnim studijama (geomorfologija podmorja, arheologija podmorja, životinjske i biljne zajednice, hidrogeologija, kakvoća mora) koje imaju značenje potencijalne lokacije za daljnje istraživanje. Članak 34. Prostornim planovima Grada Novalje, Grada Senja i Općine Karlobaga moguće je odrediti lokacije za djelatnost marikulture temeljem raspoloživih podataka o općem stanju ekosistema, odnosno uz uvjet da je osigurana kakvoća mora potencijalne uzgojne zone, da nema unosa onečišćenja s kopna dotocima površinskih i podmorskih slatkih voda kao i onečišćenja s mora. Mogućnosti korištenja lokacija treba sagledati i u odnosu na načine korištenja prostora i fizičke mogućnosti prostora. Članak 35. Osnovne poljoprivredne, stočarske i ribarske djelatnosti po područjima (mikroregijama) su: · krška polja (Gacko polje, Ličko polje, Krbavsko polje, Stajničko, Lapačko, Koreničko, Kosinjsko, Brinjsko, Hrvatsko, Novaljsko i dr.): sjemenski i konzumni krumpir, voćarstvo, povrtlarstvo, pojedine vrste žitarica, industrijske kulture, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo, svinjogojstvo, pčelarstvo i uzgoj riječne ribe; · primorski dio Velebita: skupljanje i uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, kozarstvo, ovčarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači, ribarstvo; · Otok Pag – područje Grada Novalje: maslinarstvo, vinogradarstvo, uzgoj i skupljanje ljekovitog i začinskog bilja, pčelarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, marikultura, izlov kočarske ribe (škampi, sipe, lignje), izlov plave ribe (posebno srdele i inćuni); · brdski dio Velebita: uzgoj i sakupljanje ljekovitog i začinskog bilja, gljivarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo i konjogojstvo; · Ličko sredogorje: kontinentalno voćarstvo, krmno bilje, uzgoj i sakupljanje ljekovitog i začinskog bilja, pojedine vrste žitarica, gljivarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo i konjogojstvo; · Mala Kapela: uzgoj i sakupljanje ljekovitog bilja i začinskog bilja, gljivarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo i konjogojstvo; · Lička Plješevica: kontinentalno voćarstvo, krmno bilje, uzgoj i sakupljanje ljekovitog i začinskog bilja, pojedine vrste žitarica, gljivarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači, lovčarstvo, kozarstvo, govedarstva i konjogojstvo · područje grada Otočca i grada Gospića; korištenje voda za uzgoj riba i rakova (lokacije su određene načelno) 3.3. Ugostiteljstvo i turizam Članak 36. Razvoj turizma treba biti temeljen na izuzetnim prirodnim i povijesnim vrijednostima, kvaliteti okoliša kao i na interesu za prostore u kojima su sačuvane te vrijednosti. Sve intervencije u prostoru koje su u funkciji razvoja turizma: gradnja i korištenja građevina, korištenje prostora i naročito uređivanje prostora, trebaju biti usmjerene očuvanju prirodnosti i temeljnih resursa. Na području Županije određuju se dva osnovna područja za razvoj turizma:obalno područje (Primorje) i kontinentalno područje (Lika). Strategijom i Programom prostornog uređenja RH čitavo kontinentalno područje Ličko-senjske županije (Lika) određeno je kao područje posebnih oblika turističke ponude ( eko turizam, seoski turizam, lovni turizam ). Članak 37. Unutar obalnog i kontinantalnog područja turizma, izdvajaju se pojedina veća turistička područja važna za razvoj ugostiteljstva i turizma sa svojim turističkim žarištima, turističkim središtima i brojnim turističkim punktovima, a koja se razlikuju po: klimatskim uvjetima, geografskom položaju u Županiji, reljefnim (morfološkim) osobitostima, izuzetnim prirodnim karakteristikama i specifičnim oblicima turističke ponude primjerene prostoru. To su: · područje nacionalnog parka “Plitvička Jezera”, koje ima međunarodni i nacionalni nadžupanijski odnosno makroregionalni turistički značaj, s turističkim žarištima izvan granica NP: Korenica, Vrhovine, Ličko Petrovo selo i Prijeboj. · otok Pag, područje Grada Novalje s turističkim žarištem u Novalji, · područje PP “Velebit” - obalni (primorski) dio Velebita s turističkim žarištima: Senj, Jablanac i Karlobag, · područje PP “Velebit” - vršni dio Velebita (koji uključuje nacionalne parkove “Sjeverni Velebit” i “Paklenicu”) s turističkim žarištima: Krasno i Baške Oštarije, · područje PP “Velebit” - kontinentalni (lički) dio Velebita s turističkim žarištima: Otočac, Perušić, Gospić i Lovinac, · područje planiranih Parkova prirode Lička Plješevica i Una s turističkim žarištima: Donji Lapac, Korenica i Udbina, · područje Male Kapele s turističkim žarištem u Brinju Ćlanak 38. Turistička ponuda i sadržaji u područjima zaštićene prirode (Nacionalni parkovi i Parkovi prirode) ako i pripadajućem okolnom prostoru moraju biti podređeni vrstom usluga i kapacitetima prirodnim vrijednostima, njihovom unaprijeđenju i očuvanju i razvijati tradicijske oblike djelatnosti, s ponudom primjerenom timpodručjima (posjećivanje, znanstveno-odgojan funkcija) dok klasične oblike smještajnog i ugostiteljskog rekreacijskog turizma treba locirati u širem prostoru. Članak 39. Planom se određuju manja turistička područja značajna za razvoj ugostiteljstva i turizma u kontinentskom dijelu Županije, a koja se razlikuju svojim prirodnim osobitostima i specifičnim oblicima turističke ponude. To su: · dolina rijeke Gacke: seoski turizam vezan za dugogodišnju tradiciju ribolovstva i uzgoja slatkovodne ribe, · kanjon rijeke Like: zbog izuzetne atraktivnosti kanjona i okolice, može se značajno razviti rekreativni turizam, · područje Krasno-Kuterevo-Kosinj: uz već postojeći vjerski turizam u naselju Krasno, velike su razvojne mogućnosti razvoja ekološkog-turizma temeljenog na zdravoj hrani, kvaliteti okoliša, tradicijskom zanatstvu i običajima, kao i na interesu za prostore u kojima su sačuvane te vrijednosti (park prirode “Velebit”, nacionalni park “Sjeverni Velebit”). Članak 40. Sva turistička područja na obalnom i kontinentalnom području, koja su izvan parkova prirode i nacionalnih parkova, sa svojim turističkim žarištima, turističkim središtima i mnogobrojnim turističkim punktovima, važna su za razvoj tzv. receptivnog turizma, odnosno za prihvat i smještaj turista kojima se nudi organizirani turistički obilazak Parka prirode “Velebit”, budućih parkova prirode “Una i Lička Plješevica” kao i nacionalnih parkova “Sjeverni Velebit”, “Paklenica” i “Plitvička jezera”. Članak 41. Strategijom razvoja turizma i ugostiteljskih djelatnosti Županije planirano je ostvarivanje veće kvalitete usluga sa znatno bogatijom ponudom raznih kulturnih, rekreacijskih, izletničkih i drugih sadržaja Raspored, vrstu, kapacitet i veličinu i ostale pokazatelje turističkih područja, moraju se provoditi u skladu s kvalitativnim značajkama prostora a osobito, a ponudu na turističkom tržištu nužno je u skladiti sa Strategijom razvoja Županije, posebno vodeći računa o demografskim ograničenjima, Osnovne odprodtorne odrednice razvoja turizma su slijedeće: · izgradnju novih kapaciteta u turizmu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude, · prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte stimulirati izgradnju samo viših i visokih kategorija, · osigurati izgradnju nove i poboljšanju postojeće unutarnje i vanjske infrastrukture i zaštiti okoliša, · gradnju novih građevina ostvariti na prirodno manje vrijednim područjima, i uklapati ih u oblike gradnje lokalnog ambijenta, a izgradnju u dosad neizgrađenim dijelovima obalnog područja usmjeravati u dubinu prostora, · osigurati prethodnu sanaciju bespravnih oblika izgradnje i korištenja u obalnom području kroz institucionalne oblike korištenja prostora (prenamjena) ili uklanjanjem bespravno izgrađenih građevina s povratom u prijašnje stanje, · osigurati prostore za nove i atraktivne sadržaje, kao npr. reprezentativni turističko-rekreacijski sadržaj (ronjenje, jedrenje, rafting, jahanje, biciklizam, skijanje, trčanje i hodanje na snijegu i sl.). . Članak 42. Namjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam, osim u građevinskim područjima naselja i stambeno-turističkih naselja, predviđena je i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja u turističkim središtima, na turističkim punktovima, na seoskim gospodarstvima, u stambeno-turističkim naseljima, u lukama nautičkog turizma. Članak 43. a) Turistička središta su prostori na kojima su prevladavajuće djelatnosti ugostiteljstva i turizma, a nalaze se u neposrednoj blizini naselja ili stambeno-turističkih naselja. Na području Županije su slijedeća postojeća i planirana turistička središta: · Sv. Juraj (na prostoru današnjeg industrijskog pogona planirati smještajne kapacitete, ugostiteljstvo, nautički turizam, sport i rekreaciju), · Stinica-uvale Mala Stinica, Krivača i Vela Stinica (uz postojeće stambeno-turističko naselje i autokamp, na prostoru današnje teretne luke i pripadajućih skladišta planirati dodatne smještajne kapacitete, ugostiteljske i druge uslužne djelatnosti, sport i rekreaciju) · Cesarica (uz postojeće stambeno-turističko naselje, planirati autokamp, zatim prvenstveno ugostiteljstvo i druge usluge, sport i rekreaciju) · Lukovo Šugarje-Rudelić Draga i uvala Porat (na prostoru današnjeg vojnog kompleksa planira se nautički servisni centar, smještajni i ugostiteljski kapaciteti, sport i rekreacija), · Barić Draga (uz plažu planirati kamp, zatim prvenstveno ugostiteljstvo, sport i rekreaciju) · Straško-Gajac (uz postojeći autokamp i stambeno-turističko naselje planirati prvenstveno ugostiteljstvo, sport i rekreaciju) · Krasno (uz vjerski turizam razvijati prvenstveno eko-turizam, a planirati smještajne kapacitete, ugostiteljstvo, sport i rekreaciju) · Baške Oštarije (uz postojeći hotel i športsku dvoranu planirati prvenstveno ugostiteljstvo, sport i rekreaciju te smještajne kapacitete u tzv seoskom turizmu) Članak 44. Unutar