|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
Od 29. studenoga 1993., NN 111/93 i Izmjene i dopune NN 34/99 (dodano na kraju) ZAKON O
POSLOVNI WEB KATALOG DIO PRVI ZAJEDNIČKE ODREDBE GLAVA I. OPĆE ODREDBE Odjeljak 1. TRGOVAC, TRGOVAČKA DRUŠTVA I TRGOVAC POJEDINAC Pojam trgovca Članak 1. (1) Trgovac je, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. (2) Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu ovoga zakona samo ako je to u tim propisima određeno. (3) Individualni poljodjelci nisu trgovci u smislu ovoga Zakona. Pojam trgovačkoga društva Članak 2. (1) Trgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ovim Zakonom. (2) Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću (dalje - trgovačka društva). (3) Javno trgovačko društvo i komanditno društvo su društva osoba, a dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala. (4) Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti. (5) Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost. Trgovac pojedinac Članak 3. (1) Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac. Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi u valuti Republike Hrvatske izraženu protuvrijednost od 500.000 DEM obračunatu po prosječnom srednjem tečaju utvrđenom i objavljenom na deviznoj burzi, odnosno po prosječnom srednjem tečaju za tu valutu kojega utvrdi i objavi Hrvatska narodna banka u obračunskom razdoblju za koje se utvrđuje taj prihod, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi u valuti Republike Hrvatske izraženu protuvrijednost od 4.000.000 DEM obračunatu po istome tečaju. (2) Devizna burza, odnosno Hrvatska narodna banka u siječnju mjesecu svake godine objavljuje u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske prosječni srednji tečaj za DEM za proteklu godinu. (3) Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u sudski registar. (4) Fizička osoba koja je po odredbama stavka 1. ovoga članka dužna zatražiti upis u sudski registar mora podnijeti prijavu za upis u sudski registar u roku od 60 dana nakon podnošenja nadležnom državnom organu godišnjih financijskih izvješća u kojima je iskazan godišnji prihod iz stavka 1. ovoga članka. (5) Prijava za upis u sudski registar mora sadržavati tvrtku, sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca, podatak o godišnjem prihodu iz stavka 1. ovoga članka te naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba koja ima nakanu poslovati kao trgovac pojedinac u njemu upisana kao obrtnik. (6) Prijavi iz stavka 4. ovoga članka prilažu se: 1. izvod iz registra navedenoga u stavku 5. ovoga članka i 2. godišnje financijsko izvješće podneseno organu iz stavka 4. ovoga članka kojim se dokazuje da je ostvaren godišnji prihod iz stavka 1. ovoga članka. (7) U sudski registar upisuju se tvrtka, sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca. (8) Ako po ovome Zakonu više ne postoji obveza da u trgovačkom registru bude upisan kao trgovac pojedinac, on može prijavom koju donese registarskome sudu tražiti da ga se briše iz toga registra. Trgovac pojedinac mora prijavi priložiti posljednje godišnje financijsko izvješće koje je podnio organu iz stavka 4. ovoga članka. Registarski sud će po službenoj dužnosti brisati iz trgovačkog registra trgovca pojedinca za kojega dobije godišnje financijsko izvješće iz kojega proizlazi da više ne ispunjava uvjete za upis u sudski registar propisane u stavku 1. ovoga članka. Svojstvo trgovca pojedinca prestaje brisanjem iz trgovačkog registra. (9) Na trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe prvoga dijela ovoga Zakona. Odjeljak 2. PRAVNA OSOBNOST Pravna osobnost trgovačkoga društva Članak 4. Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar. Trgovačko društvo gubi svojstvo pravne osobe brisanjem toga društva iz trgovačkog registra. Stjecanje prava i obveza Članak 5. Trgovačko društvo može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti i biti tuženo pred državnim ili izbranim sudom. Preddruštvo Članak 6. (1) Preddruštvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivača trgovačkog društva. Na odnos između osnivača prije upisa društva u sudski registar primjenjuju se društveni ugovor, odnosno statut. (2) Za obveze koje se preuzmu u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar, odgovara onaj tko ih je preuzeo u ime društva. Preuzme li ih više osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom. (3) Upisom trgovačkoga društva u sudski registar osobe iz stavka 2. ovoga članka oslobađaju se odgovornosti koja je tamo propisana. (4) Preuzmu li se ugovorom sklopljenim s vjerovnikom za trgovačko društvo obveze tako da ono nakon upisa u sudski registar stupi na mjesto dužnika, za takvo preuzimanje obveze nije potrebna suglasnost vjerovnika, ako se obveza preuzima u roku od tri mjeseca od upisa u sudski registar i ako društvo ili dužnik u tome roku to priopće vjerovniku. (5) Ako se u ime trgovačkoga društva poduzmu poslovi prije nego što se ono upiše u sudski registar pa u vrijeme upisa društva u taj registar njegova imovina bude manja od onoga kako je to određeno u društvenom ugovoru, odnosno statutu ili u izjavi o osnivanju društva, osnivači su dužni u korist društva uplatiti iznos koji nedostaje. (6) Upisom trgovačkoga društva u sudski registar preddruštvo prestaje. Prava stečena i obveze preuzete djelovanjem preddruštva u ime trgovačkoga društva prava su i obveze trgovačkoga društva. Podružnice Članak 7. (1) Trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavljaju svoje djelatnosti. (2) Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik. (3) Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe društvo. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača. (4) U odluci o osnivanju podružnice navode se: 1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice, 2. predmet poslovanja osnivača i djelatnosti podružnice, 3. ako je osnivač društvo kapitala, visina temeljnoga kapitala i iznos uplaćenih uloga, a ako je osnivač društvo osoba, imena članova društva koji osobno odgovaraju za obveze društva ili trgovca pojedinca, 4. ime, odnosno imena, jedinstveni matični brojevi građana i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača. (5) Podružnica prestaje: 1. ako osnivač donese odluku o prestanku podružnice, 2. ako osnivač prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz trgovačkog registra. (6) Nakon odluke iz točke 1., odnosno ispunjenja uvjeta iz točke 2. stavka 5. ovoga članka podružnica se briše iz trgovačkoga registra. Na brisanje podružnice iz trgovačkog registra na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o brisanju društva iz trgovačkoga registra. Upis podružnice u sudski registar Članak 8. (1) Podružnica se upisuje u trgovačke registre suda nadležnoga po mjestu sjedišta osnivača i suda nadležnoga po mjestu sjedišta podružnice. (2) Prijavu za upis podružnice u sudski registar osnivač podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača. Tome sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u trgovačkom registru. (3) U prijavi za upis podružnice u sudski registar moraju se navesti: 1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka, sjedište i djelatnosti podružnice i 2. ime, odnosno imena, a kod podružnice koju osniva inozemna osoba državljanstvo, jedinstveni matični broj građana i prebivalište osoba u podružnici određenih odlukom o osnivanju podružnice da zastupaju osnivača. (4) Prijavi iz stavka 2. ovoga članka prilaže se odluka o osnivanju podružnice. (5) U trgovačke registre iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona i promjene tih podataka, a u trgovačkom registru suda nadležnog po mjestu sjedišta podružnice navode se i sudski registar u kojemu je upisan osnivač te broj pod kojim je upisan. U sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača ne upisuje se podatak iz članka 7. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona. (6) Nakon upisa u sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača, taj sud o tome po službenoj dužnosti izvješćuje registarski sud nadležan po mjestu sjedišta podružnice radi njezina upisa u sudski registar toga suda, te o promjenama podataka iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona. Podaci iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona objavljuju se na način kako se objavljuju priopćenja trgovačkoga društva. Odjeljak 3. ODGOVORNOST ZA OBVEZE TRGOVAČKOGA DRUŠTVA Općenito Članak 9. (1) Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. (2) Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze osobno, cijelom svojom imovinom. Odgovornost članova trgovačkoga društva Članak 10. (1) Članovi javnoga trgovačkoga društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom. (2) Članovi društva s ograničenom odgovornošću i dioničari dioničkoga društva ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno ovim Zakonom. (3) Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. GLAVA II. TVRTKA Odjeljak 1. TVRTKA TRGOVAČKOGA DRUŠTVA Pojam Članak 11. (1) Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. (2) Tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca upisane u sudski registar kod istoga registarskoga suda. (3) Tvrtka trgovačkoga društva određuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. (4) Tvrtka trgovačkoga društva mijenja se na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. (5) Tvrtka trgovačkoga društva i sve njene promjene upisuju se u sudski registar. (6) Prijavu za upis promjene tvrtke u sudski registar podnosi uprava trgovačkoga društva, odnosno članovi koji upravljaju društvom. Načelo istinitosti Članak 12. Podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti. Sadržaj tvrtke Članak 13. (1) Tvrtka trgovačkoga društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva sadržavati naznaku predmeta poslovanja društva. (2) Uz sastojke navedene u stavku 1. ovoga članka, 1. tvrtka javnoga trgovačkoga društva mora sadržavati prezime, odnosno tvrtku ili skraćenu tvrtku najmanje jednog člana društva i naznaku "i dr.", ako u tvrtki nisu sadržana imena svih članova, te riječi "javno trgovačko društvo" ili naznaku "j.t.d."; 2. tvrtka komanditnoga društva mora sadržavati prezime, odnosno tvrtku ili skraćenu tvrtku najmanje jednoga komplementara, a ako ih je više i naznaku "i dr." koja na to upućuje, te riječi "komanditno društvo" ili oznaku "k.d."; 3. tvrtka dioničkoga društva mora sadržavati riječi "dioničko društvo" ili oznaku "d.d."; 4. tvrtka društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati riječi "društvo s ograničenom odgovornošću" ili oznaku "d.o.o.". (3) U tvrtki javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva ne mogu se navoditi imena osoba koje ne odgovaraju za obveze društva. Razlikovanje tvrtki Članak 14. (1) Sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja trgovačkoga društva, utiska o identitetu ili povezanosti s drugim društvom, da vrijeđaju prava intelektualnog i industrijskog vlasništva ni druga prava drugih osoba. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, povezana društva u smislu odredaba članka 473. ovoga Zakona mogu u svojim tvrtkama upotrebljavati zajedničke sastojke. (3) Ako je u tvrtki sadržano ime člana trgovačkoga društva koje je jednako ranije upisanoj tvrtki drugoga društva ili imenu druge osobe sadržanome u ranije upisanoj tvrtki drugoga društva, u tvrtku koja se kasnije upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju. Imena država i međunarodnih organizacija Članak 15. (1) Riječ "Hrvatska", te njene izvedenice, kao i zastava i grb Republike Hrvatske, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili državnog organa koga ona ovlasti. (2) Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ni druge državne ambleme drugih država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija, niti službene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, a ne može ih se ni oponašati u heraldičkome smislu. (3) lzuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka sastojci tvrtke koji se tamo navode mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadležnog organa odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, te u slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkoga društva Osobna imena Članak 16. (1) U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika. (2) U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika. (3) Vrijeđa li trgovačko društvo svojim poslovanjem ili na koji drugi način čast i ugled osobe čije je ime uneseno u njegovu tvrtku, ta osoba, a ako je osoba umrla njeni nasljednici, imaju pravo tražiti brisanje njenog imena iz tvrtke društva. Tvrtka i promjene u trgovačkom društvu Članak 17. (1) Trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unatoč istupanju nekih članova iz društva ili pristupanju novih članova u društvo. (2) Trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke i ako član društva čiji su ime ili tvrtka sadržani u tvrtki društva, promijeni svoje ime ili tvrtku. (3) U slučaju istupa iz društva ili smrti člana društva čije je ime sadržano u tvrtki, trgovačko društvo može nastaviti poslovati pod istom tvrtkom, ako se s time složi taj član društva, a ako je umro, njegovi nasljednici. (4) Odredbe stavka 1. do 3. ovoga članka ne odnose se na javno trgovačko društvo ni na komanditno društvo, ako u njima prestane biti član osoba čiji su ime, odnosno tvrtka ili skraćena tvrtka bili sadržani u tvrtki društva. (5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka trgovačko društvo može pod uvjetima iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona nastaviti poslovati pod istom tvrtkom ako je to potrebno radi očuvanja poslovnog ugleda ili ako za to postoji drugi opravdani interes, ali se tada mora jasno naznačiti da je osoba čije je ime sadržano u tvrtki istupila iz društva ili da je umrla. Ako u tvrtki javnoga trgovačkoga društva ili komanditnoga društva osim imena člana koji je istupio iz društva ili je umro nisu bila sadržana imena i drugih članova koji osobno odgovaraju za obveze društva, u tvrtku se mora unijeti ime barem još jednoga takvoga člana. Tvrtka trgovačkoga društva u stečaju ili likvidaciji Članak 18. Tvrtki trgovačkoga društva koje je u stečaju ili u likvidaciji dodaje se oznaka "u stečaju" ili "u likvidaciji", te se tako upisuje u sudski registar. Skraćena tvrtka Članak 19. (1) Trgovačko društvo može upotrebljavati i skraćenu tvrtku. (2) Skraćena tvrtka mora sadržavati karakteristični dio tvrtke i naznaku oblika trgovačkoga društva. Skraćena tvrtka javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva mora sadržavati ime, odnosno skraćenu tvrtku barem jednoga člana, odnosno komplementara uz dodatak "i dr." kojim se označava da društvo ima i druge članove koji osobno odgovaraju za obveze društva. (3) Skraćena tvrtka upisuje se u sudski registar. Jezik tvrtke Članak 20. (1) Tvrtka trgovačkoga društva mora biti na hrvatskom jeziku. (2) Tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana, odnosno njegova društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku. (3) Tvrtka se može upisati u sudski registar i u prijevodu na jedan ili više stranih jezika.
Upotreba tvrtke Članak 21. (1) Tvrtku i skraćenu tvrtku trgovačko društvo je dužno upotrebljavati u obliku i sadržaju u kojemu je upisana u trgovačkome registru. (2) Ako je uz tvrtku ili skraćenu tvrtku u sudski registar upisana i tvrtka ili skraćena tvrtka u prijevodu na strani jezik, tvrtku ili skraćenu tvrtku na stranom jeziku trgovačko društvo može upotrebljavati samo zajedno s tvrtkom na hrvatskom jeziku. (3) Tvrtka ili skraćena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama trgovačkoga društva. (4) Na poslovnom papiru trgovca (pismima, računima i dr.) moraju se otisnuti njegova tvrtka, sjedište, sud kod kojega je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to učinjeno, tvrtka i sjedište institucije kod koje drži račun i broj toga računa. (5) Na poslovnom papiru društva kapitala moraju se uz podatke iz stavka 4. ovoga članka navesti: 1. iznos temeljnoga kapitala društva s naznakom je li u cijelosti uplaćen, a ako nije, s naznakom koji dio toga kapitala nije uplaćen i 2. ukupan broj izdanih dionica i njihovi nominalni iznosi ako se radi o poslovnom papiru dioničkog društva, 3. prezime i najmanje početno slovo imena članove uprave društva, a kod dioničkoga društva i predsjednika nadzornog odbora. (6) Na poslovnom papiru javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva moraju se otisnuti i imena svih članova trgovačkoga društva koji osobno odgovaraju za obveze društva. (7) Na dopisima koje upućuje osobama s kojima se nalazi u poslovnom odnosu ili s kojima je već započeo prijepisku, trgovac može upotrebljavati poslovni papir na kojemu su otisnuti samo njegova tvrtka ili skraćena tvrtka i sjedište. (8) Narudžbe se smatraju poslovnim pismom u smislu stavka 4. ovoga članka. Na njih se ne primjenjuju odredbe prethodnoga stavka ovoga članka. Načelo jedinstvenosti Članak 22. Svaki dio trgovačkoga društva mora poslovati pod istom tvrtkom, s time da joj se može dodati oznaka koja upućuje na to da se radi o dijelu društva. Prijenos tvrtke Članak 23. (1) Tvrtka trgovačkoga društva može se prenijeti na drugoga samo zajedno s poduzećem ili s bitnim pretežnim dijelom poduzeća. (2) Za prijenos tvrtke koja sadrži ime neke osobe potrebna je suglasnost te osobe, a ako je umrla, suglasnost njenih nasljednika.
