 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Osječko-baranjske županije 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU (33.) Cjelokupni razvoj na području Županije treba se temeljiti na principima održivog razvoja. (34.) U okviru prostornog razmještaja gospodarskih sadržaja ovim Odredbama se utvrđuju usmjerenja za: - gospodarske građevine u funkciji poljoprivrede, - industriju, malo gospodarstvo, poduzetništvo, - sadržaje i građevine turizma. (35.) Gospodarske zgrade u funkciji poljoprivrede smještaju se: - u građevinska područja naselja, - u građevinska područja izdvojenih gospodarskih zona, - u građevinska područja pojedinačnih gospodarskih kompleksa, - izvan granica građevinskih područja na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene i ostalom poljoprivrednom tlu, u skladu s posebnim propisima. (36.) Gospodarske zgrade za uzgoj stoke ne mogu se planirati u naseljima gradskih obilježja utvrđenim u točki (58.) ovih Odredbi. U ostalim naseljima se gospodarske zgrade za uzgoj stoke mogu graditi do kapaciteta 50 uvjetnih grla. Razrada do maksimalno navedenog kapaciteta s uvjetima razmještaja u naselju utvrđuje se PPUO/G. Gospodarske zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje mogu se locirati u građevinska područja izdvojenih gospodarskih zona i poljoprivrednih gospodarskih kompleksa. Kod gospodarskih građevina za uzgoj stoke kriteriji smještaja obzirom na kapacitet se utvrđuju u ovisnosti o položaju građevine u odnosu na naselje. Ovaj kriterij se razrađuje u PPUO/G. (37.) Izvan granica građevinskog područja može se planirati izgradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti za vlastite potrebe prema smjernicama i kriterijima koji se utvrđuju u PPUO/G. U gradnji građevina iz stavka 1. ove točke zaštita prostora osigurava se određivanjem standarda gospodarske građevine, očuvanjem veličine i cjelovitosti poljoprivrednih kompleksa, okrupnjavanjem manjih posjeda i sprječavanjem neprimjerenog oblikovanja gradnje u odnosu na krajobrazne vrijednosti. Površina građevina iz stavka 1. ove točke temelj je za utvrđivanje površine stambenih građevina iz točke (41.) ovih Odredbi. (38.) Izgradnja gospodarskih građevina iz točke (37.) ovih Odredbi u funkciji ratarstva dozvoljava se samo na velikim kompleksima udaljenim od naselja. Idejno rješenje za izgradnju građevina iz stavka 1. ove točke, koje se izrađuje u postupku izdavanja provedbenih akata, mora sadržavati podatke o površini predviđenoj za korištenje, vrstama objekata, uvjetima prilaza i uvjetima potrebne infrastrukture te mjerama zaštite krajobraznih vrijednosti. Primjerena veličina kompleksa na kojem je moguća izgradnja građevine u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje utvrđuje se ovisno o vrsti i intenzitetu proizvodnje prema sljedećim preporukama: - građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na posjedu minimalne veličine 15 ha, - građevine u funkciji uzgoja voća, povrća na posjedu minimalne veličine 5 ha, - građevine u funkciji uzgoja povrća na posjedu minimalne veličine 3 ha, - građevine u funkciji vinogradarstva na posjedu minimalne veličine 1 ha, - građevine u funkciji uzgoja cvijeća na posjedu minimalne veličine 0,5 ha. Udaljenost gospodarskih građevina u funkciji ratarstva ne može biti manja od 100 m od razvrstane ceste (državne, županijske i lokalne), odnosno 500 m od građevinskog područja naselja. Odredba o minimalnoj udaljenosti od građevinskog područja ne odnosi se na staklenike i plastenike. (39.) Građevine iz točke (37.) ovih odredbi za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša imaju preko 50 uvjetnih grla. Ove građevine se ne mogu graditi na područjima vrijednog krajobraza, zaštićenim područjima prirode i na području vodozaštitnih zona. Minimalna udaljenost građevina za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša za kapacitet 50 uvjetnih grla od građevinskog područja naselja gradskog obilježja iznosi 500 m, a ostalih naselja 100 m. Kriterij udaljenosti kapaciteta većih od 50 uvjetnih grla od naselja treba razraditi u PPUO/G vodeći računa o smjeru dominantnih vjetrova, te intenzitetu zagađenja, osobito zraka. Minimalna udaljenost građevine za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste iznosi: Broj uvjetnih grla Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste, u m