turističkih središta predviđaju se površine za smještajne i ugostiteljske kapacitete, športske i rekreativne djelatnosti, parkove i zelenilo, itd. Smještajni kapaciteti planiraju se kao: · pojedinačne građevine (hoteli, moteli, apartmani, apartmani ili sobe u sklopu obiteljskih stambenih građevina, planinarski domovi i sl.) · kampovi i autokampovi. Površine i građevine za turističku rekreaciju planiraju se kao: · građevine, zasebne ili u sklopu smještajnih kapaciteta: sportske dvorane, bazeni i dr. · otvorene površine za sport i rekreaciju: razna igrališta, bazeni, skijališta i dr. Parkovi i/ili uređene zelenile i rekreacijske površine su obvezni dio površina-zona za turističku namjenu. Tipizacija i detaljna kvantifikacija navedenih vrsta ugostiteljsko-turističkih sadržaja i pratećih zelenih i rekreacijskih površina utvrđuje se u PPPPO i PPUO/G, a obvezno razrađuje na razini cijele turističke zone –odnosno građevinskog područja te namjene. Članak 45. b) Turistički punktovi, su izdvojene lokacije kao specifični oblik turistističke ponude koji trebaju biti izuzetak u prostoru, na lokacijama posebne vrijednosti i u ambijentu koji nije determiniran drugim vrstama izgradnje. Oni prvenstveno trebaju poslužiti za razvoj "alternativnih" vidova turizma (izletnički turizam, "robinzonski" turizam, punktovi za valorizaciju izrazitih krajobraznih i drugih vrijednosti prostora). Lokacija turističkih punktova, njihovi kapaciteti te točan prostorni obuhvat utvrđuju se PPPPO i PPUO/G. Površine i građevine planiraju se bez gradnje čvrstih objekata i neopremljene komunalnom infrastrukturom. Dozvoljava se minimalno opremanje površina građevinama i opremom (nadstrešnice, klupe i sl.) u funkciji puktova izrađenom isključivo od prirodnih autohtonih materijala. Članak 46. c) Turizam na seoskim gospodarstvima razvijati će se u već postojećim naseljima, posebno na područjima ruralnih naselja vezanih na prostor nacionalnih parkova i parkova prirode. Seoskim turizmom smatra se oblik turističke djelatnosti koji je usko vezan uz tradicionalni način života seoskog gospodarstva koje u svojoj turističkoj ponudi nudi tradicionalnu domaću prehranu i aktivno sudjelovanje u svim vidovima proizvodnje na seoskom gospodarstvu. Turizmom na seoskim gospodarstvima oživjet će se naselja s vrlo malim izgledima preživljavanja u smislu tradicionalne funkcije naselja, kao i naselja sa značajnim agrarnim, humanim i graditeljskim resursima ali bez izraženih ili planiranih središnjih funkcija, te naselja očuvane morfologije i tipologije tradicionalne izgradnje, načina obrade zemljišta i oblikovanja prostora. Ovakva naselja nalaze se na čitavom području Županije i moraju se odrediti u PPUO/G. Članak 47. d) Stambeno-turistička naselja na području Županije u smislu ovog Plana podrazumijevaju se postojeća naselja koja su građena kao apartmanska naselja za tržište ili kao naselja mješovite stambene, turističke ili ugostiteljske namjene s prevladavajućim udjelom “vikend” građevina. U funkcionalnom korištenju prostora u ovim naseljima je izražen visok postotak objekata u funkciji turizma. Planom se predviđa da će pretežni dio ovih građevima u postojećim stambeno-turističkim naseljima biti u funkciji turizma. Značajnija stambeno-turistička naselja na području Ličko-senjske županije su slijedeća: · Stinice na području grada Senja (građeno kao apartmansko naselje za tržište) · Gajac na području grada Novalje (građeno kao apartmansko naselje za tržište) · Cesarica na području općine Karlobag (vikend-naselje, s vrlo malim brojem stalnih stanovnika) · Ribarica na području općine Karlobag (vikend-naselje, s vrlo malim brojem stalnih stanovnika). Članak 48. Planom se ograničava proširenje postojećih stambeno-turističkih naselja s prevladavajućim udjelom “vikend” građevina,a ne dozvoljava gradnja apartmanskih naselja za tržište. Sekundarno (vikend) stanovanje potrebno je usmjeravati u postojeća raseljena ili napuštena naselja (uglavnom ruralnog tipa), gdje je prisutan višak stambenog fonda kojemu prijeti fizička destrukcija, čime bi se ujedno stimuliralo obnavljanje i revitalizacija istih. Postojeća napuštena sela ili grupacije građevina na prostoru parkova prirode također se mogu staviti u funkciju smještajnih turističkih kapaciteta u skladu s Planom područja posebnih obilježja. Članak 49. e) Luke nautičkog turizma planiraju se i razvrstavaju u pojedine kategorije na osnovi slijedećih kriterija: · klimatski, mareografski, morfološki i biotopski uvjeti · brzina i sigurnost plovidbe unutar teritorijalnih voda · prostorna distribucija kategorija i kapaciteta luka u cijelom priobalju Ličko-senjske županije · postojeća prometna, energetska i komunalna infrastruktura · mogućnost proširenja na okolni prostor · utjecaj na okoliš mogućih zahvata. Članak 50. Luke nautičkog turizma utvrđene ovim Planom (članak 16) prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma razvrstavaju se u sljedeće vrste: Marine: * Lukovo Šugarje (uvala Porat) do 350 vezova * Senj do 200 vezova * Karlobag – Baška uvala do 100 vezova * Stinica (uvala Krivača) do 200 vezova Suhe marine: * Lukovo Šugarje (uvala Porat) o 500 vezova * Karlobag – Baška uvala do 200 vezova * Novalja do 400 vezova Privezišta: Stara Novalja, Tovarnele, Lukovo, Starigrad i Sv. Juraj. Sidrišta: određuju se planom nižeg reda. Članak 51. Za svaku planiranu lokaciju luka nautičkog turizma potrebno je u prostornim planovima gradova i općina predvidjeti građevinsko područje za dio obveznih sadržaja na kopnu te akvatorij namijenjen za izgradnju pomorske infrstrukture (valobrani i lukobrani, gatovi, pontoni, pomorska signalizacija). Luke nautičkog turizma prvenstveno treba smještati i graditi unutar naselja s već izgrađenom lukom, a osobito u okviru ili uz demografski oslabljena područja te osigurati dio komunalnog veza za potrebe stanovništva. Pri izgradnji luka nautičkog turizma ne dopuštaju se veće promjene obalne linije nasipavanjem i otkopavanjem obale. Prostori za čuvanje i održavanje plovila koji su odvojeni od luka nautičkog turizma (spremište, zimovnik) smatraju se poslovnom zonom. 3.4. Ostale gospodarske djelatnosti Članak 52. Ovim planom određuju se dvije osnovne namjene gospodarskih zona koje se detaljnije planiraju u PPUO/G i UPU u skaladu s uvjetima ovog Plana: · proizvodne: veliki industrijski kompleksi (proizvodnja, prerađivačka industrija i sl.), · poslovne: manji proizvodni i skladišni kompleksi, (trgovina, manji proizvodni pogoni, obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge, i sl.) Gospodarska namjena predviđa se kao sastavni dio građevnih područja naselja i to tako da se manje i tihe djelatnosti bez teškog transporata mogu smještati u mješovitu namjenu a ostale u posebne zone namjenjene gospodarskim, proizvodnimi, servisni i komunalnijm djelatnostima, odvojeno zelenilom od ostalih namjena. Takve zone u ravilu moraju biti povezane na glavne prometnice i ne smiju ugrožavati kvalitetživota i okoliša u naseljima. Iznimno se gospodarska namjena planira u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja kada je ta djelatnost neodvojivo vezana za resurse i površinu, kada se zbog veličine, prometnih uvjeta i tehnologije nemože smjestiti u naselje pri čemu treba osigurati potrebnu ifrastrukturu koje neće ugroziti opskrbu i smanjiiti potrebe kapacitete naselja. Takve zone moraju biti odvojene od glavnih državni i županijskih prometnica zelenim zaštitnim pojasom i s posebnim ulazom u zonu unutar koje se uređuje interni prometni i infrastrukturni sustavi. Ovim se Planom (u grafičkom dijelu Plana) određuju samo one gospodarske zone u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja u kojima se smještaju proizvodno-poslovne djelatnosti, bez stambene izgradnje, osim energetskih postrojenja koja su vezana za iskorištavanje prirodnih resursa i koja se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju mogu graditi izvan građevinskih područja. Članak 53. Planirane, odnosno postojeće gospodarske zone izvan naselja jesu: a) Proizvodne: · na području Općine Donji Lapac: Donji Lapac, Doljani, Boričevac · na području Općine Brinje: Brinje, Vodoteč · na području Grada Gospića: Gospić, Papuča, Kuzmanovača, Donje Pazarište, Smiljan i Lički Osik · na području Općine Udbina: Udbina, Podudbina · na području Grada Senja: Senj i Krasno · na području Grada Novalje: Zaglava-Prozor · na području Grada Otočca: Otočac, Sinac, Ličko Lešće · na području Općine Perušić: Perušić Na području grada Otočca, u Ličkom Lešću postojeću tvornicu kalcitnih proizvoda potrebno je dislocirati ili tehnološki unaprijediti obzirom da ugrožava podzemne tokove izvorišta pitke vode Tonković vrila. Na području grada Senja, u Sv. Jurju postojeću proizvodnu zonu koja je smještena u užem obalnom području koje pripada parku prirode “Velebit” potrebno je dislocirati, a prostor prenamjeniti za ugostiteljsko-turističku djelatnost. b) Poslovne: · na području Grada Senja: Senj · na području Općine Donji Lapac: Donji Lapac · na području Grada Gospića: Gospić · na području grada Otočca: Otočac · na području općine Perušić: Perušić · na području GradaNovalje: Novalja-Špital (Čiponjac, Burin Bok) Članak 54. Prilikom odabira lokacija za smještaj proizvodnih i poslovnih gospodarskih djelatnosti potrebno je prilagoditi se slijedećim postavkama: · prvenstveno težiti obnovi, oživljavanju, popunjavanju i opremanju postojećih gospodarskih zona i sadržaja s ciljem da se potakne obnova prostora, da se iskoriste ili rekonstruiraju postojeći kapaciteti i postojeća infrastruktura i spriječi nepotrebno zauzimanje novih prostora uz istovremeno zapuštanje postojećih · poticati razvoj gospodarsih djelatnosti u regionalnom središtu Gospić, u manjim regionalnim središtima Otočac i Senj, u područnom središtu Korenica, te u lokalnim središtima Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac,Novalja, Perušić, Vrhovine