Odjeljak 2. TVRTKA TRGOVCA POJEDINCA Sadržaj tvrtke Članak 24. (1) Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati njegovo ime i prezime. (2) Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati naznaku "t.p.". Primjena odredaba o tvrtki trgovačkoga društva Članak 25. Na tvrtku trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o tvrtki trgovačkoga društva. Odjeljak 3. TVRTKA PODRUŽNICE Sadržaj Članak 26. (1) Podružnica može poslovati pod svojom tvrtkom. (2) Tvrtka podružnice mora sadržavati: 1. tvrtku ili skraćenu tvrtku trgovačkoga društva, 2. naznaku djelatnosti podružnice, 3. riječi iz kojih je vidljivo da se radi o podružnici. Primjena odredaba o tvrtki trgovačkoga društva Članak 27. Na tvrtku podružnice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o tvrtki trgovačkoga društva. Odjeljak 4. ZAŠTITA TVRTKE Načelo zakonitosti Članak 28. Sud će odbiti upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama ovoga Zakona. Načelo isključivosti Članak 29. (1) U isti sudski registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Sud na to pazi po službenoj dužnosti. (2) Ako je u trgovačkom registru u koji treba upisati tvrtku podružnice takva tvrtka već upisana, tvrtka podružnice mora sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od već upisane tvrtke. Načelo prvenstva Članak 30. (1) Ako se sudu radi upisa u sudski registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena. (2) Iznimno od odredbe stavka 1.ovoga članka, upisat će se kasnije prijavljena tvrtka ako podnositelj kasnije prijave dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije prijave tu tvrtku, odnosno njene bitne sastojke upotrebljavao na tržištu kao oznaku svoga poduzeća ili kao robni ili uslužni znak za označavanje svojih proizvoda ili usluga te da je to činio prije podnositelja ranije prijave. Zaštita prava imatelja ranije prijavljene tvrtke Članak 31. (1) Trgovac kome drugi trgovac upotrebom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je upisana u sudski registar istoga ili drugoga suda, vrijeđa njegova prava ili ugrožava njegov položaj u tržišnoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i položaj u tržišnoj utakmici budu povrijeđeni, odnosno ugroženi ili se drugi trgovac upotrebom tvrtke nepovlasno koristi njegovim poslovnim ugledom ili ga prisvaja, može tužbom zahtijevati da drugi trgovac prestane upotrebljavati tu tvrtku, da se tvrtka toga drugoga trgovca izbriše iz trgovačkog registra, te da ga se obveže da nadoknadi štetu pričinjenu upotrebom tvrtke. (2) Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se sudu koji vodi sudski registar u koji je upisana tvrtka drugog trgovca, a može se podnijeti u roku od tri godine od upisa druge tvrtke u sudski registar. (3) Bez obzira na odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, trgovac može zaštitu svojih prava glede upotrebe i upisa tvrtke ostvarivati i na temelju propisa o nelojalnoj utakmici, te drugih propisa o zaštiti intelektualnog i industrijskog vlasništva.
GLAVA III. PREDMET POSLOVANJA I SJEDIŠTE TRGOVAČKOGA DRUŠTVA Odjeljak 1. PREDMET POSLOVANJA Sloboda obavljanja djelatnosti Članak 32. (1) Predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti. (2) Dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva. (3) Trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegovoga poslovanja upisan u trgovačkom registru nakon što registarskome sudu podnese odluku nadležnoga upravnog organa kojom se utvrđuje da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti. (4) Ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisane da ih mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava, te da se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta državnog organa ili neke institucije, takve djelatnosti mogu obavljati samo trgovačka društva za koja je to zakonom određeno, odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt državnog organa ili institucije. Utvrđivanje predmeta poslovanja Članak 33. Predmet poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva. Upis predmeta poslovanja u sudski registar Članak 34. (1) Predmet poslovanja trgovačkoga društva upisuje se u sudski registar naznakom djelatnosti koje ga čine. (2) Ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta državnog organa ili neke institucije, upis te djelatnosti u sudski registar provest će se samo na temelju prethodne suglasnosti ili dozvole toga organa ili institucije. Učinak upisa predmeta poslovanja društva u sudski registar Članak 35. (1) Trgovačko društvo može obavljati djelatnosti upisane u trgovačkom registru. (2) Osim djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, trgovačko društvo može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koja je upisana u sudski registar, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost. (3) Valjani su pravni poslovi koje trgovačko društvo sklopi s trećim osobama izvan djelatnosti upisane u sudski registar, odnosno djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka. Djelatnost podružnice Članak 36. Djelatnost podružnice u okviru predmeta poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva ili odlukom donesenom na temelju njih i upisuje se u sudski registar.
Odjeljak 2. SJEDIŠTE Sjedište trgovačkoga društva Članak 37. (1) Sjedište trgovačkoga društva je mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili mjesto u kojemu društvo obavlja svoju djelatnost, a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. (2) Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište. (3) Sjedište trgovačkoga društva upisuje se u sudski registar. (4) Ako je uprava trgovačkoga društva u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u sudski registar ili ako društvo obavlja svoju djelatnost u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u sudski registar, sjedištem se smatra mjesto upisano u trgovačkom registru, ali se treće osobe glede pravnih posljedica ovisnih o sjedištu društva mogu pozivati na mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili na mjesto u kojemu društvo obavlja svoju djelatnost. Promjena sjedišta Članak 38. (1) Trgovačko društvo može promijeniti sjedište na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. (2) Za prijenos sjedišta trgovačkoga društva u inozemstvo potrebna je prethodna suglasnost Ministarstva financija. (3) Na temelju prijave trgovačkoga društva promjena njegova sjedišta upisuje se u sudski registar. Sjedište podružnice Članak 39. Sjedište podružnice je mjesto određeno odlukom osnivača podružnice. Sudska nadležnost Članak 40. (1) Za rješavanje sporova između članova trgovačkoga društva međusobno te između članova društva i društva, koji se tiču položaja članova u društvu, upravljanja društvom i vođenja poslova društva, prava i obveza članova društva koje proizlaze iz njihovog položaja u društvu, nadležan je trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište društva upisano u trgovačkom registru. Isti sud je nadležan i za rješavanje sporova između predsjednika i članova uprave ili nadzornog odbora društva i društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi sa njihovim radom u društvu ili za društvo. (2) U stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članka 257. i 260., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavka 2., članka 300. stavka 2., članka 330. stavka 2., članka 367. stavka 2., članka 368. stavka 2., članka 371. stavka 3. i 4. članka 375. stavka 