 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Primorsko-goranske županije Na temelju odredbe članka 19. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94, 68/98 i 35/99), suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Klasa: 350-02/00-04/12 ur.br.: 531-04/1-00-2/VĐ od dne 23.05.2000. i odredbe članka 25. Statuta Primorsko-goranske županije ("Službene novine" Primorsko-goranske županije broj 2/98), Županijska skupština Primorsko-goranske županije na sjednici održanoj 13.07.2000. godine donijela je ODLUKU O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Donosi se Prostorni plan Primorsko-goranske županije, u daljnjem tekstu: Plan. Plan 2 Plan 3 Članak 2. Plan iz članka 1. ove odluke i sadržan je u elaboratu “Prostorni plan Primorsko-goranske županije” koji se sastoji se od: KNJIGA 1: Osnove razvoja i zaštite a) Sadržaj tekstualnog priloga I. Uvod 1. Okolnosti izrade 2. Organizacija i vrijeme izrade II. Osnovni podaci 1. Osnovni pokazatelji 2. Struktura prostora Županije 3. Kratki povijesni pregled III. Stanje u prostoru 1. Tematske osobitosti 2. Problemi i mogućnosti razvoja u prostoru IV. Ciljevi razvoja 1. Opći ciljevi 2. Posebni ciljevi V. Koncepcija prostornog uređenja 1. Nacionalni okvir prostornog plana Županije 2. Županija i njezino okruženje 3. Osnove gospodarskog razvitka 4. Prostorne odrednice razvitka Županije 5. Zaštita prostora 6. Organizacija prostora A) STANJE U PROSTORU I. Organizacija prostora 1. Granice teritorijalnog ustrojstva 2. Namjena prostora II. Naselja i stanovništvo 1. Demografska slika (primjenom složenih demografskih indikatora) 2. Veličina naselja 3. Naselja koja izumiru 4. Gustoća naseljenosti po općinama/gradovima 5. Gustoća naseljenosti unutar izgrađenog područja III. Sadržaji javnih funkcija 1. Mreža funkcija uprave i pravosuđa 2. Mreža funkcija prosvjete 3. Mreža funkcija zdravstva i socijalne skrbi 4. Mreža funkcija kulture IV. Prirodne osobitosti 1. Litogenetska karta kopna 2. Karta sedimenata podmorja 3. Inženjersko geološka karta 4. Seizmičnost 4.1. Karta osnovnog intenziteta seizmičnosti 4.2. Karta seizmičnog rizika s povratnim periodom 50 g. 4.3. Karta seizmičnog rizika s povratnim periodom 100 g. 4.4. Karta seizmičnog rizika s povratnim periodom 200 g. 5. Karta mineralnih sirovina i lokaliteta kamenoloma 6. Karta bujica i slivnih područja 7. Klimatske osobitosti 7.1. Karta prosječne godišnje temperature zraka 7.2. Karta prosječenih godišnjih padalina 7.3. Karta prosječne godišnje naoblake i prosječne godišnje insolacije 7.4. Karta prosječne godišnje relativne vlage 8. Karta vegetacije 9. Karta kopnene flore i faune 10. Karta pridnenih biocenoza i morske faune V. Zaštićena područja 1. Kakvoća podzemnih i površinskih voda 2. Izvori onečišćenja podzemnih i površinskih voda 3. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće 4. Kakvoća mora na plažama 5. Opterećenje Kvarnerskog zaljeva organskom tvari, dušikom i fosforom 6. Izvori zagađivanja mora 7. Karta boniteta zemljišta 8. Zaštićena prirodna baština 9. Područja vrijedne prirodne baštine 10. Kulturno-povijesno naslijeđe - zaštićena graditeljska baština 11. Kulturno-povijesno naslijeđe - evidentirana graditeljska baština VI. Infrastruktura 1. Infrastruktura prometa 2. Infrastruktura telekomunikacija 3. Infrastruktura vodoopskrbe 4. Infrastruktura odvodnje 5. Infrastruktura energetike B) koncepcija organizacije i zaštite prostora 1. Postojeće stanje 2. Organizacija prostora - namjena prostora 3. Organizacija prostora – infrastruktura 4. Sustav infrastrukture KNJIGA 2.: plan prostornog uređenja a) Sadržaj tekstualnog priloga 1. Uvod 1.1. Funkcionalno-nodalna metoda 1.2. Osnove za utvrđivanje namjene prostora 2. Prikaz prostornih struktura Županije u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja Županije i države 2.1. Ocjena stanja u prostoru 2.2. Razvojna opredjeljenja 3. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora 3.1. Antropogena područja 3.2. Prirodna područja 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 4. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 4.1. Demografski podaci i projekcije 4.2. Gravitacijski odnosi i centralitet naselja - sustav središnjih naselja 5. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za Županiju i državu 5.1. Građevine i zahvati od važnosti za državu 5.2. Građevine i zahvati od važnosti za Županiju 6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 6.1. Osnove za utvrđivanje građevinskih područja 6.2. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 6.3. Krajolik 6.4. Iskaz površina za posebno vrijedna područja 7. Smjernice za razvoj infrastrukturnih sustava 7.1. Prometni sustav 7.2. Sustav veza 7.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje 7.4. Energetski sustav 8. Postupanje s otpadom 8.1. Smjernice zbrinjavanja otpada 8.2. Osnovna obilježja budućeg sustava gospodarenja otpadom 9. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 9.1. Zaštita prirodne baštine 9.2. Zaštita prostora kulturno-povijesnog naslijeđa 9.3. Područja posebnih uvjeta korištenja i zaštite tla 9.4. Područja posebnih uvjeta korištenja i zaštite zraka 9.5. Područja posebnih uvjeta korištenja i zaštite voda i mora 9.6. Smjernice za provedbu mjera zaštite 9.7. Smjernice za provedbu mjera zaštite 10. Smjernice za izradu drugih dokumenata prostornog uređenja 10.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 10.2. Program mjera 10.3. Posebne mjere 11. Zbirni iskaz prostornih pokazatelja b) Sadržaj grafičkog priloga – kartogrami MJ ≈ 1:260 000 1. Teritorijalno-politički ustroj 2. Administrativna središta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja 4. Infrastrukturni sustavi: 4a. Promet 4b. Sustav veza 4c. Sustav vodoopskrbe i odvodnje 4d. Sustav energetike 5. Postupanje s otpadom KNJIGA 3.: Odredbe za provođenje a) Sadržaj tekstualnog priloga I. OPĆE ODREDBE II. CILJEVI RAZVOJA I NAČELA ORGANIZACIJE PROSTORA III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni 1.1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju 1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju 1.3. Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za državu i Županiju 2.1. Građevine od važnosti za državu 2.2. Građevine od važnosti za Županiju 2.3. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš 3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru 3.1. Šumarstvo 3.2. Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo 3.3. Gospodarske zone 3.4. Ugostiteljstvo i turizam 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru 4.1. Školstvo 4.2. Zdravstvo 4.3. Šport i rekreacija 4.4. Kultura 5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja 5.1. Kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja 5.2. Kriteriji za korištenje izgrađena i neizgrađena dijela područja 5.3. Uređenje građevinskog područja 5.4. Kriteriji za planiranje izgradnje izvan građevinskog područja 6. Uvjeti utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru 6.1. Prometna infrastruktura 6.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta 6.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje 6.4. Energetska infrastruktura 7. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti 7.1. Priobalje 7.2. Gorski kotar 7.3. Otoci 8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 8.1. Zaštita prirodne baštine 8.2. Zaštita prostora kulturno-povijesnog naslijeđa 9. Postupanje s otpadom 10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10.1. Zaštita tla 10.2. Zaštita zraka 10.3. Zaštita voda 10.4. Zaštita mora 10.5. Zaštita od buke 10.6. Mjere posebne zaštite 11. Mjere provedbe 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera 11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru iv. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE b) Sadržaj grafičkog priloga MJ 1:100 000 1. Korištenje i namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi: a) Energetski sustav, pošta i telekomunikacije b) Vodnogospodarski sustav c) Obrada, skladištenje i odlaganje otpada 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora: a) Zaštita prirodne baštine b) Zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa c) Zaštita poljoprivrednog zemljišta d) Geotehničke značajke tla e) Krajobraz f) Zone zaštite izvorišta vode za piće i vodoopskrbni rezervati, kategorizacija voda i mora g) Područja i dijelovi ugrožena okoliša: zraka, voda i mora h) Uvjeti za provođenje plana II. CILJEVI RAZVOJA I NAČELA ORGANIZACIJE PROSTORA Članak 3. Ciljevi razvoja u prostoru Primorsko-goranske županije (u daljnjem tekstu: Županija) su: 1. Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i kakvoće življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 15 000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39 %. 2. Poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprječavajući depopulaciju i izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba optimalno iznositi 0.5 % prosječno godišnje. 3. Uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji. 4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske. 5. Izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima. 6. Razvitak i uređenje prostora, postaviti na načelima održivog razvitka. 7. Postaviti zaštitu okoliša, na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa zaštite i razvitka, te sprječavanja onečišćenja okoliša. 8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom i očuvanjem kakvoće susjednih područja. Članak 4. Općina i grad je temeljna prostorno-planska jedinica za provođenje Plana. Plan se u pravilu provodi prostornim planovima uređenja općine ili grada, a iznimno neposredno za zahvate u prostoru od važnosti za državu i Županiju iz poglavlja III. točke 2. Članak 5. Temeljna načela organizacije prostora za izradu planova užeg područja su: 1. Policentrizam. Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentričnom načelu, a to znači da organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počiva na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture. 2. Prostor kao resurs. Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem. Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs ove sredine, s prostranstvima, obiljem kvalitetne podzemne vode, prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem, obalama i pripadajućim živim svijetom. Ako se toj činjenici doda kakvoća i zemljopisni položaj prostora, onda se njegovo značenje kao činitelja razvitka uvećava. 3. Otvorenost prostora. Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama otvoreni je prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij kojim će se uspostaviti odnos prema regionalnim prostorima i bližem i daljem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija. 4. Integracija prostora. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u integraciji s obodnim prostorima, što se ostvaruje preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku. 5. Održivi razvitak. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra. U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva. III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI 1.1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju Članak 6. Prema obilježju određuju se područja koja po svojim osobitostima čine funkcionalne cjeline, a obuhvaćaju jednu ili više općina i gradova. Funkcionalne cjeline su homogeni prostori istih ili sličnih funkcionalnih karakteristika. Funkcionalne cjeline u Županiji (regija, mikroregije i prostorne cjeline) koje čine funkcionalnu diferencijaciju prostora s pripadajućim općinama i gradovima iskazuju se u tablici 1. Tablica 1: FUNKCIONALNE CJELINE FUNKCIONALNE CJELINE ADMINISTRATIVNE CJELINE REGIJA MIKROREGIJE PROSTORNE CJELINE OPĆINE I GRADOVI Primorsko-goranska županija Gorski kotar G1 Delnice dio grada – Delnice, Bakar; dio općine – Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora; općine – Fužine i Skrad; G2 Čabar dio Grada Čabar; G3 Vrbovsko Općina Brod Moravice i Grad Vrbovsko; G4 Risnjak dio grada – Čabar, Bakar i Delnice; dio općine – Klana, Jelenje, Čavle i Lokve; G5 Bjelolasica dio Grada Novi Vinodolski; dio općine – Ravna Gora, Mrkopalj i Vinodolska; Priobalje P1a Rijeka - centar dio Grada Rijeka; P1b Rijeka - prsten dio grada – Rijeka i Bakar; dio općine – Matulji, Jelenje, Čavle; gradovi – Kastav i Kraljevica; općine – Viškovo, Kostrena i Omišalj; P2 Opatija dio Općine Matulji; Grad Opatija; općine – Mošćenička Draga i Lovran; P3 Rupa dio općine – Matulji i Klana; P4 Crikvenica-Novi Vinodolski dio Grada Novi Vinodolski; dio Općine Vinodolske; Grad Crikvenica; Otok Krk O1 Krk Grad Krk; općine – Malinska-Dubašnica, Punat, Baška, Vrbnik i Dobrinj; Otoci Cres-Lošinj O2 Cres Grad Cres; O3 Lošinj Grad Mali Lošinj; Otok Rab O4 Rab Grad Rab; Na osnovi funkcionalnih cjelina obavlja se interpretacija gradacija i kapaciteta djelatnosti i sadržaja u prostoru koji su određeni u Planu prostornog uređenja (Knjiga 2). Članak 7. Za provedbu Plana koristi se podjela Županije na administrativne cjeline, općine, gradove i mikroregije. Područje Županije dijeli se na pet mikroregija koje se razgraničuju po granicama općina i gradova na: 1. Priobalje, koje obuhvaća općine: Čavle, Jelenje, Kostrena, Omišalj, Viškovo, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Klana i Vinodolska, i gradove: Rijeka, Bakar, Kastav, Kraljevica, Opatija, Crikvenica i Novi Vinodolski. 2. Gorski kotar, koji obuhvaća općine: Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Brod Moravice, i gradove: Delnice, Čabar i Vrbovsko. 3. Otok Krk, koji obuhvaća općine: Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Punat, Vrbnik i Grad Krk, 4. Otoci Cres i Lošinj, koji obuhvaća gradove Cres i Mali Lošinj 5. Otok Rab, koji obuhvaća Grad Rab Razgraničenje općina i gradova obavlja se određivanjem njihovih granica. Granice općina i gradova određuju se temeljem zakona i neposredno se primjenjuju u Planu. 1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju Članak 8. Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje temeljem kriterija zaštite prostora. Način korištenja prostora uvjetovan je kategorijom osjetljivosti prostora. Članak 9. Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje na površine: a) zaštićene prirodne baštine, b) zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa, c) zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta, d) geotehničkih značajki tla, e) zaštite izvorišta voda za piće, i f) područja i dijelova ugroženog okoliša. Razgraničenje prostora prema načinu korištenju obavlja se prostornim planom uređenja općine i grada, odlukama o proglašenju zaštićenim dijelovima prirode, određivanjem bonitetnih klasa zemljišta, određivanjem svojstva kulturnog dobra, te određivanjem zona sanitarne zaštite izvorišta vode. Razgraničenje površina prema načinu korištenja prikazano je u grafičkim prikazima broj 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”. 1.2.1. Zaštićena prirodna baština Članak 10. Razgraničenje površine zaštićene prirodne baštine obavlja se određivanjem granice odlukom o proglašenju zaštićenim dijelom prirode, a detaljno razgraničenje provodi se vrednovanjem iznimno bogate flore i faune, s brojnim endemima i reliktima, te na temelju elemenata vrijednosti nežive prirode. Posebnu pažnju usmjeriti na geomorfološke i hidrogeloške vrijedne objekte prirode, s podzemnim prostorima i vodnom mrežom, kao i prirodne i kultivirane krajolike krša. Na kršu zaštitu prirode usuglasiti s zaštitom resursa pitke vode i najvrednijih plodnih poljoprivrednih tala Županije. Površine zaštićene prirodne baštine dijele se na nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šumu, zaštićeni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. Površine iz stavka 3. Ovog članka određuju se shematski u grafičkom prikazu 3a. “Zaštita prirodne baštine”. 1.2.2. Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe Članak 11. Razgraničenje površine zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa obavlja se određivanjem granice putem rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra. Detaljno razgraničenje provodi se na načelima očuvanja specifičnih ambijentalnih karakteristika prostora i njegovih elemenata i kulturnog krajolika nastalog ljudskim radom. Svakako, vezano uz njegovanje tradicije i konzervatorsku ocjenu mogućih prožimanja i otklona k suvremenim tendencijama. Površine zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa su urbane cjeline, ruralne cjeline, etno zone i pojedinačne građevine (kompleksi). Osim navedenih površina, Planom se određuju i površine od posebne važnosti za Županiju koje se dijele na: · kultivirani krajolik, i · posebno vrijedna područja. Površine i lokaliteti određuju se shematski u grafičkom prikazu 3b. “Zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa”. 1.2.3. Zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište Članak 12. Razgraničenje površine zaštićenog poljoprivrednog zemljišta provodi se određivanjem granica kategorija zaštite poljoprivrednog zemljišta iz članka 118. ove Odluke, a na temelju boniteta tla. Bonitiranjem zemljišta, uz uvažavanje osobitosti sistemskih jedinica tala, zemljišta su svrstana u četiri kategorije zaštite. Razgraničenje zaštićene šume provodi se prema kriterijima iz članka 27. ove Odluke. Kategorije zaštite poljoprivrednog zemljišta prikazane su u grafičkom prikazu 3c. “Zaštita poljoprivrednog zemljišta”. 1.2.4. Geotehničke značajke tla, Članak 13. Razgraničenje površine prema geotehničkim značajkama, odnosno njezina kategorizacija u odnosu na geotehnički rizik, provodi se određivanjem granica, uzimajući u obzir značajke reljefa (nagib i rasčlanjenost), štetno djelovanje površinskih i podzemnih voda, mogućnost pojave erozije i nestabilnosti na padinama, deformabilnost odnosno nosivosti tla i stupanj seizmičkog rizika. Geotehničkim značajkama tla određene su površine vrednovanja tla za građenje u 4 grupe tala. Površine prema geotehničkim značajkama prikazane su u grafičkom prikazu 3d. “Geotehničke značajke tla”. 1.2.5. Zaštita izvorišta voda za piće Članak 14. Razgraničenje površina zaštite izvorišta vode za piće obavlja se određivanjem granica zona sanitarne zaštite, prema kriterijima iz tablice 2., na: a) vodoopskrbni rezervat za vodne resurse od strateškog značenja za sadašnju i buduću opskrbu vodom za piće. Čitav sliv vodoopskrbnog rezervata je jedinstvena zona stroge zaštite unutar koje je određena prva zona za zahvat vode. Vodoopskrbni rezervati na području Županije su: Rječina – Podkilavac, Ponikve, sliv izvora Kupe (pretpostavljeni, nedovoljno istraženi sliv), sliv jezera Lokvarke, crnoluški sliv i sliv jezera Vrana na otoku Cresu; b) četiri zone sanitarne zaštite (prva – zona strogog režima, druga – zona strogog ograničenja, treća – zona ograničenja, i četvrta – zona šire zaštite) za izvorišta prvog reda koja čine svi današnji i potencijalni izvori javne vodoopskrbe; c) dvije zone zaštite (zona zahvata vode i zona djelomičnog ograničenja) za izvorišta drugog reda čija se voda koristi za druge namjene, a u izvanrednim situacijama i za opskrbu vodom za piće. Tablica 2: Karakteristični podaci za određivanje granica ZAŠTITNIH zona na riječkOm području ZONE SANITARNE ZAŠTITE VRIJEME TOKA VODE DO OBJEKTA UVJET POTREBNE PRIVIDNE BRZINE PODZEMNE VODE (CM/SEC) HIDROGEOLOŠKE PODLOGE I. A ograđuje se manipulativni prostor oko crpilišta 1 : 1000 I. B moguć površinski dotok u crpilište 1 : 1000 II. 24 sata zona istjecanja >3 cm/sec 1 : 5000 III. 1-10 dana zona istjecanja 1 - 3 cm/sec 1 : 25000 IV. 10-50 dana zona istjecanja <1 cm/sec 1 : 25000 vodoopskrbni rezervat planinski prostori slivova podzemnih retencija 1 : 50000 Kategorizacija izvorišta (izvorišta I. reda, izvorišta II. reda) provodi se na osnovi Vodoopskrbnog plana Županije. Istraživačke radove radi određivanja zaštitnih zona treba izvoditi na način da se obuhvati cjelokupni hidrogeološki-hidrološki sliv nekog područja. Zone sanitarne zaštite zahvata vode iz površinskih voda jezera i akumulacija određuju se kao zone zaštite krških izvora, ali uz specifičan pristup s obzirom na način prihranjivanja jezera (podzemno i naglašeno površinsko dotjecanje) i zaštitu vodnog prostora jezera. Jezera i akumulacije koje se koriste za vodoopskrbu i ona koja su potencijalna izvorišta vode za piće pripadaju prvim zonama zaštite. Stoga se na njihovom vodenom dijelu i u obalnom području treba zabraniti, odnosno kontrolirati, sve aktivnosti koje nisu u funkciji očuvanja kakvoće vode. Površine zaštite izvorišta vode za piće prikazane su u grafičkom prikazu 3f. “Zone zaštite izvorišta vode za piće i vodoopskrbni rezervati, kategorizacija voda i mora”. 1.2.6. Područja i dijelovi ugroženog okoliša Članak 15. Razgraničenje površina ugroženog okoliša obavlja se određivanjem granice područja vodotoka, mora i zraka koja su posebno ugrožena. Područja, cjeline i dijelovi ugroženih površina prikazani su u grafičkom prikazu 3g “Područja i dijelovi ugroženog okoliša: zraka, vode i mora”. Članak 16. Obalno područje mora uski je dio kopna na kojeg utječe blizina mora, i dio mora na koji utječe blizina kopna. Obalno područje mora podijeljeno je na kopneni i otočni dio. Svaki se sastoji iz zona u kojima su određena područja zabrane gradnje i jakih ograničenja. Odrednice i kriteriji za određivanje tih područja dane su u Planu prostornog uređenja (Knjiga 2). Članak 17. Prostor se prema osjetljivosti, a temeljem pokazatelja iz tablice 3., dijeli na 4 kategorije zaštite: Tablica 3: KRITERIJI RAZGRANIČENJA OSJETLJIVOSTI PROSTORA OSJETLJIVOST (kategorija zaštite) KRITERIJI I. kategorija sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - I. i II. zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - vodoopskrbni rezervat zaštićeno poljoprivredno tlo – I. kategorije obala mora - zabrana gradnje II. kategorija sanitarne zaštite izvorišta vode za piće – zona djelomičnog ograničenja sanitarne zaštite izvorišta vode za piće – neistraženo područje zaštićena prirodna baština – nacionalni park i strogi rezervat III. kategorija sanitarne zaštite izvorišta vode za piće – III. zona zaštićena prirodna baština – park prirode i posebni rezervat obala mora – jaka ograničenja IV. kategorija ostalo područje Razgraničenje površina osjetljivosti obavlja se određivanjem granica u prostornom planu uređenja općine i grada, a temeljem kriterija za: · sanitarnu zaštitu izvorišta vode za piće iz članka 126. ove Odluke, · zaštićeno poljoprivredno tlo iz članka 118. ove Odluke, · obalno područje iz točke 9. Plana prostornog uređenja (Knjiga 2), · zaštićenu prirodnu baštinu iz članka 109. ove Odluke. Površine prema osjetljivosti prostora prikazane su u grafičkom prikazu 3h. “Uvjeti za provođenje plana”. 1.3. Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni Članak 18. Razgraničenje prostora prema namjeni, te određivanje veličine, položaja i oblika prostora pojedine namjene provodi se prostornim planom uređenja općine i grada. Prostor se prema namjeni dijeli na: · površine naselja, · površine izvan naselja za izdvojene namjene, · poljoprivredne i šumske površine, i · vodne površine. Prostornim planom uređenja općine i grada može se obavljati razgraničenje unutar svake od navedenih namjena. Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju: 1. građevinska područja za: · površine naselja, i · površina izvan naselja za izdvojene namjene. 2. područja i građevine izvan građevinskog područja za objekte infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), zdravstvene i rekreacijske objekte, objekte obrane, objekte za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina i stambene i gospodarske objekte. Kriteriji za razgraničenje područja i građevine izvan građevinskog područja određeni su u članku 67. ove Odluke. Prostor za razvoj i uređenje prostora/površina naselja i izvan naselja, okvirno je prikazan u grafičkom prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora”. Planirane površine koje su manje od 25 hektara označene su simbolom. 1.3.1. Površine naselja Članak 19. Naseljem se razumijeva struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu. Razgraničenje površine naselja obavlja se određivanjem granica građevinskih područja, a prema kriterijima iz Plana. Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U njoj se smještaju osim stanovanja, sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, ugostiteljsko turistička, turistička – luke posebne namjene, i sl.), športsko–rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja, posebne namjene (interes obrane), i td. Naseljem uz obalu mora i voda smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora, jezera ili rijeka. 1.3.2. Površina izvan naselja za izdvojene namjene Članak 20. Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. One se kao izuzeci planiraju kao izdvojena građevinska područja prema pojedinim namjenama. U površinama izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje. Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, športsko-rekreacijska namjena, infrastrukturne građevine i ostale namjene. Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene obavlja se određivanjem granica građevinskih područja, a prema kriterijima iz Plana. Detaljnije razgraničenje građevinskih područja obavlja se razradom kriterija za osnovno razgraničenje, te ostalih odredbi Plana. Obavezno je obaviti daljnje razgraničenje prostora za: a) gospodarsku namjenu, na proizvodne i poslovne, b) ugostiteljsko-turističku namjenu, na turistička naselja, apartmanska naselja, vikend naselja, kampove, smještajne kapacitete (hotele, izletišta, domove) i luke nautičkog turizma, c) športsko-rekreacijsku namjenu, na športske centre i rekreacijska područja, te d) infrastrukturu, na infrastrukturne koridore i građevine, prometa, veze, vodoopskrbe, odvodnje i energetike. Razgraničenje se obavlja određivanjem granica u prostornom planu uređenja općine i grada. Članak 21. Razgraničenje površine izvan naselja za infrastrukturu obavlja se na: 1. površine za građevine prometa i građevine veza koje mogu biti kopnene (ceste, željeznice, terminali, naftovodi, optički kabeli, itd.), pomorske (luke, pristaništa, sidrišta, itd.) i zračne (aerodromi, helidromi), 2. površine za građevine vodovoda i odvodnje, vodozahvat i prijenos vode, te odvodnju oborinskih i otpadnih voda, i 3. površine za energetske građevine za proizvodnju, transformaciju i prijenos energenata (električna energija, plin, ugljen, nafta, itd.). Članak 22. Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica: · površina predviđenih za infrastrukturne koridore, i · površina predviđenih za infrastrukturne građevine. Površine za infrastrukturu određuju se prema kriterijima iz tablice 4. i grafičkom prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora”, 2a. “Energetski sustav, pošta i telekomunikacije” i 2b. “Vodnogospodarski sustav”, uvažavajući : · vrednovanje prostora za građenje, · uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, · mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, · mjere zaštite prirodnih vrijednosti, · mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa, i · mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš. Tablica 4: KRITERIJI RAZGRANIČENJA INFRASTRUKTURNIH KORIDORA (u metrima) SUSTAV PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE NAPOMENA vrsta kategorija vrsta postojeća planirana PROMETNI željeznica državna velikih učinkovitosti 6/13 400 jedno/dvokolosječna magistralna 6/11 200 jedno/dvokolosječna I. reda 6/11 200 jedno/dvokolosječna ceste državna autoceste 105 200 brze ceste 85 150 ostale 70 100 županijska županijske 40 70 naftovod državni međunarodni magistralni 40 100 magistralni 20 60 plinovod državni međunarodni magistralni 40 100 županijski magistralni 20 60 TELEKOMUNIKACIJE kablovska kanalizacija državni međunarodni 1 1 uz javne površine i građevine županijski magistralni 1 1 VODOOPSKRBA I ODVODNJA vodovodi državni magistralni 6 10 županijski ostali 6 10 kolektori županijski kolektor 6 ENERGETIKA naftovod državni međunarodni magistralni 40 100 magistralni 20 60 plinovod državni međunarodni magistralni 40 100 županijski magistralni 20 60 dalekovodi državni dalekovod 380 V 38 200 (60) projektirani dalekovodi 220 V 23 100 (50) projektirani županijski dalekovodi 110 V 19 70 (25) projektirani Članak 23. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja. Članak 24. Razgraničenje površina izvan naselja za infrastrukturne građevine provodi se određivanjem namjena, a prema kriterijima iz članka 67. ove Odluke. Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se na sljedeće namjene: 1. prometni sustav a) kopnene površine od značenja za prometni sustav · pozadinske lučke prometne zone, · kamionski terminal, · željeznički terminal, · ranžirni kolodvor, i sl. b) morske luke · luke otvorene za javni promet, · luke posebne namjene · zone sidrišta na moru, za velike brodove i tankere. c) zračne luke · međunarodne zračne luke, i · ostale zračne luke. 2. vodnogospodarski sustav a) vodoopskrba · akumulacija, · vodocrpilište (podzemni i nadzemni) b) korištenje voda · akumulacija za hidroelektranu, · akumulacija za industriju c) odvodnja otpadnih voda · uređaj za pročišćavanje i ispust. 3. elektroenergetski sustav a) proizvodni uređaji · hidroelektrana, i · termoelektrana b) transformacijski uređaji · rasklopno postrojenje, · elektrovučno postrojenje, · trafostanica TS 380/220/110 kW, · trafostanica TS 220/110 kW, i · trafostanica TS 110/X kW. Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti građevine vodnogospodarskog i elektroenergetskog sustava, te zone sidrišta na moru. 1.3.3. Poljoprivredne i šumske površine Članak 25. Razgraničenje namjene poljoprivrednih i šumskih površina obavlja se određivanjem granica u prostornom planu uređenja općine i grada. U prostornim planovima uređenja općine i grada treba detaljnije razgraničiti područje namjene na poljoprivredno tlo, šumsko tlo te ostalo poljoprivredno i šumsko tlo. Članak 26. Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se na temelju vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija. Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se minimalno na vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla. Kriteriji razgraničenja temelje se na grafičkom prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora” i vrednovanju tala Primorsko-goranske županije. Članak 27. Razgraničenje šumskih površina obavlja se temeljem kriterija o zaštitnoj funkciji šuma i njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih zona i trajne zaštite tla. Šumske površine razgraničuju se na gospodarske šume, zaštitne šume te šume posebne namjene. Detaljnije treba razgraničiti šume po namjeni temeljem kartografskog prikaza 1. “Korištenje i namjena prostora”, te dodatnih analiza. Članak 28. Razgraničenje ostalog poljoprivrednog i šumskog tla obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo je prostor na kojem se može koristiti prostor na način predviđen za šumsko ili poljoprivredno tlo. 1.3.4. Vodne površine Članak 29. Vodne površine razgraničuju se prema namjenama: · more (promet, ribarenje i marikultura, rekreacija), · vodotoci, i · jezera. Razgraničenje vodne površine provodi se sukladno razgraničenju namjene površine pripadajuće obale. Vodne površine naznačene su u grafičkom prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora”. Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se i na prostor ispod i iznad vodne plohe. Članak 30. Razgraničenje mora provodi se određivanjem namjene za: a) prometne djelatnosti, b) ribarenje, c) marikulturu, d) rekreaciju, i e) ostale djelatnosti. Morske površine namijenjene za prometnu djelatnost razgraničuju se na plovne putove, lučke bazene i sidrišta. Zone ribarenja utvrđene prema prirodnim vrstama i lovištima riba obuhvaćaju područje veće od akvatorija Županije. Uzgoj riba i školjaka (marikultura) može se odvijati u pogodnim područjima. Rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora namijenjenom za kupanje i rekreaciju širok minimalno 300 metara. Ostale namjene su eksploatacija podmorskih sirovina, razne podmorske aktivnosti, infrastrukturne građevine i instalacije i dr. Članak 31. Razgraničenje vodotoka obavlja se određivanjem namjene za vodotoke i to: 1. Kupa (vodotok I. kategorije) namijenjena je za vodu za piće, akvakulturu, za turizam i rekreaciju, 2. Čabranka (vodotok I. kategorije) namijenjena je za vodu za piće, akvakulturu, turizam i rekreaciju, 3. Kupica (vodotok I. kategorije) namijenjena je za vodu za piće, akvakulturu, turizam i rekreaciju, 4. Dobra s pritokama (vodotok I. i II. kategorije) namijenjena je za vodu za piće, akvakulturu, turizam i rekreaciju, 5. Rječina namijenjena je za energetiku (akumulacija Valići i planirana akumulacija Kukuljani), za vodu za piće i rekreaciju. Članak 32. Razgraničenje jezera obavlja se određivanjem namjene za: 1. Fužinsko jezero (Bajer) zajedno s jezerom Lepenica za energetiku, turizam i rekreaciju, 2. Lokvarsko jezero (Omladinsko) za energetiku, turizam i rekreaciju, 3. Jezero Križ potok (planirano) za vodoopskrbu, 4. Jezero Valići za energetiku i rekreaciju, 5. Jezero Kukuljani za vodoopskrbu i energetiku, 6. Tribaljsko jezero za rekreaciju i tehničke potrebe, 7. Jezero Njivice (otok Krk) za vodoopskrbu, 8. Jezero Ponikve (otok Krk) za vodoopskrbu, 9. Vransko jezero (otok Cres) za vodoopskrbu. 