Državne Županijske i lokalne 50-100 100 100 101-400 150 100 više od 400 200 150 U PPUO/G mogu se kao minimalne utvrditi i veće udaljenosti od navedenih u stavku 3. i 4. (40.) U sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša se dozvoljava gradnja kapaciteta za osnovnu doradu ili preradu u funkciji osnovne proizvodnje. Minimalni kapacitet osnovne proizvodnje uz koji se može odobriti izgradnja primarne dorade ili prerade (klaonica, hladnjača, mješaonica stočne hrane i sl.) iznosi 100 uvjetnih grla, a maksimalni kapacitet građevine primarne dorade i prerade jednak je maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje. (41.) Stambene zgrade se izvan građevinskog područja mogu graditi samo za vlastite potrebe i u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, a njihova bruto površina ovisna je o bruto površini izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Bruto površina stambene građevine može iznositi najviše 20% od bruto tlocrtne površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. (42.) Industrija, malo gospodarstvo i poduzetništvo prioritetno se smještaju u građevinska područja naselja. U naseljima je potrebno težiti boljem iskorištenju postojećih industrijskih i gospodarskih zona namijenjenih ovim djelatnostima s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura te spriječi neopravdano zauzimanje novih površina. U PPUO/G, GUP-u i UPU za gradove treba odgovarajućom prostornom organizacijom i mjerama zaštite spriječiti štetne utjecaje na stanovništvo i okoliš. U stambenim zonama se ne mogu smještati one proizvodne građevine za koje je prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00.) obvezna izrada Studije utjecaja na okoliš. (43.) Osim u građevinska područja naselja, industrija, malo gospodarstvo i poduzetništvo se smješta u izdvojena građevinska područja gospodarskih zona. Takve zone je potrebno komunalno opremiti, osobito riješiti odvodnju otpadnih voda. Stoga je preporuka da se gradnja ovih zona temelji na DPU. U građevinska područja pojedinačnih kompleksa izvan naselja mogu se locirati prerađivački kapaciteti isključivo vezani uz preradu poljoprivrednih proizvoda i eksploataciju mineralnih sirovina. (44.) Građevine turizma se prioritetno smještaju u građevinska područja naselja, zatim u građevinska područja turističko-rekreacijskih zona izvan naselja i izvan građevinskih područja. Izvan granica građevinskog područja mogu se graditi građevine seoskog turizma, na čestici (parceli) na kojoj su ranije izgrađene (ili se istovremeno grade) i građevine i sadržaji gospodarske namjene u funkciji poljoprivredne proizvodnje s kojima čine jedinstvenu gospodarsku i arhitektonsku cjelinu. Bruto površina građevine u funkciji seoskog turizma može iznositi najviše 20% od bruto površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. (45.) Uz javne ceste u pojasu 150,0 m od osi ceste obostrano, mogu se planirati benzinske postaje, uz koje se mogu predvidjeti smještajni, ugostiteljski, trgovački, servisni i drugi uslužni sadržaji u funkciji tranzitnog turizma. (46.) Eksploatacija mineralnih sirovina na području Županije odnosi se na vrijedna nalazišta zemnog plina i nafte te eksploataciju riječnog pijeska i šljunka, kvarcnog pijeska, gline, cementnih lapora, geotermalne vode i tehničkog kamena. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina su: - postojeća eksploatacijska polja, - planirani istražni prostor, - potencijalni istražni prostor. Postojeća eksploatacijska polja obilježena su simbolima na kartografskim prikazima br. 1. "Korištenje i namjena površina". Planirani istražni prostor prikazan je na kartografskom prikazu br. 3.1.2. "Područja posebnih ograničenja u korištenju". U planirani istražni prostor uvršteni su istražni prostori utvrđeni na temelju dosadašnjih istraživanja resursa i odobreni istražni prostor. Potencijalnim istražnim prostorom na području Županije se smatra: - obradivo tlo, - šume gospodarske namjene, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - rijeke, (47.) Istražni prostori i eksploatacijska polja ne mogu se osnivati u: - građevinskim područjima, - područjima prirode zaštićenim prema posebnom zakonu i područjima prirode za koja je odlukom županijske skupštine pokrenut postupak za zaštitu, do završetka postupka, - na obradivom tlu I i II bonitetne klase, izuzev za