3., članka 376. stavka 3., članka 381. stavka 1., članka 382. stavka 5. i 6., članka 413. stavka 1. članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6., članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4., članka 470. stavka 2., članka 471. i 491., članka 492. stavka 4. članka 500. i 515., članka 527. stavka 1. i 4., članka 532., stavka 1., članka 545., članka 547. stavka 1., članka 532., članka 545. stavka 1., članka 547., članka 562. stavka 2. i članka 575. stavka 3. ovoga Zakona sud iz stavka 1. ovoga članka odlučuje u izvanparničnom postupku. (3) U stvarima iz stavka 2. ovoga članka postupak je hitan. Rok za žalbu je osam dana. Sud drugoga stupnja dužan je odlučiti o žalbi u roku od trideset dana. (4) Žalba protiv odluka suda donesenih u stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članka 257. i 260., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavka 2., članka 300. stavka 2., članka 330. stavka 2, članka 371. stavka 3. i 4., članka 375. stavka 3., članka 381 stavka 1., članka 382. stavka 5. i 6., članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6, članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4. i članka 471., 515., 527. i 545. ovoga Zakona ne zadržava izvršenje. GLAVA IV. ZASTUPANJE Odjeljak 1. OPĆE ODREDBE Zastupnici po zakonu Članak 41. (1) Ovlast za zastupanje trgovačkoga društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik toga društva određene odredbama ovoga Zakona. (2) Osobe koje zastupaju trgovačko društvo u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, te ograničenja njihovih ovlasti ako djeluju prema trećim osobama, upisuju se u sudski registar. (3) Na zastupnike društva iz stavka 1. ovoga članka odnosi se ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona. Zastupnici po punomoći Članak 42. (1) Zastupnik trgovačkoga društva iz članka 41. ovoga Zakona može dati punomoć drugoj osobi. (2) Punomoć se može dati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane u trgovačkom registru. (3) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, punomoć iz stavka 1. ovoga članka daje se sukladno odredbama propisa kojima se uređuju obvezni odnosi. (4) Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na punomoćnike iz ovoga članka. Punomoćnik po zaposlenju Članak 43. (1) Osoba čija je dužnost da kao djelatnik trgovačkoga društva obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno poduzimanje određenih pravnih radnji, ovlaštena je da kao punomoćnik društva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne radnje u granicama poslova koje obavlja. (2) Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na punomoćnike po zaposlenju. Odjeljak 2. PROKURA Pojam prokure Članak 44. (1) Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ovim Zakonom. (2) Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ovoga Zakona. (3) Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva. (4) Prokura se daje u pisanom obliku. Prokurist Članak 45. (1) Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva. (2) Prokura se ne može dati pravnoj osobi. Pojedinačna i skupna prokura Članak 46. (1) Prokura se može dati jednoj ili više osoba. (2) Ako je prokura dana dvjema ili više osoba bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovačko društvo u granicama ovlasti utvrđenih ovim Zakonom. (3) Prokura dana dvjema ili više osoba smatrat će se skupnom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri. (4) Izjave volje ili pravne radnje koje učine skupni prokuristi proizvode pravne učinke samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno. Bit će valjane izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od skupnih prokurista uz izričitu prethodnu suglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista. (5) Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima. (6) Znanje o pravno odlučnim činjenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne učinke za vlastodavca, bez obzira na znanje ili krivnju ostalih skupnih prokurista. Opseg ovlasti iz prokure Članak 47. (1) Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima. (2) Prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama. Ograničenje prokure Članak 48. (1) Ograničenje prokure koje nije predviđeno ovim Zakonom nema učinka prema trećim osobama, bez obzira na to je li treća osoba za njih znala ili morala znati. (2) Ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema trećim osobama samo ako je upisano u trgovačkom registru. Sklapanje ugovora sa samim sobom Članak 49. Prokurist ne može bez posebne ovlasti trgovačkoga društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba. Potpis prokuriste Članak 50. Prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.". Prijenos prokure Članak 51. (1) Prokura nije prenosiva na drugu osobu. (2) Nema pravnoga učinka odredba o prokuri ili izjava trgovačkoga društva kojom se prokurist ovlašćuje na prijenos prokure, kao ni izjava društva kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadno. Opoziv prokure Članak 52. (1) Prokura se može u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadržaj ugovora ili drugoga pravnoga posla na temelju kojega je dana. (2) Ništava je odredba ugovora kojom se trgovačko društvo odriče prava da opozove prokuru, kao i odredba kojom se pravo na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet. (3) Odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ne isključuju se niti se umanjuju prava prokuriste predviđena ugovorom na temelju kojega je dana prokura za slučaj opoziva prokure. Prokura trgovca pojedinca Članak 53. (1) Trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu. (2) Prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost. (3) U svemu ostalome na prokuru trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o prokuri trgovačkoga društva. Upis prokure Članak 54. (1) Dodjela prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar. Prijavi za upis u sudski registar prilažu se odluka o davanju prokure, odnosno odluka kojom se ona opoziva. (2) U sudski registar upisuju se ime i prezime prokuriste i njegov jedinstven matični broj građana, a ograničenje iz članka 48. stavka 2. ovoga Zakona upisuje se u trgovačke registre za trgovačko društvo i za podružnicu. (3) Prema trećim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar. Odjeljak 3. TRGOVAČKA PUNOMOĆ Pojam trgovačke punomoći Članak 55. (1) Trgovački punomoćnik je djelatnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća. (2) Trgovačka punomoć daje se u pisanom obliku. Ovlasti iz trgovačke punomoći Članak 56. (1) Trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne. (2) Trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, mjenično niti čekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, ugovoriti nadležnost izbranoga suda, nagoditi se niti voditi spor. (3) Ograničenja ovlasti trgovačkog punomoćnika, osim onih navedenih u prethodnome stavku ovoga članka, nemaju učinka prema trećim osobama koje za njih nisu znale niti su morale znati. (4) Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na trgovačkog punomoćnika. (5) Bez izričitog ovlaštenja vlastodavca trgovački punomoćnik ne može ovlasti iz punomoći prenijeti na drugu osobu. Odjeljak 4. PUNOMOĆ TRGOVAČKOME PUTNIKU Tko može dati punomoć i oblik punomoći Članak 57. (1) Trgovac može svome djelatniku ili drugoj osobi dati punomoć kao trgovačkome putniku. (2) Punomoć trgovačkome putniku mora se dati u pisanom obliku. Ovlasti iz punomoći trgovačkome putniku Članak 58. (1) Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji vlastodavčeve robe, isporučivati robu, naplaćivati cijenu iz tih ugovora, te primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora što ga je trgovački putnik sklopio za vlastodavca. (2) Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje radi očuvanja vlastodavčevih prava iz ugovora što ga je sklopio u njegovo ime i za njegov račun. (3) Ograničenje ovlasti trgovačkoga putnika nema učinka prema trećoj osobi koja za to nije znala niti morala znati. (4) Trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaćanje na poček ili u obrocima. (5) Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na trgovačkoga putnika. GLAVA V. SUDSKI REGISTAR Predmet upisa Članak 59. U sudski registar upisuju se