IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 21. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU



Članak 74.



Pod infrastrukturom se podrazumijevaju građevine, instalacije, uređaji i vodovi nužni za privođenje prostora planiranoj namjeni.

Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značenja obavljen je u poglavlju III. točki 2. ove Odluke.





6.1. Prometna infrastruktura


6.1.1. Prometni sustav



Članak 75.



Okosnicu prometnog sustava Županije čini pomorska i kopnena infrastruktura (luke, cestovna i željeznička mreža), te infrastruktura zračnog prometa, naftovoda i telekomunikacija.

Osnova prometnog sustava prikazana je u grafičkom prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora”.

Sastavni dio prometne infrastrukture čine terminali putničkog i robnog prometa: luke i lučki terminali, autobusni kolodvori, cestovni putnički terminali i željezničke postaje u funkciji odvijanja javnog prijevoza, cestovni robni terminali, željeznički, putnički i teretni te ranžirni kolodvori, zračne luke i naftni terminali.

Organizaciju prometnih tokova mora se provesti uz optimalno korištenje svih raspoloživih prometnih kapaciteta na moru i kopnu, a naročito u uspostavi županijskog javnog putničkog prijevoza.

Mjere poboljšanja prometne infrastrukture vrlo su ograničene. Stoga poboljšanja treba tražiti boljom regulacijom i organizacijom prometnih tokova, te kompletiranjem prometne mreže, posebno u segmentu cestovnog čvorišta Rijeka, uz optimalno korištenje svih raspoloživih resursa na moru, kopnu i zraku.





Članak 76.



Primarni koridori (vezni pravci) i čvorišta državnog i međunarodnog značenja su:

· dužobalni i morsko otočni koridor koji vezuje zemlje Srednje Europe s južnom Hrvatskom i zemljama jugoistočne Europe,

· poprečni koridor sjever – jug (Podunavlje – Jadran) koji integrira dva longitudinalna koridora: Posavski i Podunavski, i vezuje ih na međunarodne pomorske pravce Jadrana i Sredozemlja,

· prometno čvorište Rijeka koje uz čvorište Zagreb ima primarno značenje u ukupnom prometnom razvoju države i integriranju ukupnog gospodarskog sustava na međunarodno tržište,

· luka Rijeka preko koje se ostvaruju sve vrste tuzemnog i međunarodnog lučkog prometa.

Mrežu koridora primarnih veznih pravaca čine državne ceste i magistralne željezničke pruge, pomorski putovi, naftovod, telekomunikacijski vodovi, zračni koridori i terminali (kolodvori, morske i zračne luke).

Članak 77.



Vezni pravci su smjerovi koncepcijskog sagledavanja sveukupne gospodarske integracije prostora. Na glavnim interregionalnim pravcima planiraju se prometnice i čvorišta visokog prometnog standarda i to:

a) pomorski plovni put i luka:

· međunarodni pomorski put Luka Rijeka – Sredozemlje,

· sustav Luke Rijeka s bazenima i sidrištima.



b) željeznička pruga velikih učinkovitosti i čvorište:

· (Trst – Kopar) – Lupoglav – Rijeka – Josipdol – (Karlovac) – Zagreb / Split – Dubrovnik,

· Željezničko čvorište Rijeka.



c) državne autoceste i čvorište:

· Zagreb – Rijeka – s čvorištima Vrbovsko, Ravna Gora, Delnice, Vrata, Oštrovica i cjelovitim čvorištem Rijeka,

· (Trst) Pasjak/(Ljubljana) Rupa – Rijeka – Senj – Zadar – Split, s čvorištima: Šapjane, Jurdani, Permani i cjelovitim čvorištem Rijeka (od Matulja do Križišća), te Jadranovo, Selce, Povile,

· Cestovno čvorište Rijeka prometno povezuje državne autoceste i čini ga niz čvorišta između Kikovice, Križišća i Matulja: Soboli, Čavle/Hrastenice, Diračje, Rujevica, Škurinje, Kozala, Orehovica, Draga, Sv. Kuzam, Meja, i drugi s pripadajućim cestovnim vezama.

Sustav Luke Rijeka, željezničko čvorište Rijeka i cestovno čvorište Rijeka formiraju prometno čvorište Rijeka, koje će se detaljnije definirati prometnom studijom.





Članak 78.



Mreža prometnih koridora županijskog značenja raspoznaje se kroz dvije skupine specifičnih prostora Županije:

a) Skupina goranskih koridora koji osigurava razvoj graničnog pokupskog područja Županije. Integrira goranski prostor s susjednim županijama, Republikom Slovenijom, a putem čvorišta Delnice i Vrbovsko vezuje ih na međunarodni primarni pravac Podunavlje – Jadran.

b) Skupina priobalnih i otočnih koridora koja omogućuje duž obale i kroz središte istarskog poluotoka, kao i Hrvatskog primorja te preko otoka Krka, Cresa, Lošinja i Raba, pružanje prometnih pravaca prema Puli i Zadru u obliku svojevrsnih otočno–pomorskih prstenova.





Članak 79.



Gospodarski prostori u kojima prevladava prometna funkcija razvijat će se uz veća prometna čvorišta i slobodne zone. Dopunu ovom sustavu čine gospodarske zone uz granične prijelaze.