i Udbina · poticati disperziju, odnosno smještaj gospodarskih djelatnosti u središnja naselja s ciljem poticanja jačanja mreže razvojnih žarišta kao pokretača razvoja širih prostora i njihova demografskog oporavka i nosioca policentričnog razvoja prostora Županije · u ruralnim sredinama postojeće nedovoljno iskorištene kapacitete predvidjeti za preradu poljoprivrednih i stočarskih proizvoda te morskog ulova · prostorni razmještaj gospodarskih djelatnosti treba bazirati na povezanosti s osnovnom prometnom i komunalnom infrastrukturom · u okviru postojećih litoralnih zona postupno provoditi prenamjenu prostora za izrazito litoralne djelatnosti · u strukturi proizvodnih gospodarskih djelatnosti treba težiti smanjivanju kapaciteta bazične industrije kao i djelatnosti koje zahtijevaju velike količine energije i vode · prednost dati djelatnostima koje koriste prednosti ambijenta i područja u kojem nastaju (prirodne resurse, fizionomiju zemljišta i sl.), koje koriste čiste tehnologije koje čuvaju okoliš i zdravlje ljudi · rekonstrukciju, moernizaciju postojećih građevina i površina te smještaj novih građevina prilagoditi zahtjevima zaštite okoliša · u urbanim sredinama gdje postoji mogućnost za intenzivnije korištenje poslovnog prostora, prenamijeniti prostor za tercijarne i kvartarne djelatnosti. Članak 55. Proizvodne i poslovne djelatnosti unutar gospodarskih zona, odnosno njihovi odnosi veličina, utvrđuju se PPUO/G, a moraju biti utemeljene na ekološkoj, prostornoj, energetskoj i tržišnoj prihvatljivosti. Osim ovim Planom nove manje proizvodne i poslovne gospodarske zone mogu se planirati i PPUO/G ili drugim detaljnijim prostornim planovima, uz uvjet da zadovoljavaju kriterije iz prethodnih točaka. Ostale manje proizvodne i poslovne gospodarske zone treba u PPUO/G planirati disperzno i decentralizirano, na način da se sačuvaju vrijedni prostori za poljoprivredno-stočarsku djelatnost. 3.5. Eksploatacija mineralnih sirovina Članak 56. Područja za eksploataciju mineralnih sirovina prikazana su na kartogramskom prikazu br. 1 “Namjena i korištenje prostora”. Istražni prostori mineralnih sirovina prikazani su na kartografskom prikazu broj 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora”. U grafičkom dijelu ovog Plana lokacije kamenoloma na području Županije označavaju se sljedećim oznakama: -EX – grafička oznaka kojom se označavaju istražni prostori i eksploatacijska polja kamenoloma koji su u postupku ishođenja koncesije za izvođenje rudarskih radova, E3 – grafička oznaka kojom se označavaju kamenolomi s odobrenom rudarskom koncesijom. Članak 57. Korištenje prostora za eksploataciju mineralne sirovine na području Ličko-senjske županije mora ispoštovati sve elemente zaštite prostora i okoliša za vrijeme obavljanja istražnih radova, iskorištavanja mineralne sirovine i nakon prestanka iskorištavanja.. Nisu dozvoljeni istražni radovi niti eksploatacija mineralne sirovine ako nisu u skladu sa: Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o rudarstvu, te kriterijima za određivanje lokacija za istražne radove i eksploataciju mineralne sirovine iz članka 59. provedbenih odredbi ovog Plana. Članak 58. U PPUO/G određuju se područja lokacija za istraživanje mineralnih sirovina temeljem kriterija iz ovog Plana, osim na području parkova prirode, gdje će se eventualne nove lokacije za istraživanje utvrditi prostornim planovima područja posebnih obilježja (PPPPO). Moguće lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina utvrdit će se u PPUO/G po donošenju Osnove gospodarenja mineralnim sirovinama županije sačinjene na osnovi studije potencijalnosti s prijedlogom sanacije pojedinih napuštenih eksploatacijskih polja verificirane od strane poglavarstva ili županijske skupštine). Članak 59. Kriteriji za određivanje istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina lokacija za su: · istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina smije se vršiti samo na propovršinama određenim prostornim planovima i odobrenim u skladu s Zakonima · istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne smije se vršiti na prostoru na kojemu se nalaze javne prometnice, vodopravni objekti, vojni objekti, groblja, spomenici kulture i zaštićeni spomenici prirode · istraživanje i eksploatacija mineralne sirovine nije dozvoljeno ukoliko ugrožava podzemne pričuve vode za piće · istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne smije se vršiti unutar I i II zone sanitarne zaštite izvorišta : Tonkovićevo vrilo, Majerovo vrilo, Klanac, Pucirep, Knjapovac, Begovac i Pećina, Marusino vrelo, Graba i Jamić u Gackom polju, izvorišta Mrđenovac u Ličkom polju, izvorišta Velika Rudanka, Crno vrelo II, Košna voda i Vriline – vodonosnik u košna naslagama Brušane, izvorišta Žižića vrelo - Stajničkog polja · istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne smije se vršiti na udaljenosti manjoj od 1000 m zračne linije od svakog kaptiranog izvora vode za piće u Ličko-senjskoj županiji u koliko zone sanitarne zaštite nisu definirane · istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne smije se vršiti na područjima hidrogeoloških istraživanja u svrhu definiranja zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. · istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne smije se vršiti na području Nacionalnih parkova Paklenica, Sjeverni Velebit i Plitvička jezera · istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne smije se vršiti u Parku prirode “Velebit” do donošenja PPPPO · nije dozvoljena eksploatacija šljunka uz jezera i vodotoke · lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina mora biti izvan obalnog područja koje obuhvaća pojas kopna i mora širine po 300 metara zračne linije mjereno od obalne crte. · lokacija za istraživanje i eksploataciju mora biti minimalno 500 metara zračne linije udaljena od utvrđene granice naselja i izdvojenih stambenih objekata, ugostiteljsko-turističkih, športsko-rekreacijskih i zaštićenih područja · skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje ne smiju se otvarati na udaljenosti manjoj od 500 metara zračne linije od granica utvrđenih građevinskih područja naselja, turističkih zona, te gospodarskih zona i minimalno 500 metara udaljenosti zračne linije od postojećih stambenih građevina ili građevina u kojima se odvija poslovna djelatnost. · ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti: posebni rezervati (botanički, šumske vegetacije, ornitološki) park šume, zaštićeni krajolik (obalno područje mora i voda na kopnu), spomenici prirode (geomorfološki, paleontološki, hidrološki), spomenici parkovne arhitekture · transport sirovina mora se vršiti u pravilu izvan naselja a iznimno unutar naselja i to zadanim prometnim koridorima · postojeće lokacije unutar obalnog područja mora, moraju se zatvoriti, sanirati odnosno uskladiti sa krajobrazom. · svi lokaliteti na kojima se obavlja eksploatacija ili postoji zahvat u okoliš unutar Parka prirode Velebit moraju se promptno krajobrazno sanirati i zatvoriti, odnosno izvršiti postupak Procjene utjecaja na okoliš · eksploatacijsko polje – kamenolom “Čardak” sanirati u planskom periodu do 2015. godine · nije dozvoljeno proširivanje postojećih kamenoloma i šljunčara bez izvršene potpune sanacije eksploatacijskog polja te Procjene utjecaja na okoliš odnosno izrađene i potvrđne Studije uticaja na okoliš za traženo proširenjei · na prostoru Ličko-senjske županije istraživanje i eksploatacija mineralne sirovine može se provoditi jedino sukladno propisima. · na svim lokalitetima, bili oni legalni ili ilegalni utvrditi vršitelja eksploatacije te na njegov račun izraditi eleborat krajobrazne sanacije i odmah otpočeti sa krajobraznom sanacijom. Obvezno je uspostaviti stalni monitoring istražnih područja i područja pod ekspoatacijom mineralne sirovine (praćenje kakvoće zraka, praćenje onećiščenja voda, tla, utjecaj na floru i faunu, buke, praćenje izvršenja sanacije, sezmičke efekte miniranja). Članak 60. Istražni prostori za čiju se eksploataciju moraju izraditi dokumenti sukladno kriterijima iz članka 59. ovih odredbi: · za tehnički građevni kamen: * Općina Perušić: Mali Čardak, Ugarkovići, Jelovača, Tapanjska glava * Grad Gospić: Rudine - Mogorić, Krčmar, Litićev vrh-Ostrvica, Ostrvica, Podoštra * Općina Lovinac: Donja Ploča, Debeljača * Općina Vrhovine: Dugi Dol, Dugi Dol I., Zalužnica * Općina Brinje: Vukov vrh, Rudo brdo, Javorov vrh-Stubica * Grad Novalja: Široki Čelac, Zaglava · za arhitektonsko građevni kamen * Grad Gospić: Debelo brdo · za karbonatnu sirovinu za tvorničku preradu: * Grad Gospić: Barlete-Rudine · za šljunak: * Općina Plitvička Jezera : Frkašić. * Općina Udbina: Vedro polje Članak 61. Ovim Planom kao eksploatacijska polja, utvrđuju se sljedeći postojeći lokaliteti koji se ne smiju više širiti: · za građevni tehnički kamen:- Općina Perušić - GM Kvarte · za karbonatnu sirovinu za tvorničku preradu:- Grad Otočac - Ličko Lešće · za šljunak:- Grad Gospić – Papuča Ovim Planom kao područja za sanaciju utvrđuju svi evidentirani lokaliteti na području Ličko-senjske Županije. Članak 62. Nakon istražnih radova mora se provesti sanacija istražnog prostora. Program sanacije eksploatacijskih polja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio rudarske koncesije. Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi građevine i postavljati prijenosne građevine i tehnološka oprema isključivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti. Reambulaciju novih podataka o mineralnim sirovinama mora se obavljati u intervalima koji ne mogu biti duži od 3 godine. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU Članak 63. Ovim Planom određena je mreža građevina društvenih djelatnosti državnog i županijskog interesa za javne funkcije: uprave i pravosuđa, odgoja i obrazovanja, kulture, športa i rekreacije, zdravstva, socijalne skrbi, vjerskih zajednica, udruga građana, političkih stranaka i drugih organizacija. Društvene djelatnosti određene ovim Planom minimalane su za zadano područje. U PPUO/G mogu se planirati i druge građevina društvenih djelatnosti (nevladine ustanove, multimedijalni centar i druge objekte specifičnih djelatnosti). Opremljenost društvenim djelatnostima u pravilu se usklađuje sa stupnjem centraliteta naselja. U cilju poticanja razvoja i privlačnosti prostora Planom se predlaže da stupanj opremljenosti društvenim sadržajima bude za stupanj viši u pojedinim središnjim naseljima. Članak 64. Površine i građevine za društvenih djelatnosti osiguravaju se prvenstveno u građevinskim područjima naselja, a konačan broj, prostorni razmještaj, veličina i kapacitet ovih građevina određuje se u PPUO/G i drugim planovima nižeg reda, a temeljem smjernica i kriterija ovog Plana. Uz već postojeće sadržaje, novoplanirane treba prostorno smjestiti prikladno njihovim prostornim potrebama, no u pravilu tako da se (gdje je to moguće) zadrže postojeće lokacije ili se dograđuju uz središnje funkcije naselja i stvaraju privlačne središnje prostore, primjerene lokalnim osobitostima. . 4.1. Uprava i pravosuđe Članak 65. Postojeća upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave smještena su u građevinama koje lokacijom i prostorom/površinom uglavnom udovoljavaju potrebama. Za sve sadržaje upravnih tijela koji nedostaju u pojedinim središnjim naseljima, a koji su ovim Planom određeni, dodatne površine osigurati će se na postojećom lokacijama. Postojeće institucije uglavnom udovoljavaju lokacijom i površinom/prostorom. Potrebno je osigurati novu lokaciju i prostor za pravosudne institucije (općinski sud s gruntovnicom, prekršajni sud) u naseljima: Donjem Lapcu, Udbini, Brinju i Karlobagu. Za pravosudne institucije (odvjetnici i javni bilježnici) u drugim naseljima prostor će se osigurati unutar postojećih građevina i lokacija. 4.2. Predškolski odgoj i školstvo Članak 66. Predškolske ustanove potrebno je planirati uz osiguranje prostor u okviru naselja na zasebnim parcelama i građevinama, odnosno u sklopu drugih građevina javne namjene, ili ukoliko se radi o malom broju jedinica u sastavu stambene građevine. Novu lokaciju treba osigurati za postojeći dječji centar u Gospiću kao i za dječji vrtić u naselju Mukinje,a za nove ustanove predškolskog odgoja u naseljima: Donji Lapac, Udbina, Lovinac, Vrhovine, Ličko Lešće, Jezerce, Sveti Juraj i Krasno. Za ove ustanove. Članak 67. Osnovne škole zadovoljavaju lokacijom i prostorom, izuzev škole u Krivom putu. Novu lokaciju i građevinu treba osigurati za osnovnu školu u Krivom putu. Ukoliko se ukaže potreba za osnivanjem novih područnih škola na pojedinim područjima, prvenstveno treba koristiti postojeće (napuštene) građevine, ako imaju dosta prostora za prateće sadržaje. Prostor za realizaciju sadržaja osnovnog školstva osigurava se u sklopu izrade generalnih urbanističkih planova gradova i urbanističkih planova uređenja drugih naselja, pridržavajući se pritom standarda veličine građevinske parcele od 30 - 50 m2/učeniku. Pri određivanju lokacija mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pješački put učenika od stanovanja do škole ne smije biti prekidan jakim prometnicama. Lokacija građevine treba biti planirana na kvalitetnom terenu s primjerenom mikroklimom. Članak 68. Srednje škole planiraju se za svaku aglomeraciju s 8.000-30.000 stanovnika i to u Gospiću kao regionalnom središtu i u naseljima koja su subregionalna središta (Senj, Otočac i Korenica), a u skladu s brojem srednjoškolske populacije i specifičnim programima za osposobljavanje učenika za rad u gospodarstvu. Unutar istih jedinica lokalne samouprave ovim se Planom omogućava povezivanje više srednjih škola sličnih programskih usmjerenja, radi jednostavnijeg rješavanja posebnih potreba (dvorana za tjelesni odgoj, radionice i sl.) na istoj lokaciji. Postojeće srednje škole u Gospiću, Otočcu i Korenici zadovoljavaju lokacijom i prostorom. Za srednju školu u Senju potrebno osigurati novu lokaciju unutar grada Članak 79. Učenički domovi lociraju se u mjestima u kojima je nužan smještaj učenika iz udaljenijih prostora županije. Potrebno je osigurati lokacije za učeničke domove s odgojnim grupama od 25 učenika u gradovima i naseljima gdje su planirane srednje škole: Gospiću, Senju, Otočcu i Korenici. Prostor za realizaciju sadržaja srednjeg školstva osigurava se u sklopu izrade generalnih urbanističkih planova gradova i urbanističkih planova uređenja drugih naselja, pridržavajući se pritom standarda veličine građevinske parcele od 25 - 30 m2/učeniku. 4.3. Visoko školstvo i znanstvena djelatnost Članak 70. Visoko školske ustanove planirane su u Gospiću kao regionalnom središtu, a po potrebi i u naseljima koja su subregionalna središta (Senj, Otočac i Korenica), a u skladu s brojem potencijalnih studenata i specifičnim programima za osposobljavanje studenata za rad u javnim i znanstvenim institucijama i u gospodarstvu. Zadržava se Gospić kao glavno više-visokoškolsko središte s mogućim očekivanjem osnivanja još nekog studija u okviru Sveučilišta ili samostalnog Veleučilišta, što će se temeljiti na dostignutom stupnju i strategiji razvitka Ličko-senjske županije. Za studentski dom potrebno je osigurati lokaciju u Gospiću. Prostor za realizaciju ovog sadržaja visokog školstva osigurava se u sklopu izrade generalnog urbanističkog plana grada Gospića, pridržavajući se pritom standarda veličine građevinske parceleod 25 - 30 m2/studentu. Djelovanje veleučulišta Gospiću usmjeriti će se prvenstveno na korištenje postojećih prostornih resursa, a ukoliko planirano osnivanje još nekog studija traži znatno veći prostor od postojećeg, potrebno je planirati novu lokaciju. Lokacija za nove studije može biti, osim u građevinskom području naselja, i na drugim lokacijama i građevinama na području Županije (Park prirode Velebit, nacionalni parkovi npr.) Članak 71. Ovim Planom se osobito potiče osnivanje i smještaj znanstvenih institucija koje se bave prirodnim značajkama i resursima Županije (krš i pitke vode, nacionalni parkovi, rezervat biosfere i dr.)., a naročito za potrebe istraživanja Velebita kao svjetskog razervata biosfere, znanstveno istraživačka jedinica Opće bolnice u Gospiću i dr. Članak 72. Za potrebe višeg i visokog obrazovanja, kao i za potrebe znanstveno-istraživačkih institucija koristit će se prvenstveno postojeći prostorni resursi u Gospiću i drugim naseljima, a novi prostori osigurati će se u sklopu izrade prostornih planova nižeg reda (PPUO/G, GUP, UPU). Postojeći znanstveno stručni centar “dr. Ivo Pevalek” (za proučavanje stanja temeljnog fenomena u Nacionalnom parku Plitvička Jezera), zadovoljava lokacijom i prostorom. Planirane znanstvene institucije koje bi se bavile temeljnim fenomenom krša i zaštićenim djelovima prirode, poželjno je smjestiti u postojeće turističke građevine (hotele) unutar Nacionalnog parka Plitvička Jezera, kao i u javne i turističke građevine unutar naselja Mukinje i turističkog naselja Jezerce koji se također nalaze unutar Nacionalnog parka Plitvička Jezera. Za ostale planirane znanstvene institucije potrebno je osigurati lokaciju i prostor na području Gradova: Gospić, Otočac i Senj. 4.4. Kultura Članak 73 Otvorena ili pučka učilišta općenito je potrebno dimenzionirati prema gravitacijskim područjima veličine cca 10.000 - 15.000 stanovnika u svim naseljima u kojima otvorena ili pučka učilišta imaju polivalentnu namjenu (učilište, knjižnica, galerija, kino, scenski prostor). Ovim Planom je određeno da se pučka učilišta nalaze u gradovima Gospić, Otočac i Senj. Postojeća pučka učilišta u gradovima Gospić, Otočac i Senj udovoljavaju lokacijom, ali ne i površinom za sadržaje koji nedostaju te je za dodatne sadržaje predviđeno je proširenje (ili adaptacija) postojećih građevina. Članak 47. Knjižnice i čitaonice i regionalni arhiv su kulturne institucije od posebnog značaja za razvijanje opće kulture i stupnja obrazovanja stanovništva. Ovim Planom je određeno da se knjižnice i čitaonice nalaze u gradovima: Gospić, Otočac, Senj i Novalja i u svim važnijim lokalnim središtima (naselja V. kategorije). Čitaonice su planirane u svim pomoćnim središnjim naseljima, a ako postoji potreba i mogućnosti mogu se osnovati i u ostalim naseljima u Županiji. Postojeće knjižnice i čitaonice u gradovima Gospiću i Novalji djeluju kao samostalna institucije, s tim da knjižnica i čitaonica u Gospiću nema zadovoljavajuće uvjete, dok institucija u Novalji lokacijski i prostorno zadovoljava uvjete. knjižnice i čitaonice u Otočacu i Senju su u sastavu pučkih učilišta. Za planirane knjižnice i čitaonice u svim ostalim naseljima potrebno je osigurati lokaciju i prostor. Knjižnice i čitaonice se dimenzioniraju prema gravitacijskim područjima od 5.000-10.000 stanovnika. Sveučilišn knjižnic i regionalni arhiv u Gospiću koja ima poseban status i udovoljavaju lokacijom i površinom, ali je potrebna adaptacija. Članak75. Muzeji su kulturne i znanstvene ustanove od posebnog značaja za promicanje vrijednosti lokalnih tradicija. Ovim Planom je određeno da se muzeji nalaze u gradovima Gospić, Otočac, Senj i Novalja i u naselju Korenica. Postojeći Muzej Like u Gospiću udovoljava lokacijom, ali ne i prostorom te se planira se proširenje na postojećoj lokaciji. Za ostale planirane muzeje potrebno je osigurati lokaciju i prostor u prvenstveno u gradovima: Otočcu, Senju, Novalji i Korenici, a za manje muzejske prostore treba osigurati lokacije i površine na području Gradova i Općina Prostorne uvjete za obavljanje muzealne i arhivske djelatnosti utvrditi će se generalnim urbanističkim planovima gradova i urbanističkim planovima uređenja naselja. Prostorne uvjete za obavljanje galerijske djelatnosti utvrditi će se urbanističkim planovima uređenja za naselja ili dijelove naselja, a poglavito unutar zaštićenih povijesnih cjelina. Članak 76. Kazališta, scenski prostori i kina su kulturne institucije od posebnog značaja za razvoj dramske, vizualne i muzičke kulture stanovništva u Otočcu i Senju. Potrebno je osigurati prostor za amaterska kazalište u Korenici i Novalji. Amaterska kazališta, scenski prostori i kina u ostalim naseljima planiraju se u sastavu pučkih učilišta ili domova kulture, ukoliko ne postoje pretpostavke za osnivanje samostalnih ustanova. Kazališta, scenski prostori i kina dimenzioniraju se prema gravitacijskim područjima od 10.000-15.000 stanovnika. 