energetske mineralne sirovine. (48.) Svi uvjeti eksploatacije moraju se podrediti racionalnom korištenju zemljišta te osobito provoditi mjere zaštite i sanacije okoliša, kako u tijeku korištenja, tako i nakon dovršenja korištenja nalazišta. Potrebno je izbjegavati krčenje šuma, a za pristupe koristiti u pravilu postojeće prometnice i putove. Ako se za odvoz sirovine iz eksploatacijskog polja koriste ceste u građevinskom području, za odvoz se mogu koristiti samo ceste državnog, županijskog i lokalnog značaja. Nije dozvoljeno krčenje šuma za potrebe eksploatacije mineralnih sirovina na području uz rijeku Dravu, koje je u PPOBŽ definirano kao potencijalno zaštićeno područje. Svako eksploatacijsko polje mora imati definiran postupak sanacije u tijeku eksploatacije polja i po njegovom zatvaranju. Postojeća eksploatacijska polja u građevinskim područjima ne mogu proširit. Zatečena eksploatacijska polja koja trenutačno nisu u eksploataciji niti u postupku pokretanja ponovne eksploatacije nužno je sanirati, a sanacija mora obuhvatiti osiguranje stabilnosti kosina i okolnog terena eksploatacijskih polja, te ozelenjavanje ili drugi postupak prilagodbe krajobrazu i prenamjenu površina u druge namjene (šume, livade, športsko-rekreacijski sadržaji i sl.). Nova eksploatacijska polja moguće je formirati u okviru planiranih i potencijalnih istražnih prostora temeljem geološko-rudarske osnove i podataka o istražnim potencijalima, na temelju propisa o rudarstvu i propisa područja vodnog gospodarstva. Nova eksploatacijska polja moraju se utvrditi u PPUO/G. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU (49.) Sustav i mreža društvenih djelatnosti u uskoj je vezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPOBŽ i prikazanim u tablici broj 106.- Središnje funkcije naselja. (50.) Prostore za razvitak sustava društvenih djelatnosti koje su smještene ili se njihov smještaj planira unutar građevinskog područja potrebno je u PPUO/G i drugoj detaljnoj dokumentaciji prostora analizirati i sukladno potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati. Mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treba oblikovati u sklopu PPUO/G, te GUP i UPU, sukladno mreži ustanova koju temeljem posebnih propisa utvrdi nadležno tijelo. Rekreacijske površine i sadržaje namijenjene stanovništvu treba odrediti prvenstveno na razini GUP-a i DPU-a. Zdravstveni i rekreacijski sadržaji koji nisu obuhvaćeni u PPOBŽ, mogu se planirati i izvan građevinskog područja naselja sukladno točki (64.) i (71.) i odredbama PPUO/G. 5. UVJETI ODREÐIVANJA GRAÐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJE IZGRAÐENA I NEIZGRAÐENA DIJELA PODRUČJA (51.) Građevinska područja se utvrđuju u PPUO/G. Postojeća građevinska područja moraju se u postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ. (52.) Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na međusobnoj udaljenosti manjoj od 500,0 m. Iznimno, uvjeti iz stavka 1. ove odredbe ne odnose se na građevinska područja sjedišta gradova i građevine legalno izgrađene izvan granica građevinskog područja, do stupanja na snagu PPOBŽ. (53.) Ako se novo građevinsko područje iz točke (64.) ovih Odredbi nalazi uz državnu i županijsku cestu i između dva građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m. (54.) Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj naselja. (55.) Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine. Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 . Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije. Iznimno od stavka 1. ove točke, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela. (56.) U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti: - zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športsko-rekreacijskih i sl. građevina, - zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina, - zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina, - zabranu gradnje na klizištima. (57.) Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju PPUO/G, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruženja. Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika. Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva. Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene na način određen u stavku 3. ove točke, u PPUO/G će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja. Iznimno od stavka 3. ove Odredbe, građevinsko područje područnih središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalnih središta može se povećati za potrebe športa, rekreacije, turizma i gospodarstva. U PPUO/G obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ. (58.) Građevinska područja se moraju racionalno koristiti. Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću stanovništva u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha za gradska naselja i 15 st/ha za ostala naselja. Naselja gradskih obilježja na području Županije su: Osijek, Ðakovo, Beli Manastir, Našice, Valpovo, Belišće i Donji Miholjac. (59.) Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja. Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne opremljenosti. Širina koridora iz prethodnog stavka određuje se u PPUO/G. Minimalnom razinom komunalne opremljenosti smatra se zemljište do kojeg je riješen pristup i omogućen priključak na elektroenergetsku mrežu. Jedinice lokalne samouprave u PPUO/G mogu utvrditi i dodatne uvjete za minimalnu komunalnu opremljenost. Odgovarajućim načinom izgradnje i organizacijom prostora potrebno je osigurati ekonomičnost u izgradnji komunalne infrastrukture. (60.) Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a i DPU-a. Granice obuhvata i obveza izrade prostornih planova iz prethodnog stavka utvrđuje se u PPUO/G, GUP-u i UPU. (61.) Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva. Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih, zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe. Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti. (62.) Naseljem povremenog stanovanja smatra se izgrađena ili planirana prostorna cjelina koja se pretežito koristi za gradnju kuća za odmor. Na utvrđivanje građevinskog područja naselja povremenog stanovanja ne primjenjuje se točka (57.) ovih Odredbi. (63.) Građevinska područja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u granicama izgrađenog dijela u kojem je moguća samo interpolacija novih građevina. Iznimno od stavka 1. ove točke u slučaju nelegalno izgrađene cjeline povremenog stanovanja mogućnost pravne sanacije i granica građevinskog područja utvrdit će se PPUO/G, a građevine izvan tako utvrđenog građevinskog područja moraju se ukloniti. Uz turističko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao višestambeni način gradnje. U postupku utvrđivanja građevinskih područja zona povremenog stanovanja uz vodotoke potrebno je istražiti i uvažiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje. (64.) Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za: - turističko-rekreacijske građevine i zone, - športsko-rekreacijske građevine i zone, - gospodarske zone, - pojedinačne gospodarske komplekse, - groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse, - zdravstvene građevine i komplekse, - vojne građevine i komplekse. Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima PPOBŽ. (65.) Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje više građevinskih parcela za gospodarsku namjenu. Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja. (66.) Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO/G utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za planiranu namjenu. U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma za područje općina/gradova. (67.) Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz područna središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone. Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna) naselja moguće je samo na temelju programa razvoja općine/grada. (68.) Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m2/st. Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se utvrđuje u PPUO/G, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih gospodarskih zona u gravitacijskom području. Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine/Grada što je potrebno posebno obrazložit i argumentirati. (69.) Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je utvrđivati u sljedećim slučajevima: - ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ, - ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina. Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi uz građevine iz točke (37.) ovih Odredbi. (70.) Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO/G kroz namjenu površina s mogućim alternativnim lokacijama. (71.) Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na područjima za koja je PPUO/G utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode, specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti). (72.) U PPUO/G obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine/grada. 6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRÐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU (73.) U prostoru planiranih koridora i lokacija za građevine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, određivati prostori za razvoj naselja, niti utvrđivati građevinska područja ostalih namjena. U grafičkom dijelu PPOU/G na kartografskim prikazima neizgrađenog dijela građevinskih područja u mjerilu 1:5.000 obvezno je utvrditi površine namjenjene za infrastrukturne koridore planirane u PPOBŽ. Prostor planiranih koridora i lokacija se do izgradnje prometnih i drugih infrastrukturnih građevina koristi na postojeći način, bez mogućnosti gradnje trajnih građevina izuzev građevina infrastrukture. Na prostoru određenom za koridore i lokacije planiranih prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 2. ove točke. (74.) Građevine prometa i infrastrukture potrebno je planirati prema najstrožijim kriterijima zaštite okoliša i na način da se koriste zajednički koridori postojećih i planiranih građevina, gdje god je to moguće. (75.) Alternativna odnosno varijantna rješenja infrastrukturnih koridora i građevina, sastavni su dio ovog Plana do izgradnje takve građevine odnosno izmjene i dopune Plana, a na preostalim površinama prostor će se koristiti prema postojećoj namjeni. Vrednovanje i određivanje lokacije u slučaju alternativnih rješenja infrastrukturnih građevina provest će se izradom odgovarajuće stručne podloge i SUO za građevine propisane posebnim zakonom. (76.) Pri utvrđivanju trase treba izbjegavati presjecanje funkcionalnih i prirodnih cjelina, osobito poljoprivrednog zemljišta i šuma i zaštićenih područja. Širina koridora, položaj, trasa i površine za smještaj građevina sustava detaljno će se odrediti prema vrsti građevine u PPUO/G. Obveza je korisnika prostora koji gradi i koristi koridor u kontaktnoj zoni naselja i zaštićenih prostora prirodne i graditeljske baštine da u tijeku gradnje i korištenja objekta osigura posebne mjere zaštite prostora, građevina i zdravlja ljudi, zaštite od buke i drugih oblika ugrožavanja okoliša. 6.1. PROMETNI SUSTAV (77.) Prometni sustav u PPOBŽ postavljen je sukladno Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, a prijedlozi prometnih koridora u istraživanju na temelju Strategije razvoja cestovne mreže Slavnije i Baranje. 6.1.1.Cestovni prometni sustav (78.) Cestovni prometni sustav je u PPOBŽ utvrđen tako da mreža državnih i županijskih cesta povezuje sva centralna naselja, te gospodarske i druge sadržaje od važnosti za Državu i Županiju, a ostale sadržaje povezuje mreža lokalnih i nerazvrstanih cesta. U cestovnom prometu planira se izgradnja autoceste, poluautoceste i brzih cesta, obilaznica naselja i korekcija postojećih trasa te izgradnja novih županijskih cesta. (79.) Radi povećanja sigurnosti prometa potrebno je izgraditi suvremeni kolnik na državnim, županijskim i lokalnim cestama s tucaničkim kolnikom, te na županijskim i lokalnim cestama sa zemljanim kolnikom. Postojeću cestovnu mrežu potrebno je dograditi, rekonstruirati i ojačati radi povećanja propusne moći i sigurnosti prometa, povećanja nosivosti poboljšanja elemenata i proširenja kolnika užih od 5,50 m. Rekonstrukcije cesta s korekcijama prometno tehničkih elemenata trase ne smatraju se promjenom trase. (80.) Na svim javnim cestama (osim autoceste i brzih cesta) potrebno je povećati uz sigurnost prometa vozila i sigurnost prometa biciklima, te sigurnost pješaka gradnjom namjenskih prometnih površina kada to zahtijeva gustoća odgovarajućeg prometa. Na svim cestama treba poboljšati dostupnost sredstvima javnog cestovnog prijevoza izgradnjom nedostajućih autobusnih stajališta i kolodvora. (81.) Radi povećanja sigurnosti prometa oba sustava potrebno je na svim mjestima križanja cestovnih prometnica sa željezničkim prugama izvesti modernu signalizaciju i osiguranje, a sva križanja državnih cesta s prugama denivelirati. Radi buduće uloge pruge MP 13 treba denivelirati njezina križanja sa svim cestama bez obzira na kategoriju. (82.) Detaljna projektna dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju cestovnih prometnica, objekata i uređaja na njima i uz njih izrađuje se kao cjelovito rješenje za podmirenje prometnih potreba u planskom razdoblju izuzev glavnih i izvedbenih projekata kojima može biti predviđena izgradnja po fazama koje, svaka za sebe, moraju biti dijelovi prometne cjeline usklađeni s ekonomsko-prometnim parametrima. 