 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK - 1. dio 4. Utvrđivanje dohotka od drugih samostalnih djelatnosti Članak 43. (1) Dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točke 2. i 3. Zakona utvrđuje se kao razlika između ostvarenih primitaka i izdataka. (2) Poreznim obveznicima za dohodak od druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 2. Zakona mogu se priznati stvarno nastali izdaci, na temelju urednih, točnih i vjerodostojnih isprava, u godišnjem obračunu na temelju podnesene godišnje porezne prijave. Stvarno nastali izdaci priznaju se nakon što se primici umanje za u poreznom razdoblju uplaćeni iznos doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje prema visini primitka u skladu s posebnim zakonom. (3) Stvarno nastalim izdacima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se osobito izdaci za službena putovanja do visine i pod uvjetima propisanima člankom 12. stavak 2. točke 1., 2., 5., 13. i 14. te stavak 6. ovoga Pravilnika, te izdaci za uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona. (4) Poslovnim izdacima obveznika poreza na dohodak od povremenih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. Zakona smatra se iznos u visini 25% od ostvarenih primitaka i uplaćeni iznos doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje iz primitka u skladu s posebnim zakonom te izdaci za uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona. Uplaćeni iznos doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje priznaje se nakon što se ostvareni primici umanje za izdatke u visini 25% od ostvarenih primitaka. (5) Poslovnim izdacima poreznih obveznika koji kao znanstvenici, umjetnici, stručnjaci, novinari i drugi u okviru drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. Zakona povremeno ostvaruju autorske naknade smatra se iznos u visini 40% od ostvarenih primitaka, te izdaci za uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona. (6) Autorskim naknadama kod kojih se prema stavku 5. ovoga članka priznaju izdaci u visini 40% od ostvarenih primitaka, smatraju se primici ostvareni kao naknade za korištenje ili za pravo na korištenje bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili znanstveno djelo, patent, zaštitni znak, nacrt, model, plan, tajne formule ili postupke, obavijesti o industrijskom, komercijalnom ili znanstvenom iskustvu, a i srodna prava, sve u skladu s posebnim zakonom, pod uvjetom da se ne ostvaruju u okviru nesamostalnog rada ili samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona. (7) Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja kao športaši, od koje se dohodak na njihov zahtjev oporezuje po odbitku na način propisan za druge povremene samostalne djelatnosti, priznaju se poslovni izdaci u visini 25% ostvarenih primitaka te plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje iz primitka po posebnom zakonu, ako nisu osigurani kao osobe koje obavljaju športsku djelatnost slobodnog zanimanja i ako taj doprinos ne plaćaju po rješenju. (8) Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja kao novinari, od kojih se dohodak na njihov zahtjev oporezuje po odbitku kao druge povremene samostalne djelatnosti, priznaju se poslovni izdaci u visini 25% ostvarenih primitaka te plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje iz primitaka po posebnom zakonu, ako nisu osigurani kao osobe koje obavljaju novinarsku djelatnost slobodnog zanimanja i ako taj doprinos ne plaćaju po rješenju. Tim poreznim obveznicima mogu se priznati izdaci u visini 40% ostvarenih primitaka, ako u okviru tih djelatnosti stvaraju autorska djela. (9) Poreznim obveznicima koji kao umjetnici obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja, od koje se dohodak na njihov zahtjev oporezuje po odbitku na način propisan za druge povremene samostalne djelatnosti, priznaju se poslovni izdaci u visini 40% ostvarenih primitaka. R1 R2 (10) Poreznim obveznicima koji obavljaju druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 2. točke 4. i stavka 4. točke 2. i 3. Zakona, od kojih se dohodak oporezuje po odbitku, na način iz stavka 2., 4. i 5. ovoga članka, ne priznaju se izdaci otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. (11) Porezni obveznici koji obavljaju druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. Zakona mogu na vlastiti zahtjev dohodak utvrđivati u skladu s člankom 18. do 22. Zakona. Zahtjev za promjenom načina oporezivanja obvezni su podnijeti do kraja tekuće za iduću godinu. (12) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka porezni obveznici mogu umjesto dohotka utvrđivati dobit i plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Zahtjev za prelazak na utvrđivanje dobiti i obratno, obvezni su podnijeti do kraja tekuće za iduću godinu. VI. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA Članak 44. (1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od izdavanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnih stvari bez obzira na njihovu veličinu, količinu i/ili broj, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih prava te od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. (2) Pri utvrđivanju dohotka ostvarenog od zakupnine ili najamnine na ime izdataka odbija se 30% od ostvarenih primitaka, a pri utvrđivanju dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba odbija se izdatak u visini 50% od ostvarenih primitaka. Osobni odbitak iz članka 29. odnosno članka 40. Zakona ne priznaje se. (3) Ako je pri utvrđivanju dohotka iz stavka 2. ovoga članka najamnina ili zakupnina prijavljena u nerealnom iznosu, utvrdit će je Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se nekretnina nalazi ili imovinsko pravo daje na korištenje. (4) Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu s odredbama članka 18. do 22. Zakona, i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam. U tom je slučaju obvezan, prije početka godine u kojoj prelazi na utvrđivanje dohotka od imovine na način propisan za samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti pisanu izjavu (zahtjev) za upis u registar obveznika poreza na dohodak, propisan za samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva. (5) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam odnosno zakup nekretnina i po toj je osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost, dohodak obvezno utvrđuje u skladu s odredbama članka 18. do 22. Zakona i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam, te ima druga prava i obveze propisane za dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci l., 2. i 3. Zakona. (6) Autorskim pravima smatraju se među ostalim prava na: pisana i govorna djela, djela glazbene i likovne umjetnosti, znanstveni ili tehnički radovi (crteži, planovi, zemljovidi, skice i drugo) i pronalasci, u skladu s posebnim zakonom. (7) Pravima industrijskog vlasništva smatraju se među ostalim: pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo. Ako se ova prava kao i prava iz stavka 6. ovoga članka ustupaju drugima unutar samostalne djelatnosti, dohodak ostvaren po toj osnovi smatra se dohotkom od samostalnih djelatnosti prema članku 15. stavci 1. i 2., odnosno stavku 4. Zakona, a ne dohotkom od imovinskih prava. (8) Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi sljednici (nasljednici ili stjecatelji) ako stečena imovinska prava (autorska prava i prava industrijskog vlasništva) ustupaju uz naknadu na određeni rok. Ograničeno vrijeme ustupanja prava postoji i onda ako ugovorom rok prestanka korištenja prava nije utvrđen. Ne radi se o dohotku od imovinskih prava u slučaju ako umjetnici, znanstvenici ili pronalazači ustupaju pravo na vlastita autorska djela, već se po toj osnovi ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 2. točka 2. odnosno stavak 4. točka 3. Zakona. (9) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak od otuđenja nekretnina prema članku 23. stavci 5., 6. i 7. Zakona. Pri utvrđivanju dohotka danom nabave nekretnine smatra se nadnevak kupoprodajnog ugovora, odnosno u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji dan kada je izgrađena nekretnina osposobljena za upotrebu. (10) Ako je nekretnina stečena darovanjem i otuđena u roku tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 9. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave od strane pravnog prednika (darovatelja), a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave. (11) Dohodak od imovinskih prava utvrđuje se kao razlika između ostvarenih primitaka i stvarno nastalih izdataka, ali se izdaci tijekom poreznog razdoblja ne mogu odbijati, već se uzimaju u obzir tek pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava, ako po toj osnovi porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu. (12) Izdacima koji se porezno priznaju pri utvrđivanju dohotka od imovine i imovinskih prava iz stavaka 4., 5. i 11. ovoga članka, smatraju se i uplaćene premije osiguranja u skladu s člankom 9. stavak 7. Zakona, koje se priznaju u godišnjem obračunu poreza na dohodak. VII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA Članak 45. (1) Dohodak od kapitala utvrđuje se kao primitak po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, kamata, udjela u dobiti članova uprave i zaposlenika trgovačkih društava ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava za privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) na teret dobiti tekućeg razdoblja. Dohotkom od kapitala smatraju se i izuzimanja vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava po osnovi rashoda iz članka 5. stavak 18. i 19. i članka 7. stavak 1. točka 6. Zakona o porezu na dobit za koje se ne tereti odgovorna osoba, ako su ovlašteni donijeti takvu odluku. Dohotkom od kapitala smatra se i neraspoređena dobit ostvarena do kraja poreznog razdoblja, nakon kojeg je fizička osoba s utvrđivanja dobiti i plaćanja poreza na dobit prešla na utvrđivanje dohotka i plaćanje poreza na dohodak. (2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i sve vrijednosti koje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost prema članku 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona (djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva), po kojoj osnovi utvrđuje dobit i plaća porez na dobit, izuzme iz djelatnosti za svoje osobne potrebe. (3) Primici po osnovi izuzimanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u skladu s člankom 32. stavak 5. ovoga Pravilnika, pri čemu se izuzimanjima ne smatraju i izuzimanja u novcu. (4) Kamatama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primici što ih fizičke osobe ostvaruju od potraživanja po osnovi danih zajmova i kredita, uključivo i one primitke ostvarene preko banaka po komisionim kreditima. Kamatama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se naplaćene kamate iz članka 6. stavak 1. Zakona, kao ni naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela državne uprave te područne (regionalne) uprave i lokalne samouprave. (5) Dohodak od opcijske kupnje dionica utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije. (6) U smislu stavka 5. ovoga članka realizacijom prava iz opcije smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (zaposlenika i članova uprave društva) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu. (7) Dohodak od prava iz opcije utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije. (8) Primici po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave i zaposlenici trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu. (9) Dohodak od kapitala prema stavcima 5., 6., 7. i 8. ovoga članka utvrđuje se samo ako vlastite dionice društva u trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima u skladu s posebnim zakonom. Ako ovaj uvjet nije ispunjen, po toj osnovi se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. (10) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala priznaju se izdaci za uplaćene premije osiguranja u skladu s člankom 9. stavak 7. Zakona, koji, ako nisu umanjili dohodak po drugim osnovama, mogu umanjiti dohodak od kapitala u godišnjem obračunu na temelju podnesene godišnje porezne prijave. VIII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA Članak 46. (1) Primicima po osnovi osiguranja smatraju se iznosi isplaćeni od osiguravatelja, a do visine premija životnog osiguranja s obilježjem štednje uplaćenih tijekom razdoblja osiguranja, koje su bile porezno priznati izdatak. Primicima po osnovi osiguranja smatraju se i iznosi isplaćeni od mirovinskog osiguravajućeg društva, a do visine uplaćene premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, koja je u razdoblju osiguranja bila porezno priznati izdatak. Pripisana dobit odnosno prinos i poticajna sredstva po posebnim propisima ne smatraju se primitkom. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pri otkupu polica životnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, odnosno prestanku osiguranja, primicima od premija osiguranja smatra se iznos isplaćene svote, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja. (3) Uplaćene premije osiguranja po kojima se utvrđuje primitak odnosno dohodak iskazuju se s valutnom klauzulom. (4) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u visini ostvarenih primitaka prema stavku 1. ovoga članka, bez mogućnosti umanjenja porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja za izdatke i za osobni odbitak poreznog obveznika prema članku 29. odnosno članku 40. Zakona. Dohodak od osiguranja može se umanjiti za u poreznom razdoblju uplaćene premije osiguranja u skladu s člankom 9. stavak 7. Zakona, a i za osobni odbitak u skladu s člankom 29. odnosno 40. Zakona, u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, ako premije osiguranja i/ili osobni odbitak nije umanjio dohodak ostvaren po drugim osnovama u tom razdoblju. (5) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u trenutku isplate i istodobno s isplatom osigurane svote (jednokratno ili u duljem razdoblju isplate). Pri tome se uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje primitak preračunavaju u kunsku vrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate toga dohotka. (6) Dohodak od osiguranja utvrđuje osiguravatelj koji je isplatitelj osigurane svote, na način propisan odredbama stavak 1. do 5. ovoga članka. (7) Isplatitelj je obvezan u trenutku isplate, od dohotka po osnovi osiguranja obračunati, obustaviti i uplatiti porez na propisani račun kao porez po odbitku, i to po stopi 15%, bez obzira na to obavlja li isplatu osiguraniku ili korisniku osiguranja. (8) Uplaćeni predujam poreza prema stavku 7. ovoga članka, smatra se konačno utvrđenim i uplaćenim porezom za porezno razdoblje, radi čega porezni obveznik (osiguranik odnosno korisnik osiguranja) po toj osnovi nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu. (9) Osiguravatelji odnosno društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezni su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premijama osiguranja u kunama i deviznoj protuvrijednosti na dan uplate, i to po svakom osiguraniku, posebno po vrstama osiguranja (životno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje), a po kojima su osiguranici koristili poreznu olakšicu i iznosu tih olakšica. (10) Za potrebe vođenja evidencije iz stavka 9. ovoga članka podatke o poreznim obveznicima koji su u pojedinom poreznom razdoblju iskoristili izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja, podatke o visini tih izdataka po pojedinim vrstama osiguranja i svakom osiguravatelju, dostavlja tim osiguravateljima odnosno društvima pisanim putem (ili na mediju) Porezna uprava, a na temelju zaprimljenih godišnjih poreznih prijava i podataka dobivenih od poslodavaca prema stavku 11. ovoga članka. (11) Poslodavci koji su pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada dohodak umanjivali za uplaćene premije životnog osiguranja, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja prema članku 13. stavak 3. Zakona, obvezni su nakon proteka poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine, dostaviti podatke o iskorištenim olakšicama po toj osnovi na propisanom obrascu. (12) Obrazac iz stavka 11. ovoga članka sadrži podatke o imenu i prezimenu, adresi i matični broj građana poreznog obveznika (ugovaratelja osiguranja/osiguranika), nazivu, adresi i matičnom broju osiguravatelja, broju i nadnevku police osiguranja, vrsti osiguranja, početku i ugovorenom razdoblju osiguranja, iznosu ugovorene premije osiguranja, iznosu u poreznom razdoblju uplaćene premije osiguranja i iznosu uplaćene premije osiguranja koja je u tom poreznom razdoblju priznata kao izdatak. (13) Porezni obveznici koji izdatke po osnovama iz članka 9. stavak 7. Zakona žele iskoristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave, obvezni su uz prijavu priložiti potvrde osiguravatelja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom o visini uplaćenih premija osiguranja s podacima iz stavka 12. ovoga članka. (14) Obrazac iz stavka 11. ovoga članka sastavlja se po svakom osiguravatelju odnosno mirovinskom društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom i svakom osiguraniku posebno i sastavni je dio ovoga Pravilnika. IX. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI 1. Temelji utvrđivanja Članak 47. (1) Dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od imovine i imovinskih prava može zajedno ostvarivati i više osoba (supoduzetnici, vlasnici udjela, suvlasnici, u nastavku teksta: supoduzetnici). (2) Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od imovine i imovinskih prava koji zajednički ostvaruje više osoba oporezuje se prema odredbama članka 27. Zakona. (3) Ako više osoba zajedno ostvaruju dohodak, svakoj se oporezuje onaj dio dohotka koji joj pripada od zajedničke djelatnosti. (4) Supoduzetnici moraju imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, a nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je o tome izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu pri početku obavljanja zajedničke djelatnosti. (5) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstveni dohodak i raspoređuje na supoduzetnike. Svaki supoduzetnik obvezno u svoju poreznu prijavu mora unijeti utvrđeni udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. (6) Zajednički dohodak iz stavka 5. ovoga članka i njegova raspodjela na pojedine supoduzetnike utvrđuje se rješenjem. (7) Rješenje o utvrđenom zajedničkom dohotku koje se donosi na temelju podnesene prijave dohotka od zajedničke djelatnosti dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti. O utvrđenom zajedničkom dohotku i njegovoj raspodjeli nositelj zajedničke djelatnosti obavještava ostale supoduzetnike. 2. Zajednički dohodak Članak 48. (1) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona utvrđuje se u skladu s člancima 18. do 22. Zakona. (2) Dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člankom 23. stavcima 1. do 5. Zakona odnosno u slučaju iz članka 44. stavak 4. ovoga Pravilnika u skladu s člankom 18. do 22. Zakona. (3) Ako iznajmljivanje zajedničke nekretnine odnosno imovine podliježe porezu na dodanu vrijednost, zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člankom 18. do 22. Zakona. (4) U skladu s odredbama članka 25. stavak 3. Zakona, porezni obveznici koji iznajmljuju nekretnine mogu se opredijeliti i za plaćanje poreza na dobit. U slučaju suvlasništva zahtjev moraju podnijeti svi suvlasnici zajednički. (5) Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava, odnosi između supoduzetnika i zajedničke djelatnosti uređuju se prema odredbama stavaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka. (6) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajedničkoj djelatnosti, ta se naknada ne oporezuje prema odredbama propisanima za dohodak od nesamostalnog rada, već primljena naknada povećava njegov udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale djelatnosti u zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov dohodak od samostalne djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajedničke djelatnosti. (7) Ako supoduzetnik dade uz naknadu (zakupninu, najamninu i slično) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti, a naknada je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti, primljena naknada povećava njegov dohodak od samostalne djelatnosti. (8) Gospodarsko dobro iz stavka 7. ovoga članka dio je dugotrajne imovine iz članka 20. Zakona, na koju se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika. U popisu dugotrajne imovine treba navesti podatke o suvlasništvu supoduzetnika. (9) Izdaci što ih je supoduzetnik osobno imao u poslovne svrhe, koji se, prema odredbama o utvrđivanju dohotka, smatraju poslovnim izdacima, a nisu odbijeni (iskazani kao izdaci zajedničke djelatnosti), smanjuju njegov dohodak od zajedničke djelatnosti. X. POREZNI GUBITAK I OSOBNI ODBITAK 1. Gubitak Članak 49. (1) Gubitak koji se u godini u kojoj nastane ne može podmiriti iz drugih oblika ostvarenog dohotka u istoj godini, može se prenijeti i nadoknaditi iz ostvarenog dohotka (od nesamostalnog rada i/ili samostalne djelatnosti i/ili od imovine i imovinskih prava i/ili od kapitala i/ili od osiguranja) najduže u pet sljedećih poreznih razdoblja. (2) Gubitak se u godini u kojoj nastane poravnava (prebija) s ostalim oblicima ostvarenog dohotka. Prenosi se samo onaj iznos koji preostane nakon takva prebijanja. (3) Gubitak se može prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obratno, ako se radi o istom poreznom obvezniku. (4) Ako gubici nastaju više godina uzastopno, najprije se podmiruju oni koji su prvi nastali. (5) Gubitak koji se može prenijeti utvrđuje se rješenjem o porezu na dohodak i u sljedeće se porezno razdoblje može prenijeti samo u iznosu utvrđenom u rješenju. 2. Osobni odbitak Članak 50. (1) Prema članku 29. stavak 1. Zakona, osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika iznosi 1.500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine, osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima i mirovinu na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju i/ili primitak sukladno članku 12. stavak 1. točka 3. Zakona i članku 4. stavak 2. ovoga Pravilnika, priznaje se u visini mirovine, a najviše do 2.550,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. Umirovljenicima se smatraju fizičke osobe navedene u članku 7. stavak 2. ovoga Pravilnika. (2) Osobni odbitak poreznog obveznika po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji izračunava se od osnovice 1.500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, primjenom faktora propisanih člankom 29. stavak 2. točke 1. i 2. Zakona. Za svakog uzdržavanog člana uže obitelji i poreznog obveznika s invaliditetom osobni odbitak povećava se za 0,25 osnovnog osobnog odbitka od 1.500,00 kuna mjesečno. (3) Osobama s invaliditetom smatraju se fizičke osobe (porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji) kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim propisima utvrđeno tjelesno oštećenje ili invalidnost. (4) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se oni članovi uže obitelji čiji dohodak i drugi primici ne prelaze 7.500,00 kuna godišnje. Ako uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete ostvari dohodak do 7.500,00 kuna na godišnjoj razini, može kao porezni obveznik ostvariti pravo na osobni odbitak prema stavku 1. ovoga članka. (5) Odbitak za uzdržavanje bračnih drugova prema članku 29. stavak 2. točka 1. Zakona može se koristiti samo u bračnoj zajednici. Iznimno, osobni odbitak porezni obveznik može koristiti i za bivše bračne drugove kojima plaća alimentaciju. (6) Uzdržavanim članovima uže obitelji iz članka 29. stavak 2. točka 1. Zakona, uz supružnika smatraju se i roditelji poreznog obveznika, roditelji bračnog druga poreznog obveznika, preci i potomci u izravnoj liniji te maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava. Uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se i djeca nakon završetka redovnog školovanja. (7) Djetetom iz članka 29. stavak 2. točke 1. i 2. Zakona smatra se dijete koje roditelji, poočimi, pomajke uzdržavaju, kao i usvojeno dijete i dijete povjereno na skrb ako živi zajedno sa skrbnikom. U tom slučaju biološki roditelji ne mogu koristiti taj osobni odbitak. (8) Ako oba bračna druga ostvaruju dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji u načelu dijele na jednake dijelove, ali mogu utvrditi i drugačiju raspodjelu. Ovom mogućnošću mogu se koristiti i druge osobe koje nisu bračni drugovi, ako istodobno zajednički uzdržavaju jednog člana ili više članova svoje uže obitelji. Osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji može se preraspodijeliti pri predaji porezne prijave ako nije iskorišten tijekom godine. U tom slučaju, osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, poreznoj prijavi obvezno prilažu izjavu o omjeru raspodjele osobnog odbitka, te o imenima i prezimenima i matičnom broju građana osoba za koje su osobni odbitak podijelile i s kojima su osobni odbitak podijelile. (9) Ako tuzemni porezni obveznik zahtijeva osobni odbitak za članove uže obitelji koji žive u inozemstvu, obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog odbitka, odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu prema članku 60. stavak 2. ovoga Pravilnika. Inozemni porezni obveznici ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, bez obzira na to žive li ti članovi uže obitelji u tuzemstvu ili u inozemstvu. (10) Inozemni porezni obveznici mogu kao osobni odbitak odbiti plaćeni doprinos za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih doprinosa za poslodavca. (11) Osobni odbitak poreznih obveznika koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, kao i osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji koji imaju prebivalište i borave na tim područjima utvrđuje se u skladu s člankom 40. stavak 1. Zakona. (12) Ako porezni obveznik ima više prebivališta na područjima posebne državne skrbi, mjerodavno je prebivalište obitelji (članak 37. stavci 1. i 2. Općeg poreznog zakona). (13) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi, a porezni obveznik ima prebivalište (stan u vlasništvu ili posjedu) i boravi na području izvan područja posebne državne skrbi, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 40. stavak 1. Zakona samo za uzdržavane članove uže obitelji koji borave i imaju prebivalište na tom području. (14) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na područjima izvan područja posebne državne skrbi, a porezni obveznik ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 40. stavak 1. Zakona, za vlastito uzdržavanje. U tom slučaju osobni odbitak za uzdržavanje članova uže obitelji koristi od osnovice iz članka 29. stavak 1. Zakona. (15) Tuzemnim poreznim obveznicima se osobni odbitak za porezno razdoblje može povećati u godišnjem obračunu poreza na temelju podnesene godišnje porezne prijave prema odredbama članka 29. stavak 9. Zakona, za iznos stvarnih troškova za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe, a najviše do 12.000,00 kuna godišnje. (16) Zdravstvenim uslugama