Površine od značenja za prometni sustav područja Županije potrebno je smišljeno razvijati na lokacijama uz:



a) morske luke:

· prometne i skladišne zone Luke Rijeka s pomorskim, autobusnim i željezničkim terminalima za putnike kao i specijaliziranim robnim terminalima, te tehnologijskim i prometno–radnim kompleksima ranžiranja, servisiranja i energetskog napajanja,

· lučkog i naftnog terminala Omišalj,

· lučke zone unutar petrokemijskog kompleksa u Omišlju,

· luke Mali Lošinj, Rab, Krk i Cres.



b) zračne luke:

· zračnog prometa Rijeka na Krku, Malom Lošinju i Rabu.



c) ceste:

· kamionski terminal na području Čavle,

· kamionski terminal Permani i Miklavija,

· cestovno prometno-carinski terminal Rupa i Pasjak, te Brod na Kupi i Prezid.



d) željeznicu:

· ranžirnog kolodvora Krasica (buduća) i Škrljevo,

· željezničko prometno-tehnologijskog terminala Delnice i Moravice,

· željezničko prometno-carinskog terminala Šapjane.



e) slobodne zone:

· zona Bakar – Kukuljanovo.



Unutar ovih područja razvijat će se i ostale djelatnosti koje su u funkciji pružanja navedenih usluga. Grupa prometnih zona formirat će se na prometnim pravcima graničnih područja prema Sloveniji, i to uz čvorište Rupa i na potezu Delnice – Prezid.







6.1.2. Morske luke



Članak 80.



Planom se određuje mreža morskih luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene od osobitog državnog (međunarodnog) i županijskog značenja.

Luke treba razvijati prvenstveno na postojećim lokacijama radi postizanja učinkovitosti i cjelovitog prometnog i gospodarskog sustava primjenom Programa uređenja prostora Republike Hrvatske.

Položaj i značenje luka, sidrišta i plovnih puteva prikazan je u grafičkom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora.





Članak 81.



Luka Rijeka otvorena je za javni promet i od osobitog je (međunarodnog) značenja za Republiku Hrvatsku, a sastoji se od tri bazena (Rijeka, Bakar i Raša – Bršica) i jednog izdvojenog područja (Škrljevo).



· Bazen Rijeka – razvijat će se značajnije na svojem zapadnom dijelu dok je središnji dio u kontaktu s gradom namjenjen uspostavi i razvoju zemaljsko – pomorskog terminala za prijevoz putnika na međunarodnom i domaćem planu, a osposobiti će se dijelom i za prihvat turističkih brodova.

· Bazen Bakar – na sjevernom dijelu (obala Podbok) uskladit će svoje prekrcajne kapacitete s prijevoznom moći željezničke pruge, dok će južni dio (obala Goranin) svoju funkciju uskladiti s potrebama izdvojenog područja Škrljevo, slobodnih zona i cestovne veze.

· Bazen Raša – Bršica prostorno je u Istarskoj županiji.

· Područje Škrljevo – lučko je izdvojeno područje i s drugim slobodnim i proizvodnim zonama ima interes dobrog povezivanja na bazen Bakar.

Luku za posebne namjene u Omišlju (za prekrcaj nafte) uključiti u sustav Luke Rijeka.

Dužobalne brze trajektne linije za prijevoz svih vrsta vozila (cestovnih i željezničkih) na domaćim i međunarodnim linijama treba uspostaviti iz luke Rijeka.

Planom je određena mreža plovnih putova za potrebe prometnog i gospodarskog povezivanja županijskih luka na prostoru priobalja i otoka.

Trajektne luke na obalama kopna i otoka čine funkcionalnu dopunu prvenstveno cestovne mreže državnog značenja.

Dopunu mreže morskih luka čine 12 luka županijskog značenja koje po svojoj lokaciji u sjedištima gradova i općina osiguravaju minimalni standard ostvarenja njihove sveukupne integracije korištenjem mora.





Članak 82.



Luke posebne namjene su u funkciji jednog korisnika, pa se sukladno tome određuje i njihov razvitak za potrebe vojske i tijela unutarnjih poslova, brodogradilišta, industrije, ribarstva i drugog.

Prekrcajnu luku – naftni terminal Omišalj treba razvijati u funkciji sustava cijevnog transporta i industrije unutar postojećeg prostora.

Luku za djelatnost ribarstva smjestiti na području Grada Rijeke.

Nove luke nautičkog turizma planiraju se u naseljima Lovran, Rijeka, Bakar, Crikvenica, Novi Vinodolski, Krk, Stara Baška, Nerezine i Mali Lošinj.





6.1.3. Željezničke pruge



Članak 83.



Željezničke pruge unutar čvorišta Rijeka nužno je prostorno i prometno redefinirati u funkciji V. transeuropskog koridora i sukladno razvitku Luke Rijeka.

Trasu nove pruge velikih učinkovitosti (Trst – Kopar) – Lupoglav – Rijeka – Josipdol – Karlovac – Zagreb / Split – Dubrovnik, odnosno povezivanje istarskih pruga na nižim kotama tunelom Učka, te udvostručenje kolosjeka Matulji – Škrljevo i smanjenje ranžirnog kolodvora na Krasici, ostvariti sukladno Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Koridor nove željezničke pruge na području Grada Bakra, Grada Kraljevice, Općine Vinodolske, Grada Crikvenice i Grada Novog Vinodolskog odrediti prostornim planom područja posebnih obilježja istovremeno s trasom Jadranske autoceste.







6.1.4. Ceste



Članak 84.



Planom je određena osnovna mreža cesta od osobite važnosti za Županiju, a čine ju:

· državne ceste (autoceste, brze ceste), i

· županijske ceste (ostale državne ceste i osnovne županijske ceste).

Mrežu cesta razvijati sukladno Strategiji cestovnog prometa Republike Hrvatske i Programu uređenja prostora Republike Hrvatske.