4.5. Šport i rekreacija stanovništva Članak 77. Zone za sportsko-rekreacijsku namjenu su veća područja za obavljanje športskih i rekreacijskih aktivnosti unutar građevinskih područja naselja, a u posebnim uvjetima mogu se utvrđivati i izvan građevinskih područja, u prostorima ovim Planom utvrđenim za špott i turističku rekreaciju. Zone športsko-rekreacijskih namjena određena je kaona namjena površina za ,športski centar i rekreacijska područja Prostornim planom uređenja općine i grada predvidjeti potrebe športa koje obuhvaćaju: · šport djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja · natjecateljski šport radi ostvarivanja visokih športskih dostignuća · športsku rekreaciju građana do najstarije životne dobi · kineziterapiju i šport osoba oštećenog zdravlja i osoba s psihofizičkim smetnjama u razvoju. Ovim Planom predviđene su površine i građevine za šport i rekreaciju: · zatvorena športska dvorana (centar) s bazenom u Korenici · zatvoreni bazeni u Gospiću, Otočcu i Senju · otvoreni športski objekti: športska igrališta za razne vrste športova s gledalištem u Lovincu i Karlobagu 4.6. Zdravstvo i socijalna skrb Članak 78. Primarna zdravstvena zaštita mora se odvijati prostorno disperzirano, te se planira djelovanje domova zdravlja i područnih ambulanti (obiteljski liječnici i stomatolozi) u svim naseljima, ali i unutar stambeno-turističkih naselja utvrđenih ovim Planom. Postojeći domovi zdravlja u Gospiću, Otočcu, Senju, Novalji i Korenici i ambulante u Brinju, Donjem Lapcu, Udbini, Karlobagu, Perušiću i Ličkom Osiku lokacijski i prostornu udovoljavaju. Za nove ambulanta u Lovincu, Krasnom, Donjem Kosinju i drugim središnjim naseljima potrebno je osigurati lokacije i prostor unutar građevinskog područja naselja. Članak 79. Sekundarna (stacionarna) se zdravstvena zaštita planira u okviru Opće bolnice u Gospiću, gdje se predviđaju zahvati na adaptaciji postojećih prostora i proširenju na istoj lokaciji. Postojeća županijska bolnica u Gospiću zadovoljava lokacijom ali ne i površinom, kao i stacionari u Otočcu, Korenici i Senju zadovoljavaju lokacijom, ali ne sadržajem i površinom. Planira se proširenje bolnice u Gospiću na istoj loaciji, dok bi postojeći stacionari trebali prerasti u manje bolnice s rodilištem, za što se može osigurati prostor na istoj lokaciji uz postojeće građevine. Potrebno je osigurati jedinstveni standarda od 50 m˛/bolničkoj postelji. Javno-zdravstvena djelatnost odvijati će se u sastavu Zavoda za javno zdravstvo Županije. Članak 80. Javnozdravstvena djelatnost obuhvaća ostale usluge u zdravstvu što podrazumjeva: medicinsku rehabilitaciju, pružanje usluga u nekonvencionalnoj medicini, pružanje usluga kućne njege, pružanje patronažnih usluga, a sve djelatnosti odvijati će se u stambenim, stambeno-poslovnim, turističko-ugostiteljskim i sportsko-rekreacijskim područjima utvrđenim generalnim urbanističkim planovima gradova i urbanističkim planovima uređenja naselja. Članak 81. Određeni oblici sekundarne zdravstvene zaštite (sanatoriji) te posebni oblici medicinske rahabilitacije povezane sa športskom rekreacijom obavljati će se na posebno pogodnim lokacijama u Županiji, a poglavito: · na Vratniku (područje Grada Senja) – uz postojeći motel · na Baškim Oštarijama (područje Općine Karlobag) – u okviru postojećeg hotela · na otoku Pagu (područje Grada Novalje) – potrebno odrediti lokaciju Gore navedena područja moraju se posebno istražiti u postupku izrade prostornih planova gradova i općina, pri ćemu je potrebno potvrditi postojeće lokacije, odnosno istražiti nove. Članak 82. Socijalna skrb vodit će se u ustanovama u Gospiću koji treba postati glavno središte sa dok ostala središta trebaju također imati neke od institucije socijalne skrbi, prvenstveno za stare i nemoćne. Na području Županije danas djeluje dom za umirovljenike u Gospiću, sa ispostavom u Udbini. Lokacijom udovoljavaju, a planira se proširenje kapaciteta u Gospiću uz postojeću građevinu. Planiraju se domovi umirovljenika (starih i nemoćnih) u slijedećim naseljima: Korenica, Novalja, Karlobag, Donji Lapac, Otočac, Brinje, Perušić i Lovinac, za što je planirano osigurati loakcije i površine unutar građeviskog područja naselja. 4.7. Vjerske zajednice Članak 83. U Gospiću je osnovana nova Gospićko-senjska biskupija za koju je potrebno osigurati prostor. Novi vjerski sadržaji odrediti će se prostorenim planovima niže razine (PPUO/G, GUP, UPU) pri čemu treba osigurati sve prostorne uvjete, pješačke prilaze, pakkirališta i druge lelemente uređenja prostora primjerene takvim objektima. 5. SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA NASELJA Članak 84. 5.1. Kriteriji i smjernice za utvrđivanje građevinskih područja naselja Ovim Planom određuju se sljedeći uvjeti za građevinska područja naselja i za izdvojene namjene izvan naselja. U PPŽ na kartografskom prikazu br. 1: “Korištenje i namjena prostora”, prikazani su izgrađeni dijelovi naselja i prostor za izdvojene funkcije izvan naselja, i to: · kao površine/područja za naseljske aglomeracije ili druge izdvojene namjene izvan naselja, koje su veće od 25,0 ha · planskim znakom za manje naseljske aglomeracije ili druge izdvojene namjene izvan naselja. Sve prikazane površine/područja ovim planom određene su i razgraničene načelno te predstavljaju polazište za formiranje i utvrđivanje građevinskog područja i detaljno razgraničenje u PPUO/G, a u skladu s odredbama ovog Plana. Formiranje građevinskog područja, i podobnost prostora za prihvat određenih aktivnosti i intervencije određeni su prema osjetljivosti prostora odnosno kategoriji zaštite prostora prema uvjetima iz članka 5. ovih odredbi te drugim kriterijima određenim ovim Planom. Članak 85. Ovim planom određene osnovne smjernice i kriteriji za određivanje veličine i oblikovanje građevinskih područja naselja i izdvojenih funkcionalnih cjlina izvan naselja. Dimenzioniranje i oblikovanje građevinskih područja potrebno je provesti selektivno i kroz optimizaciju odnosa izgrađeni dio i njegovo poboljšanje-neizgrađeni dio planiran za razvoj naselja te kroz mjere zaštite prostora i to: a)racionalno i svrhovito korištenje prostora ostvarit će se kroz mjere kojima treba: · provjeriti stvarna izgrađenost (zaposjednutost) prostora te objektivno sagledati potreba za prostorom za svako naselje uz uvažavanje postojećih i procjenu budućih demografskih procesa, procjenu gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za svako naselje, · provjeriti prostorne rezerve unutar postojećeg građevinskog područja, odnosno ispitati mogućnost gradnje u nedovršenim dijelovima naselja te spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja · usmjeravati izgradnju u one prostore gradova i naselja koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom, te građevinama i sadržajima društvenog standarda · spriječiti spajanje građevinskih područja naselja uz županijske i državne cestovne prometnice b)očuvanje i unapređenje postojećih vrijednosti okoliša, odnosno izbjegavanje negativnih učinaka na prostor i okoliš pri čemu treba: · vrednovati okoliš sa ciljem očuvanja temeljnih resursa i njihove prostorne kompozicije. · sprječavati svako daljnje proširivanje građevinskih područja naselja na područjima koja su zaštićena kao vrijedna prirodna baština te na obalnom i otočnom području koje je utvrđeno kao izrazito vrijedno krajobrazno područje, a kad je to nužno, proširenje je moguće samo u dubinu u odnosu na obalnu crtu. · kada je nužno proširiti građevinska područja, potrebno je osigurati: višenamjensko i optimalno korištenje njegovog najvrijednijeg dijela i primijeniti takav planski pristup kojim će se maksimalno čuvati prirodno neizgrađeno područje i štititi javni interes, · usmjeravati stambenu i drugu primjerenu gradnju u šire okruženje povijesnih graditeljskih cjelina radi njihove obnove, revitalizacije i zaštite, ali uz posebno stroge smjernice za gradnju i zaštitu kulturnih dobara · oblikovati građevinska područja kao naseljsku cjelinu primjereno geomorfološkim značajkama · čuvati šumske i kvalitetne poljoprivredne površine i spriječiti prenamjenu u građevinsko područje. članak 86. Planiranje građevinskih područja u svrhu razvoja naselja, za potrebe stanovanja i proizvodne gospodarske djelatnosti provodi se uz opće kriterije: · trendovi demografskog rasta, stvarni, očekivani, planski usmjeravani · planirani sustav naselja u prostoru Županije · urbane karakteristike naselja · komunalna opremljenost prostora: kolni pristup, vodoopskrbna i elektroopskrbna mreža te tako da se zadovolje sljedeći uvjeti: · da prostor nije poljoprivredno zemljište zakonom propisanog boniteta i na neki drugi način zaštićeno područje · da se izgradnjom na tom prostoru ne ugrožavaju rezerve podzemnih voda i vrijednih površinskih voda · da je prostor klimatski povoljan: zaštićen od dominantnih vjetrova, na osojnim padinama, ocjeditih površina · da na istom prostoru nema nikakvih utvrđenih arheoloških lokaliteta · da proizvodne gospodarske djelatnosti koje se planiraju u zoni nisu u skupini onečišćivaća okoliša Članak 87. Površine/područja na kojima se ne mogu planirati nova građevinska područja naselja i ona za djelatnosti izvan naselja: · u nacionalnim parkovima, posebnim rezervatima prirode i strogim rezervatima, ako tako nije određeno planovima tih područja · na arheološkim lokalitetima · na neizgrađenim i infrastrukturno neopremljenim dijelovima prirodne obale · na otočićima i hridima s pretežitim ili potpunim prirodnim ambijentom · na poljoprivrednim površinama s osobito vrijednim obradivim tlom (u skladu s člankom 29.) · u vodozaštitnim zonama I. i II. kategorije · u koridorima planiranih prometnica i infrastrukture. . 