2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU Članak 33. Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru (veličina, obuhvat, zaštita prostora), a sukladno posebnom propisu. Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostor onih građevina koje su od interesa za državu i Županiju određuje se građevinskim područjima, trasom, lokacijom i ostalim kriterijima iz Plana, a sadržanim u: a) kartografskim prikazima: 1. Korištenje i namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi i mreže 3. Uvjeti zaštite i korištenja prostora b) tekstualnom dijelu: poglavlju III. točkama 2, 3, 5, 6, 7, 9. i 10. ove Odluke. 2.1. Građevine od važnosti za državu Članak 34. Planom se određuju sljedeće građevine od važnosti za državu: 1. Proizvodne građevine: a) Slobodna zona Škrljevo – postojeća građevina u proizvodno-poslovnom kompleksu Škrljevo-Kukuljanovo, b) Petrokemija na otoku Krku – postojeća građevina u proizvodnoj zoni u Omišlju, c) Rafinerija nafte na Urinju – postojeća građevina u proizvodnoj zoni na području Kostrene, d) Tvornica papira u Rijeci – postojeća građevina u poslovnoj zoni u Gradu Rijeci, e) Brodogradilište u Rijeci – postojeća građevina u proizvodnoj zoni Grada Rijeke od Kantride do Mlake, f) Remontno brodogradilište u Martinšćici – postojeća građevina u proizvodnoj zoni Martinšćica, istočno od Rijeke, g) Brodogradilište u Kraljevici – postojeća građevina u proizvodno-poslovnoj zoni na području Kraljevice. 2. Športske građevine su: a) Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica – postojeća građevina u Karlovačkoj županiji, koja se djelomično prostire na području općine Mrkopalj. b) Automotodrom na Grobničkom polju – postojeća građevina u športsko–rekreacijskoj zoni na Grobničkom polju. 3. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Pomorske građevine: · luka otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja: * Luka Rijeka (s bazenima Rijeka, Raša-Bršica, Bakar, izdvojenom zonom Škrljevo i bazenom Omišalj); · luke za posebne namjene: * prekrcajna luka – naftni terminal u Omišlju, * luka Kovčanje u Malom Lošinju (vojna i za potrebe tijela unutarnjih poslova); · granični pomorski prijelazi: * Rijeka I. kategorije, * Mali Lošinj II. kategorije. b) Željezničke građevine: · nova željeznička pruga velikih učinkovitosti: * (Trst – Kopar) – Lupoglav – Rijeka – Josipdol – (Karlovac) – Zagreb / Split – Dubrovnik, · magistralne pruge: * Rijeka – Delnice – Karlovac – Zagreb / Split (I. reda), * Rijeka – Šapjane – Ilirska Bistrica u Republici Sloveniji (I. reda), * Škrljevo – Bakar (pomoćna I. reda). · granični željeznički prijelaz međunarodnog značenja: * Šapjane I. kategorije. c) Cestovne građevine: · Autoceste i brze ceste: * Goričan - Zagreb – Rijeka sa prometnim čvorom Rijeka * (Trst)Pasjak / (Ljubljana) Rupa - Rijeka – Senj - Zadar – Split - I. etapa: Rupa – Rijeka – Senj – Otočac i - II. etapa – vanjska dionica: Rupa – Soboli – Križišće * čvor Križišće – čvor Šmrika (JTC) - most Krk - Omišalj, * čvor Matulji - tunel Učka (s vezama na luku Rašica-Bršica, Pazin i Buzet). · Granični cestovni prijelazi međunarodnog značenja: * Pasjak – Starod I. kategorije, * Šapjane – Ilirska Bistrica I. kategorije (planirani). d) Građevine zračnog prometa: · Zračna luka Rijeka u Općini Omišalj za međunarodni i unutarnji promet za prihvat i otpremu zrakoplova (sekundarna 4E kategorije). · Granični zračni prijelaz međunarodnog značenja: Rijeka II. kategorije e) Poštanske i telekomunikacijske građevine: · Građevine pošta: * Središte pošta u Rijeci, i * Poštansko središte (za robne pošiljke) u Rijeci. · Telekomunikacijske građevine međunarodne razine: * međunarodna centrala Rijeka II. kategorije, * tandem-tranzitna centrala Sušak i Rijeka, * radio relejne postaje Učka, Krk (Zidine) i Rab, * čvor u sustavu prijenosa Krk, * radijski koridori Učka - Umag, Nanos (R. Slovenija), Mirkovica, Krk (Zidine), Rab; Rab – Ćelavac, Kiršine (Pag), * međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka – Umag – (Italija); Rijeka – Delnice – Karlovac – Zagreb; Rijeka – Labin ; Rijeka – Krk – Senj / Rab – Novalja; podmorski Pula – Mali Lošinj – Zadar; alternativni Rijeka – (R. Slovenija) i Rijeka – Senj. 4. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Građevine sustava vodoopskrbe : · regionalni vodoopskrbni sustav. b) Građevine sustava odvodnje: · Sustav Rijeka, · Sustav Opatija (Ika / Ičići), · Sustav Crikvenica, · Sustav Mali Lošinj, i · Sustav Rab. 5. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Elektroenergetske građevine: · Proizvodne: * HE Rijeka, * HE Vinodol u Triblju, * HE Valići (planirana), * TE Rijeka (i planirani 2. Blok KPE). · Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće: * transformacijsko postrojenje: - TS Meline (380/220/110), - TS Pehlin (220/110/35). * Prijenosni dalekovodi 380 kV : - Meline – Divača, - Meline - CHE Obrovac, - Meline – Tumbri. * Prijenosni dalekovodi 2 x 220 kV : - Meline – Pehlin, - Pehlin - TE Plomin, - TS Meline - HE Senj, - Meline - HE Senj (planirani). * Prijenosni dalekovodi 220 kV: - Meline – Pehlin, - Meline - TE Rijeka, - Pehlin – Divača. * EVP: Moravice i Šapjane – Sušak – Ivani – Plase – Vrata – Delnice (planirani). b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina: · Naftovodi i produktovodi : * magistralni naftovod za međunarodni transport: Omišalj – Sisak, * magistralni naftovod: Omišalj – Urinj. · Plinovodi (planirani) : * magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula – Viškovo – Kamenjak – Delnice – Vrbovsko – Karlovac, * magistralni plinovod Kamenjak – Kukuljanovo – Urinj – Omišalj, * alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport podmorska dionica Pula – Plomin – Omišalj, i kopnena trasa Omišalj - Delnice – Republika Slovenija. 6. Građevine i kompleksi za potrebe obrane: 1. V-1, V-2, V-3, 2. Drgomalj, 3. Skrad, 4. Trsat, 5. Sv. Katarina, 6. Draga, 7. Supilova 16 (Zapovjedništvo), 8. Grobničko polje, 9. Kovačevo, 10. Klana, 11. Rojno, 12. Lisac, 13. Šapjane, 14. Kompleks Umpiljak, 15. Kovčanje, 16. Tovar, 17. Supetarska Draga, i 18. Barbatski kanal. 2.2. Građevine od važnosti za Županiju Članak 35. Planom se određuju građevine i zahvati od važnosti za Županiju: 1. Građevine društvenih djelatnosti: a) Srednje škole: · Delnice, · Čabar, · Brod Moravice, · Rijeka, · Kraljevica, · Bakar, · Dražice (Jelenje), · Kastav, · Opatija, · Crikvenica, · Novi Vinodolski · Krk, · Lošinj, · Rab. b) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite: · Delnice, · Kraljevica, · Opatija, · Rijeka, · Crikvenica, · Krk, · Veli Lošinj, · Kampor. c) Građevine športa i rekreacije: · Športski centri Bjelolasica, Platak, Snježnik, Tršće (Rudnik), · Športski kompleks u Rijeci za kopnene športove, · Športsko-rekreacijska zona na Grobničkom polju – postojeća građevina automotodroma · Športski centar za sportove na vodi i moru u riječkom prstenu. 2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Luke otvorene za javni promet: · Rijeka, · Krk, · Rab, · Mali Lošinj, · Cres, · Lovran, · Opatija, · Kraljevica, · Bakar, · Omišalj, · Crikvenica, · Novi Vinodolski. b) Trajektne luke: · Porozina, · Valbiska, · Merag, · Mišnjak, · Stara Baška (planirana), · Supetarska Draga (planirana). c) Luke posebne namjene: · prekrcajna luka naftnih derivata u Bakarskom zaljevu, · luke u funkciji brodogradilišta “3. maj”, “Viktor Lenac”, “Mali Lošinj” i “Kraljevica”, · luka za djelatnost ribarstva u Rijeci, · luke nautičkog turizma: Opatija, Ičići, Punat, Cres, Mali Lošinj, Rab i Supetarska Draga, te planirane u naseljima Lovran, Rijeka, Bakar, Crikvenica, Novi Vinodolski, Krk, Stara Baška, Nerezine i Mali Lošinj. 