Čvorište Rijeka razvijati sukladno prometnim potrebama dva složena sustava Luke Rijeka i Grada Rijeka.





Članak 85.



Čvorište Rijeka od Matulja do Križišća sa svim pripadajućim vezama izgraditi istovremeno s izgradnjom pravca Rijeka – Zagreb – Goričan, kao nedjeljivu prometnu cjelovitost pravca.

Trasu Jadranske autoceste sukladno članku 84. istovremeno definirati s novom trasom željezničke pruge.

Koridori novih državnih cesta Mošćenička Draga – Lovran – Opatija – Matulji i Omišalj – Vrbnik – Stara Baška detaljnije se određuju prostornim planom općine i grada.

Ceste ili dionice cesta koje nisu Planom određene kao ceste od županijskog interesa, mogu se razvrstati u mrežu županijskih cesta:

a) prostornim planom uređenja općina i gradova,

b) prostornim planom posebnih obilježja,

c) prekategorizacijom cesta.







6.1.5. Zračne luke



Članak 86.



Razvoj zračnog prometa odnosi se na proširenje i rekonstrukciju postojećih kapaciteta zračnih luka i zračnih pristaništa, te moguće otvaranje novih pristaništa na moru i kopnu, a sukladno interesu Županije i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske.







6.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta



Članak 87.



Sustav telekomunikacija i pošta određen je u grafičkom prikazu broj 2a. “Energetski sustav, pošta i telekomunikacije”, a tvore ga njegovi podsustavi:

· telekomunikacije, i

· pošte.





Članak 88.



Građevine i instalacije telekomunikacija od državnog i županijskog značenja čine:

a) dvije centrale (međunarodnog i nacionalnog) tranzitnog ranga, od kojih je primarna Kozala, a sekundarna Sušak, i

b) više mjesnih centrala (tri postojeće, i tri planirane u Crikvenici, Rabu i Malom Lošinju).

Pri planiranju i izgradnji cestovnih i željezničkih građevina mora se predvidjeti polaganje cijevi za telekomunikacijske kablove, te planirati razmještaj antenske mreže novih telekomunikacijskih tehnologija.





Članak 89.



Planom se određuje glavni poštanski centar koji čine Središte pošta i Poštansko središte (za robne pošiljke).

Prostornim planom uređenja općine i grada detaljnije će se odrediti mreža poštanskih građevina.





6.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje



Članak 90.



Opskrba vodom za piće ima prioritet u odnosu na korištenje voda u druge svrhe.

Planira se povezati lokalne sustave na županijskoj razini u regionalni vodoopskrbni sustav. U prvoj etapi na tri podsustava “Rijeka”, “Lokve” i “Novi Vinodolski”, a kasnije u jedan jedinstveni sustav, temeljem prostorno-planskog dokumenta koji će se odrediti Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije.

Ti podsustavi vodoopskrbe iz prve etape u prostoru predstavljaju ujedno i koridore za razvitak i izgradnju magistralnih cijevovoda budućeg vodoopskrbnog sustava prema koncepciji prikazanoj u kartogramu 4c. “Sustav vodoopskrbe i odvodnje” (Knjiga 2).

Planom su određene građevine i instalacije koje čine podsustave vodoopskrbe u I. fazi županijskog značenja, a u II. fazi (nakon 2015. godine) međužupanijskog značenja i to :

a) Podsustav vodoopskrbe “Rijeka” koji osigurava povezivanje značajnijih izvorišta s područjem najveće potrošnje vode (Rijeka, Opatija, otok Krk) i alternativno napajanje otoka Cresa i Lošinja, a predviđa se dio voda transportirati i na područje Istarske županije. Građevine tog sustava čine svi vodozahvati (kapaciteta većih od 50 l/s: Zvir I, Zvir II, Martinšćica, Vransko jezero, izvor Rječine ili akumulacija Kukuljani, Dobra, Dobrica, Perilo, izvor u tunelu Učka, Jezero kod Njivica, jezero Ponikve i akumulacija Tribalj), uređaji za pripremu i tlačenje voda, vodospreme, prijenosni cijevovodi i instalacije za kontrolu i upravljenje sustavom.

b) Podsustav “Novi Vinodolski” koji osigurava opskrbu vodom dužobalnog područja od izvora Žrnovnice prema podsustavu Rijeka i ima tendenciju skorog međusobnog povezivanja. Uz izvor Žrnovnica treba predvidjeti i dovođenje voda (oko 2,0 m3/s) iz rijeke Gacke u Ličko – senjskoj županiji. Otok Rab napaja se vodom iz sustava Ličko – senjske županije. Građevine ovog sustava uključujući i građevine otoka Raba predstavljaju vodozahvati (iznad 50 l/s: Žrnovnica i tražene količine vode iz rijeke Gacke), uređaji za pripremu i tlačenje voda, vodospreme, prijenosni cijevovodi i instalacije za kontrolu i upravljenje sustavom.

c) Podsustav “Lokve” koji osigurava sigurnu i kvalitetnu vodoopskrbu područja Gorskog kotara, a omogućuje povezivanjem na podsustav Rijeka i siguran rad cjelovitog sustava vodoopskrbe Županije. Građevine ovog sustava čine svi postojeći i planirani vodozahvati (na izvoru Čabranke, Kupice i akumulacije Križ potoka s vodama iz sliva Lokvarke, Križ potoka i Crnog Luga), uređaji za pripremu i tlačenje voda, vodospreme, prijenosni cijevovodi i instalacije za kontrolu i upravljenje sustavom. Moguće je sustav vodoopskrbe Čabar razvijati u prvom razdoblju kao samostalni sustav.