trgovci i svi podaci određeni zakonom te promjene tih podataka. Registar Članak 60. (1) Registar vode trgovački sudovi. (2) Ustroj i vođenje registra te postupak u registarskim stvarima uređeni su zakonom. Način upisa Članak 61. (1) Upis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca. (2) Upis u sudski registar obavlja se na temelju prijave za upis, a po službenoj dužnosti samo kada je to predviđeno zakonom. Prijava za upis Članak 62. (1) Prijava za upis u sudski registar ili kojom se traži da se pohrane potpisi osoba ovlaštenih za zastupanje podnosi se u obliku javno ovjerene isprave. Prijava se ne mora javno ovjeriti ako se njome dostavljaju samo imena predsjednika i članova nadzornog odbora, imena, odnosno tvrtke članova društva s ograničenom odgovornošću i podaci o njihovim temeljnim ulozima i uplatama. Takvu prijavu potpisuju osobe koje su po ovome Zakonu ovlaštene podnijeti prijavu za upis u sudski registar. (2) Uz prijavu podnose se izvornici isprava na koje se poziva prijava ili njihovi ovjereni prijepisi, odnosno fotokopije. (3) Prijavu podnosi trgovac pojedinac osobno ili njegov prokurist, a može je podnijeti i drugi punomoćnik koji se za to iskaže javno ovjerenom punomoći. (4) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, prijave za upise trgovačkoga društva podnose za javno trgovačko društvo svi njegovi članovi, za komanditno društvo svi komplementari, za dioničko društvo svi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora a za društvo s ograničenom odgovornošću svi članovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor i predsjednik toga odbora. (5) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za upis koje su propisane ovim Zakonom. Potpisi Članak 63. U sudski registar pohranjuju se potpisi trgovca pojedinca, osoba ovlašlenih za zastupanje trgovačkoga društva u smislu odredbe članka 41. stavka 1. ovoga Zakona ili na temelju odluke kojom se određuju osobe s tim ovlastima u podružnici, potpisi svih prokurista i likvidatora. Objava upisa Članak 64. (1) Svaki upis u sudski registar registarski sud objavljuje u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske i u najmanje još jednim novinama na trošak predlagatelja upisa. (2) Smatra se da je upis objavljen s istekom dana kada izađu posljednje novine u kojima se on objavljuje. (3) Registarski sud svake godine u prosincu određuje novine u kojima će naredne godine objavljivati upise u sudski registar. Javnost registra Članak 65. (1) Svaka osoba može u radno vrijeme suda i u prisutnosti ovlaštenog djelatnika suda obaviti uvid u podatke upisane u registru, u isprave na temelju kojih je obavljen upis te u isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom isključena primjena načela javnosti registra. (2) Svaka osoba može dobiti ovjereni prijepis ili fotokopiju podataka iz registra i isprava na temelju kojih je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za određenoga trgovca. (3) Sud ne smije od osobe koja traži uvid u registar i isprave, odnosno ovjereni prijepis ili fotokopiju podataka iz registra i isprava zahtijevati da navede razlog ili svrhu radi koje to traži. Učinak upisa u registar Članak 66. (1) Nitko se ne može pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u trgovačkom registru koji su objavljeni na način propisan ovim Zakonom ili aktima trgovačkoga društva. (2) Svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlučnih podataka i činjenica koji se sukladno ovome i drugim zakonima upisuju u sudski registar, osim one osobe kojoj je bilo poznato ili moralo biti poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru. (3) Osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu zbog toga što se glede pravno odlučnih podataka i činjenica pouzdala u stanje upisa u trgovačkom registru. (4) Ako su podatak ili činjenica koji se upisuju u sudski registar netočno objavljeni, treći se može pozvati na ono što je objavljeno, osim ako je znao da objavljeni podatak ili činjenica ne odgovaraju onome što je upisano u trgovačkom registru. (5) Za pravni promet koji se ostvaruje preko podružnice mjerodavni su podaci o njoj upisani u trgovačkom registru u kojem je ona upisana i koje objavi registarski sud. Mjesna nadležnost Članak 67. Prijava za upis u sudski registar podnosi se trgovačkom sudu nadležnom po mjestu sjedišta trgovca. DIO DRUGI DRUŠTVA GLAVA I. JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO Odjeljak 1. OSNIVANJE Pojam javnoga trgovačkoga društva Članak 68. (1) Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom. (2) Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba. Primjena propisa o ortakluku Članak 69. Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na javno trgovačko društvo primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku. Prijava za upis u sudski registar Članak 70. (1) Prijava za upis u sudski registar mora sadržavati tvrtku, sjedište i predmet poslovanja društva, ime i prezime, jedinstveni matični broj građana i prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište svakoga člana društva te imena osoba ovlaštenih da zastupaju društvo i njihove ovlasti. (2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se ugovor o osnivanju društva (društveni ugovor). (3) U sudski registar upisuju se pored podataka iz stavka 1. ovoga članka i promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, predmeta poslovanja društva, stupanje novoga člana u društvo, prestanak članstva u društvu te promjene ovlasti za zastupanje društva. Odjeljak 2. PRAVNI ODNOSI IZMEÐU ČLANOVA Društveni ugovor Članak 71. (1) Pravni odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom. (2) Odredbe ovoga odjeljka Zakona primjenjuju se utoliko, ukoliko članovi svoje odnose u društvu drugačije ne urede društvenim ugovorom. Ulozi u društvu Članak 72. (1) Ako nije drugačije ugovoreno, članovi društva moraju unijeti jednake uloge. (2) Član može u društvo uložiti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra. Vrijednost nenovčanog uloga članovi sporazumno određuju u novcu. (3) Član društva nije dužan povisiti prvobitno dogovoreni ulog, niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka društva. Naknada izdataka i štete Članak 73. (1) Ako član društva učini za društvo troškove za koje se prema okolnostima može uzeti da su potrebni, ili ako neposredno zbog obavljanja poslova društva, ili zbog opasnosti koja je s time povezana, pretrpi štetu, društvo mu je dužno to nadoknaditi. (2) Na iznos novca kojega je dužno platiti članu na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka, društvo mora platiti i kamate od dana kada su mu nastali izdaci, odnosno od kada mu je pričinjena šteta pa sve dok mu se oni ne nadoknade. (3) Član društva može na ime troškova koji su potrebni za obavljanje poslova društva zahtijevati da mu društvo plati predujam. (4) Član mora društvu bez odgađanja prenijeti sve koristi koje primi od trećih osoba za vođenje poslova društva i koje ima od vođenja poslova za društvo. Posljedice zakašnjenja Članak 74. (1) Član koji pravodobno ne uplati novčani ulog ili koji novac primljen za društvo ne preda na vrijeme društvu ili koji za sebe neopravdano uzme novac društva ili zakasni s unosom drugih uloga, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate, ako društvenim ugovorom nisu ugovorene više kamate, od dana kada je morao uplatiti ili unijeti ulog, kada je morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac. (2) Društvo može postaviti zahtjev za naknadu veće štete. Pozornost člana Članak 75. U ispunjenju svojih obveza član društva je dužan postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika. Zabrana konkurencije Članak 76. (1) Član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva, niti u nekom drugom trgovačkom društvu sudjelovati kao član koji osobno odgovara. (2) Smatra se da je dan pristanak za sudjelovanje u nekome drugome društvu, ako je ostalim članovima pri stupanju toga člana u društvo bilo poznato da je on član drugoga društva u kojemu osobno odgovara, a nije mu članstvo u društvu bilo izričito uvjetovano s time da u drugome društvu napusti sudjelovanje kao član koji osobno odgovara. Posljedice nedopuštene utakmice Članak 77. (1) Povrijedi li član društva obvezu propisanu u članku 76. stavku 1. ovoga Zakona, društvo