smatraju se usluge u okviru primarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koje se provode u svrhu liječenja, a troškovi kojih nisu podmireni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja ili na teret darovanja koja je ostvarila fizička osoba za te namjene. Zdravstvenim uslugama smatraju se liječnički pregledi, dijagnostičke i laboratorijske pretrage, dijagnostički i terapijski postupci, operativni zahvati uključujući i ugradbene materijale, bolnička zdravstvena zaštita i medicinska rehabilitacija, stomatološke usluge i protetski nadomjesci, lijekovi koji su registrirani u Republici Hrvatskoj i propisani na recept, plaćena participacija te lijekovi propisani na recept i kupljeni u Republici Hrvatskoj, a koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj. (17) Iznimno od stavka 16. ovoga članka, dio osobnog odbitka po osnovi troškova nastalih za zdravstvene usluge porezni obveznici ne mogu koristiti za izdatke estetskih i kozmetičkih zahvata te kozmetičkih sredstava koja nisu medicinski indicirana, odnosno primijenjena u svrhe prevencije ili liječenja bolesti, za izdatke sanitetskog i potrošnog materijala, dijagnostičkih sredstava te lijekova i sredstava koji se mogu kupiti bez recepta. (18) Porezni obveznik može dio osobnog odbitka prema stavku 16. ovoga članka, koristiti pod uvjetom da su navedene zdravstvene usluge obavljene u zdravstvenoj ustanovi ili od zdravstvenog radnika privatne prakse koji su ovlašteni odnosno registrirani za obavljanje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, te ako poreznoj prijavi priloži vjerodostojne isprave o nastalim izdacima (izvorne račune zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika privatne prakse, potvrde o plaćenoj participaciji s imenom i prezimenom osiguranika), dokaze o njihovu plaćanju te izjavu da za te svrhe nije primio darovanja. (19) Tuzemnim poreznim obveznicima priznaje se u godišnjem obračunu na temelju podnesene godišnje porezne prijave i dio osobnog odbitka do ukupno 12.000,00 kuna godišnje za rješavanje potreba trajnog stanovanja poreznog obveznika i to: 1. za kupnju ili izgradnju stambenog prostora nakon 1. siječnja 2003., 2. za investicijsko održavanje na postojećem stambenom prostoru poreznog obveznika ili njegova bračnog druga radi poboljšanja uvjeta stanovanja, izvršeno nakon 1. siječnja 2003. (20) Za svrhe iz stavka 19. ovoga članka dio se osobnog odbitka može koristiti na način da se kupnja ili izgradnja ili investicijsko održavanje stambenog prostora financira: 1. iz vlastitih sredstava, pa se dio osobnog odbitka priznaje na temelju vjerodostojnih isprava u visini stvarno nastalog izdatka, a najviše do 12.000,00 kuna godišnje, ili 2. iz sredstava namjenskog stambenog kredita, pri čemu se dio osobnog odbitka priznaje u visini plaćenih kamata, a najviše do iznosa 12.000,00 kuna godišnje. (21) Osobni odbitak po osnovi kupnje ili izgradnje stambenog prostora za potrebe trajnog stanovanja može se koristiti ako porezni obveznik i njegov bračni drug nemaju u vlasništvu useljivu nekretninu. Rješavanjem pitanja trajnog stanovanja smatra se kupnja prve nekretnine, uz izjavu poreznog obveznika da će se u kupljeni stambeni prostor trajno useliti. (22) Kupnjom stambenog prostora smatra se kupnja stana ili stambene kuće na području Republike Hrvatske za potrebe trajnog stanovanja poreznog obveznika, a dokazuje se predugovorom odnosno ugovorom o kupnji zaključenim s prodavateljem pravnom ili fizičkom osobom od 1. siječnja 2003. i nadalje, ovjerovljenim kod javnog bilježnika te dokazima o plaćanju (preslikama doznaka prodavateljima, odnosno potvrdama prodavatelja građana o primljenim uplatama). (23) Gradnjom stana ili stambene kuće smatra se izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija prema odredbama Zakona o gradnji, a za potrebe trajnog stanovanja poreznog obveznika na području Republike Hrvatske. Gradnjom se ne smatra projektiranje i gradnja pomoćnih građevina (garaža, drvarnica, spremišta i drugog), iako se nalaze na istoj građevnoj čestici. Dio osobnog odbitka po ovoj osnovi porezni obveznik može koristiti ako posjeduje akt na temelju kojega se može graditi (građevinsku dozvolu), ugovor zaključen s registriranim izvođačem radova nakon 1. siječnja 2003., građevinske situacije odnosno račune izvođača i dokaze o njihovu plaćanju. Navedene isprave odnosno preslici tih isprava obvezno se prilažu uz godišnju poreznu prijavu, a osim podataka o broju i nadnevku računa, vrsti i količini obavljene isporuke odnosno usluge, zaračunatom iznosu, osobito trebaju sadržavati i podatke o adresi odnosno lokaciji nekretnine, ime i prezime te adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta naručitelja. (24) Investicijskim održavanjem radi poboljšanja uvjeta trajnog stanovanja smatraju se sva ulaganja na postojećem stambenom prostoru u vlasništvu poreznog obveznika ili njegova bračnog druga na području Republike Hrvatske obavljena nakon 1. siječnja 2003. Podjela osobnog odbitka po ovoj osnovi između bračnih drugova i drugih članova uže obitelji nije moguća odnosno osobni odbitak za ove namjene može po izvornom računu koristiti samo jedan od bračnih drugova. Dio osobnog odbitka po osnovi investicijskog održavanja porezni obveznik može koristiti uz dokaze o vlasništvu stambenog prostora odnosno stambene kuće, uz potvrdu o prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu na adresi gdje se stambena jedinica nalazi te uz izjavu da u toj stambenoj jedinici stalno boravi. Porezni obveznik obvezan je posjedovati izvorne račune o izvedenim radovima odnosno uslugama izdane od registriranih izvođača, sadržaja propisanog poreznim propisima, a osobito s podacima o imenu i prezimenu naručitelja i adresi na kojoj su radovi odnosno usluge izvedene. Isprave koje dokazuju mogućnost korištenja ovog dijela osobnog odbitka porezni obveznik dužan je priložiti uz godišnju poreznu prijavu. (25) Za namjene iz stavka 19. ovoga članka koje porezni obveznik rješava ili je riješio na način iz stavka 20. točka 2. ovoga članka, porezni je obveznik dužan uz godišnju poreznu prijavu priložiti ugovor o namjenskom stambenom kreditu i dokaze o prebivalištu odnosno boravku u nekretnini čiju kupnju, izgradnju odnosno investicijsko održavanje je financirao ili financira iz sredstava namjenskog stambenog kredita, a i dokaze o prebivalištu odnosno boravku u nekretnini neposredno nakon što je kupljena odnosno izgrađena. Iznimno od odredbe stavka 22., 23. i 24. ovoga članka, osobni odbitak po osnovi kamata priznaje se u slučaju kupnje, izgradnje ili investicijskog održavanja stana ili stambene kuće koja je financirana sredstvima namjenskog stambenog kredita, neovisno o nadnevku zaključenog ugovora o kupnji ili izgradnji i ugovora o namjenskom stambenom kreditu, a uz uvjet da je namjenski stambeni kredit ugovoren uz kamatu od najmanje 6% godišnje. (26) Ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ne zahtijeva dio osobnog odbitka prema članku 19. na način iz stavka 20. ovoga članka, dio osobnog odbitka može iskoristiti po osnovi slobodno ugovorene najamnine za potrebe stanovanja, i to najviše do iznosa u visini 50% plaćene najamnine, a do 12.000,00 kuna godišnje. Dio osobnog odbitka za tu namjenu priznaje se na temelju ugovora odnosno preslika ugovora o najmu i dokaza o plaćenoj najamnini u poreznom razdoblju (preslika naloga o doznaci najamnine, potvrde najmodavca i drugih), priloženih uz godišnju poreznu prijavu. Dio osobnog odbitka po osnovi plaćene najamnine ne mogu koristiti porezni obveznici koji plaćaju zaštićenu najamninu prema odredbama Zakona o najmu. XI. PREDUJMOVI POREZA NA DOHODAK 1. Predujam poreza po odbitku 1.1. Način utvrđivanja predujma Članak 51. (1) Predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje za poreznog obveznika poslodavac, osoba koja ima obveze poslodavca ili isplatitelj, kao porez po odbitku, prilikom svake isplate dohotka i istodobno s isplatom i to od: 1. dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog po osnovi sadašnjeg, prijašnjeg ili budućeg rada, primjenom stope od 15% na iznos porezne osnovice do dvostrukog mjesečnog osnovnog osobnog odbitka (do 3.000,00 kuna mjesečno), stope od 25% na razliku porezne osnovice između umnoška faktora 2,0 i faktora 4,5 osnovnog osobnog odbitka (na idućih 3.750,00 kuna mjesečno), stope od 35% na razliku porezne osnovice između umnoška faktora 4,5 i faktora 14,0 osnovnog osobnog odbitka (na idućih 14.250,00 kuna mjesečno) i stope od 45% na razliku porezne osnovice iznad umnoška faktora 14,0 i osnovnog osobnog odbitka iz članka 29. stavak 1. Zakona (na razliku porezne osnovice iznad 21.000,00 kuna mjesečno), sa ili bez prava na osobni odbitak prema članku 33. stavci od 1. do 4. Zakona i prema članku 17. ovoga Pravilnika, 2. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 33. stavak 5. Zakona primjenom stope od 15% bez prava na osobni odbitak, 3. dohotka članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, tijela područne (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave iz članka 15. stavak 4. točka 1. i članka 36. stavak 3. Zakona, na način iz stavka 1. točka 1. ili 2. ovoga članka, 4. dohotka od druge samostalne djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu iz članka 15. stavak 4. točka 2. i članka 36. stavak 2. Zakona, od porezne osnovice ukupnog primitka umanjenog za uplaćene doprinose za obvezna mirovinska osiguranja iz primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak, 5. dohotka od druge povremene samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. i članka 36. stavak 2. Zakona od osnovice ostvarenog primitka umanjenog za izdatke u visini 25% od ostvarenog primitka i uplaćene doprinose za obvezna mirovinska osiguranja iz primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak, 6. dohotka od druge povremene samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. i članka 36. stavak 2. Zakona od osnovice, ostvarenog primitka umanjenog za izdatke u visini 40% od ostvarenog primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak, 7. dohotka od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavak 2. točka 4., članka 18. stavak 13., članka 36. stavak 2. i članka 42. stavak 2. Zakona, od osnovice ostvarenog primitka umanjenog za izdatke u visini 25% (športaši i novinari), odnosno 40% (novinari), odnosno 25 i 40% (umjetnici) od ostvarenog primitka (autorske naknade), primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak, 8. dohotka koji ostvare inozemni porezni obveznici obavljanjem djelatnosti iz članka 36. stavak 1. Zakona, od osnovice ostvarenog poslovnog primitka umanjenog za izdatke u visini 40% od ostvarenog primitka i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, ako je uplaćen u tuzemstvu, primjenom stope od 25%, bez prava na osobni odbitak, 9. dohotka od imovine ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba, preko posrednika, iz članka 23. stavak 1. i 3. i članka 37. stavak 2. Zakona, od osnovice najamnine umanjene za 50%, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak, 10. dohotka od imovinskih prava iz članka 23. stavci 1. i 4. i članka 37. stavak 3. Zakona, od osnovice ukupne naknade, primjenom stope od 25%, bez prava na osobni odbitak, 11. dohotka od dividendi, udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu i udjela u dobiti članova uprave i zaposlenika iz članka 26. stavak 1. i 3. i članka 38. stavci 1. i 5. Zakona, od osnovice ukupnog primitka, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak, 12. dohotka od kamata i izuzimanja iz članka 26. stavci 1. i 2. i članka 38. stavci 2. i 3. Zakona, od osnovice ukupnog primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak, 13. dohotka od osiguranja iz članka 26.a i članka 38.a Zakona, od osnovice primitka od premija osiguranja iz članka 46. stavci 1. i 2. ovoga Pravilnika, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak. (2) Predujam poreza po odbitku obračunava i uplaćuje stjecatelj dohotka: 1. od izravnog iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba iz članka 23. stavci 1. i 3. i članka 37. stavak 2. Zakona, i to od najamnine umanjene za 50%, primjenom stope od 15% bez prava na osobni odbitak, 2. od kamata na temelju izravnog kreditiranja između fizičkih osoba iz članka 26. stavak 1. i članka 38. stavak 3. Zakona, od osnovice ukupnog primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak, 3. od dohotka po osnovi nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva ili od organizacija iz članka 33. stavci 8. i 9. Zakona na način iz stavka 1. točka 1. odnosno točka 2. ovoga članka, 4. od dohotka ostvarenog obavljanjem druge samostalne djelatnosti iz članka 36. stavak 2. Zakona u inozemstvu odnosno ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima u inozemstvu, na način iz stavka 1. točke 4., 5., 6., 7. i 9. ovoga članka, 5. od dohotka od imovinskih prava izravno iz inozemstva iz članka 23. stavci 1. i 4. i članka 37. stavak 3. Zakona, na način iz stavka 1. točka 10. ovoga članka, 6. od dohotka od kapitala izravno iz inozemstva na način iz stavka 1. točke 11. i 12. ovoga članka, 7. od dohotka od premija osiguranja izravno iz inozemstva na način iz stavka 1. točka 13. ovoga članka. (3) Predujam poreza na dohodak iz dohotka od kapitala ostvarenog po osnovi neraspoređene dobiti pri prelasku s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka iz članka 45. stavak 1. ovoga Pravilnika, utvrđuje i plaća isplatitelj po stopi od 15%, i to u trenutku konačnog utvrđivanja poreza na dobit za godinu koja je prethodila godini prelaska na utvrđivanje dohotka, a najkasnije do isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit. 1.2. Konačni predujam poreza po odbitku Članak 52. (1) Ako je poslodavac, isplatitelj ili sam porezni obveznik predujmove poreza na dohodak po odbitku pravilno obustavljao, obračunavao i uplaćivao, uplaćeni predujmovi smatraju se konačnim godišnjim porezom: 1. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 51. stavak 1. točke 1. i 3. i stavka 2. točka 3. ovoga Pravilnika, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju nije uz taj dohodak ostvario i druge oblike dohotka za koje se uplaćeni predujam poreza ne smatra konačnim, ako je taj dohodak istodobno ostvario samo kod jednog tuzemnog poslodavca za rad u tuzemstvu ili inozemstvu ili kod jednog isplatitelja (članak 31. stavak 3. točke 1. i 2. Zakona), 2. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 51. stavak 1. točke 2. i 3. ovoga Pravilnika (članak 31. stavak 3. točka 6. Zakona), 3. dohotka od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 51. stavak 1. točke 4., 5., 6. i 7. i stavak 2. točka 4. ovoga Pravilnika (članak 31. stavak 3. točka 3. Zakona), 4. dohotka koji ostvare inozemni porezni obveznici iz članka 51. stavak 1. točka 8. ovog Pravilnika (članak 36. stavak 1. Zakona), 5. dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima iz članka 51. stavak 1. točka 9. i stavak 2. točka 1. ovoga Pravilnika (članak 23. stavak 1. i 3. i članak 37. stavak 2. Zakona), 6. dohotka od imovinskih prava iz članka 51. stavak 1. točka 10. i stavak 2. točka 5. ovoga Pravilnika (članak 23. stavak 1. i 4. i članak 37. stavak 3. Zakona), 7. dohotka od kapitala iz članka 51. stavak 1. točka 12. i 13. i stavak 2. točke 2. i 6. ovoga Pravilnika, (članak 26. i članak 38. Zakona), 8. dohotka od osiguranja iz članka 51. stavak 1. točka 14. i stavak 2. točka 7. ovoga Pravilnika. (2) Porezni obveznik može u godišnju poreznu prijavu unijeti i oblike dohotka iz stavka 1. ovoga članka, osim dohotka od imovine koji porezni obveznik ne utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga, radi: 1. prava na iskorištenje osobnog odbitka iz članka 29. stavci 1. i 2. ili iz članka 40. Zakona, a i prava na iskorištenje osobnog odbitka iz članka 29. stavci od 9. do 14. Zakona, 2. umanjenja porezne osnovice za tekući ili preneseni gubitak od obavljanja djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona, 3. prava na priznavanje izdataka nastalih obavljanjem drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 2. Zakona, 4. ravnomjernog godišnjeg oporezivanja, 5. priznavanja izdataka za uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, u kojem se slučaju uplaćeni predujmovi poreza po odbitku ne smatraju konačnim godišnjim porezom. U svrhu navedenog, porezni je obveznik u godišnju poreznu prijavu obvezan unijeti sve oblike u poreznom razdoblju ostvarenog dohotka prema stavku 1. ovoga članka. (3) Plaćeni predujmovi poreza po odbitku ne smatraju se konačnim godišnjim porezom ni u slučaju dohotka od nesamostalnog rada koji je tijekom poreznog razdoblja ostvarivan iz više odnosa po osnovi nesamostalnog rada istodobno kod više poslodavaca ili ako je porezni obveznik ostvarivao dohodak od nesamostalnog rada izravno iz inozemstva bez posredovanja tuzemnog poslodavca, odnosno ako je uz dohodak od nesamostalnog rada ostvarivao druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave. 1.3. Obveze isplatitelja dohotka iz kojeg se predujam plaća po odbitku Članak 53. (1) Isplatitelj dohotka na koji se plaća porez po odbitku obvezan je u svojim poslovnim knjigama i knjigovodstvenim ispravama osigurati podatke o isplaćenom dohotku te o obračunu, obustavi i uplati predujma poreza na dohodak po odbitku za svakog poreznog obveznika. (2) Pri uplati predujma poreza po odbitku isplatitelj treba na nalogu za uplatu navesti propisani račun i druge propisane podatke, kao što su matični broj ili matični broj građana isplatitelja, matični broj građana poreznog obveznika, matični broj za strance ili sistemski financijski broj za strance te druge podatke propisane Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna i izvanproračunskih fondova te prihoda za financiranje drugih javnih potreba. (3) Isplatitelj primitka od druge samostalne djelatnosti i od nesamostalnog rada izvan radnog odnosa i obveznik obračunavanja doprinosa prema članku 4. točka 7. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, obvezan je sastaviti mjesečno »Izvješće o primicima po drugim osnovama, obveznim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu u mjesecu ----- godine -------« (u nastavku teksta: »Obrazac IDD«) te ga dostaviti ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu (pravne osobe) odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu (fizičke osobe), do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec. (4) Obrazac IDD sadrži podatke: 1. o podnositelju izvješća, odnosno o obvezniku obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja, i to: 1.1. naziv odnosno ime i prezime, 1.2. adresu sjedišta odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta, 1.3. matični broj odnosno matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave, 2. pod I. – o broju primatelja, 3. pod II. – o ukupnom iznosu isplaćenih primitaka po osnovama i prema nazivima stupaca od 2 do 8 i ukupno u stupcu 9, 4. pod III. – o izdacima, osnovici za obračun doprinosa i iznosima doprinosa iz osnovice, i to: 4.1. pod 1. – iznos Zakonom propisanih izdataka u paušalnom iznosu u stupcima 3, 4, 5 i 6 te ukupno u stupcu 9, 4.2. pod 2. – iznos osnovice za obračun doprinosa u stupcima 2, 3, 5, 7 i 8 te ukupno u stupcu 9, a što je razlika između iznosa primitka iskazanog pod II. i iznosa porezno priznatih izdataka iskazanih pod III.1., 4.3. pod 3. – iznos doprinosa iz osnovice za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u stupcima 2, 3, 5, 7 i 8 te ukupno u stupcu 9, 4.4. pod 4. – iznos doprinosa iz osnovice za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje u stupcima 2, 3, 5, 7 i 8 te ukupno u stupcu 9, 5. pod IV. – o iznosu osnovice za obračun poreza na dohodak, kao razlike između iznosa isplaćenih primitaka iskazanih pod II. te porezno priznatih izdataka iskazanih pod III.1. i iznosa doprinosa iz osnovice iskazanih pod III.3. i III.4., u stupcima 2, 3, 4, 5, 6 i 7 te ukupno u stupcu 9, 5.1. pod 1. – ukupni iznos poreza i prireza porezu na dohodak u stupcima 2, 3, 4, 5, 6 i 7 te ukupno u stupcu 9, 5.2. pod 1.1. – iznos poreza na dohodak u stupcima 2, 3, 4, 5, 6 i 7 te ukupno u stupcu 9, 5.3. pod 1.2. – iznos prireza porezu na dohodak u stupcima 2, 3, 4, 5, 6 i 7 te ukupno u stupcu 9, 6. pod V. – o iznosu doprinosa na osnovicu za osnovno zdravstveno osiguranje u stupcima 2, 3, 5, 7 i 8 i ukupno u stupcu 9. (5) Podatke u stupcima od 2 do 9 Obrasca IDD isplatitelj iskazuje za sve fizičke osobe koje su u izvještajnom mjesecu ostvarile primitke, i to prema pojedinim oblicima primitaka odnosno nazivima pojedinih stupaca. U stupcu 7 iskazuje se primitak po osnovi nesamostalnog rada i druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 1. Zakona, ostvarenom do 1.500,00 kuna mjesečno i izvan radnog odnosa, kod kojega se predujam poreza obračunava po stopi od 15%. U stupcu 8 iskazuje se primitak po osnovi nesamostalnog rada i druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točke 1. Zakona, ostvaren iznad 1.500,00 kuna mjesečno i izvan radnog odnosa, kod kojega se predujam poreza obračunava po stopama propisanima člankom 33. stavak 4. Zakona, a obračunani iznos poreza na dohodak i prireza iskazuje na Obrascu ID. (6) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, Obrazac IDD sastavlja i obveznik poreza na dohodak i doprinosa po osnovi druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. Zakona ako ostvari primitak od druge fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost, a i u slučaju kada primitak od druge samostalne djelatnosti ostvari neposredno iz inozemstva. (7) Obveznik obračunavanja doprinosa za obvezna osiguranja iz članka 4. točke 8., 18., 19., 20. 21., 22., 30., 37. i 39. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja dužan je sastaviti mjesečno »Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće, primicima za rad učenika i studenata, osnovici i obračunanim obveznim doprinosima u mjesecu --- godine ----- « (u nastavku teksta: »Obrazac IDD-1«) te ga dostaviti ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec. (8) Obrazac IDD-1 sadrži podatke: 1. o podnositelju izvješća odnosno obvezniku obračuna i plaćanja doprinosa, i to: 1.1. naziv odnosno ime i prezime, 1.2. adresa sjedišta, 1.3. matični broj odnosno matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave, 2. o obvezniku plaćanja doprinosa, i to: 2.1. naziv, 2.2. matični broj, 3. pod 1. – o broju primatelja naknade, osiguranika te učenika i studenata, 4. pod 2. – o ukupnom iznosu osnovice za obračun doprinosa, 5. pod 3. – o iznosima obračunanih doprinosa, i to: 6. pod 3.1. – za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u stupcima 5 i 6 i ukupno u stupcu 7, 7. pod 3.2. – za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje u stupcima 2, 4 i 5 i ukupno u stupcu 7, 8. pod 3.3. – dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem u stupcima 3 i 5 te ukupno u stupcu 7, 9. pod 3.4. – za osnovno zdravstveno osiguranje u stupcu 5 i 7, 10. pod 3.5. – poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti u stupcu 5 i 7, 11. pod 3.6. – poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu u stupcu 5 i 7. (9) Podaci o obvezniku plaćanja doprinosa upisuju se u slučaju kada je obveznik plaćanja doprinosa osoba različita od podnositelja izvješća. (10) Pod 1. Obrasca IDD-1 u stupcu 6 upisuje se ukupan broj učenika i studenata koji su ostvarili primitak putem posrednika ovlaštenog za zapošljavanje učenika i redovitih studenata u izvještajnom mjesecu. (11) U stupcima od 2 do 6 upisuju se podaci o iznosu osnovice te o iznosima doprinosa obračunanim prema osnovicama propisanima Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja, a u stupcu 7 ukupno iznosi iskazani prema rednom broju, i to: 1. u stupcu 2 – prema osnovici za korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz članka 25. stavak 6. Zakona o mirovinskom osiguranju za koje slučajeve doprinose obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, 2. u stupcu 3 – prema osnovici za osiguranika invalidnu osobu iz članka 7. Zakona o stažu osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem za koje slučajeve doprinose obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, 3. u stupcu 4 – prema osnovici za primatelja naknade plaće i to: 3.1. koja se osigurava na teret državnog proračuna prema članku 68. stavak 1. točke od 1. do 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju, u kojem slučaju doprinose obračunava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, 3.2. koju isplaćuje i po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, 3.3. koju isplaćuje i po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća nadležni centar za socijalnu skrb za osiguranika – roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, 3.4. koju kao pravo s osnove profesionalne rehabilitacije isplaćuje i po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, 4. u stupcu 5 – prema najnižoj mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa i to: 4.1. za roditelja iz članka 15. Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojoj doprinose obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, 4.2. za osiguranika iz članka 18. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojoj doprinose obračunava škola odnosno visoko učilište, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, 4.3. za osiguranika – samostalnog umjetnika iz članka 5. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva po kojoj osnovi doprinose za mirovinsko osiguranje obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, doprinose za zdravstveno osiguranje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva, 4.4. za osiguranika iz članka 18. stavak 1. točka 3. i članaka 19. i 20. Zakona o mirovinskom osiguranju po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća nadležno tijelo državne uprave, 4.5. za osiguranika iz članka 5. točka 15. Zakona o zdravstvenom osiguranju po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća nadležno tijelo državne uprave, 4.6. za osiguranika iz članka 18. stavak 1. točka 2. i članka 10. stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća Hrvatski zavod za zapošljavanje, 4.7. za osiguranika iz članaka 12. i 13. Zakona o zdravstvenom osiguranju po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća nadležno tijelo državne uprave, 5. u stupcu 6 – prema osnovici za obračun doprinosa po kojoj osnovi doprinose obračunava i plaća posrednik pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata. (12) Pod 3.5. u stupcu 5 i 7 podatke upisuje i pravna odnosno fizička osoba koja je obveznik obračuna i plaćanja posebnog doprinosa za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti za osiguranika iz članka 13. točka 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju, odnosno za učenika, naučnika i studenata koji sudjeluju na praktičnoj nastavi, praktičnom radu i na stručnim putovanjima. (13) Pod 3.6. u stupcu 5 i 7 podatke upisuje i pravna odnosno fizička osoba u slučaju kada kao isplatitelj primitka od druge samostalne djelatnosti ili primitka od nesamostalnog rada izvan ugovora o radu osiguranika po toj osnovi upućuje na službeni put u inozemstvo te osiguranik s osnove obavljanja samostalne djelatnosti kada sam putuje na službeni put u inozemstvo, a obveznici su obračuna i plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu prema članku 4. točka 30. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja. (14) Nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine), isplatitelj dohotka na koji se plaća porez po odbitku, osim dohotka iz članka 51. stavak 1. točke 1. i 3. ovoga Pravilnika, obvezan je sastaviti godišnje izvješće o isplaćenim primicima od kojih je utvrdio dohodak i obustavio i uplatio porez po odbitku na propisani način, porezu i prirezu po pojedinim poreznim obveznicima i ukupno (Obrazac ID-1), te ga dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome sjedištu najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. (15) Izvješće iz stavka 14. ovoga članka, osim općih podataka o isplatitelju naziv/ime i prezime, matični broj/matični broj građana i adresa), sadrži i sljedeće podatke: 1. redni broj (stupac 1), 2. ime i prezime poreznog obveznika (stupac 2), 3. matični broj građana poreznog obveznika ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave (stupac 3), 4. oznaku grada ili općine prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika (stupac 4), 5. iznos godišnjeg primitka, razvrstan prema oblicima dohotka odnosno prema brojčanim oznakama računa za uplatu predujma (stupac 5), 6. iznos godišnjeg izdatka (stupac 6), 7. iznos izdatka po osnovi uplaćenog obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje iz primitka (stupac 7), 8. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1414 (stupac 8), 9. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1457 (stupac 9), 10. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1465 (stupac 10), 11. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1473 (stupac 11), 12. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1511 (stupac 12), 13. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1570 (stupac 13), 14. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1589 (stupac 14), 15. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1597 (stupac 15), 16. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1600 (stupac 16), 17. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1422 (stupac 17), 18. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1546 (stupac 18), 19. ukupno uplaćeni porez i prirez – zbroj iznosa iz stupaca 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17 i 18 (stupac 19), 20. isplaćeni iznos dohotka (stupac 20). (16) Isplatitelji mogu Obrazac ID-l dostaviti ispisan putem računala ili na magnetnom mediju, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom. (17) Na kraju godine odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj dohotka iz članka 51. stavak 1. točka 2. i točke od 4. do 14. ovoga Pravilnika obvezan je poreznim obveznicima na njihov zahtjev, dati potvrde o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po oblicima dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu izdatka po osnovi uplaćenog obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje iz primitka, iznosu dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza i prireza te iznosu obustavljenih i uplaćenih obveznih doprinosa iz primitka, poreza i prireza. (18) Tuzemni porezni obveznik obvezan je isplatitelju dohotka na koji se plaća porez po odbitku, dati podatke potrebne za točan obračun i uplatu poreza i to matični broj građana, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta te broj žiro računa kod ovlaštene organizacije za platni promet za one oblike dohotka koji se ne mogu isplatiti u gotovini. (19) Isplatitelj može izvršiti isplatu dohotka iz kojeg se porez plaća po odbitku tek nakon što mu porezni obveznik dostavi podatke iz stavka 18. ovoga članka. (20) Obrazac IDD, Obrazac IDD-1, Obrazac ID-1 i Obrazac Potvrde iz stavaka 3. , 7., 14. i 17. sastavni su dio ovoga Pravilnika. 2. Predujam poreza po rjeŠenju Članak 54. (1) Predujam poreza na dohodak plaća se i po rješenju ispostave Porezne uprave nadležne prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika. (2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se predujmovi: 1. za dohodak od samostalnih djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i drugih djelatnosti koje se prema zakonu ili na zahtjev poreznog obveznika oporezuju kao obrt (članak 35. stavak 1. Zakona), 2. za dohodak od samostalnih djelatnosti koji se paušalno oporezuje (članak 32. stavak 2. Zakona), 3. za dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem nekretnina i pokretnina, koji čini zakupnina odnosno najamnina umanjena za 30% (članak 37. stavak 1. Zakona), 4. za dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem nekretnina, ako po toj osnovi postoji i obveza poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (članak 35. stavak 1., u vezi s člankom 25. stavak 1. Zakona), 5. za dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava (članak 37. stavak 4. Zakona). (3) Predujam poreza na dohodak prema stavku 2. točke 1. i 4. ovoga članka plaća se mjesečno do posljednjeg dana mjeseca za prethodni mjesec. (4) Predujam poreza na dohodak prema stavku 2. točke 2. i 3. ovoga članka plaća se mjesečno do kraja mjeseca za tekući mjesec. (5) Predujam poreza na dohodak prema stavku 2. točka 5. ovoga članka plaća se jednokratno na pojedinačno ostvareni dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava, a u roku osam dana od dana primitka rješenja o utvrđenom porezu i prirezu. (6) Predujmovi iz stavka 2. točke 1. i 4. ovoga članka, ne smatraju se konačnim godišnjim porezom, pa porezni obveznici za te oblike dohotka obvezno podnose godišnju poreznu prijavu. (7) Predujmovi iz stavka 2. točke 2., 3. i 5. ovoga članka smatraju se konačnim godišnjim porezom, pa porezni obveznici za te oblike dohotka ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu. (8) Rješenje o predujmu poreza donosi se: 1. na početku obavljanja djelatnosti. U tom slučaju predujam poreza na dohodak utvrđuje se na temelju podataka koje porezni obveznik treba dostaviti Poreznoj upravi radi upisa u registar poreznih obveznika ili na temelju procjene Porezne uprave ako porezni obveznik ne izvrši tu svoju obvezu (članak 56. stavak 1. Općeg poreznog zakona i članak 44. stavak 1. Zakona), 2. ako Porezna uprava udovolji zahtjevu obveznika da promijeni visinu utvrđenih predujmova. Porezni obveznik koji zahtijeva da mu se smanje utvrđeni predujmovi obvezan je sastaviti obračun koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave i taj obračun priložiti zahtjevu za izmjenu predujma (članak 35. stavak 3. Zakona). Ako Porezna uprava ne udovolji zahtjevu poreznog obveznika, donosi rješenje o odbijanju zahtjeva, 3. ako porezni obveznik ne podnese poreznu prijavu za proteklu godinu ili ako ne iskaže ili netočno iskaže podatke o dohotku. U tom se slučaju procjenjuje dohodak i na temelju procijenjenog dohotka utvrđuje mjesečni predujam poreza prema članku 35. stavak 6. Zakona. XII. OPOREZIVANJE TUZEMNOG DOHOTKA INOZEMNIH POREZNIH OBVEZNIKA Članak 55. (1) Tuzemni isplatitelji koji dohodak isplaćuju inozemnim poreznim obveznicima dužni su pri svakoj isplati dohotka obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona, ako ti inozemni porezni obveznici imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u državama s kojima Republika Hrvatska nema ili ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja dohotka izdaje na zahtjev inozemnog poreznog obveznika potvrdu o porezu na dohodak plaćenom u Republici Hrvatskoj. (3) Tuzemni isplatitelji koji dohodak isplaćuju inozemnim poreznim obveznicima koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u državama s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (rezidenti država ugovornica) obvezni su prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na način određen ugovorom i tuzemnim Zakonom. (4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, odredbe sklopljenog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja primjenjivat će se na način propisan stavcima 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga članka. (5) Inozemni porezni obveznici kojima tuzemni isplatitelj isplaćuje dohodak iz kojega se porez plaća po odbitku ostvaruju prava iz ugovora temeljem sljedećih obrazaca: Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ————— prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ————— – Obrazac – Dividende, Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ————— prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i—— —————— – Obrazac – Kamate, Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ————— prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ————— – Obrazac – Licence i Zahtjev za umanjenjem porezne obveze, izuzimanjem od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na ————— prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ————— – Obrazac – Ostali dohodak. (6) Obrasci iz stavka 5. ovoga članka sastoje se od četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja dohotka, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac iz stavka 5. ovoga članka podnositelj zahtjeva – rezident države ugovornice dužan je ovjeroviti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, a preostala tri primjerka ovjerovljenog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, i izjavom podnositelja zahtjeva o vrsti i trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugom, inozemni porezni obveznik dostavlja isplatitelju dohotka. (7) Ako tuzemni isplatitelj dohotka u trenutku isplate dohotka rezidentima država ugovornica raspolaže popunjenim primjercima odgovarajućeg obrasca iz stavka 5. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Isplatitelj dohotka u tom je slučaju obvezan jedan primjerak odgovarajućeg obrasca zahtjeva popunjenog podacima o isplatitelju, isplaćenom dohotku i načinu oporezivanja (primjenjenoj poreznoj stopi), dostaviti inozemnom poreznom obvezniku – podnositelju zahtjeva, jedan Poreznoj upravi, a jedan primjerak zadržava za svoje potrebe. (8) Ako inozemni porezni obveznik tuzemnom isplatitelju ne dostavi u trenutku isplate dohotka ovjerovljeni obrazac zahtjeva, tuzemni isplatitelj obvezan je prilikom isplate dohotka primijeniti odredbe tuzemnog Zakona. (9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, rezident države ugovornice može u roku tri godine od isteka godine u kojoj je dohodak isplaćen, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb dostaviti ovjerovljeni obrazac zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen. (10) Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb nadležan je i za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka 7. ovoga članka. (11) Obrasci zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika. (12) Tuzemni isplatitelji dohotka, odnosno tuzemni poslodavci obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb pisanim putem prijaviti svaku djelatnost i nesamostalni rad inozemnih poreznih obveznika odnosno svaku isplatu po zaključenom ugovoru sa inozemnim poreznim obveznicima, i to u roku osam dana od dana zaključenja ugovora. XIII. GODIŠNJI OBRAČUN POREZA 1. Prijava dohotka od zajedniČke djelatnosti Članak 56. (1) Nakon isteka kalendarske godine nositelj zajedničke djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava sastavlja prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti i dostavlja je ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu u skladu s odredbama članka 27. stavak 7. Zakona. (2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti podnosi se prije godišnjih poreznih prijava iz članka 31. Zakona, a najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za proteklu godinu. (3) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke: 1. naziv i adresu sjedišta zajedničke djelatnosti, 2. ime i prezime, matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu nositelja zajedničke djelatnosti, 3. ime i prezime, matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu svakog supoduzetnika, 4. iznos zajedničkog dohotka utvrđenog na temelju poslovnih knjiga za zajedničku djelatnost u skladu s odredbama članka 18. do 22. Zakona ili u skladu s odredbama članka 23. Zakona, za zajedničku imovinu i imovinska prava, prije umanjenja prema članku 43. Zakona, 5. iznos umanjenja zajedničkog dohotka za plaće novozaposlenih prema članku 43. Zakona, 6. iznos umanjenja zajedničkog dohotka za nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja prema članku 43. Zakona, 7. iznos zajedničkog dohotka nakon umanjenja prema članku 43. Zakona, 8. raspodjelu zajedničkog dohotka na supoduzetnike prema postotku udjela svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku, iznosu udjela svakog supoduzetnika, uvećanja i umanjenja udjela u zajedničkom dohotku prema članku 48. stavci od 6. do 9. ovoga Pravilnika, te ukupan iznos dijela zajedničkog dohotka koji pripada pojedinom supoduzetniku, 9. popis priloga uz zajedničku poreznu prijavu. (4) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti sadrži i Posebni dio u koji se upisuju podaci o korištenju olakšica, oslobođenja i drugog, i to: 1. podatak o zajedničkom dohotku (podatak pod 1. Obrasca), uvećan za: 2. iznos uvećanih izdataka otpisa po osnovi jednokratnog ili djelomičnog ubrzanog otpisa u odnosu na iznos otpisa prema stopama propisanima Pravilnikom o amortizaciji (članak 21. stavak 6. Zakona), 3. iznos porezno priznatih izdataka po osnovi reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona), 4. iznos primljenih darovanja koja se ne smatraju primicima umjetnika (članak 42. stavak 1. Zakona), 5. iznos neoporezivih primitaka umjetnika (članak 42. stavak 2. Zakona), 6. iznos iskorištenog umanjenja dohotka za djelatnost na područjima posebne državne skrbi i Gradu Vukovaru i na drugim područjima za koje su propisane olakšice (članak 41. Zakona), 7. iznos isplaćenih plaća novozaposlenim osobama koje su umanjile poreznu osnovicu (članak 43. Zakona), 8. iznos isplaćenih nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja koje su umanjile poreznu osnovicu (članak 43. Zakona), 9. iznos dohotka bez olakšica i umanjenja. (5) Posebnom dijelu prijave od zajedničkog dohotka nositelj zajedničke djelatnosti obvezno prilaže i obračun zajedničkog dohotka odnosno učinaka propisanih oslobođenja i olakšica. Obračun se sastavlja na način da se iznos zajedničkog dohotka iz stavka 3. točka 4. ovoga Pravilnika uveća za iznos iskorištenih olakšica i oslobođenja iz stavka 4. ovoga članka. (6) Prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti treba priložiti: 1. ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, 2. ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja, 3. pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava), 4. preslik popisa dugotrajne imovine, 5. isprave na temelju kojih su korištene porezne olakšice (ugovori i preslici naloga o primljenim darovanjima), 6. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa te reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca. (7) Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisuju svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti. (8) Obrazac prijave dohotka od zajedničke djelatnosti – Opći dio i Posebni dio sastavni je dio ovoga Pravilnika. 2. GodiŠnja porezna prijava 2.1. Obvezno podnošenje godišnje porezne prijave Članak 57. (1) Porez na dohodak utvrđuje se konačno na temelju godišnje porezne prijave koju je porezni obveznik dužan podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu. (2) Godišnju poreznu prijavu na propisanom obrascu obvezni su podnijeti svi tuzemni i inozemni porezni obveznici koji ostvaruju oblike dohotka prema članku 3. Zakona i članku 3. stavak 1. ovoga Pravilnika. (3) Tuzemni porezni obveznici podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu, a inozemni porezni obveznici samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu. 2.2. Tko nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu Članak 58. (1) Godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnijeti sljedeći obveznici poreza na dohodak: 1. posloprimci koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada za rad u tuzemstvu ili inozemstvu samo od jednog tuzemnog poslodavca istodobno. Ako su posloprimci radili istodobno kod više poslodavaca i ostvarivali primitke po osnovi nesamostalnog rada, ili su te primitke ostvarili za nesamostalni rad neposredno iz inozemstva, obvezni su podnijeti godišnju poreznu prijavu, 2. umirovljenici koji su ostvarili mirovinu od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja u tuzemstvu, pod uvjetom da uz mirovinu iz toga izvora nisu ostvarivali druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave, 3. posloprimci koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada za rad koji mjesečno nije trajao duže od 10 dana (80 sati) i za koji je isplaćen primitak do 1.500,00 kuna mjesečno i članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti koji su iz te djelatnosti ostvarili dohodak do mjesečnog iznosa 1.500,00 kuna, 4. članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti za dohodak koji su primali za tu djelatnost prema članku 36. stavak 3. Zakona, pod uvjetom da osim tog dohotka nisu ostvarili druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave, 5. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od druge samostalne djelatnosti iz članka 36. stavak 2. Zakona, 6. inozemni porezni obveznici za dohodak od djelatnosti iz članka 36. stavak 1. Zakona, 7. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavak 2. točka 4. Zakona, a koji je bio oporezivan u skladu s odredbama članka 18. stavak 13. Zakona, 8. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od kapitala, 9. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od osiguranja. (2) Godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnijeti ni porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju istodobno ostvarili dohodak po svim osnovama iz stavka 1. točke 3. i točke od 5. do 9. ovoga članka ili samo pojedine oblike toga dohotka. (3) Porezni obveznici iz stavka 1. točke 1., 2. i 4. ovoga članka mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja prava i poreznih olakšica (osobni odbitak, pokriće prenesenog ili tekućeg gubitka, premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja i drugog). Radi ostvarivanja prava i poreznih olakšica, godišnju poreznu prijavu mogu podnijeti i porezni obveznici iz stavka 1. točka 3. i točka od 5. do 9. ovoga članka, u kojem su slučaju obvezni iskazati ukupan dohodak koji su u poreznom razdoblju ostvarili po svim tim osnovama. (4) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka obvezno podnose godišnju poreznu prijavu na Posebnom dijelu, ako su tijekom poreznog razdoblja ili u godišnjoj poreznoj prijavi koristili olakšice i oslobođenja iz članka 59. stavak 7. ovoga Pravilnika. 2.3. Sadržaj godišnje porezne prijave Članak 59. (1) Godišnja porezna prijava sastoji se iz Općeg i Posebnog dijela. (2) Opći dio godišnje porezne prijave sadrži dio s podacima o poreznom obvezniku, o uzdržavanim članovima uže obitelji te faktoru osobnog odbitka, dijelu osobnog odbitka koji se priznaje za zdravstvene i stambene potrebe poreznog obveznika i dijelu osobnog odbitka po osnovi danih darovanja, dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, dohotku od imovinskih prava i uplaćenom predujmu poreza i prireza, dohotku od kapitala i uplaćenom predujmu poreza i prireza, dohotku od osiguranja i uplaćenom predujmu poreza i prireza, inozemnom dohotku i uplaćenom inozemnom porezu, o ukupnom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza i prireza, umanjenju dohotka za plaće novozaposlenih, umanjenju dohotka za iznos nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, dohotku nakon propisanih umanjenja i uplaćenom predujmu poreza i prireza te prenesenom gubitku, a sadrži i dio za ispis priloga uz godišnju poreznu prijavu, dio za napomene poreznog obveznika te naputak za popunjavanje. Opći dio godišnje porezne prijave sadrži i prilog A s podacima o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza te prilog B na temelju kojega se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike (Obračunski list). (3) Posebni dio sadrži podatke o korištenim olakšicama i oslobođenjima u poreznom razdoblju odnosno razdoblju za koje porezni obveznik podnosi godišnju poreznu prijavu. (4) Opći dio godišnje porezne prijave, osim Priloga A, sastavljaju i Poreznoj upravi podnose svi porezni obveznici koji su obvezni ili žele prijaviti ostvareni dohodak u poreznom razdoblju. Opći dio godišnje porezne prijave s Prilogom A, sastavljaju i Poreznoj upravi podnose oni porezni obveznici koji tu prijavu podnose na osnovi ostvarenog dohotka od samostalnih djelatnosti. Porezni obveznici mogu, ali nisu obvezni sastavljati i dostavljati Prilog B Općeg dijela godišnje porezne prijave. (5) Posebni dio godišnje porezne prijave sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju samo oni porezni obveznici koji su u porezom razdoblju iskoristili ili u godišnjem obračunu po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi koriste propisane olakšice i oslobođenja iz stavka 7. ovoga članka. Posebni dio godišnje porezne prijave nisu obvezni sastaviti i Poreznoj upravi dostaviti oni porezni obveznici koji su tijekom poreznog razdoblja ostvarili samo dohodak od nesamostalnog rada za koji nisu obvezni, ni ne žele podnijeti opći dio godišnje porezne prijave, a tijekom poreznog razdoblja poreznu je osnovicu poslodavac umanjivao za uplaćene premije osiguranja iz članka 9. stavak 7. Zakona, i to ako je poslodavac u propisanom roku dostavio obrazac iz članka 46. stavak 11. ovoga Pravilnika. (6) U godišnju poreznu prijavu – Opći dio upisuju se: 1. podaci o Područnom uredu i nadležnoj ispostavi Porezne uprave, 2. pod I. od 1. do 5. opći podaci o poreznom obvezniku – ime i prezime, matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave, mjesto i adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, broj računa otvoren kod organizacije ovlaštene za platni promet i naziv tih organizacija, te podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine. Porezni obveznici obvezni su popuniti dio pod 5., a odnosi se na broj tekućeg ili žiro računa koji je otvoren kod organizacije ovlaštene za platni promet, ako po godišnjoj poreznoj prijavi žele iskoristiti pravo na povrat putem predujma više plaćenog poreza i prireza, 3. pod I.6. podaci o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku – ime i prezime ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta odnosno sjedišta, adresa, te matični broj građana/matični broj, 4. pod II. podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji – ime i prezime, srodstvo, matični broj građana, podatak o prebivalištu i boravku na području posebne državne skrbi i drugim područjima za koje su propisane olakšice, podatak o invalidnosti i razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o matičnom broju građana fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni odbitak, a i postotak podjele koji pripada poreznom obvezniku, 5. pod III.1. podaci o ukupnom faktoru osobnog odbitka poreznog obveznika za uzdržavanje po mjesecima poreznog razdoblja (faktor za poreznog obveznika i njegovu invalidnost, ukupni faktor za uzdržavane članove uže obitelji i njihovu invalidnost te sveukupni faktor iz članka 29. stavka 1. i 2. Zakona). Pod ovim rednim brojem umirovljenici ne iskazuju vlastiti osobni odbitak (osobni odbitak samog poreznog obveznika). Pod ovim rednim brojem podatke iskazuju i porezni obveznici koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi i drugim područjima za koje su po posebnim zakonima propisane olakšice i to za sebe osobno i/ili za uzdržavane članove uže obitelji koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, 6. pod III.2. podaci o iznosu dijela osobnog odbitka prema članku 29. stavci od 9. do 14. Zakona i to za: 2.a. plaćene zdravstvene usluge i ortopedska pomagala u Republici Hrvatskoj, 2.b. za rješavanje stambenih potreba po osnovi stvarnih izdataka ili kamata po namjenskim stambenim kreditima ili plaćenoj najamnini i 2.c. za dana darovanja, 2.d. ukupni iznos osobnog odbitka iskazan pod 2.a., 2.b. i 2.c., 7. pod IV. podaci o dohotku po oblicima i uplaćenim predujmovima poreza i prireza u godišnjem iznosu u kunama i lipama, 8. pod IV.1. podaci o primicima od nesamostalnog rada, uplaćenim doprinosima za obvezno mirovinsko osiguranje iz plaće, izdacima po osnovi premija osiguranja, iznosu dohotka od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza i prireza, 9. pod IV.1.a. podaci o primicima od nesamostalnog rada i izdacima, odnosno uplaćenim obveznim doprinosima za mirovinsko osiguranje iz plaće te premijama osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema podacima iz obrazaca PK-1 i PK-2 te potvrdama osiguravajućih društava i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Fizičke osobe sa statusom HRVI iz Domovinskog rata iskazuju podatak o uplaćenom porezu na dohodak i prirezu nakon umanjenja za olakšicu iz članka 39. Zakona. Na ovom rednom broju podatke iskazuju i članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti za dohodak što ga po toj osnovi ostvaruju (članak 15. stavak 4. točka 1. Zakona), 10. pod IV.1.b. podaci o ostvarenim primicima od nesamostalnog rada iz članka 33. stavak 5. Zakona i primicima članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti do mjesečnog iznosa u visini 1.500,00 kuna, izdacima po osnovi obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz primitka i uplaćenim premijama osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, dohotku od nesamostalnog rada te uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama poslodavca odnosno isplatitelja dohotka te potvrdama osiguravajućih društava i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Porezni obveznici sa statusom HRVI iz Domovinskog rata iskazuju podatak o uplaćenom predujmu poreza i prireza nakon umanjenja za olakšicu iz članka 39. Zakona, 11. pod IV.1.c. podaci o primicima od mirovina, izdacima kojima se smatraju uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema obrascima PK-1 odnosno PK-2, potvrdama isplatitelja odnosno potvrdama osiguravajućih društava i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Porezni obveznici sa statusom HRVI iz Domovinskog rata iskazuju podatak o uplaćenom predujmu poreza i prireza, nakon umanjenja za olakšicu iz članka 39. Zakona, 12. pod IV.1.d. podaci o ukupnom dohotku od nesamostalnog rada i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, 13. pod IV.2. podaci o ostvarenim primicima od imovinskih prava, stvarnim izdacima i izdacima za premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, 14. pod IV.3. – Prilog A – podaci o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, 15. pod IV.3.a. podaci o ostvarenom dohotku od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, prije umanjenja za olakšice iz članka 43. Zakona, dohotku koji se oporezuje na način propisan za obrtničke djelatnosti na zahtjev poreznog obveznika (dohodak iz članka 15. stavak 4. točke 2. i 3. i članka 25. stavak 2. Zakona) i dohotku od iznajmljivanja nekretnina za koju je djelatnost porezni obveznik istodobno i obveznik poreza na dodanu vrijednost i to za obveznika pojedinca, odnosno za obveznika supoduzetnika ili suvlasnika i podatke o uplaćenom predujmu poreza i prireza. Podaci se iskazuju prema priloženom iskazu (pregledu) iz poslovnih knjiga. Podatke pod IV.2.a. ne iskazuju porezni obveznici čiji se dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona oporezuje na način propisan člankom 32. Zakona. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona na područjima posebne državne skrbi i Gradu Vukovaru, podatak o dohotku iskazuju umanjen za olakšicu prema članku 41. stavak 1. Zakona. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona na području Grada Vukovara, pod uvjetima propisanim u članku 41. stavak 2. Zakona, ne iskazuju podatak o ostvarenom dohotku po toj osnovi za razdoblje od 2001. do 2005. godine, 16. pod IV.3.b. podaci o ostvarenim primicima od druge samostalne djelatnosti (članak 15. stavak 4. točke 2. i 3. i stavak 2. točka 4. Zakona) prema vrstama tih djelatnosti, izdacima koji se priznaju u Zakonom propisanom postotku od ostvarenih primitaka ili stvarnom iznosu, izdacima po osnovi uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz primitaka po odbitku, izdacima po osnovi uplaćenih premija osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, pregledu primitaka i izdataka, potvrdama osiguravajućih društava i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 17. pod IV.3.c. podaci o ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti te uplaćenom predujmu poreza i prireza, 18. pod IV.4. podaci o dohotku od kapitala i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, 19. pod IV.4.a. podaci o ostvarenim primicima od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, izdacima za premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 20. pod IV.4.b. podaci o ostvarenim primicima od kamata, izdacima za premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja, osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 21. pod IV.4.c. podaci o primicima od izuzimanja vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje po osnovi samostalne djelatnosti utvrđuju dobit, možebitno umanjenim za uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja te potvrdama osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 22. pod IV.4.d. podaci o ostvarenim primicima po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica trgovačkih društava, izdacima za uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja i potvrdama osiguravajućih društava i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 23. pod IV.4.e. podaci o ukupnom dohotku od kapitala i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, 24. pod IV.5. podaci o primicima od osiguranja, izdacima za uplaćene premije osiguranja prema članku 9. stavak 7. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 25. pod IV.6. podaci o dohotku kojeg je tuzemni porezni obveznik ostvario u inozemstvu u poreznom razdoblju, bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne. Mogućnost oporezivanja odnosno primjene odgovarajuće porezne stope utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o obliku ostvarenog dohotka i državi u kojoj je ostvaren, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima. Podaci se popunjavaju prema potvrdama inozemnih isplatitelja i inozemnih poreznih tijela, 26. pod V. podaci o sveukupno ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza u poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) za koje je godišnja porezna prijava podnesena, 27. pod VI. podaci o umanjenju dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona i to: 28. pod VI.1. iznos umanjenja dohotka za plaće novozaposlenih, 29. pod VI.2. iznos umanjenja za nagrade učenika na praktičnom radu i naukovanju, 30. pod VI.3. iznos ukupnog umanjenja, 31. pod VII. podataka o dohotku nakon propisanog umanjenja i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, 32. pod VIII. podatke o prenesenim gubicima prema godinama njihovog nastanka, 33. pod IX. popis priloženih isprava, 34. pod X. napomene poreznog obveznika, 35. pod XI. – Prilog B – utvrđivanje godišnjeg poreza. Ove podatke porezni obveznik može, ali ne mora popunjavati. (7) U godišnju poreznu prijavu – Posebni dio upisuju se podaci o iskorištenim poreznim olakšicama i oslobođenjima, i određenim izdacima i to: 1. pod 1. podatak o iznosu dohotka iskazanog pod VII. Općeg dijela godišnje porezne prijave, 2. pod 2. podatak o iznosu plaća isplaćenih novozaposlenim osobama za koji je umanjena porezna osnovica (članak 43. Zakona), 3. pod 3. podatak o iznosu nagrada učenicima za koji je umanjena porezna osnovica (članak 43. Zakona), 4. pod 4. podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji je umanjena porezna osnovica (pod VIII. Općeg dijela godišnje porezne prijave), 5. pod 5. iznos neoporezivih darovanja koja su primili umjetnici (članak 42. stavak 1. Zakona), 6. pod 6. iznos neoporezivog dijela umjetničkog autorskog honorara umjetnika (članak 42. stavak 2. Zakona), 7. pod 7. iznos uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje (članak 9. stavak 7. Zakona), 8. pod 8. iznos uplaćen za premije dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja (članak 9. stavak 7. Zakona), 9. pod 9. iznos uplaćen za premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (članak 9. stavak 7. Zakona), 10. pod 10. iznos uvećanih izdataka otpisa u odnosu na izdatke otpisa prema stopama propisanima Pravilnikom o amortizaciji (članak 21. stavak 6. Zakona), 11. pod 11. iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona), 12. pod 12. iznos za koji je umanjen dohodak ostvaren od samostalnih djelatnosti na područjima posebne državne skrbi i drugim područjima za koje su propisane olakšice (članak 41. Zakona), 13. pod 13. iznos dohotka bez olakšica i umanjenja, 14. pod 14. iznos razlike uvećanog osobnog odbitka prema članku 40. stavak 1. Zakona u odnosu na osobni odbitak prema članku 29. stavci 1. i 2. Zakona, 15. pod 15. iznos dijela osobnog odbitka priznatog za zdravstvene usluge (članak 29. stavak 9. Zakona), 16. pod 16. iznos dijela osobnog odbitka priznatog za stambene potrebe (članak 29. stavak od 10. do 13. Zakona), 17. iznos dijela osobnog odbitka za dana darovanja (članak 29. stavak 14. Zakona), 18. pod 18. iznos dohotka bez olakšica i umanjenja, 19. pod 19. iznos manje uplaćenog poreza i prireza iz primitaka od nesamostalnog rada koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata (članak 39. Zakona). (8) Porezni obveznik, opunomoćenik ili porezni savjetnik svojeručno potpisuje obrazac godišnje porezne prijave. (9) Svi novčani podaci u poreznoj prijavi popunjavaju se u kunama i lipama. (10) Obrazac godišnje porezne prijave sastavni je dio ovoga Pravilnika. 2.4. Prilozi uz godišnju poreznu prijavu Članak 60. (1) Poreznoj prijavi treba priložiti ove isprave: 1. za dohodak od nesamostalnoga rada i za dohodak od samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti iz članka 15. stavak 4. točka 1. Zakona, osim dohotka koji se oporezuje prema članku 33. stavak 5. Zakona, preslike poreznih kartica PK-1 i/ili PK-2 iz članka 23. i 24. ovoga Pravilnika te potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za ostvarene mirovine, 2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se oporezuje kao dohodak od obrta: 2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, uplaćenim premijama osiguranja, te porezno priznatim izdacima reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku, 2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku, 2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca, 2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, 3. za dohodak od samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavak 2. točka 4. Zakona koji se oporezuje po odbitku, druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točki 2. i 3. Zakona, dohodak od imovinskih prava iz članka 23. stavaka 1. i 4. Zakona, za dohodak od nesamostalnog rada iz članka 33. stavak 5. Zakona, za dohodak članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti iz članka 36. stavak 3. u vezi s člankom 33. stavak 5. Zakona, potvrde isplatitelja dohotka, pregled primitaka i izdataka za dohodak od druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavak 4. Zakona, 4. za dohodak od imovinskih prava pregled poslovnih primitaka i izdataka i potvrde isplatitelja dohotka, 5. za dohodak od kapitala iz članka 26. Zakona i dohodak od osiguranja iz članka 26.a Zakona, potvrde isplatitelja dohotka, 6. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili ugovora o primljenim darovanjima u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama članka 42. stavak 1. Zakona ne oporezuju, 7. za priznavanje neoporezivog dijela umjetničkog autorskog honorara, potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije prema članku 42. stavak 4. Zakona, 8. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi izdataka za zdravstvene usluge prema članku 29. stavak 9. Zakona, preslike računa o obavljenoj usluzi i potvrda o njihovom plaćanju, 9. za priznavanje dijela osobnog odbitka za kupnju, izgradnju i investicijsko održavanje stambenog prostora prema članku 29. stavak 10. Zakona, preslike kupoprodajnog ugovora, građevinskih situacija, računa o obavljenoj isporuci odnosno usluzi, potvrda o njihovom plaćanju i druge isprave prema članku 50. Pravilnika, 10. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi plaćenih kamata po namjenskim stambenim kreditima prema članku 29. stavak 12. Zakona, preslike ugovora o namjenskom stambenom kreditu, potvrde kreditora o iznosu kamata uplaćenih u poreznom razdoblju i druge isprave iz članka 50. ovoga Pravilnika, 11. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi plaćene najamnine za potrebe trajnog stanovanja prema članku 29. stavak 13. Zakona, preslike ugovora zaključenog s najmodavcem, naloga o plaćanju najamnine odnosno potvrdu najmodavca o naplaćenoj najamnini u poreznom razdoblju i druge isprave iz članka 50. ovoga Pravilnika, 12. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja prema članku 29. stavak 14. Zakona, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama, 13. za inozemni dohodak tuzemnih poreznih obveznika dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu, 14. za korištenje izdatka po osnovi uplaćenih premija osiguranja iz članka 9. stavak 7. Zakona, potvrde osiguravatelja iz članka 46. stavak 13. ovoga Pravilnika. (2) Ako supružnik, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji tuzemnog poreznog obveznika imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće: 1. osobne podatke o bračnom drugu, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva, 2. podatke o dohotku i drugim primicima uzdržavanih osoba iz točke 1. ovoga stavka, na osnovi kojih se može procijeniti mogu li se smatrati uzdržavanima, 3. rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji. 3. GodiŠnji obraČun poreza i prireza 3.1. Razdoblje za koje se utvrđuje porez i prirez Članak 61. (1) Porez na dohodak utvrđuje se i obračunava za kalendarsku godinu. Godišnji način obračuna poreza na dohodak primjenjuje se i za kraća porezna razdoblja (članak 4. stavak 2. Zakona). (2) Ako tijekom kalendarske godine tuzemni porezni obveznik postane inozemni porezni obveznik ili inozemni porezni obveznik postane tuzemni, porezni obveznik obvezan je u prilogu porezne prijave dati podatke o pojedinim razdobljima ostvarivanja dohotka. Za oba razdoblja izrađuje se jedan godišnji obračun. 3.2. Utvrđivanje godišnjeg poreza i prireza Članak 62. (1) Godišnji porez na dohodak i prirez utvrđuje se prema odredbama članka 3. Zakona i članka 3. ovoga Pravilnika. (2) Pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak umirovljenika, na osnovi podnesene godišnje porezne prijave, godišnji iznos osobnog odbitka (neoporezivog dijela dohotka) prema članku 29. stavak 1. Zakona izračunava se tako da se osobni odbitak za samog umirovljenika utvrđuje u visini isplaćene mirovine (primitka), najmanje 1.500,00 kuna, a najviše 2.550,00 kuna mjesečno, i tom se iznosu dodaje apsolutni iznos osobnog odbitka za invalidnost umirovljenika i osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i njihovu invalidnost prema članku 29. stavak 2. Zakona, te dio osobnog odbitka prema članku 29. stavci od 9. do 14. Zakona. (3) Ako je mirovina ostvarivana samo u dijelu poreznog razdoblja (kalendarske godine), osobni odbitak prema članku 29. stavci 1. i 2. Zakona priznaje se za razmjerni dio godine na način propisan stavkom 2. ovoga članka. (4) Pri utvrđivanju godišnjeg poreza i prireza na osnovi godišnje porezne prijave, poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi godišnji se iznos osobnog odbitka iz članka 29. stavci 1. i 2. Zakona izračunava prema odredbama članka 40. Zakona i članka 29. stavci od 9. do 14. Zakona. (5) Od utvrđenog godišnjeg poreza i prireza odbijaju se tijekom poreznog razdoblja, za koje se podnosi godišnja porezna prijava, uplaćeni predujmovi po osnovi: 1. dohotka od nesamostalnog rada koje je obračunao i uplatio poslodavac ili sam porezni obveznik ako je taj dohodak ostvaren neposredno iz inozemstva ili od organizacija iz članka 33. stavci 8. i 9. Zakona ili isplatitelj mirovine odnosno primitaka koji se smatraju mirovinom, te dohotka od druge samostalne djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti, 2. dohotka od samostalne djelatnosti, odnosno dohotka koji se oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti obrta, osim dohotka koji se paušalno oporezuje, 3. dohotka od drugih samostalnih djelatnosti, 4. dohotka od imovinskih prava, 5. dohotka od kapitala, 6. dohotka od osiguranja i 7. plaćeni porezi u inozemstvu koji se mogu uračunati prema članku 63. ovoga Pravilnika. (6) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza iz stavka 5. ovoga članka preostane razlika poreza za uplatu, porezni je obveznik tu razliku obvezan platiti u roku petnaest (15) dana od dana dostave rješenja o utvrđenom godišnjem porezu i prirezu porezu na dohodak. (7) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza od utvrđene godišnje obveze toga poreza i prireza preostane razlika više plaćenog poreza i prireza, iznos više plaćenog poreza i prireza koristit će se za izmirivanje poreznih obveza tekućeg razdoblja, osim ako porezni obveznik ne zahtijeva povrat. Pisani zahtjev za povrat podnosi se u roku 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu. Izmirivanje obveze poreza na dohodak tekućeg razdoblja, odnosno povrat, izvršit će se samo ako porezni obveznik nema istodobno dospjele a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja (članak 113. stavak 6. Općeg poreznog zakona). (8) Iznimno od odredaba stavka 7. ovoga članka, preplaćeni porez po odbitku vraća se poreznom obvezniku bez posebnog zahtjeva, pod uvjetima iz članka 113. stavak 6. Općeg poreznog zakona. 