Članak 91.



Odvodnja na prostoru Županije određena je modelom razdjelne kanalizacije, što znači da će se oborinske vode rješavati zasebno prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpadnih voda putem javnih sustava odvodnje. Iznimno se za dijelove starih gradskih jezgri pod zaštitom mogu primijeniti i mješovita rješenja odvodnje.

Razdjelni model kanalizacije sastoji se od dva zasebna odvodna sustava, jedan za otpadne komunalne vode, a drugi za oborinske vode.

Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe. Njihov razvitak, odnosno izgradnju, treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite i to u području zaštite voda za piće i u području zaštite mora.

Planom se utvrđuju sustavi javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje i ispusti) od značenja za državu i Županiju, a određen je u grafičkom prikazu 2b “Vodnogospodarski sustav”.

Građevine i instalacije sustava odvodnje od značenja za državu su uređaji za pročišćavanje sanitarno potrošenih voda preko 50000 ES s pripadajućim kolektorima i ispustima: Rijeka (na Delti), Ičići (ili Ika), Crikvenica, Mali Lošinj i Rab.

Građevine i instalacije sustava odvodnje od značenja za Županiju su uređaji za pročišćavanje sanitarno potrošenih voda od 10000 do 50000 ES s pripadajućim kolektorima i ispustima: Kostrena – Urinj, Kraljevica, Omišalj, Novi Vinodolski, Njivice – Malinska, Krk, Punat, Baška, Cres, Veli Lošinj i Lopar.

Dopušta se izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u priobalju po fazama i to:

I. faza mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini,

II. faza kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje,

III. faza ili viši stupanj pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu rezultati sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoće mora.

Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda primjenjuje se istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenja prostora.

Industrijski pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje, ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje.

Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.

Primjenom Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske dopuštena su i kvalitetnija rješenja sustava odvodnje u prostornim planovima općina i gradova.









6.4. Energetska infrastruktura



Članak 92.



Sustav energetske infrastrukture određen je u grafičkom prikazu 2a. “Energetski sustav, pošta i telekomunikacije”. Osnovni energetski podsustavi su:

· prerada i transport nafte,

· elektroenergetika,

· plinoopskrba, i

· potencijalni lokalni izvori energije.





6.4.1. Prerada i transport nafte



Članak 93.



U preradi nafte mora se temeljito modernizirati tehnološki proces, te povećati proizvodnju uz bolju preradu sirovine. Troškove proizvodnje svesti na svjetske normative s koeficijentom učinkovitosti do 92 % unutar postojećih prostora.





Članak 94.



Jadranski naftovod Omišalj – Sisak međunarodne je kategorije i ima kapacitet 20.000.000 t/god, dok je podmorski naftovod od luke u Omišlju do rafinerije na Urinju državne kategorije i ima kapacitet 6.000.000 t/god.

Razvoj naftne luke i terminala u Omišlju planirati u sada korištenom prostoru, a unutar kojega je moguće instalirati i druge kompatibilne proizvodne sadržaje.





6.4.2. Elektroenergetika



Članak 95.



Glavni pravci razvoja u elektroenergetici usmjereni su na rekonstrukciju kapaciteta proizvodnje, gradnju malih elektrana za iskorištavanje preostalog hidropotencijala, te gradnju kogeneracijskih pogona na drvni otpad i malih kogeneracijskih sustava gospodarstvenih građevina sukladno Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Nova hidroelektrana HE Valići vezana je uz rješenja nove akumulacije Kukuljani na Rječini i prioritetne namjene tih voda u vodoopskrbi.

Novu kombiniranu plinsku elektranu KPE moguće je ostvariti na lokaciji TE Rijeka – Urinj, sukladno Programu prostornog uređenja.

Izmjenu sustava elektro vuče na pruzi Zagreb – Rijeka (Moravice – Šapjane) podržati novim priključcima sustava na elektrovučne (EVP) stanice.







6.4.3. Plinoopskrba



Članak 96.



Opskrba prirodnim plinom određena je spajanjem na mrežu kontinentalnog dijela Hrvatske ili priključkom na planirani magistralni plinovod za međunarodni transport Italija – Hrvatska.

Alternativnu trasu magistralnog plinovoda, koja je vezana i uz mogućnost dobave ukapljenog zemnog plina, čini podmorska dionica Plomin – Omišalj i kopnena Omišalj – Delnice – Republika Slovenija, i planom je naznačena kao strateška rezerva.

Magistralni plinovod Kamenjak – Omišalj nužan je za plinofikaciju Županije u obje inačice plinovoda na međunarodnoj razini.

Na trasi kopnenog magistralnog plinovoda Italija – Hrvatska određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključaka županijske mreže. Trasu plinovoda kroz Gorski kotar smjestiti u postojećim koridorima (naftovod, prometnice, isl.).

Županijsku prijenosnu mrežu plina do predajnih mjerno redukcijskih stanica na lokalnoj razini utvrđuje se stručnim podlogama na temelju studije tehno-ekonomskih opravdanosti plinofikacije.





6.4.4. Potencijalni lokalni izvori energije



Članak 97.



Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima pojedinih područja.

Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije vode, sunca, vjetra, te prema lokalnim prilikama toplina iz industrije, otpada i okoline.

Prilikom razmatranja energetskog sustava u prostornom planu uređenja općine ili grada potrebno je razmotriti mogućnost korištenja dopunskih izvora energije.