može od njega zahtijevati naknadu štete. (2) Umjesto naknade štete iz stavka 1. ovoga članka, društvo može zahtijevati od člana da on poslove koje je vodio u vlastito ime prizna kao poslove sklopljene za račun društva, odnosno da društvu preda sve što je primio od poslova koje je obavio za tuđi račun, ili da mu ustupi pravo na ono što bi trebao primiti iz takvoga posla. (3) O ostvarivanju prava društva iz ovoga članka odlučuju ostali članovi društva. Zahtjevi društva zastaruju za tri mjeseca od dana kada su ostali članovi društva saznali za povredu obveze iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona. Bez obzira na to saznanje zahtjevi zastaruju u roku od pet godina od dana učinjene povrede. (4) Ovim odredbama ne dira se u pravo ostalih članova društva da zahtijevaju prestanak društva. Vođenje poslova društva Članak 78. (1) Svaki član društva ima pravo i obvezu da vodi poslove društva. (2) Ako je društvenim ugovorom vođenje poslova prenijeto na jednoga ili na više određenih članova društva, ostali članovi društva su od toga isključeni. Način vođenja poslova Članak 79. (1) Ako su svi članovi društva ili više njih ovlašteni voditi poslove društva, svaki je od njih ovlašten da ih sam vodi. Ako se neki od članova društva koji su ovlašteni voditi poslove društva usprotivi poduzimanju neke radnje, ta se radnja ne može poduzeti. (2) Ako je društvenim ugovorom određeno da članovi društva koji su ovlašteni voditi poslove društva to mogu činiti samo skupno, za poduzimanje svakoga posla potrebna je, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja, suglasnost svih ovlaštenih članova. Odstupanje od uputa. Obveza izvješćivanja Članak 80. (1) Društvenim ugovorom može se predvijeti da se članovi društva koji su ovlašteni voditi poslove društva moraju pridržavati uputa koje daju ostali članovi društva. (2) Kada postoji obveza iz stavka 1. ovoga članka, član društva može odstupiti od dobivenih uputa, ako s obzirom na okolnosti smatra da one nisu opravdane. U tom slučaju mora o tome izvijestiti ostale članove društva i pričekati njihovu odluku. Član može postupiti i bez obzira na primljene upute ako bi bilo štetno da se odgađa s poslom dok ostali članovi ne donesu odluku i ako smatra da bi oni odobrili njegovo postupanje, kada bi im stvarno stanje bilo poznato. (3) Član koji je ovlašten voditi poslove društva dužan je društvu dati potrebne obavijesti, a kada se to od njega zatraži, izvijestiti o stanju poslova i položiti račun o svome radu. Opseg ovlasti za vođenje poslova. Prokura Članak 81. (1) Ovlast za vođenje poslova obuhvaća sve radnje koje se redovno poduzimaju u poslovanju društva. (2) Za poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovnog poslovanja potrebna je suglasnost svih članova. (3) Za davanje prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode poslove društva, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja. Prokuru može opozvati svaki član društva koji ju je ovlašten podijeliti sam ili zajedno s drugim članovima. Oduzimanje ovlasti za vođenje poslova Članak 82. Ako za to postoji važan razlog, na zahtjev ostalih članova društva, sud može članu oduzeti ovlast za vođenje poslova društva. Takav razlog postoji naročito u slučaju grube povrede obveze ili nesposobnosti člana da redovno vodi poslove društva. Otkazivanje ovlasti za vođenje poslova društva Članak 83. (1) Član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva, ako za to postoji važan razlog. On se ne može unaprijed odreći toga prava. (2) Član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva samo tako da za to dade otkazni rok koji ostalim članovima omogućava da poduzmu sve ono što je potrebno za daljnje vođenje poslova, osim ako postoji opravdani razlog za to da se toga ovlaštenja odrekne i prije isteka takvog roka. (3) Odrekne li se član ovlasti za vođenje poslova društva bez opravdanog razloga, dužan je društvu nadoknaditi štetu koja mu uslijed toga nastane. Pravo na obaviještenost Članak 84. (1) Svaki se član može, pa i kada je isključen od vođenja poslova društva, osobno obavijestiti o poslovima društva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za sebe sastaviti godišnja financijska izvješća. (2) Prava iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se isključiti ni ograničiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se poslovi društva ne vode pošteno ni uredno. Donošenje odluka Članak 85. (1) Za donošenje odluka društva potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da sudjeluju u odlučivanju. (2) Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da se odluke donose većinom glasova, u sumnji se većina računa prema broju članova. Račun dobiti i gubitka Članak 86. Krajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobiti i gubitka. Na temelju toga računa svakome se članu izračunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovome udjelu u društvu. Udio u dobiti i gubitku Članak 87. (1) Jedna trećina dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome od njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu društva. (2) Pri izračunavanju udjela u dobiti koji članu pripada po odredbi iz stavka l. ovoga članka, ulozi koje je član tijekom poslovne godine unio u društvo računaju se u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od uplate. Ako je član u poslovnoj godini smanjio svoj udio u kapitalu, uračunava se tako smanjeni udio u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od učinjenoga smanjenja. (3) Dio dobiti tekuće godine koji prelazi udjele u dobiti izračunate po odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, kao i gubitak u toku poslovne godine, dijele se na članove društva na jednake dijelove. (4) Ako društveni ugovor sadržava odredbu koja se razlikuje od odredbe iz stavka 3. ovoga članka, ali se njome uređuje samo udio u dobiti ili samo udio u gubitku, u sumnji se smatra da ona vrijedi i za dobit i za gubitak. Zabrana smanjenja udjela u kapitalu društva Članak 88. Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova smanjiti svoj udio u kapitalu društva. Vraćanje zajmova Članak 89. Na društvo u kojemu nijedan član nije fizička osoba na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 408. ovoga Zakona tako da ono što se odnosi na člana društva s ograničenom odgovornošću vrijedi za člana javnoga trgovačkoga društva. To ne vrijedi, ako je neki od članova društva javno trgovačko društvo ili komanditno društvo u kojima je fizička osoba član koji osobno odgovara za obveze društva. Odjeljak 3. PRAVNI ODNOSI ČLANOVA DRUŠTVA PREMA TREĆIMA Zabrana raspolaganja člana svojim udjelom Članak 90. Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u društvu. Zastupanje društva Članak 91. (1) Svaki član je ovlašten zastupati društvo, ako društvenim ugovorom nije isključen od zastupanja. (2) Društvenim ugovorom može se odrediti da svi članovi ili više njih mogu zastupati društvo samo skupno. Članovi ovlašteni za skupno zastupanje mogu ovlastiti pojedine između sebe da u ime društva poduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova. Za izjavu volje trećih prema društvu dovoljno je da je ona izjavljena jednome od članova ovlaštenih da skupno zastupaju društvo. (3) Društvenim ugovorom može se odrediti da su članovi društva, kada više njih ne djeluje skupno, ovlašteni zastupati društvo samo zajedno s prokuristom. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe druge i treće rečenice stavka 2. ovoga članka. Opseg ovlasti za zastupanje Članak 92. (1) Član društva može sklapati pravne poslove i poduzimati pravne radnje pred sudom i izvan njega s time da može otuđiti i opteretiti nekretnine te dati i opozvati prokuru. (2) Ograničenje ovlasti za zastupanje ne djeluje prema trećima. To napose vrijedi ako se ovlast ograničava samo na određene poslove ili vrste poslova, a ako se treba ostvariti samo pod određenim okolnostima, za određeno vrijeme ili na određenome mjestu. Oduzimanje ovlasti za zastupanje Članak 93. Na prijedlog ostalih članova sud može članu društva oduzeti ovlast za zastupanje ako za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra teška povreda obveza ili nesposobnost člana da uredno zastupa društvo. Osobna odgovornost članova Članak 94. (1) Za obveze društva svaki član odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva. (2) Sporazum članova društva glede njihove odgovornosti za obveze društva koji je suprotan odredbi iz stavka 1. ovoga članka nema učinka prema trećima. Prigovor i prijeboj Članak 95. (1) Ako vjerovnik društva zahtijeva od člana da mu ispuni obvezu društva, član društva mu može staviti prigovore koje može istaći društvo i svoje osobne prigovore. (2) Član društva može odbiti da vjerovniku ispuni obvezu, ako društvo ima pravo pobijati valjanost pravnoga posla iz kojega proizlazi obveza čije ispunjenje vjerovnik traži. (3) Član ima pravo iz prethodnoga stavka ovoga članka i onda ako se vjerovnikovo potraživanje može podmiriti prijebojem s dospjelim potraživanjem društva. Odgovornost novoga člana Članak 96. (1) Tko pristupi već postojećem društvu odgovara kao i ostali članovi prema odredbama članka 94. i 95. ovoga Zakona za obveze društva nastale prije njegovoga pristupanja društvu. (2) Drugačiji sporazum članova društva glede njihove odgovornosti nema učinka prema trećima. Odjeljak 4. PRESTANAK DRUŠTVA I ISTUPANJE ČLANOVA IZ DRUŠTVA Razlozi prestanka Članak 97. Razlozi za prestanak društva jesu: 1. istek vremena za koje je osnovano, 2. odluka članova društva, 3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit, 4. stečaj društva, 5. smrt, odnosno prestanak nekoga od članova društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora, 6. ostvarivanje stečaja nad nekim od članova društva, 7. otkaz nekoga od članova društva ili njegovoga vjerovnika, 8. pravomoćna odluka suda. Otkaz člana Članak 98. (1) Ako je društvo osnovano na neodređeno vrijeme svaki član društva može otkazati društveni ugovor samo s posljednjim danom poslovne godine uz otkazni rok od najmanje šest mjeseci koji mora isteći do toga dana. (2) Ništav je svaki sporazum kojim se isključuje pravo člana društva da otkaže ugovor ili kojime mu se otežava to pravo. Prestanak na temelju odluke suda Članak 99. (1) Na zahtjev nekoga od članova društva sud može, ako za to postoji važan razlog, donijeti odluku da društvo prestane prije isteka vremena za koje je osnovano, odnosno, ako vrijeme njegovog trajanja nije određeno, da ono prestane i bez otkaza. (2) Važan razlog naročito postoji ako koji od drugih članova društva s nakanom ili grubom nepažnjom povrijedi neku svoju bitnu obvezu ili ako ispunjenje takve obveze ili svrhe društva postane nemoguće ili se ta svrha već postigne. (3) Ništav je sporazum kojim se isključuje ili protivno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ograničava pravo člana da zahtijeva prestanak društva. (4) Tužba se mora podići protiv svih ostalih članova društva isključivo kod suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. Društvo za vrijeme trajanja života člana. Prešutno nastavljanje društva Članak 100. Na društvo koje se osnuje tako da traje za vrijeme trajanja života nekoga od članova ili na određeno vrijeme pa prešutno nastavi s radom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 98. i 99. ovoga Zakona. Otkaz vjerovnika člana društva zbog potraživanja prema članu. Članak 101. Vjerovnik člana društva koji u posljednjih šest mjeseci bezuspješno pokuša provesti izvršenje nad pokretnom imovinom člana društva i na temelju izvršne isprave zaplijeni i prenese zahtjev za isplatom onoga što bi članu pripalo iz društva nakon što ono prestane, može otkazati društveni ugovor šest mjeseci prije kraja poslovne godine, bez obzira na to je li društvo osnovano na određeno ili na neodređeno vrijeme. Vjerovnik može od društva zahtijevati samo ono što bi članu pripalo nakon prestanka društva. Ovlast člana koji je u dobroj vjeri za vođenje poslova društva Članak 102. Ako društvo ne prestane otkazom nego na neki drugi način, član društva je ovlašten voditi poslove društva sve dok ne sazna ili dok ne bi morao saznati da je društvo prestalo. Smrt ili prestanak člana i stečaj člana Članak 103. (1) Kada društvo prestane zbog smrti nekoga od članova, njegov nasljednik mora ostale članove bez odgađanja izvijestiti o smrti člana i, ako postoji opasnost zbog odgađanja, mora nastaviti s poslovima ostavitelja sve dotle dok ostali članovi zajedno s njime ne odrede nešto drugo. Ostali članovi dužni su na isti način privremeno nastaviti s obavljanjem poslova koji su im povjereni. U tome smislu smatra se da društvo i dalje postoji. (2) Odredbe druge i treće rečenice stavka 1.ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju prestanka društva zbog otvaranja stečaja nad članom društva. Nastavljanje društva nakon istupanja člana Članak 104. Kada je društvenim ugovorom određeno da će se u slučaju ako član otkaže taj ugovor ili umre ili se nad njime otvori stečaj, društvo nastaviti s ostalim članovima, iz društva istupa član kod kojega nastupe takve okolnosti u vrijeme kada bi, da nema odredaba društvenoga ugovora, društvo prestalo. Posljedice istupanja člana iz društva i odgovornost za obveze društva Članak 105. (1) Udio člana koji istupa iz društva prirasta ostalim članovima. (2) Predmeti koje je član koji istupi iz društva dao društvu na uporabu moraju mu se vratiti. Član ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijednosti tih predmeta. (3) Članu koji je istupio iz društva isplaćuje se u novcu ono što bi on primio na temelju obračuna koji bi se napravio kada bi u vrijeme njegova istupanja društvo prestalo postojati. Vrijednost imovine društva utvrđuje se, ako je to potrebno, službenom procjenom. (4) Ako vrijednost imovine društva nije dostatna za to da se pokriju dugovi društva i udjeli članova u kapitalu društva, član koji je istupio iz društva mora društvu platiti dio nepokrivenog iznosa, srazmjerno njegovom sudjelovanju u gubitku društva. (5) Član koji je istupio iz društva odgovara vjerovnicima za obveze društva nastale do upisa njegova istupanja iz društva u sudski registar. Sudjelovanje člana koji je istupio iz društva u poslovima koji nisu završeni. Članak 106. (1) Član koji je istupio iz društva sudjeluje u dobiti i u gubitku iz poslova koji u vrijeme njegova istupanja još nisu bili završeni. Društvo je ovlašteno završiti poslove onako kako smatra da je to najprimjerenije. (2) Član koji je istupio iz društva može na kraju svake poslovne godine zahtijevati da se napravi obračun o poslovima završenim u toj godini, da mu se isplati ono što mu iz toga pripada i da ga se izvijesti o stanju poslova koji još nisu završeni. Nastavljanje društva s nasljednicima Članak 107. (1) Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da će se društvo u slučaju smrti člana nastaviti s njegovim nasljednicima svaki nasljednik može svoje sudjelovanje u društvu uvjetovati time da mu se na temelju dotadašnjeg udjela u dobiti prizna položaj komanditora i dio uloga ostavitelja koji mu pripada prizna kao njegov komanditni ulog u društvu. (2) Ako ostali članovi ne prihvate prijedlog nasljednika iz stavka 1. ovog članka, on može zahtijevati da istupi iz društva bez obveze da za to dade otkazni rok. (3) Nasljednici mogu prava navedena u stavku 1. i 2. ovoga članka ostvariti u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti odluke o nasljeđivanju. Ako nasljednik nije poslovno sposoban, a nije mu imenovan zakonski zastupnik, taj rok počinje teći od kada mu se postavi zastupnik, odnosno od kada stekne poslovnu sposobnost. (4) Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka nasljednik istupi iz društva, ili u tome roku društvo prestane ili nasljednik stekne svojstvo komanditora, odgovara za do tada nastale obveze društva samo po propisima građanskoga prava o odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja. (5) Primjenu stavka 1. do 4. ovoga članka ne može se isključiti društvenim ugovorom. U slučaju da nasljednik svoj ostanak u društvu uvjetuje s time da mu se prizna položaj komanditora, njegov se udio u dobiti može odrediti drugačije od onoga kako je to bilo uređeno s ostaviteljem. Isključenje člana umjesto prestanka društva sudskim otkazom Članak 108. (1) Nastupi li kod člana neka od okolnosti zbog koje bi ostali članovi društva po odredbama članka 99. ovoga Zakona imali pravo zahtijevati da društvo prestane, sud može na zahtjev tih članova donijeti odluku da se član isključi iz društva. (2) Za podjelu imovine između društva i isključenoga člana odlučno je stanje imovine društva u vrijeme