3.3. Uračunavanje inozemnog poreza Članak 63. (1) U inozemstvu plaćen porez iz dohotka tuzemnog poreznog obveznika, koji prema tuzemnim propisima podliježe oporezivanju u tuzemstvu, uračunava se u tuzemni porez na dohodak, ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili višestranim međudržavnim ugovorima i sporazumima nije drukčije određeno (članak 30. stavak 4. Zakona). (2) Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu. (3) Inozemni porez može se uračunati samo ako odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to do visine obračunanog tuzemnog poreza na inozemni dohodak. (4) Iznosi dohotka i poreza plaćenog u inozemstvu preračunavaju se u kune primjenom srednjeg tečaja iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan plaćanja poreza. (5) Iznos do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni utvrđuje se na sljedeći način: 1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanog tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak i iznosa ukupnog godišnjeg dohotka (prije umanjenja za plaće novozaposlenih i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, za preneseni gubitak i osobni odbitak) utvrđuje se prosječna porezna stopa, 2. primjenom prosječne porezne stope na iznos inozemnog dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez. (6) Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak obavlja se u godišnjem obračunu poreza na temelju podnesene godišnje porezne prijave. XIV. OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA 1. Isplate u gotovu novcu Članak 64. (1) Tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državne tijela i službe jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak na njihov račun kod ovlaštene organizacije za platni promet. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak u gotovu novcu isplatiti: 1. primitke koji se u skladu s člankom 6. Zakona ne smatraju dohotkom, osim primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 2. točka 2.7. toga članka, 2. primitke na koje se u skladu s člankom 7. Zakona ne plaća porez na dohodak, 3. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 12. Zakona, osim stipendija učenicima i studentima koje se kao potpore isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, 4. dohodak koji ostvaruju fizičke osobe kao članovi predstavničkih i izvršnih tijela javne vlasti iz članka 15. stavak 4. točka 1. Zakona, 5. dohodak od kapitala iz članka 26. Zakona, 6. dohodak od osiguranja iz članka 26.a. Zakona i članka 46. ovoga Pravilnika, 7. dohodak iz članka 12. stavak 1. točka 3. Zakona, 8. isplate na ime otkupa sekundarnih sirovina i otpada uz uvjet da sakupljanje sekundarnih sirovina i otpada nije trajna samostalna djelatnost poreznog obveznika u skladu s člankom 15. stavak 1. Zakona, odnosno da se radi o drugoj samostalnoj povremenoj djelatnosti iz članka 15. stavak 4. točka 3. Zakona, poduzetoj s namjerom ostvarivanja dohotka te uz uvjet da porezni obveznik kod jednog isplatitelja ostvari prihod od najviše 1.500,00 mjesečno, 9. isplate naknade za prodane osobne stvari odnosno imovinu građana koja nije služila za obavljanje samostalne djelatnosti odnosno ostvarivanje dohotka, 10. primitke koje ostvaruju djeca i omladina do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturnoumjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 7.500,00 kuna godišnje. (3) Za svrhe oporezivanja dohotka, isplatama u gotovu novcu smatra se izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica), isplata čekom, isplata na štednu knjižicu građana pri poslovnoj banci ili pošti i sve druge isplate obavljene neposredno odnosno mimo žiro računa poreznih obveznika otvorenih kod ovlaštenih organizacija za poslove platnog prometa. 2. Prijava u registar poreznih obveznika Članak 65. (1) Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak. (2) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak: 1. od obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke, 2. od imovine, 3. od nesamostalnog rada ostvareno izravno iz inozemstva i u diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji, ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, 4. od samostalne djelatnosti iz inozemstva, 5. od imovine i imovinskih prava iz inozemstva, 6. od kapitala iz inozemstva, 7. od obrtničke djelatnosti za koju se počinje paušalno utvrđivati dohodak prema članku 32. Zakona, 8. od djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 15. stavak 2. točka 4. Zakona koji se oporezuje prema članku 18. stavak 13. Zakona. (3) Prijava se podnosi u roku osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvrđivanje paušalnog dohotka ili prelaska na oporezivanje po odbitku odnosno početka ostvarivanja primitaka. (4) Porezni obveznici dužni su pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti i/ili prestanku ostvarivanja dohotka iz inozemstva i/ili prelasku s utvrđivanja paušalnog dohotka prema članku 32. Zakona na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti i ostvarivanja dohotka, i to u roku iz stavka 3. ovoga članka. (5) Prijava iz stavka 1. ovoga članka sadržava: 1. podatak o ispostavi Porezne uprave nadležnoj za poreznog obveznika, 2. osobne podatke poreznog obveznika – ime i prezime, ime roditelja, matični broj građana, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu, 3. razloge upisa u registar odnosno brisanja iz registra poreznih obveznika, 4. podatke o opunomoćeniku – ime i prezime ili naziv, matični broj građana/matični broj, mjesto sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu, 5. napomene poreznog obveznika, 6. potpis poreznog obveznika ili opunomoćenika. (6) Uz podatke iz stavka 5. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo) i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtnička djelatnost obvezni su u prilogu dati i ove podatke: 1. o djelatnosti – naziv poduzeća, naziv i šifra djelatnosti, adresa obavljanja djelatnosti, nadnevak početka odnosno prestanka obavljanja djelatnosti, 2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, matični brojevi građana, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležna ispostava Porezne uprave i udjeli u ostvarivanju zajedničkog dohotka, 3. o predviđenom iznosu dohotka u godini u kojoj su počeli ostvarivati dohodak, 4. o predviđenom broju posloprimaca u tekućoj godini, 5. o poslovnim jedinicama – naziv i adresa poslovnih jedinica (radnji, obrta i drugih oblika samostalne djelatnosti), nadležna ispostava Porezne uprave, naziv i šifra djelatnosti, 6. o osobi/tvrtki koja vodi poslovne knjige – ime i prezime odnosno naziv tvrtke, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno sjedišta, ulica i kućni broj i matični broj građana, odnosno matični broj društva. (7) Uz podatke iz stavka 5. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od imovine i imovinskih prava obvezni su u prilogu dati i podatke: 1. o obliku dohotka, adresi ostvarivanja dohotka, nadnevku početka i prestanka ostvarivanja dohotka, 2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, matični brojevi građana, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležne ispostave Porezne uprave i udjeli u dohotku, 3. o predviđenom iznosu dohotka u godini u kojoj su počeli ostvarivati dohodak. (8) Obrazac prijave u registar poreznih obveznika sastavni je dio ovoga Pravilnika (Obrazac RPO, Prilog A i B) . 3. VoĐenje evidencije o osobnoj imovini Članak 66. (1) Porezna uprava dužna je prema odredbama članka 48. Zakona tijekom poreznog razdoblja prikupljati podatke o oporezivim i neoporezivim primicima fizičkih osoba (obveznika poreza na dohodak) i uspoređivati ih s podacima o nabavljenoj osobnoj imovini i drugim izdacima tih osoba te obavljati sve druge potrebne radnje. (2) Za svrhe iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava koristi se podacima kojima raspolaže, podacima koje priopći porezni obveznik i podacima iz drugih izvora te ustrojava i vodi evidenciju potrebnu za utvrđivanje pravilnosti iskazivanja i podmirivanja poreznih obveza. (3) Evidencija o osobnoj imovini poreznih obveznika i drugih fizičkih osoba sadrži podatke o imovini tih osoba u tuzemstvu i u inozemstvu, a osobito: 1. o zemljištima (građevinskim i poljoprivrednim) s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji i vremenu nabave, 2. o građevinama s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji, namjeni i vremenu nabave odnosno izgradnje, 3. o vozilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 4. o plovilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 5. o zrakoplovima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 6. o iznosu gotovine u domaćoj i stranoj valuti iznad 100.000,00 kuna, 7. o stanju novčanih sredstava na osobnim računima ili štednim knjižicama (oročenih ili po viđenju) iznad 100.000,00 kuna, 8. o vrijednosnim papirima s podacima o vrsti, broju, načinu i vremenu stjecanja, 9. o pravima na temelju životnih i dobrovoljnih mirovinskih osiguranja s podacima o vrsti, trenutku kada su ugovorena i visini uplaćenih premija osiguranja, 10. o potraživanjima svih vrsta i ostaloj imovini i pravima. (4) Evidencija o osobnoj imovini ne sadrži podatke o dugotrajnoj imovini fizičkih osoba koja je upisana u Popis dugotrajne imovine za samostalnu djelatnost iz članka 15. stavci 1., 2. i 3. Zakona, odnosno za djelatnost koja se na zahtjev poreznog obveznika ili na temelju Zakona oporezuje kao obrtnička. 4. Dostavljanje podataka od nadleŽnih drŽavnih tijela i pravnih osoba Članak 67. (1) Za svrhe utvrđivanja ima li neko djelo obilježje autorskog djela, Porezna uprava po potrebi će pismeno zatražiti tumačenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. (2) Za svrhe utvrđivanja prava na dio osobnog odbitka s osnove troškova zdravstvenih usluga, Porezna uprava po potrebi će pismeno zatražiti tumačenje Ministarstva zdravstva. XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 68. (1) Godišnji porez na dohodak i prirez za 2003. godinu utvrđuje se prema odredbama Zakona i ovoga Pravilnika. (2) Iznimno od odredaba članka 19. ovoga Pravilnika, podaci o isplaćenim plaćama, obračunanim doprinosima iz plaće i na plaću te obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak u siječnju 2003., a odnose se na razdoblje do 31. prosinca 2002., iskazuju se u obrascu i na način propisan odredbama članka 19. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 54/01). Pri isplati plaća od veljače 2003. godine, koje se odnose na razdoblje do 31. prosinca 2002., u Obrascu ID iz članka 19. ovoga Pravilnika iskazuje se samo razlika obračunanih i uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja u odnosu na prethodno obračunane i za odnosno razdoblje uplaćene doprinose na najnižu osnovicu (pod III. i V. Obrasca ID). (3) Iznimno od odredaba članka 22. ovoga Pravilnika, poslodavci pri obračunu predujma poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada primjenjuju podatke iz postojećih poreznih kartica posloprimaca primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 29. stavci 1. i 2. Zakona. Porezna uprava će na zahtjev poslodavaca, a i posloprimaca u slučaju pojedinačnih promjena bitnih za oporezivanje, postojeće obrasce poreznih kartica postupno zamjenjivati novim obrascima i to do 31. prosinca 2004. (4) Odredbe članka 10. stavak 3. točka 8. Zakona primjenjuju se na dohodak od kapitala koji su inozemni porezni obveznici ostvarili od 1. siječnja 2001., a koji je isplaćen poslije 1. siječnja 2003. (5) Obrazac ID iz članka 19. , Obrazac IDD i Obrazac IDD-1 iz članka 53. stavak 4. i stavak 8. te Obrazac RPO iz članka 65. ovoga Pravilnika primjenjuju se od prvog dana mjeseca nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika. (6) Obrazac DNR iz članka 20. ovoga Pravilnika primjenjuje se od 1. siječnja 2004. Članak 69. Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine« broj 54/01 i 2/03), osim članka 20. toga Pravilnika koji prestaje važiti 31. prosinca 2003. Članak 70. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. (NN 140/03) Klasa: 410-01/03-01/606 Urbroj: 513-07/03-1 Zagreb, 29. kolovoza 2003. Ministar financija dr. Mato Crkvenac, v. r.
|
|||||||||||||||