7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI



Članak 98.



Planom su utvrđena područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza, kojima treba posvetiti posebnu pažnju pri izradi prostornih planova užeg područja, prikaznih u grafičkom prilogu 3e “Krajobraz”.

Područja i lokaliteti osobitih krajobraznih vrijednosti i mjere za njihovo očuvanje iskazani su po slijedećim prostornim cjelinama:

· Priobalje: Opatijsko primorje, Riječko primorje i Vinodol

· Gorski kotar: Delničko područje, Sjeverozapadno gorsko područje, Dolina Kupe i Velikokapelski međuprostor

· Otoci: Krk, Cresko-lošinjska otočna skupina i Rapska otočna skupina





7.1. Priobalje



7.1.1. Opatijsko primorje



Članak 99.



Opatijsko primorje obuhvaća područja općina Mošćenička Draga, Lovran, Matulji i područje Grada Opatije. Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru su:

1. Područje Brseštine s okolicom - kao krajobraz s još donekle očuvanim ruralnim vrijednostima poljoprivrednog krajolika i nenarušenim prirodnim okruženjem. Ovakav je tip krajobraza potrebno i nadalje njegovati (npr. raznim oblicima seoskog turizma) te strogo čuvati poljoprivredno tlo od nenamjenskog korištenja. Osjetljiva su područja strmih prisojnih padina Sisola često zahvaćana požarima i izložena eroziji. Ovdje su potrebni intenzivni napori na saniranju posljedica požara i na pošumljivanju ogoljelih padina.

2. Područje Mošćeničke i Lovranske drage – primjeri su najljepših i najizrazitijih bujičnih udolina na istočnim padinama Učke, s ostacima poljoprivrednog i ruralnog krajobraza u odumiranju. Torentske udoline strmih, duboko usječenih i dijelom stjenovitih strana iznad kojih dominira Učka, odlikuju se izrazitom pejzažnom slikovitošću. Posebno su atraktivne dijelom još obrađene terasice na flišnom području kod Lovranske Drage, te vodne pojave u gornjem dijelu bujice iznad Mošćeničke Drage, danas divlji te pomalo napušteni i zaboravljeni kraj. Brojne speleološke pojave na stranama udolina pružaju dragocjene podatke o prijašnjoj naseljenosti tijekom prošlosti.

3. Vojak, Suhi vrh i Argun - najviši su vrhovi Učke, obrasli pretežito subalpskom šumom bukve koju samo mjestimice prekidaju stjenoviti grebeni, stijene i pašnjaci, s kojih se pružaju veličanstveni vidici na Kvarner, Rijeku, otoke, Istru, planine Gorskog kotara, Velebit, pa čak do Alpa i Italije.

4. Pojas livada na flišu ispod siparišta na istočnoj strani pod vršnim dijelovima Učke - ističe se neobičnom šarolikošću flore i pejzažnom ljepotom s kulisom Učke nadohvat ruke. Livade bi mogle postati omiljeni prostori za šetnje prirodom, a dijelom ih već i sada koriste planinari. Posebno je zanimljiva kružna tura u visinskom pojasu od Poklona preko tih livada do Male i Vele Učke. U ovoj zoni važni su izvori na flišu.

5. Vela i Mala Učka – naselja su s okolnim krajolikom arhaičnih ruralnih kvaliteta, dijelom u odumiranju. Izvori na flišu važni su za vodoprivredu.



6. Poklon - izraziti je visinski prijevoj koji odjeljuje masiv Učke od Ćićarije i točka izrazitih panoramskih i vizurnih vrijednosti. Potrebna je bolja turistička i rekreacijska valorizacija ovog prostora.

7. Gornji tok potoka Banina, s zanimljivim slapovima proteže se kroz staru bukovu šumu. Ovaj je dio prirode potrebno sačuvati od eksploatacije i remećenja prirodne ravnoteže.

8. Lisina - tradicijski rekreacijsko područje, s planinarskim domom i vrijednim šumama.

9. Brložnik i udoline Vela i Mala Sapca – tipični krajolici Ćićarije. Brložnik kao tipični vrh Ćićarije ističe se bujnom šumom koju bi se barem dijelom trebalo izdvojiti iz gospodarenja i proglasiti šumskim rezervatom. Kao kontrast šumovitim vrhovima Ćićarije izdvajaju se, nekad pretežno travnate, udoline Vela i Mala Sapca.

10. Terase na području Zvoneća - Brgud, vrijedan su tradicijski agrarni pejzaž.

11. Područje Žejane-Mune, otvoreni su pejzaži s travnjacima i pašnjacima okruženi bujnim šumama.





7.1.2. Riječko primorje



Članak 100.



Riječko primorje obuhvaća područje općina Klana, Viškovo, Jelenje, Čavle i Kostrena, te područje gradova Rijeke, Kastva, Bakra i Kraljevice.

Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru su:

1. prostor ponikvi Ceclje, Snježno, Rečičko, Rečice,

2. prostor Paklenog s okolicom,

3. prostor masiva Obruča,

4. prostor udolina bujičnih vodotoka Mudna dol, Kacaj, Zala, Borovica,

5. dolina Rječine,

6. prostor Ponikve (Mali i Veli Lug),

7. brdo Kamenjak s okolicom,

8. Bakarski zaljev s etnozonom prezida,

9. prostor uz Krčki most,

10. prostori obale mora od Preluke do Brodogradilišta "3. maj", obala Pećine, te sačuvani dijelovi obale na Kostreni (Žurkovo, Svežanj, Perilo).