6.1.2. Željeznički prometni sustav (83.) Željeznički prometni sustav Županije čine magistralna i pomoćne magistralne, te željezničke pruge I i II reda s kolodvorima i drugim službenim mjestima i pripadajućim uređajima kojima je potrebna modernizacija, a djelomično i nova izgradnja. Na svim prugama planiraju se radovi na energetici, rasvjeti, osiguranju ili denivelaciji željezničko cestovnih prijelaza. Usluge na mreži pruga moraju se podići na zahtijevanu razinu za pruge uključene u paneuropsku prometnu mrežu. U sklopu te obveze posebno će se provesti i rekonstrukcija željezničkog čvora Osijek i kolodvora Osijek. (84.) Trase postojećih željezničkih pruga štite se u skladu s posebnim propisima. 6.1.3. Riječni prometni sustav (85.) Plovne puteve rijekama Dunavom, Dravom i Savom potrebno je reintegrirati u plovidbeni sustav Rajna-Majna-Dunav. Za izgradnju i uređenje plovnih puteva u Županiji potrebno je održati visoki standard međunarodne VI.c klase na plovnom putu Dunavom, urediti dionicu plovnog puta Dravom od ušća u Dunav do r.km 12.-13. (tj. do luke "Tranzit" kod Nemetina) na IV. međunarodnu klasu uz preporuku za elemente V.b klase, te ostvariti plovni put Dravom do Ferdinandovca na razini IV. međunarodne klase. (86.) U koridorima riječnih plovnih putova dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija luka, pristaništa, sidrišta, brodogradilišta, hidrotehničkih zahvata i građevina, te prateće infrastrukture. S tim u vezi planira se izgradnja remontnog brodogradilišta (r.km 11.) i nove bazenske luke (r.km 12.-13.) te rekonstrukcije pristaništa u Belišću i Donjem Miholjcu, i sl. Regulacijske korekcije profila i položaja korita vodotoka, a posebno izgradnja višenamjenskih VS moraju se planirati uz primjenu mjera zaštite naselja, krajolika i zaštićenih prostora prirodne i graditeljske baštine. Način ostvarenja plovnog puta uzvodno od r.km 31,1 i r.km 85,2 odredit će se alternativno sa izgradnjom VS "Osijek" i VS "Donji Miholjac" odnosno kanaliziranjem korita odnosno kombiniranim rješenjem. (87.) Na plovnom putu Dunavom u granicama Županije nema luka ili pristaništa, a na plovnom putu Dravom smještene su: - nova luka "Tranzit" – Osijek r.km 12+600, - stara luka "Tranzit" – Osijek r.km 18+000, - "Zimska luka" u Osijeku r.km 20+700, - pristanište u Belišću r.km 53+500, - pristanište u D. Miholjcu r.km 85+000. Prostor Stare luke na 18. km planira se za razvoj urbanih sadržaja Osijeka, a "Zimska luka" će zadržati ulogu marine i zimovališta komunalnih plovila. 6.1.4. Zračni promet (88.) Na teritoriju Županije izgrađene su dvije zračne luke: - zračna luka "Osijek-Klisa" referentnog koda 4E, i - zračna luka "Osijek-Čepin" referentnog koda 2C. U postojećim zračnim lukama provest će se tehnička, tehnološka i sigurnosna unapređenja, te gradnja novih građevina i površina. Razvoj cestovne mreže Županije omogućit će kvalitetniju povezanost postojećih zračnih luka s gravitirajućim prostorom i mogućnost njegova širenja na granične regije susjednih država. U razvoju zračnog prometa budući interes Županije je omogućavanje uređenja poljoprivrednih uzletišta pri čemu se uz sigurnost prometa moraju osigurati i uvjeti zaštite okoliša i kvaliteta življenja u kontaktnim područjima. 6.1.5. Integralni transport (89.) U sklopu ostvarivanja uvjeta integralnog transporta potrebno je kao prvu fazu razviti kombinirani promet izgradnjom prekrcajno-robnih terminala. U PPOBŽ predviđa se izgradnja terminala pored riječne luke "Tranzit" kod Nemetina za što je osiguran prostor u postojećoj prostornoj dokumentaciji s huckepack, Ro-Ro i kontejnerskom tehnologijom i ostalim potrebnim sadržajima. Dio kapaciteta za huckepack tehnologiju i kontejnerski prijevoz planira se izgraditi u novoj teretno-rasporednoj HŽ stanici u Osijeku. Ostale poticajne mjere glede razvoja kombiniranog prijevoza su u nadležnosti Države. 