3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Ostale državne ceste: · Rijeka – Zagreb “Lujziana” (Orehovica – G. Jelenje – Delnice – Skrad – Vrbovsko – Karlovac), · (granica Republike Slovenije) - Prezid - Delnice – čvor Lučice, · čvor Vrbovsko - Ogulin, · (granica Republike Slovenije) - Brod na Kupi - Delnice - čvor Lučice – Mrkopalj – Begovo Razdolje – (Bjelolasica – Jasenak), · čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj, · čvor Oštrovica - čvor Meja, · Omišalj - zračna luka na otoku Krku, · Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj, · Brestova / Plomin (trajekt) - Porozina - Cres - V. Lošinj, · čvor Škurinje - Luka Rijeka – zapad (planirana), · čvor Škurinje - zemaljsko-pomorski putnički terminal Rijeka (planirana), · čvor Draga - Brajdica (planirana dionica) – putnički terminali – Krnjevo – Diračje – Kastav (postojeća dionica), · čvor Čavle - čvor Sveti Kuzam (JTC) - luka Bakar (planirana), · Pula - M. Draga (postojeća dionica) i Opatija - čvor Matulji (planirana dionica), · Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga - Rab - Mišnjak (trajekt) – Biškupica (planirana). b) Osnovne županijske ceste : · (državna cesta) – Čabar – Brod na Kupi – Brod Moravice – (“Lujziana”), · (“Karolina”) Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine - Hreljin – Meja, · (“Lujzijana”) Vučinići – Moravice (željeznički terminal), · Brod Moravice – Razdrto – Blaževci – Lukovdol , · (“Lujzijana”) – čvor Ravna Gora – (“Karolina”) – (Vrelo, Bjelolasica – Jasenak), · Begovo Razdolje – Begova cisterna (veza na Ravnu Goru – Jasenak), · (“Karolina”) – Lokve (Omladinsko jezero), · čvor Oštrovica – G. Jelenje – Mrzle Vodice – Crni Lug, · (“Lujzijana”) - Platak, · (državna granica) Pasjak – Rupa (raskrižje) – Marčelji – Viškovo – čvor Rujevica – Vukovarska ulica u Rijeci, · veza na Klanu, · Rijeka – Drenova – Saršoni - Marčelji, · (od nove ceste Brajdica – Draga) - Vežica – (Orehovica), · (od nove ceste Brajdica – Draga) – Kostrena, · Orehovica – Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo - Kastav - Matulji – Veprinac – Vela Učka, · Čavle – Dražice – Lopača – Drenova, · Ičići – nova državna cesta – čvor Veprinac – Veprinac (raskrižje), · Rupa (granica Slovenije) – Rupa (raskrižje) – Permani – Jušići – Matulji – čvor Matulji, · Vodice (državna granica) – Mune – Permani – Breza, · Mošćenička Draga – Medveja – Lovran – Opatija – Rijeka – Kostrena – Bakar – Kraljevica – čvor Šmrika, · Čandekova ulica (u Rijeci) – (cesta Diračje – Kastav) – Belići – Jušići, · Veprinac – Lanišće (cesta u funkciji park šume Učka), · Žrnovnica – Alan – Krivi Put, · Novi Vinodolski – Bater - Breza – Jasenak, · Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće – Meja - Praputnjak - Krasica - Sveti Kuzam, · Novi Vinodolski - Bribir, · Novi Vinodolski - Lukovo – Fužine – “Lujzijana”, · Mali Lošinj – Veli Lošinj, · Mali Lošinj – zračna luka Mali Lošinj, · Cres – (spoj grada na državnu cestu), · Krk – Baška, · Krk – Dobrinj – Šilo, · Malinska – Sv. Vid Miholjice – Kras, · Vrbnik – Garica, · Supetarska Draga – Lopar, · Barbat – Rab – Kampor – Ružići, · tunelska obilaznica grada Rijeke - III. koridor (planirana). c) Granični cestovni prijelazi II kategorije: · Prezid – Babno polje, · Brod na Kupi – Petrina, · Rupa – Jelšane. d) Granični cestovni prijelazi za pogranični promet: · Čabar – Potplanina, · Zamost – Osilnica, · Vele Mune – Starod, Lipa- Novokračine,Prezid – Novi kot i Blaževci – Sodevci. 4. Građevine zračnog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Zračne luke: · Mali Lošinj (i tercijarna 1A kategorije), · Rab (2C/1A kategorije) – planirana. b) Zračna pristaništa: · Grobnik, · Unije. c) Sezonski granični zračni prijelazi od međunarodnog značenja II kategorije: · Mali Lošinj, · Rab. 5. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Telekomunikacijske građevine su: · tandem-tranzitna centrala Sušak i Kozala, · radio relejne postaje Rijeka, Mali Lošinj, · radijski koridori Učka – Rijeka; Rab - Mali Lošinj, · magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka – Pazin; Rijeka – Labin; Rijeka – Delnice – Ogulin / Karlovac; Rijeka – Krk – Rab – Pag, alternativni pravci: Rijeka – Senj; Pula – Mali Lošinj – Novalja; Mali Lošinj – Krk – Senj, te prsten: Delnice – Čabar – Lokve – Delnice; Njivice – Šilo – Crikvenica i Cres – Rab , · mjesne pristupne centrale Opatija, Delnice i Krk, te planirane Crikvenica, Rab i Mali Lošinj. b) Poštanske građevine su: · postojeći poštanski uredi koji pripadaju Središtu pošta Rijeka, njih 108, raspoređeni po operativnim jedinicama u Crikvenici, Delnicama, Krku, Malom Lošinju, Rabu, Opatiji, kao i dvije operativne jedinice u Rijeci od kojih jedna pokriva područje Grada, a druga prsten oko Grada Rijeke. 6. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava: a) “Rijeka”, b) “Novi Vinodolski”, c) “Lokve”. 7. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Kostrena - Urinj, b) Kraljevica, c) Omišalj, d) Novi Vinodolski, e) Njivice - Malinska, f) Krk, g) Punat, h) Baška, i) Cres, j) Veli Lošinj, k) Lopar. 8. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Proizvodne : · CHE Vrelo, · RHE Lepenica, · HE Zeleni vir, b) Transformacijske stanice : · Rijeka 110/35kV, · Krasica 110/35 kV, · Delnice 110/35 kV, · (HE) Vinodol 110/35 kV, · Crikvenica 110/20 kV, · Krk 110/35 kV, · Omišalj 110/10 kV, · Mali Lošinj 110/35 kV, · Rab 110/20 kV, · Matulji 110/10(20) kV, · Lovran 110/10(20) kV, · Sušak u gradu Rijeci (planirana 110/20 kV), · Turnić u gradu Rijeci (planirana 110/20 kV), · Zamet u gradu Rijeci (planirana 110/20 kV), · Ivani (planirana 110/20 kV), · Kraljevica (planirana 110/20 kV), · Dunat na Krku (planirana 110/20 kV), · Loznati na Cresu (planirana 110/20 kV), · Mali Lošinj (planirana 110/20 kV), · Novi Vinodolski (planirana 110/20 kV), · Plase (planirana 110/20 kV), · Gerovo (planirana 110/20 kV), i · Vrbovsko (planirana 110/20 kV). c) Distribucijski dalekovod 110 kV: · HE Vinodol - Delnice, · HE Vinodol - HE Gojak, · Pehlin - Matulji, · Delnice - EVP Moravice, · Moravice - Švarče, · Matulji - Ilirska Bistrica, · Matulji - Lovran – TE Plomin, · Meline - Krasica, · Vinodol - Crikvenica, · Crikvenica - Senj, · Crikvenica - Krk, · Kraljevica - RS Omišalj, · Krk - Lošinj, · Krk - Rab, · Rab – Novalja, · Meline – HE Vinodol, · Meline – HE Vinodol (planirana 2 x 110 kV), · Rijeka – HE Valići (planirana 2 x 110 kV), · Krasica – Ivani (planirana 2 x 110 kV). 9. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) MRS (mjerno redukcijske stanice): · Viškovo, · Kamenjak, · Delnice, · Vrbovsko. b) RS (redukcijske stanice): · Kukuljanovo 1, · Kukuljanovo 2 , · Urinj, · Omišalj. c) županijska plinska mreža. 10. Građevine za postupanje s otpadom: a) Centralna zona za gospodarenje otpadom, b) Reciklažna dvorišta s transfer stanicom u gradovima: Delnice, Rijeka, Novi Vinodolski (Crikvenica) i Rab, i c) Transfer stanice u gradovima: Čabar, Vrbovsko, Vrbnik, Cres i Mali Lošinj. 2.3. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš Članak 36. Ovom Odlukom određuju se građevine i zahvati u prostoru, pored propisom određenih građevina i zahvata, za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš: 1. Građevine za postupanje s otpadom: · građevine za obradu, skladištenje i odlaganje opasnog otpada, · građevine za obradu, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada, · građevine za obradu komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, · građevine za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, · odlagališta inertnog otpada, · građevine za biološku obradu otpada. 2. Energetske građevine: · elektroenergetske građevine, hidroelektrane instalirane snage 1 MW i više · skladištenje nafte i transport nafte s pripadajućim građevinama, · skladišta nafte i njezinih tekućih derivata kao samostalne građevine, · kotlovnice snage veće od 10 MJ/s na plin i lož ulje i 1 MJ/s na kruto gorivo. 