5.1.2. Dimenzioniranje građevinskih područja naselja prema demografskim karakteristikama Članak 88. Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja je projekcija stanovništva od 55.000 – 60.000 stanovnika na području Županije u 2015.godini. Ako se novim popisom utvrdi znatno veći broj stanovnika od postojećeg,kao polazište za novu projekciju stanovništva uzima se novoutvrđeni broj stanovnika iz popisa. Treba provesti provjeru potreba proširenja postojećih građevinskih područja, odnosno provjeru dinamike izgradnje planiranih područja kroz ocjenu stanja u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Članak 89. Za gradove i naselja iznad 1.000 stanovnika: Gospić, Senj, Otočac, Novalja, Lički Osik, Ličko Lešće, Prozor, Sinac, Brinje, Križpolje, Donji Lapac, Donji Kosinj, Perušić, Korenica, Udbina, od kojih su većina ujedno i razvojna središta (središta područja gradova i općina) i koja u pravilu bilježe demografski porast, planira se prostor za proširenje građevinskog područja uz uvjet da neizgrađeni dio građevinskog područja nije veći od 25 % izgrađenog dijela za potrebe smještaja stanovnika i pratećih funkcija. Pored toga za potrebe razvoja gospodarstva, momunalnih djelatnosti športa i rekreacije moguće je planirati dodetni dio neizgrađenog građevinskog područja ako u izgrađenom djelu nema takvih funkcija ili ako nema dovoljno prostora za takve funkcije te ako su one važne za razvoj šireg područja uz sve druge uvjete određene ovim planom. Članak 90. Za naselja u skupini od 300 do 1.000 stanovnika (ukupno 53 naselja) koja imaju index porasta stanovnika iznad 100,0 te za grupu naselja od 100 do 300 stanovnika (ukupno 99 naselja) u kojoj se nalazi i 10 naselja koja imaju preduvjete da se razvijaju kao manja lokalna (pomoćna) središta (Brušane, Ličko Petrovo Selo, Smoljanac, Podlapača, Vratnik, Cesarica, Lukovo Šugarje, Stara Novalja i Zubovići, odnosno važnije lokalno središte (Jablanac) potrebno je osigurati prostor za daljnji razvitak uz uvjet da ukupni neizgrađeni dio građevinskog područja za sve namjene nije veći od 25% površine ukupnog izgrađenog dijela. Članak 91. U grupi naselja do 100 stanovnika (ukupno 84 naselja) nalazi se i 6 naselja koja imaju preduvjete da se razvijaju kao manja lokalna (pomoćna) središta (Prijeboj, Krivi Put, Lukovo, Starigrad, Prizna i Baške Oštarije) te za nova naselja: Žuta Lokva i Boričevac kod kojih se očekuju znaćajnije uslužne funkcije ili porast broja stanovnika prema konkretnim programima može se planirati nužni prostor za razvoj naselja prema uvjetima članka 90. ovih odredbi Za ostala naselja u ovoj grupi u pravilu nije opravdano planirati proširenje izgrađenog dijela naselja već je potrebno unutar postojećeg građevinskog područja popunjavati neizgrađene površine, naročito kod naselja koja kontinuirano gube stanovništvo. Članak 92. Ukupna veličina građevinskog područja, kada se uzmu u obzir svi navdeni elementi odredbi ovog Plana može biti najviše jednaka kao postojeća građevinska područja u planovima važećih na dan stupanja na snagu ovog Plana ali tako da pri tom neizgrađeni dio nemože prijeći veličinu veću od 70 % izgrađenog dijela i to samo za središnja naselja koja se ovim planom predviđaju za značajniji razvoj. Za sva građevinska naselja koje ne udovoljavaju taj i druge uvjete određene ovim Planom građevinska područja važeća na dan stupanja na snagu ovog plana moraju se smanjiti. Članak 93. Prilikom dimenzioniranja otreba prostora za razvoj naselja potrebno je ubvažiti tip izgradnje i gustoće koje u neizgrađenom djelu nemogu biti manje od onih u izgrađenom i trebaju težiti većim gustoćama. Dio građevinskog područja za gospodarske i druge funkcije, osim stanovanja, a čija veličina prelazi dopustive veličine neizrađena dijela izražene ovim odredbama u postocima kao i takve zone u naseljima, njihova namjena mora biti nedvojbeno određena u PPUO/G i nemože se prenamjeiti za druge namjene. 5.1.3. Građevinska područja naselja prema pripadnosti prostorno funkcionalnim cjelinama posebnih obilježja Članak 94. Građevinska područja za gradove i naselja koja se nalaze unutar područja nacionalnih parkova i parkova prirode mogu se planirati prvenstveno kao izgrađeni dio s nužnim proširenjima uz posebne uvjete Uprave za zaštitu prirode odnosno samo one lokalitete izdvojenih funkcija koje i su nedvojbeno određeni ovimplanom, dok se lokaliteti određeni kao potencijalni za istraživanje mogu uvrditi samo Prostornim planovima područja posebne namjene. Članak 96. Za neka manja naselja koji se nalaze na rubnim područjima Nacionalnih parkova i Parkova prirode, planira se da će vremenom dobiti ulogu njihovih ulaznih punktova. Za ova naselja planiraju se nove površine za uslužne, turističke i druge djelatnosti, te se planira proširenje građevinskih područja za ova naselja uz uvjet da neizgrađeni dio građevinskog područja nije veći od 10% izgrađenog dijela. Članak 97 Određivanje građevinskog područja na obalnom i otočnom području Županije od sjeverne do južne granice županije i zaobalje (područje Grada Senja i Općine Karlobag) i otok Pag (područje Grada Novalje)treba se temeljiti na sljedećimo dredbama: · obveza očuvanja cjelovitosti prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog, zaobalnog i otočnog krajolika te provođenju mjera za sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine · ako je nužno povećati tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u obalnom području, to treba činiti, u pravilu, na prostorima udaljenijim od obale, a samo iznimno uz obalu i to tako da se izbjegne stvaranje neprekinute dužobalne zone građenja · treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost prioritetnog korištenja za rekreaciju, turizam i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža. Članak 98. Građevinska područja ostalih naselja u županiji naselja treba odrediti prema sljedećim kriterijima: · treba prvenstveno težiti urbanizaciji postojećih zona s boljom organizacijom prostora uz podizanje koeficijenta gustoće izgrađenosti i opreme komunalnom inrastrukturom, · posebnu pažnju posvetiti zaštiti i očuvanju osobito vrijednih dijelova i cjelina graditeljske baštine koje se, ako su dobro očuvane, mogu diferencirati kao zasebne zone u okviru građevinskog područja, za povjesne graditeljske cjeline odrediti granicu zaštite, · novo izdvojeno građevinsko područje može se planirati kada u prostoru postojećeg naselja nema mogućnosti proširenja ili kada je obvezno sačuvati prirodnu ili drugu djelnicu u prostoru. Takvo naselja može se odrediti kao naselje mješovite namjene, ali obvezno s površinama javne i društvene namjene, gospodarsko proizvodne, poslovne ugostiteljsko-turističke namjene, s javnim zelenim površinama, športsko-rekreacijskom namjenom, pod uvjetima da su, uz opće kriterije, zadovoljeni i kriteriji iz prethodne alineje. 5.2. Kriteriji za određivanje građevinskih područja izdvojenih cjelina izvan naselja Članak 99. Zone gospodarske namjene izvan građevinskih područja naselja mogu se formirati osim u zaštićenim područjima, na poljoprivrednim tlima prema kriterijima iz članaka 29,30 i 31, u I i II zaštitnoj zoni izvorišta vode za piće i na arheološkim lokalitetima. Površina jedne zone ne može biti veća od 10,00 ha, a minimalna udaljenost između dvije zone mora biti 1000 m. Tehnologije koje će se u takvim zonama smještati moraju biti čiste, sukladno općim kriterijima zaštite okoliša. Postojeće gospodarske zone izvan građevinskih područja naselja mogu se proširiti za najviše 30 % od površine postojećeg planiranog građevinskog područja zone . Pri širenju zone moraju se poštivati ostale odredbe ovog Plana kao i odredbe vezane za vodozaštitne zone i arheološke lokalitete. U ovoj zoni zabranjuje se stambena izgradnja , a najmanja udaljenost zone od građevinskog područja naselja treba biti 300 m. Članak 100. Izdvojena građevinska područja turističke namjene (T1,T2 i T3 - u grafičkom prikazu br. 1) mogu biti najveće površine od 10 ha. Minimalna udaljenost između dva područja turističke namjene mora biti 1000 m. Ova područja ne mogu se planirati unutar Nacionalnih parkova, na poljoprivrednim tlima prema kriterijima iz članaka 29,30 i 31, u I i II zaštitnoj zoni izvorišta vode za piće i na arheološkim lokalitetima Članak 101. Energetski pogoni mogu se locirati tako da se poštuu svi propisani kriteriji zaštite okoliša, a osobito da se ne ugrožavaju naseljena mjesta, prirodna i kulturno-povjesna baština, te da se bitno ne mijenjaju krajobrazne karakteristike područja. Tehnološke karakteristike energetskog postrojenja moraju biti na razini najviših standarda uz racionalno korištenje resursa kako bi se očuvala ekološka stabilnost područja. 5.