6.1.6. Poštanska mreža (90.) Razvoj poštanske mreže koji se odnosi na izgradnju poslovnih građevina usmjeren je u građevinska područja naselja, te se u planovima užih područja moraju osigurati prostorne pretpostavke za nesmetan razvoj. (91.) Uvjeti uređenja prostora poštanskih kapaciteta, koji se rekonstruiraju ili se izgrađuju isključivo unutar građevinskog područja, definiraju se u PPUO/G, a detaljnije u planovima užih područja. Uvjeti određivanja prostora za planirane komutacijske čvorove koji se u pravilu grade unutar građevinskog područja, zatim dio magistralnih, korisničkih/spojnih vodova, te bazne postaje GSM, koji se grade unutar i izvan granica građevinskih područja, definiraju se u PPUO/G i prostornom planu područja posebnih obilježja (PPPPO), a detaljnije u planovima užih područja. 6.1.7. Telekomunikacijska mreža (92.) Za razvoj i izgradnju komutacijskih kapaciteta predviđa se barem 1 mjesna telefonska centrala (UPS, UPM) u svakom naselju, u pravilu po 1 mjesnu telefonsku centralu na svakih 2.000 domaćinstava. U gradskim naseljima predviđa se barem 1 područna telefonska centrala, a na području Osječko-baranjske županije barem 2 tranzitne i međunarodne telefonske centrale. (93.) Za razvoj i izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža u PPOBŽ predviđa se osiguranje novih koridora za izgradnju kapitalnih vodova, a za proširenje kapaciteta prvenstveno je potrebno koristiti postojeće infrastrukturne koridore, te težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina. Pri izgradnji novih međunarodnih, magistralnih, te korisničkih i spojnih vodova koristiti zeleni pojas u koridoru prometnica ili već zauzete koridore za telekomunikacijske vodove. (94.) Za razvoj i izgradnju mjesne telekomunikacijske mreže vodove izgrađivati prvenstveno u zelenom pojasu ulica, a za ulice s užim profilom ispod nogostupa. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore. (95.) Za razvoj pokretne telefonije omogućava se izgradnja građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže (bazne stanice). Potrebna gustoća baznih stanica za gradska naselja je 1 antenski stup na svakih 10.000 stanovnika, a za ostala naselja 1 antenski stup po naselju. Predviđa se prostorna distribucija antenskih stupova pokretnih telekomunikacija od 1 stupa u krugu 2 km za naseljena područja te 1 stup u krugu 10 km na nenaseljenim područjima. Potrebna visina antenskih stupova je od 20 m do 50 m. Za izgradnju baznih stanica moraju se provesti mjere sigurnosti, mjere za zaštitu zdravlja stanovništva i mjere zaštite okoliša. Do baznih stanica treba osigurati kolni pristup. Obvezno je izbjegavati zaštićene prostore, voditi računa o urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i o vizualnom uklapanju u krajobraz. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih prostora obvezno je već pri planiranju usklađivanje s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina. (96.) Za građevine javne pokretne telefonije (bazne stanice) treba osigurati prostor s kolnim pristupom. Pri planiranju i projektiranju voditi računa da se bazne stanice ne smiju graditi u zaštićenim kulturno-povijesnim dijelovima građevinskog područja, a izvan građevinskog područja u zaštićenim područjima prirode i zaštićenim kulturno-povijesnim lokalitetima. Novi priključni telekomunikacijski vodovi i nove bazne stanice nisu definirani u PPOBŽ, a gradit će se sukladno uvjetima u prostornim planovima užih područja. 6.1.8. RTV sustav (97.) Za razvoj RTV mreže potrebno je omogućiti izgradnju planiranih građevina, kako unutar tako i izvan građevinskih područja. Za izgradnju objekata RTV-a unutar građevinskih područja lokacije i građevine moraju biti u skladu s urbanističko-arhitektonskim rješenjima okolnog prostora i važećim propisima o dopuštenoj snazi radio i TV signala. Za izgradnju odašiljačkih i pretvaračkih objekata RTV-a izvan građevinskih područja potrebno je osigurati prostor s nesmetanim kolnim pristupom. Pri ovoj izgradnji izbjegavati zaštićene prostore, te voditi računa o vizualnom uklapanju u krajobraz. (98.) U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanju nepotrebnog zauzimanja novih prostora obvezno je već pri planiranju usklađivanje s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina.
Odredbe za provođenje prostornog plana Osječko-baranjske županije - treći dio
|
|||||||||||||||