3. Vodne građevine: · sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta 2000 ES (ekvivalentnih stanovnika) i više. 4. Proizvodne građevine: · za proizvodnju kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana kapaciteta 2 000 t/god. i većeg, · za proizvodnju i obradu metala kapaciteta 5 000 t/god. i većeg, · za proizvodnju stakla, kapaciteta 10 000 t/god. i više, · za proizvodnju vapna, kapaciteta 2 000 t/god. i većeg, · za proizvodnju kože i krzna (štavljenje i obrada, dorada i bojenje krzna) kapaciteta 5 t/god. i većeg, · za preradu drva i proizvodnju poluproizvoda od drva (furnira, šper ploča, panel ploča, iverica i sl.) kapaciteta 1 000 t/god. i većeg, · slatkovodni ribnjaci: za salmonide godišnje proizvodnje 2 t i veće, a za ciprinide površine 50 ha i veće. 5. Površinska eksploatacija gline, šljunka, pijeska i građevno-tehničkog kamena utvrđenih eksploatacijskih rezervi većih od 100 000 m3. 6. Građevine u zaštićenom području · građevine u slivnim područjima izvorišta vode za piće koje proizvode ili koriste opasne tvari (prema Zakonu o vodama i Uredbi o klasifikaciji voda), · građevine na području zaštićenog krajolika namijenjene turizmu (većeg kapaciteta), · građevine i zahvati izvan građevinskog područja smještene dijelom ili cjelovito u I. ili II. kategoriji osjetljivosti prostora, i · melioracijski zahvati namijenjeni poljoprivredi. 7. Građevne cjeline · autobusne terminale i garaže javnog prijevoza. 8. Građevine za specifične grane športa i rekreacije, koji se odvijaju isključivo u prirodnim okruženjima izvan građevinskog područja (zmajarstvo, alpinizam, rafting, jedrenje, ronjenje i sl.). Prostornim planom uređenja općine i grada može se utvrditi obveza izrade procjene utjecaja na okoliš i za zahvate koji nisu određeni ovim Planom ili propisima, a koji mogu imati nepovoljan utjecaj na okoliš. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU Članak 37. Planom su određeni gospodarski sadržaji sljedećih djelatnosti: a) Šumarstvo, b) Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo, c) Ugostiteljstvo i turizam, d) Ostale gospodarske djelatnosti. Namjena i uvjeti smještaja pojedinih sadržaja detaljnije se određuju prostornim planom uređenja općine i grada temeljem načela, uvjeta i mjera ovog Plana. 3.1. Šumarstvo Članak 38. Šumske površine po namjeni dijele se na: a) gospodarske šume namijenjene prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, b) zaštitne šume namijenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih građevina, c) šume posebne namjene koje čine: · šume i dijelovi šuma registrirani kao građevine za proizvodnju šumskog sjemena, · šume koje se nalaze unutar područja zaštite prirodne baštine, · šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama općenarodne obrane, i drugim potrebama utvrđenim posebnim propisima, · šume namijenjene za odmor i rekreaciju. 3.2. Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo Članak 39. Poljoprivredne površine dijele se prema namjeni na: a) vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji (oranice i vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade i sl.), i b) ostale obradive površine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji u najmanje 50 % površine: - pretežito krški pašnjaci, i - ostatak (ribnjaci, bare i tršćaci, i sl.). Članak 40. Osnovne poljoprivredne, stočarske i ribarske djelatnosti po mikroregijama su: · područje Gorskoga kotara: stočarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači, slatkovodno ribarstvo, ratarstvo, povrćarstvo, kontinentalno voćarstvo, gljivarstvo i uzgoj planinskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja, · područje priobalja: ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, morsko ribarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo, kontinentalno i mediteransko voćarstvo i vinogradarstvo, i · područje otoka: ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, morsko ribarstvo, marikultura, mediteransko voćarstvo - posebice maslinarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja. Članak 41. U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti razvitak konvencionalne, a predvidjeti i promovirati razvitak ekološke poljoprivrede. Ekološka poljoprivreda, (također organska ili biološka) je poljoprivredna proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i drugih agrokemikalija. Konvencionalna poljoprivreda je ona proizvodnja koja uz pomoć mehanizacije, agrokemikalija, novostvorenih sorti i pasmina, te uz velike količine energije, uspijeva postići vrlo visoke prinose. Članak 42. Područja za uzgoj riba i školjaka (akvakultura) moraju imati zadovoljavajuće biofizičke karakteristike (izloženost otvorenom moru, dubina, vjetar, valovi, pridnena topografija, struktura sedimenata, mutnoća, kakvoća voda, itd.), znanstvenom provjerom utvrđen mogući kapacitet i veličinu zahvata, te potrebnu infrastrukturu (pristupni putovi, komunikacije, električna energija, proizvodnja hrane za uzgoj, itd.). Djelatnost akvakulture može se odvijati u svim područjima, osim na: · kojima prevladava nepovoljna hidrodinamika, nezadovoljavajući higijenski uvjeti i eutrofna područja s rizicima cvatnje toksičnih fitoplanktona, · kojima je izraženo onečišćenje zbog blizine urbanih centara, lučkih i industrijskih djelatnosti, · područjima od veće gospodarske važnosti i intenzivne rekreacijske aktivnosti, · područjima posebne namjene (npr. vojna područja), · osjetljivim dijelovima posebno zaštićenih područja. · kojima je intenzivan pomorski promet, 3.3. Ugostiteljstvo i turizam Članak 43. Namjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam je osim u građevinskim područjima naselja, iznimno predviđena i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja. Kriterije za raspored, vrstu, kapacitet i veličinu, i ostale pokazatelje ugostiteljsko-turističkih područja, mora se provoditi u skladu s kvalitativnim značajkama prostora osobito: · ponudu na turističkom tržištu je nužno prilagoditi globalnoj strategiji razvitka Županije, · izgradnju novih kapaciteta u turizmu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude, · prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte stimulirati izgradnju samo viših i visokih kategorija (npr. za hotele s četiri i pet zvjezdica), · dati prednost poboljšanju infrastrukture i zaštiti okoliša, · gradnju novih građevina ostvariti na prirodno manje vrijednim područjima, i uklapati ih u oblike gradnje lokalnog ambijenta, · osigurati prostore za nove i atraktivne sadržaje, kao npr. golf igrališta, reprezentativni turističko-rekreacijski sadržaj za visoki turizam, (ronjenje, jedrenje, rafting, jahanje) i sl. Planirana strategija razvitka turizma i ugostiteljskih djelatnosti Županije je ostvarivanje veće kvalitete usluga s znatno bogatijom ponudom raznih kulturnih rekreacijskih, izletničkih i drugih sadržaja. Članak 44. Ugostiteljsko-turistička područja su prostori na kojima su prevladavajuće djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima. Ugostiteljsko-turistička područja su: a) obalno područje od Brseča do Preluke, i od rta Oštro do autokampa “Sibinj” b) u kontinentalnom dijelu Županije to su: dijelovi Učke i Lisina, Platak, Gerovo – Tršće, dijelovi doline Kupe, prostor između Ravne gore – Mrkoplja – Lokava – Fužina, i područje Bribirskih šuma (Lukovo, Breza), c) otoci su gotovo u cjelosti turistička područja i to na Krku obalno područje od Njivica i Klimna do Baške, čitavi otoci Cres, Lošinj i Rab i manji otoci Unije, Susak i Ilovik. Članak 45. Unutar ugostiteljsko-turističkih područja predviđaju se ugostiteljsko-turističke površine i lokaliteti u sklopu naselja, a iznimno u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja. Izdvojena ugostiteljsko-turistička područja planiraju se bez nove stambene gradnje. Ugostiteljsko-turističke površine dijele se na: a) Turistička naselja, koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma, kao što su apartmanska naselja, vikend naselja, kampovi, ostali smještajni kapaciteti, luke nautičkog