11. graditeljske cjeline vrijednog povijesnog, ali i krajobraznog značenja kao prostori urbanih karakteristika naselja Rijeka (Stari grad, Sušak, Trsat), Bakar i Kastav.





7.1.3. Vinodol



Članak 101.



Vinodol obuhvaća dio područja Općine Vinodolske i dio područja gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog.

Vinodol je izdvojena geografska cjelina omeđena Bakarskom dragom na sjeverozapadu i strmim padinama iza Ledenica na jugoistoku. Na njoj je izražena polarizacija aktivnosti između obale i zaleđa s prisutnom naturalizacijom i napuštanjem starih naselja, uz zapostavljanje tradicionalne djelatnosti.

Na ovom je području nužno povezivati turizam i poljoprivredu, uz neminovno očuvanje najvrednijeg prirodnog i kulturnog krajobraza. Posebnu je pozornost potrebno obratiti pri mikrolociranju trasa autoceste i željezničke pruge.



7.2. Gorski kotar



7.2.1. Delničko područje



Članak 102.



Delničko područje obuhvaća dijelove područja općina Fužine, Lokve, Ravna Gora, Brod Moravice, te gradova Delnice i Vrbovsko.

Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru su:

1. Izvorište rijeke Dobre kraj Vrbovskog s užim zaleđem – hidrološka je vrijednost u krajobrazu.

2. Sušički jarak i Bukovska Dobra u dolini Gornje Dobre – nedovoljno poznate hidrološke, pejzažne i biološke vrijednosti.

3. Skradski vrh – vidikovac je na velik dio prostora Gorskog kotara.

4. Vražji prolaz – Zeleni vir kod Skrada – hidrogeološki su fenomeni, zaštićeni kao geomorfološki rezervat. Treba posvetiti veću brigu očuvanju tih prirodnih vrijednosti koje mogu biti narušene zbog turističke eksploatacije.

5. Tok rječice Kupice Iševnice kod Skrada – očuvani su čisti vodotoci i vrlo vrijedan prirodni nastavak rezervata Vražji prolaz – Zeleni vir. Posebno je osjetljivo područje kraškog vrela izvora Kupice koje se koristi u vodoopskrbi.

6. Velika i Mala Belica podno Drgomlja – stjenovite su osojne padine sa špiljom Muževom hižom. Ispod stijena izviru planinski potoci Velika i Mala Belica. Područje je velike prirodne ljepote i mnogih vrijednih detalja biljnog i životinjskog svijeta.

7. Kamačnik – slikoviti je kanjon i kraško vrelo iznimne prirodne ljepote.

8. Jezero Bajer sa špiljom Vrelo.





7.2.2. Sjeverozapadno gorsko područje



Članak 103.



Sjeverozapadno gorsko područje obuhvaća pretežiti dio Grada Čabra, te dijelove Grada Delnice i Općine Lokve.

Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru su:

1. Izvor i gornji dio toka Čabranke – djelomično je, ali nedovoljno turistički valoriziran.

2. Sokolske stijene iznad zaselka Sokoli – izrazita je izdvojena reljefna tvorevina, skup stijena s točilima i kamenim šiljcima. Zanimljiva točka pohoda izletnika i planinara u očuvanom prirodnom ambijentu.

3. Područje Sušica između sela Mali Lug, Smrečje i zaselka Vode – jedno je od najljepših očuvanih područja močvarne vegetacije tršćaka i vlažnih šuma johe u Gorskom kotaru. Potrebno je očuvati prirodno stanje vodnog režima i vegetacije.

4. Risnjak – Snježnik – njihove izrazite vrijednosti dijelom se štite u sklopu nacionalnog parka. Pejzažno se posebno ističu travnati prostori Snježnika i Guslice s planinskom vegetacijom rudina i klekovine bora iznad granice šume. Neprekinuti vidici na bliža i dalja prostranstva pružaju se sve do mora, Velebita i Alpa. Potrebno je osmisliti novu namjenu napuštenog vojnog objekta na vrhu Guslice.

5. Izvor Kupe – jedinstveni je hidrogeološki raritet iznimne ljepote. Vode izbijaju iz dubokog kraškog vrela podno visokih okomitih litica. Nizvodni dio gornjeg toka Kupe i obližnja divlja sutjeska bujičnog toka Sušice čine jednu povezanu pejzažnu cjelinu koja zaslužuje posebnu valorizaciju.



7.2.3. Dolina Kupe



Članak 104.



Dolina Kupe obuhvaća dio područja općina Skrad i Brod Moravice i gradova Čabar, Delnice i Vrbovsko.

Prostor toka Kupe od izvora do Severina čini posve specifičnu prirodnu cjelinu koja je uglavnom ostala pošteđena negativnog čovjekovog utjecaja. Privlačnost prirodnog krajolika i Kupe kao posljednje čiste velike rijeke, i jedinog izrazito visokogorskog toka u Hrvatskoj, nameću potrebu zaštite te doline i time usklađeno turističko iskorištavanje tog prostora.

Unutar te specifične prirodne cjeline prepoznaju se dva znakovita dijela:

1. Gornje kupsko porječje – koje zbog svoje morfologije, vodne pojave i očuvanosti zaslužuje određenu zaštitu koja bi osigurala očuvanje što prirodnijeg stanja u ovom prostoru, ali istovremeno omogućila i kontrolirano korištenje tog prostora, prvenstveno za turističke i rekreacijske aktivnosti .