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskih područja Članak 102. Građenje građevina izvan građevinskog područja mora biti uređeno za pojedinačnu građevinu tako da se ne mogu formirati naselja, ulice i grupe građevinskih parcela, da se ne zauzima prostor područja uz obalu mora, jezera i vodotoka te tako da se ne koristi prostor uz postojeće prometnice na udaljenosti u pravilu ne manjoj od 50 m od koridora prometnice te površine vrijednih, a posebno uređenih poljoprivrednih zemljišta. Korištenje prostora izvan građevinskog područja namijenjeno je prioritetno, a djelom isključivo (čl.29) poljoprivredi, šumarstvu, vodnom gospodarstvu i pomorskom dobru, s težnjom očuvanja što većih i cjelovitijh neizgrađenih površina i prirodnih režima. S tim ciljem treba provoditi smjernice i odredbe o uređenju i zaštiti krajolika, te stručne osnove i upute institucija nadležnih za poljoprivredu i šumarstvo, vodno gospodarstvo, promet, zaštitu prirodne i graditeljske baštine. Članak 103. Građenje izvan građevinskog područja mora biti uklopljeno u krajolik tako da će se: · očuvati konfiguracija, kvaliteta i cjelovitost poljodjelskog zemljišta i šuma · očuvati prirodni prostor pogodan za rekreaciju, osobito uz vode i more, a gospodarska namjena usmjeriti na prostore koji nisu pogodni za rekreaciju · osigurati što veća površina parcela - funkcionalnog zemljišta obiteljskih gospodarstva, a što manja površina građevinskih cjelina · osigurati infrastruktura a osobito zadovoljavajuće riješi odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na parceli i odvozom na za to predviđenu deponiju · ocijeniti vrijednost prostora-resursa koji se gradnjom i prenamjenom gubi, uz dugoročno i višeznačno sagledavanje učinkovitosti zahvata, a ne samo kroz neposrednu dobit. Članak 104. Gospodarske građevine izvan građevinskih područja su građevine za šumarske, vodnogospodarske i pomorske djelatnosti te u funkciji obavljanja poljoprivredne koje mogu sadržavati i stambene građevine za vlastite potrebe, i za potrebe seoskog turizma. To su farme, kao i pomoćne gospodarske građevine za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata, poljoprivrednih proizvoda, građevine za čuvanje voćnjaka i vinograda, kao i građevine za sklanjanje stoke i peradi (štale), a mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu, prema kriterijima iz čanaka 29,30,31 i 32 ovih odredbi Farma je funkcionalno povezana grupa građevina za uzgoj stoke i peradi s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, stambenim građevinama i gospodarskim građevinama isključivo u funkciji farme. Farma mora imati osiguran pristup s javne ceste. Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj djelatnosti od javnih cesta iznose: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. Članak 105. Prostor za gradnju infrastrukturnih građevina i uvjete realizacje treba planirati i provoditi po najvišim standardima zaštite okoliša uz ugrađen interes lokalnog stanovništva. Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći koridori i formiraju zajednički za više vodova, tako da se izbjegnu šume, osobito vrijedno poljoprivredno zemljište, da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih struktura, uz provedbu načela i smjernica o zaštiti krajolika. Članak 106. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina i korištenje prostora za eksploataciju mineralnih sirovina moraju biti određeni planskim mjerama koje obuhvaćaju sanaciju i konačnu namjenu, te sve elemente zaštite prostora i okoliša za vrijeme obavljanja istražnih radova, za vrijeme eksploatacije i nakon nje. Članak 107. Građevine i prostor od interesa za obranu određuje se granicama vojnog kompleksa i građevinama, u suradnji s nadležnim tijelom obrane. Razgraničenjem treba odrediti vojni kompleks i građevine, kao i zaštitni pojas oko vojnih kompleksa. Zaštitni pojas je dio vojnog kompleksa koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru. Osnovna usmjerenja prostornog razvoja i uređenja prostora radi određivanja interesa obrane su: · usmjeriti prostorno-razvojne prioritete za zaštitu interesa obrane · uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora · odrediti prostorne elemente, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za obranu. Nužno je uskladiti s potrebama obrane uvjete korištenja prostora: šumskih, poljoprivrednih i vodnih površina, površina za razvoj naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i zaštićenih područja. Pojedine lokacije postojećih objekata za potrebe obrane mogu se prenamijeniti u površine naselja, površine izvan naselja za izdvojene namjene ili druge namjene, u postupku prenamjene predviđenim Zakonom i drugim propisima. Članak 108. Zdravstvene i rekreacijske građevine koje se mogu graditi izvan građevinskih područja su građevine u kojima se odvijaju djelatnosti koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna područja kao što su one za zdravstvene djelatnosti: termalna izvorišta, posebni klimatski uvjeti, kakvoća zraka i sl te za rekreaciju: konfiguracija terena, prirodni resursi, ljepota krajobraza i sl. Članak 109. Lovački i planinarski domovi mogu se graditi isključivo u zonama namijenjenim planinarenju i lovu, na poljoprivrednom zemljištu, osim na onom I. i II. bonitetne klase, uz pristupni put. Ove građevine mogu imati vlastiti izvor energije i vodoopskrbe. Mora se osigurati ispravno rješenje zbrinjavanja otpadnih voda i drugog otpada. Brutto razvijena površina objekta ne smije biti veća od 200 m2, a visina P+1. 6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU Članak 110. Prostorni razmještaj infrastrukturnih sustava određen je u ovom planu kartografskim prikazima: 1. “Korištenje i namjena prostora” 2a. “Infrastrukturni sustavi i mreže – vodnogospodarski sustavi” 2b. “Infrastrukturni sustavi i mreže – energetski sustavi” Kartografski prikazi iz prethodnog stavka sadrže koridore i površine za infrastrukturne građevine državnog i županijskog značenja i to za promet (cestovni, željeznički, pomorski i zračni),vodnogospodarstveni sutav (korištenje i zaštita voda), energetski sustav (prozvodnja, transport i konzum) Članak 111. Prostorni plan županije određuje infrastrukturne sustave kao dio prostorne strukture Županije i prikazuje ih s osnovnim prostornim elementima, dok će sepobliži prostorni, tehnički i drugi elementi utvrditi prema posebnim propisima i pravilima struke u sklopu izrade lokacijske i projektne dokumetnacije. S obzirom na razinu plana i mjerila kartografskih prikaza prostorna određenost infrastrukturnih sustava u njima je takva da u kartografskom prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora” odražava osnovne prostorne relacije prema drugim korisnicima prostora, gradovima i drugim naseljima te zaštićenim područjima, a u kartografskim prikazima 2a. “Infrastrukturni sustavi i mreže – vodnogospodarski sustavi” i 2b. “Infrastrukturni sustavi i mreže– energetski sustavi” utvrđuje osnovni sustav povezivanja pojedinih infrastrukturnih mreža, njihovu strukturu prema vrsti, značenju, kapacitetu i funkciji u prostoru. Članak 112. Ovim planom su za neke infrastrukturne sastave i građevine predložene trase koridora sa varijantnim odnosno alternativnim rješenjima za istraživanje kao moguće rješenje u odnosu na prostornu organizaciju Županije, korištenje i zaštitu prostora. Te trase su određene za očuvanje prostora i istraživanje opravdanosti, optimalne lokacije i zahvata u prostoru s funkcionalnih i drugih gledišta te u sklopu postupka procjene utjecaja na okoliš. Kada se odredi konačna trasa infrastrukturne građevine (ceste, željeznice, luke), za sve alternativne trase prestaje obveza rezervacije površina koje se zadržavaju u postojećoj namjeni određenoj u podlozi ovog Plana. 6.1. Prometni infrastrukturni sustavi Članak 113. a) Cestovne prometnice Državne ceste čine osnovnu veznu strukturu Županije koja ju povezuje sa ostalim dijelovima Hrvatske i širim europskim okruženjem, a ujedno spaja i njene vitalne dijelove. Posebno se značenje pridaje izgradnji planiranih autocesta i brzih cesta koje su trasirane prostorom Županije s obzirom na dosadašnje teškoće u gospodarskom i demografskom razvoju i prometnoj izoliranosti. Ovisno o brzini realizacije državnih cesta visoke razine uslužnosti (autocesta i brzih cesta) treba u skladu s prometnim potrebama poboljšati postojeći sustav državnih cesta osobito na kritičnim dionicama (uvođenje treće trake, poboljšanje tehničko-tehnoloških obilježja kolničke konstrukcije i drugo), te izgradnjom obilaznica gradova i drugih naselja bilo da je promet velikog inteziteta, pa ugrožava lokalne funkcije naselja ili da prolaz kroz naselje otežava odvijanje prometa. · Autocesta - Zagreb - Split: - * tunel Kapela - Žuta Lokva –Otočac- Gospić - tunel Sv. Rok, u čvorištu Žuta Lokva spaja se s jadranskom autocestom · Jadranska autocesta Rijeka - Žuta Lokva: * spajanje sa trasom autoceste Zagreb-Split u čvoru Žuta Lokva. U ostalim dijelovima zajedničkog koridora od Žute Lokve do tunela Sveti Rok vrijede odredbe za autocestu Zagreb-Split. · Brza cesta Karlovac - Slunj - Sv. Rok: * dionica Rakovica - Korenica - Udbina - Gornja Ploča - čvor na autocesti Zagreb – Split. Za realizaciju prioritetnog programa u planu su određeni dijelovi dionica ceste na kojima se omogućuje dogradnja i rekonstrukcija postojeće ceste Plitvička Jezera-Udbina), a dijelom su određeni koridori za izgradnju brze ceste na novom položaju (Grabovac-Plitvička Jezera i Udbina-Sv.Rok). Na ovim potezima rekonstrukcije postojeće ceste planom je određen i potencijalni alternativni koridor kao rezerva za dugoročni razvoj cestovnog pravca. · Brza cesta Ličko Petrovo Selo – granični prijelaz Ličko Petrovo Selo-BiH. Za ovu dionicu potrebno je detaljnije određenje trase (planirano). · Ostale državne, županijske i lokalne ceste: * Osnovu mreže ovih cesta čine postojeće ceste razvrstane na temelju Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste županijske ceste i lokalne ceste dopunjene ovim planom planiranim dionicama kao što su zaobilaznice gradova i drugih naselja i područja kao planirane izmještene trase postojećih državnih cesta: Senj, Karlobag, Korenica, Baške, Oštarije, Otočac, Gospić. Pri tome se korekcija trase postojeće ceste radi poboljšanja tehničkih elemenata ceste prema ovom planu ne smatra novom dionicom ceste. Mreža postojećih lokalnih cesta određena ovim