turizma, športske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd.; b) Apartmanska i vikend naselja, koja čine područja pretežito sezonskog stanovanja s pratećim funkcijama (uslužnim, rekreativnim, kulturnim, zabavnim, itd.). Smještaju se uz ugostiteljsko-turističke namjene ili stambene zone; c) Kampove koji su istih karakteristika kao apartmanska i vikend naselja, samo što su im stambene jedinice pokretne; d) Smještajne kapacitete, u pravilu pojedinačne građevine (hoteli, izletišta, domovi i sl.) koji se smještaju u ugostiteljsko-turističke namjene ili stambene zone, ali koji mogu formirati i zasebne komplekse; e) Luke nautičkog turizma koje se razvrstavaju na: · Sidrište, dio vodenog prostora opremljenog plutačama za privez plovila u uvali zaštićenoj od nevremena, · Privezište, dio obale uređen za pristajanje svih vrsta i veličina plovila, · Turistička luka, posebna luka ili dio luke javnog prometa koja pruža uslugu veza i najpotrebnije usluge plovilima i nautičkim turistima, · Marina, luka koja pruža usluge veza, čuvanja, održavanja i servisiranja plovila, te usluge opskrbe i prehrane nautičkim turistima, · Nautičko-turistički centar, luka u kojoj je organizirano obavljanje i pružanje svih usluga iz djelatnosti nautičkog turizma; Luke nautičkog turizma prvenstveno treba smještati i graditi unutar naselja s već izgrađenom lukom, a osobito u okviru ili uz demografski oslabljena otočna naselja. Pri izgradnji luka nautičkog turizma ne dopuštaju se veće promjene obalne linije nasipavanjem i otkopavanjem obale. Prostori za čuvanje i održavanje plovila koji su odvojeni od luka nautičkog turizma (spremište, zimovnik) smatraju se poslovnom zonom. 3.4. Ostale gospodarske djelatnosti Članak 46. Gospodarska namjena predviđa se u građevinskim područjima naselja, a iznimno i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja. Ovim se Planom određuju samo gospodarske zone u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja u kojima se smještaju proizvodno-poslovne djelatnosti, bez stambene izgradnje. Razlikuju se dvije osnovne namjene: · proizvodne: veliki industrijsku kompleksi (proizvodnja, prerađivačka industrija, obrtništvo, i sl.), i · poslovne: manji proizvodni i skladišni kompleksi, (trgovina, manji proizvodni pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge, i sl.). Raspored gospodarskih djelatnosti na proizvodne i poslovne određuje se temeljem kriterija iz članka 63. ove Odluke, vrednujući specifičnosti svake pojedine gospodarske djelatnosti. Određivanje namjene gospodarskih građevinskih područja treba obuhvaćati procjenu utjecaja na onečišćenje okoliša, ugrožavanja krajolika, učestalosti količine i vrste prometa, vrste i kapaciteta infrastrukture, broja radnih mjesta itd. Temeljem navedenih kriterija obavlja se razgraničenje gospodarske namjene na proizvodne i poslovne. U proizvodne namjene smještaju se prvenstveno proizvodne djelatnosti koje imaju nepovoljniji utjecaj na okoliš. Prostorni razmještaj proizvodnih i poslovnih namjena treba bazirati na sadašnjem razmještaju gospodarstva, stvarnih prostornih mogućnosti, planiranog sustava centara i mreža naselja, rasporeda stanovništva i povezanosti s osnovnom prometnom i drugom infrastrukturom. Veće skladišne i industrijske zone čine s površinama za infrastrukturne građevine iz članka 24 funkcionalno jedinstvo. Članak 47. Raspored proizvodnih kapaciteta i poslovnih sadržaja u prostoru mora se prilagoditi ovim postavkama: · planirati ih pretežito u novijim proizvodnim ili poslovnim zonama, gdje su do sada izgrađeni dijelovi tih zona i osnovna infrastrukturna mreža, · u planiranim proizvodno-poslovnim zonama, gdje još nije započeta izgradnja i gdje su troškovi pripreme, opremanja i uređenja zemljišta visoki, nužno je udruživanje više korisnika zone radi smanjenja jediničnih troškova izgradnje, · u urbanim sredinama gdje postoji niz mogućnosti za intezivnije korištenje poslovnog prostora, prenamijeniti prostor za tercijarne i kvartarne djelatnosti, · u ruralnim sredinama postojeće nedovoljno iskorištene kapacitete predvidjeti za preradu poljoprivrednih i stočarskih proizvoda te morskog ulova, · za pojedinačne poslovne zone s posebnim lokacijskim zahtjevima, prije određivanja lokacije izraditi propisana prethodna istraživanja, · smanjivati razlike u gustoći naseljenosti između Grada Rijeke i riječkog prstena, te preostalog dijela Županije, · disperziju i raspored radnih mjesta prilagoditi s postojećim i planiranim područjima stanovanja, · obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje, · u okviru postojećih litoralnih zona postupno provoditi prenamjenu prostora za izrazito litoralne djelatnosti, · kvalitetne poljoprivredne površine zaštititi od prenamjene odnosno izgradnje trajnih građevina, · vrednija šumska područja zaštititi od prenamjene odnosno izgradnje trajnih građevina, · poboljšati prometnu povezanost Županije s područjem šireg zaleđa i istodobno poboljšati prometnu povezanost unutar same Županije (zaleđe i otoci), · postupno rješavati probleme ostale infrastrukture, posebno izgradnje vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, kako bi se sačuvala većina izvorišta pitkih voda, · smještaj novih građevina i daljnji rad postojećih prilagoditi zahtjevima zaštite okoliša. Članak 48. Planirane, odnosno postojeće gospodarske zone su: 1. Proizvodne: · riječka proizvodna zona od Kantride do Mlake, djelomično za postojeću industriju čija djelatnost je neposredno vezana uz obalu mora, a djelomično s mogućnošću prenamjene za potrebe luke, brodogradnje, željeznice, naselja, · postojeća proizvodna zona na području Martinšćice (remontno brodogradilište), · postojeće proizvodne zone na području Kostrene (rafinerija nafte, termoelektrana), · proizvodno-poslovni kompleks Škrljevo - Kukuljanovo namijenjen slobodnoj zoni, raznovrsnoj industriji, velikim skladištima i servisima, lučkim pozadinskim skladištima i ostalim djelatnostima koje zadovoljavaju zaštitne mjere ovog Plana, · proizvodne i poslovne zone na području Kraljevice (brodogradilište, te servisi i skladišta), · proizvodna zona (petrokemije) u Omišlju. 2. Poslovne: · zone na potezu Martinčovica - Miklavija, namijenjene proizvodnoj djelatnosti, · niz zona na potezu Matulji - Jušići - Jurdani - Mučići - Permani, za proizvodnu (industrijsku i obrtničku) djelatnost i poslovne sadržaje (skladišta, servise itd.), · niz manjih poslovnih zona u riječkom prstenu, a iznimno u Rijeci (tvornica papira), · više manjih poslovnih (višenamjenskih) zona u gravitacijskom području Crikvenice i Novog Vinodolskog, · u više proizvodnih i poslovnih zona na potezu Delnice – Lokve – Fužine i Delnice – Gerovo – Prezid za drvnu industriju, te prateću proizvodnu djelatnost i obrt, · jedna proizvodna zone uz autocestu Rijeka – Zagreb u Vrbovskom, · dvije višenamjenske gospodarskih zone na graničnim područjima prema Sloveniji u području Čabra i Vrbovskog, i · druge zone od interesa lokalne samouprave. Članak 49. Određuju se sljedeća načela osnovnog rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadržaja u prostoru: · veće gospodarske zone (proizvodne i poslovne) funkcionalno povezati s razvojem lučkog sustava i željezničkog čvora, · u pozadinskim gospodarskim zonama na Škrljevo-Kukuljanovu namijeniti veće površine za razvoj kompleksne proizvodno-poslovne slobodne (carinske) zone izvan riječke luke, s više tranzitnih zona za potrebe srednjoeuropskih zemalja, u kojima bi se mogli smjestiti razni proizvodni pogoni, skladišta, robni terminali, tehnološki parkovi i centri, radionice, uredi i druge poslovne građevine, · u Luci Rijeka dio prostora namijeniti za razvoj slobodne zone, · za pojedine pogone iz proizvodnih zona u gradovima i naseljima omogućiti preseljenje (npr. stare rafinerije nafte s Mlake iz središta Rijeke), · ostale manje proizvodne i poslovne zone planirati disperzno i decentralizirano, · posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost. Gospodarska djelatnost može se locirati u obalnom području mora, rijeka i jezera, samo ako njihova tehnologija rada to uvjetuje. Odredbe za provođenje prostornog plana Primorsko-goranske županije - drugi dio |
|||||||||||||||