2. Visoravan iznad doline Kupe – osim same doline Kupe pejzažno su vrijedni dijelovi pripadajuće kraške visoravni u predjelu Plemenitaš – Razdrto – Drage – Kuti – Završje – Podstene. Uz zaštitu slikovitih vidikovaca (Orlove stijene, Kavranske stijene, Špičasti vrh i dr.) posebnu pažnju treba posvetiti brojnim prirodnim i ruralnim vrijednostima.





7.2.4. Velikokapelski međuprostor



Članak 105.



Velikokapelski međuprostor obuhvaća dio područja općina Ravna Gora, Mrkopalj i Vinodolska te dio područja gradova Vrbovsko i Novi Vinodolski.

Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru su:

1. Bijele i Samarske stijene – labirint tornjeva, kukova i strmina što strše iz bujne šumske vegetacije. Područje je zbog geomorfološke izuzetnosti te bogate flore i faune dijelom zaštićeno kao strogi prirodni rezervat.

2. Bjelolasica – vrh Bjelolasice 1543 m n.v. najviša je točka Gorskog kotara i vidikovac. Vršni dijelovi što sežu iznad šumske vegetacije odlikuju se posebnim vrijednostima planinske flore i vegetacije. Šire područje predviđeno je za zaštitu u kategoriji parka prirode.

3. Vršni dio Bitoraja – slikoviti su bijeli kameni kukovi, jame snježnice, zanimljiva i bogata šumska vegetacija, planinska flora te nameću potrebu očuvanja i zaštite.

4. Vrh Viševice – vidikovac, posebne je botaničke vrijednosti što zahtijeva dodatnu valorizaciju u smislu očuvanja prirodne baštine.

5. Kolovratske stijene – u južnom rubnom dijelu Velike Kapele na granici Primorja, odlikuju se sličnim prirodnim vrijednostima potpune divljine kao i rezervat Bijelih i Samarskih stijena. Predlaže se zaštita kao strogi prirodni rezervat, uz potrebu valorizacije obližnjih udubljenih šumovitih dolaca koje nadvisuju ogoljele vapnenačke stijene.



7.3. Otoci



7.3.1. Otok Krk



Članak 106.



Otok Krk obuhvaća područje općina Omišalj, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Vrbnik, Punat, Baška i područje Grada Krka.

Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru su:

1. Ornitološki rezervat Glavine do Male i Vele Luke,

2. otoci Plavnik, Galun, Kormati, Zečevo i Prvić,

3. područje akumulacije Jezero i Ponikve,

4. Glavotok i zapadna obala,

5. Soline i uvala Klimno,

6. kamenjari sjevernog dijela otoka s Vozom i Peškerom,

7. stoljetne hrastove i šume Dubašnice,

8. prašumski predjeli oko Dobrinja,

9. Vrbničko polje,

10. Bašćanska dolina s Velom Rikom,

11. krajolik Stare Baške s uvalama,

12. graditeljske cjeline vrijednog povijesnog ali i krajobraznog značenja Vrbnik, Dobrinj i Omišalj.

Zbog visoke vrijednosti krajobraza otoka Krka, poduzeti mjere da se daljnjim razvojem ne izgube krajobrazne značajke.





7.3.1. Cresko-lošinjska otočna skupina



Članak 107.



Cresko-lošinjska otočna skupina obuhvaća područje gradova Mali Lošinj i Cres.

Cresko-lošinjska otočna skupina izdvaja se visokom vrijednošću krajobraza na gotovo cijelom prostoru. Stoga pri planiranju razvitka na ovom području posebnu pažnju treba posvetiti:

· poljoprivrednom krajobrazu,

· turistički atraktivnim uvalama i prirodnim marinama,

· prirodnom fenomenu šuma crnika,

· rezervatima bjeloglavog supa,

· starim gradovima poput Belog i Lubenica, kao stoljetnim orjentirima u pejzažu otoka.

Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru su:

1. Tramuntana - najvredniji listopadni šumski kompleks sjevernog dijela Cresa područje je iskonske ljepote krajobraza, osobito u blizini starog naselja Beli. Ima veliku rekreacijsku vrijednost. Očuvanost biljnog i životinjskog svijeta te kulturne i prirodne baštine jama Čampari, velika lokva Kosmačev, stara arhitektura, pastirska naselja, rimski most i dr. preduvjet su za razvitak u skladu s prirodom.

2. Predošćica – Barbin – Sis – Gorice – Dragozetići – strmi predjeli grebena Sis – Gorice najviša su uzvišenja otoka Cresa. Pejzažno najimpresivniji je detalj Sis – Barbin, oko cestovnog odvojka za Beli. Ovdje je otok najuži, a cesta pruža mogućnost vizure na obje strane, s visine od 400 m nad morem. Kontraste prostranim ogoljelim pašnjacima pružaju šumovite uvale koje se protežu prema Dragozetićima. Dijelove tog pejzažno slikovitog i prirodno vrijednog područja tretirati kao zaštićeni krajobraz.

3. Istočna obala otoka Cresa - poznata po gnjezdištima bjeloglavog supa na slikovitim morskim liticama proglašena je ornitološkim rezervatom. Potrebno je njegovo pažljivo turističko vrednovanje, uz zabranu glisiranja i uznemiravanja gnjezdećih ptica.

4. Meraške jame na otoku Cresu iznad trajektnog pristaništa s okomitim liticama i posebnom šumskom vegetacijom koja pokriva urušeno dno jama, geomorfološka je pojava kakvoj na daleko nema premca. Okolica Merga je vegetacijski zanimljiva jer dolazi do miješanja submediteranske listopadne i eumediteranske vazdazelene šumske vegetacije, a floristički su bogati i pašnjaci ljekovite kadulje ili kuša. Pejzažno su još zanimljivi i vrlo vrijedni detalji obale i u području rta Tarej te uvale Krušćica.