planom može se dopunjavati u sklopu izrade PPUO/G prema razvojnim potrebama, a u skladu s propisanim mjerilima za razvrstavanje javnih cesta. Članak 114. b) Željezničke pruge Željeznički koridori zadržani su na trasama postojećih željezničkih pruga, a dijelom kao osnovni i alternativni koridori planiranih brzih pruga u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske. U planinskom dijelu trase postojeće ličke pruge od Rudopolja do Studenaca kao i na unskoj pruzi predviđena su poboljšanja tehničkih uvjeta trase. Na nizinskom dijelu postojeće ličke pruge od Studenaca do Gračaca, koji ujedno predstavlja osnovicu koridora trase buduće brze pruge Zagreb - Split moguća su značajnija poboljšanja tehničkih uvjeta trase uključujući rekonstrukciju pruge i kolodvora kao i elektrifikaciju pruge, te osiguranje prostora za dogradnju drugog kolosijeka. Zapadni dio koridora planirane brze pruge Zagreb - Split na dionici od Studenaca preko Otočca i Brinja do Drežnice gdje se spaja sa planiranom brzom prugom Zagreb - Rijeka utvrđen je novi koridor koji zahtjeva daljnje prostorno određenje i procjenu utjecaja na okoliš. Članak 115. c) Morske i zračne luke Morske luke za javni promet određene su u prostornom planu prema značaju kao županijske i lokalne. Pri tom je za polaznu osnovu uzeto važeće razvrstavanje postojećih morskih luka, koje je u Planu dopunjeno poželjnim promjenama kategorije. (nabrojane u poglavlju 2.2, članak 16) Zračne luke na području Županije su: Udbina, Otočac i dio bivše vojne zračne luke Željava na granici s BiH. Postojeća zračna luka Udbina kao tercijarna zračna luka ZC referentnog koda 2C utvrđena je kao optimalna za opsluživanje većeg dijela turističkih kapaciteta u ovoj i susjednim županijama, nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih. Uključenje zračne luke Udbina u javni promet pretpostavlja odgovarajuće opremanje infrastrukturom i sadržajima za prihvat putnika, te riješavanje drugih pitanja vezanih za korištenje u putničkom prometu. Zračna luka Otočac je potencijalna zračna luka referentnog koda 2C/1A. Postojeće letjelište kod Otočca je lokacija na kojoj će se razvijati buduća zračna luka. Također je planirano novo letjelište u Bjelopolju. Članak 116. d) Granični prijelazi Granični prijelazi određeni Planom su cestovni, željeznički te u zračnim i morskim lukama i to postojeći i planirani. Postojeći granični prijelazi mogu se razvijati prema realnim prometnim potrebama i prostornim mogućnostima. Za planirane granične prijelaze treba u sklopu prostorne dokumentacije i razvojne dinamike pojedine prometne infrastrukture predvidjeti prostor za njihov smještaj. Članak 117. e) Poštanski promet i telekomunikacije Daljnji razvoj poštanskog prometa i telekomunikacija zahtjevat će osiguranje prostora za poslovne, druge građevine, te vodove u građevinskim područjima naselja što će se odrediti prostornim planovima općina i gradovi i drugim prostornim planovima. Planom se predviđa osiguranje koridora za izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreže, što se mora provesti kroz prostorne planove gradova i općina koristeći pri tome koridore i trase prometne infrastrukture. Lokacije za gradnju građevina GSM mreže (antenski stupovi, odašiljači) određuju se planovima nižeg reda. 6.2. Energetski sustav Članak 118. a) Elektroenergetika Sustav opskrbe električnom energijom na razini Plana obuhvaća proizvodna postrojenja, te prijenosna i transformatorska postrojenja od 35 kV (110 kV) i više. Planom su određena kapitalna proizvodna postrojenja (HE Kosinj, HE Otočac i HE Senj I. i II.). Glede prijenosnih postrojenja ovim Planom osigurani su koridori uz postojeći 220 kV vod HE Senj-Brinje za još jedan dalekovod 400 kV. Od Brinja prema TS Mraclin i RHE Velebit (Obrovac) osigurani su koridori za dvostruki 400 kV dalekovod u širini 300 m. Za vezu sa susjednom Republikom Bosnom i Hercegovinom osigurani su koridori za dalekovode DV 2x400 kV sa odcjepom 5 km sjeverno od Otočca i drugi sa odcjepom 4 km istočno od Perušića u sjeveroistočnom smjeru. U Brinju se osigurava prostor za za transformaciju 400/220 i uz sadašnje rasklopište 220 kV za transformaciju 220/32 kV. U okviru unaprijeđenja i razvoja ostalih prijenosnih kapaciteta i transformatorskih postrojenja ovim se Planom osiguravaju koridori koje treba ugraditi u PPUO/G za DV 110 kV od HE Kosinj do postojeće TS 110/35 kV Otočac i buduće TS 110/35 kV Smiljan. U Plan su uključeni i ucrtani u ratu izgrađeni dalekovodi DV 110 Donji Lapac – Udbina i Donji Lapac - Kulen Vakuf i pripadajuća trafostanica TS110/35 u Donjem Lapcu uz obvezu HEP-a da ih tehnički doradi i uključi u sustav “Hrvatske elektroprivrede”. U Prostoni plan uključen je i djelomično izgrađeni dalekovod DV 110 od TS Plitvice do Slunja za koji je osiguran koridor uz obvezu HEPa da za isti pripremi svu dokumentaciju sukladno Zakonu. Za potrebe izgradnje autoceste i povećanja konzuma ovim Planom se predviđa izgradnja TS 35/20 za potrebe tunela Sveti Rok, tunela Mala Kapela te uz trasu autoceste kod Žute Lokve, Gospića, Kosinja koje treba ugraditi u PPUO/G. Planom se omogućava gradnja malih hidroenergetskih građevina (male hidrocentrale), a njihove potencijalne lokacije treba istražiti te sukladno kriterijima ovog plana odrediti u PPUO/G. Članak 119. b) Plinoopskrba Prostornim planom predviđa se izgradnja plinovoda Vrbovsko - Ogulin – Otočac - Gospić - Gračac - Benkovac - Šibenik – Split. Predložena trasa koja predstavlja idejno riješenje ucrtana je na karti 1:100 000 u kartogramskom prikazu Plana, a predviđa se njeno izmicanje i do 3 km lijevo ili desno od predložene trase što će se provesti u konačnom oblokovanju trase koje će se provesti temeljem Studije plinofikacije za Ličko-senjsku županiju. Plinifikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se temeljem osnovnih postavki Plana i “Studije opskrbe plinom Ličko-senjske županije”u kojoj će biti pobliže određeni položaji MRS Otočac i MRS Gospić, a razrađivat će se PPUO/G-om, te odgovarajućom stručnom dokumentacijom Članak 120. c) Dopunski, prirodno obnovljivi izvori energije Planom se podupire mogućnost gradnje vjetroelektrana i njihove potencijalne lokacije spomenute su u tekstualnom dijelu (Senjska Draga - Grad Senj, Zaglava - Grad Novalja). Njihove potencijalne lokacije nisu ucrtane u kartografskim prikazima jer u analizama koje je radio HEP nisu dobile ocjenu zadovoljavajuće povoljnosti te iziskuju dodatne analize. U slučaju iskazanog interesa za takovu izgradnju treba provesti odgovarajuće postupke, zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša, te ekonomske isplativosti i ugraditi lokaciju u PPUO/G. 6.8.Vodnogospodarski sustav Članak 121. a) Zaštitne i regulacijske građevine Na dijelovima slivnih područja Like i Gacke predviđa se mogućnost izvedbe retencija za obranu od poplava i ove zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. U Crnač polju u općini Brinje predviđa se izgradnja retencije koja treba poslužiti za odvodnju i zaštitu od poplava Stajničkog polja te za elektro-energetske potrebe (HE Gojak). Retencije su predviđene i na Krbavskom polju u okviru akomulacionih sustava Hržić i Karamanuša koje treba izgraditi s posebnom pažnjom obzirom da se predviđaju na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu (P1). Članak 122. b) Građevine za korištenje voda Planom se predviđa izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava te izgradnja regionalnog i međužupanijskog vodoopskrbnog sustava, kojim će se povezati vodoopskrbni sustavi Ličko-senjske županije, Primorsko-goranske županije, Zadarske županije i Karlovačke županije, a koji će biti utvrđeni temeljem Vodoopskrbnog plana Županije. U cilju osiguranja pričuva pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje funkcije vodoopskrbnog sustava Županije, te osiguranje funkcije regionalnog međužupanijskog vodoopskrbnog sustava koji će biti definiran Vodoopskrbnim planom uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta: Žižića vrelo (Brinje), Tonkovića vrilo (Otočac), Mrđenovac, Košna voda i drugi (Gospić), Vrelo Koreničko (Korenica), Krbavica (Udbina), Mračaj (Lovinac) planiraju se nova vodocrpilišta pa treba istražiti mogućnost korištenja Rokina Bezdana u Općini Brinje u tu svrhu, zatim izvora potoka Joševica (Donji Lapac), Studena vrila i još neke izvore i akumulacije (Lovinac) i vodocrpilišna područja u košna naslagama kod Brušana, u Ličkom polju i Ličkom sredogorju, koja treba istražiti i utvrditi pričuve, dodatno kaptiranje Tonković vrila i izvora Gacke. Za područje Plitvičkih jezera treba istražiti vodonosnike u bližem području koje nema utjecaj na sliv samih jezera te istražiti mogućnost korištenja izvorišta u Ličkoj Jesenici izvan područja Županije. Mrežu cjevovoda vodoopskrbnog sustava u pravilu je potrebno polagati u postojeće infrastrukturne koridore (auto-cesta,brza cesta) uvažavajući načelo racionalnog korištenja prostora. Trase vodova i lokacije građevina vodoopskrbnog sustava ucrtane u kartografskim prikazima plana određene su načelno i dozvoljene su određene prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja. Članak 123. c) Građevine za zaštitu voda Sustav za odvodnju otpadnih voda Grada Gospića i sustav za odvodnju otpadnih voda Grada Otočca u osnovi su prostorno definirani i u određenom stupnju izgrađenosti i potrebno ih je do kraja definirati, osposobiti uređaje za pročišćavanje i etapno dovršiti sustav na način da ne ugrožava druge sadržaje u okolnom prostoru. Potrebno je definirati cjeloviti plan odvodnje otpadnih voda u Županiji prema kojem će se utvrditi područja u kojima je optimalno graditi sustave za odvodnju sa zajedničkim uređajima za pročišćavanje zagađenih voda, kolektorom i ispustom u recipijent.
Odredbe za provođenje prostornog plana Ličko-senjske županije - treći dio
|
|||||||||||||||