5. Creska uvala – agrarni pejzaž okolice grada Cresa s maslinicima i suhozidima zaslužuje revitalizaciju, vrednovanje i zaštitu u smislu očuvanja kulturnog krajolika. Osjetljiv je i mikrolokalitet Piskel u neposrednoj blizini marine.

6. Lubenice - staro naselje u odumiranju na iznimno pejzažno atraktivnoj lokaciji zaslužuje zaštitu i revitalizaciju.

7. Zaljev Ustrine - prostrani je slikoviti zaljev strmih padina iznad kojeg se smjestilo selo Ustrine. Potrebna je revitalizacija uz pažljivo planiranje budućih sadržaja kako bi prirodna ljepota krajobraza i položaj naselja došli u prvi plan.

8. Vransko jezero - obuhvaća jezero koje je svjetski hidrološki fenomen kao i cijelo slivno područje.

9. Punta Križa - najveći je kompleks vazdazelenih šuma hrasta crnike na Kvarnerskim otocima. Čitavo područje trebalo bi tretirati kao zaštićeni krajobraz.

10. Osor, Osorski prolaz i osorske slatine - jedinstvena je geografska i kulturno-povijesna lokacija Osora i Osorskog prolaza, te biološki vrijedna okolica u kojoj se osobito izdvaja niz bočatih slatina zahtijeva zaštitu.

11. Osoršćica - izrazita strma uzvisina smještena u krajnjem sjevernom dijelu otoka Lošinja. Odlikuje se mnogim biološkim i geološkim osobinama, te ljepotom krajobraza uz prekrasne vidike što je čini jedinstvenom otočnom planinom. Značajne su rekreacijske vrijednosti tog područja.

12. Otok Unije - najvredniji dijelovi su obalni strmci Vele i Male stine i kao kontrast zaravnjeno i plodno Unijsko polje. Sjeverni dio otoka odlikuje se posebno bogatom florom i faunom ptica.

13. Otok Susak - najpoznatiji je pješčani otok Jadrana, i po tom svojstvu sasvim je osobit. Specifična geološka podloga uvjetovala je monokulturu vinograda, izdvojenost otoka posebna etnološka obilježja i način života stanovništva, a sve skupa razultiralo je neuobičajenom pejzažnom slikom. Velika krhkost ekosustava i erodibilnost pješčanih naslaga nameće brižljivu revitalizaciju vinograda uz odgovarajući izbor agrotehnike. Mjerama zaštite obuhvatiti i vrijednosti graditeljskog naslijeđa.

14. Otoci Ilovik i Sv. Petar - zajedno s malim akvatorijem između njih tvore vrlo vrijedan i slikovit detalj lošinjskog litorala. Posebnu zaštitu posvetiti graditeljskom naslijeđu.





7.3.1. Rapska otočna skupina



Članak 108.



Rapska otočna skupina obuhvaća područje Grada Raba. Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru su:

1. Poluotok Kalifront - obrastao bujnim šumama s dominacijom makije i nešto površina pod borovim kulturama. Na jugozapadnim obalama brojne su uvale.

2. Rt Frkanj - pejzažno je vrlo vrijedan rt nasuprot grada Raba, obrastao borovom šumom uzgojenom na nekadašnjim kamenarskim pašnjacima. Iako je od grada Raba odvojen uvalom Sv. Eufemije, on s gradom čini jedinstvenu krajobraznu cjelinu.

3. Otok Dolin - osim velike krajobrazne vrijednosti ima značajnu ulogu u zaštiti Raba, Banjola i Barbata od udara juga. Dio otoka pošumljen je borom, dok ostalu površinu pokriva garig i kamenjarski pašnjaci.

4. Rt Gonar i skupina otoka Maman, Sridnjak i Sailovac - čine osobito vrijednu krajobraznu cjelinu. Vizuelni doživljaj se intenzivira u vrijeme zalaska sunca, koje zalazi upravo preko Gonara i pripadajućih otočića i kada cijeli kraj poprima “zlatnu” boju. Ta cjelina koja je do sada uglavnom neizgrađena, takvom treba i ostati.

5. Jugozapadni dio poluotoka Lopar - je flišno područje koje se nastavlja na geomorfološki rezervat Lopar i predstavlja područje izraženog antropogenog utjecaja. Uz kvalitetne obradive površine, ovdje se nalaze kvalitetni pašnjaci i kompaktnije šumske površine.

6. Vrh Kamenjaka - vidikovac je s kojeg se pruža pogled na cijeli otok, Kvarnerić i masiv Velebita.

7. Goli otok i otok Sv. Grgur - prirodna je i ekološka cjelina koju je potrebno izuzeti iz masovnog turizma i intenzivne izgradnje, kako bi se očuvale prirodne vrijednosti.

8. Polja Loparsko, Supetarsko, Kamporsko i Barbatsko – vrijedna su plodna zemljišta. Važno je očuvati poljoprivredne površine i proizvodnju, kao alternative turizmu. Jednako je važno očuvati poljoprivrednu proizvodnju s ciljem stavljanja u funkciju turizma upravo očuvanjem tradicionalnog kulturnog krajobraza. Posebnu pažnju posvetiti plodnom zemljištu, naročito poljima koja ne smiju doživjeti sudbinu prenamjene u građevinsko zemljište.





Odredbe za provođenje prostornog plana Primorsko-goranske županije - treći dio