podizanja tužbe kojom se traži da se član isključi iz društva. Istupanje člana umjesto prestanka društva zbog otkaza vjerovnika Članak 109. (1) Posluži li se vjerovnik člana društva pravom iz članka 101. ovoga Zakona, ostali članovi mogu, na temelju njihove prethodne odluke, izjaviti vjerovniku da društvo između tih članova ostaje. U tom slučaju sa završetkom poslovne godine član dužnik istupa iz društva. (2) Ovi propisi vrijede i u slučaju kada se nad članom društva otvori stečaj s time da se izjava iz stavka 1. ovoga članka daje stečajnom upravitelju, a stečajni dužnik s danom otvaranja stečajnog postupka istupa iz društva. Preuzimanje poslova društva bez provođenja likvidacije Članak 110. (1) Ako se društvo sastoji od samo dva člana, pa u osobi jednoga od njih nastupi razlog za isključenje, zbog kojega bi, kada bi društvo imalo veći broj članova bilo dopušteno njegovo isključenje iz društva, sud može drugoga člana na njegov zahtjev ovlastiti da preuzme poslove društva s aktivom i pasivom bez da se provede likvidacija društva. (2) Posluži li se vjerovnik jednoga od dva člana svojim pravom iz članka 101. ovoga Zakona, ili se nad jednim od dva člana otvori stečaj, drugi član ima pravo da bez provođenja likvidacije preuzme društvo na način kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka. (3) Za obračun i diobu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe kojima se uređuje istupanje člana iz društva. (4) Prijavu sudu za upis prestanka članstva u društvu može podnijeti svaka od osoba iz stavka 1. ovoga članka Prijava za upis nastanka razloga za prestanak društva u sudski registar Članak 111. (1) Sudu se podnosi prijava za upis nastanka razloga za prestanak društva u sudski registar, osim ako ono prestaje zbog toga što se nad njime provodi stečajni postupak. (2) Isto vrijedi za istupanje i isključenje člana iz društva. U tim slučajevima prijavu mogu podnijeti svi ostali članovi u društvu. (3) Ima li smrt člana za posljedicu prestanak društva ili istupanje iz društva, prijavu se može podnijeti sudu a da u tome ne sudjeluju nasljednici koje su u podnošenju prijave spriječile posebne zapreke. (4) Prestane li društvo odlukom suda, prijavu iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti svaki član društva. Nastavljanje društva nakon stečaja Članak 112. (1) Kada društvo prestane otvaranjem stečaja nad njime, ali se s vjerovnicima sklopi prisilna nagodba ili se na zahtjev stečajnog dužnika stečaj obustavi, članovi mogu odlučiti da nastave društvo. (2) Sudu se mora podnijeti prijava za upis nastavljanja društva u sudski registar. Odjeljak 5. LIKVIDACIJA Kada se pokreće postupak likvidacije Članak 113. (1) Nakon nastanka razloga za prestanak društva provodi se likvidacija ako članovi ne dogovore drugačiji način obračuna i podjele ili se nad društvom ne otvori stečaj. (2) Ako društvo prestane zbog otkaza kojega izjavi vjerovnik nekoga od članova ili zbog toga što je nad nekim od članova društva otvoren stečaj, likvidacija se ne mora provesti samo ako se s time suglase vjerovnici ili stečajni upravitelj. Imenovanje likvidatora Članak 114. (1) Likvidaciju provode svi članovi društva kao likvidatori, ako odlukom članova ili društvenim ugovorom nije određeno da je provedu pojedini članovi društva ili druge osobe. Više nasljednika jednoga člana društva moraju imenovati zajedničkog zastupnika. (2) Na prijedlog neke od tih osoba likvidatore može zbog važnih razloga imenovati sud na čijem je području sjedište društva. Sud može imenovati likvidatorima osobe koje nisu članovi društva. Sudionikom u imenovanju likvidatora smatra se osim članova društva i vjerovnik koji je zbog potraživanja prema nekome od članova otkazao društveni ugovor. (3) Ako je nad nekim od članova društva otvoren stečaj, na mjesto toga člana stupa stečajni upravitelj. Opoziv likvidatora Članak 115. Likvidatori se opozivaju jednoglasnom odlukom osoba iz članka 114. stavka 1. ovoga Zakona. Iz važnih razloga likvidatore može na prijedlog nekoga od sudionika opozvati i sud. Prijava za upis likvidatora u sudski registar Članak 116. (1) Zajedno s prijavom iz članka 111. stavka 1. ovoga Zakona sudu se podnosi prijava za upis likvidatora u sudski registar. To vrijedi za svaku promjenu likvidatora ili njihovih ovlaštenja za zastupanje. U slučaju smrti člana društva upis se može obaviti a da nasljednici ne sudjeluju u podnošenju prijave sudu, pod pretpostavkom da su u tome bili spriječeni posebnim zaprekama. (2) Upis likvidatora koje imenuje sud i upis sudskog opoziva likvidatora provode se po službenoj dužnosti. Poslovi likvidatora Članak 117. Likvidatori moraju završiti tekuće poslove, naplatiti potraživanja društva, unovčiti preostalu imovinu i podmiriti vjerovnike. Radi dovršenja poslova koji su u tijeku oni mogu sklapati i nove poslove. U granicama svog poslovnog djelovanja likvidatori zastupaju društvo. Skupno zastupanje Članak 118. (1) Postoji li više likvidatora, oni radnje koje se tiču likvidacije obavljaju skupno, ako se ne odredi da ih mogu poduzeti pojedinačno. Takva se odluka mora upisati u sudski registar. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka nije zapreka za to da likvidatori ovlaste nekoga između njih da obavi određene poslove ili određene vrste poslova. (3) Za izjavu volje koja se upravlja društvu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 91. stavka 2. ovoga Zakona. Neograničenost ovlasti Članak 119. Ograničenje ovlasti likvidatora bez pravnog je učinka prema trećima. Vezanost likvidatora odlukama onih koji su ih imenovali Članak 120. Likvidatori, bez obzira na to tko ih je imenovao, moraju postupati po odlukama koje glede vođenja poslova društva jednoglasno donesu osobe iz članka 114. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. Tvrtka i potpisivanje Članak 121. Likvidatori se moraju potpisivati tako da uz tvrtku društva navedu naznaku "u likvidaciji". Financijska izvješća Članak 122. Likvidatori moraju sastaviti financijska izvješća na početku i po završetku likvidacije. Vraćanje stvari Članak 123. Članovima se moraju vratiti svari koje su oni dali društvu na korištenje. Članovi ne mogu zahtijevati naknadu štete za slučajnu propast, oštećenje ili smanjenje vrijednosti stvari. Podjela imovine društva Članak 124. (1) Nakon što se podmire dugovi društva, likvidatori moraju preostalu imovinu podijeliti članovima srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu društva što se utvrđuje na temelju konačnih financijskih izvješća. (2) Za vrijeme trajanja likvidacije, ako nije potreban za podmirenje vjerovnika, novac se može privremeno podijeliti. Moraju se zadržati iznosi koji su potrebni za pokriće još nedospjelih ili spornih obveza, kao i za osiguranje iznosa koji pripadaju članovima za konačnu podjelu. (3) Ako medu članovima društva dođe do spora oko podjele imovine društva, likvidatori će odgoditi diobu sve dok se spor ne okonča. Podmirenje računa izmedu članova društva Članak 125. Ako imovina društva nije dostatna za to da se pokriju obveze društva i isplate udjeli u kapitalu društva, članovi društva moraju nadoknaditi manjak u srazmjeru u kojemu su dužni pokriti gubitak društva. Ako se od nekoga člana ne može naplatiti iznos koji bi on morao platiti, ostali članovi moraju snositi manjak u navedenom srazmjeru. Međusobni odnosi i odnosi prema trećima Članak 126. Do okončanja likvidacije u pogledu pravnih odnosa između dotadašnjih članova i društva prema trećima primjenjuju se odredbe drugoga i trećega odjeljka ove glave Zakona ako iz odredaba ovoga odjeljka ili iz svrhe likvidacije ne proizlazi što drugo. Prijava za upis prestanka društva u sudski registar. Čuvanje poslovnih knjiga Članak 127. (1) Po okončanju likvidacije likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za upis brisanja društva iz trgovačkog registra. Društvo prestaje brisanjem iz trgovačkog registra. (2) Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidatori će predati na čuvanje sudu na čijem području se nalazi sjedište društva. (3) Članovi i njihovi nasljednici imaju pravo uvida u poslovne knjige i u dokumentaciju društva i mogu se njima koristiti. Primjena odredaba o likvidaciji Članak 128. Ako članovi umjesto likvidacije ugovore neki drugi način obračuna i podjele imovine društva, sve dok se imovina ne podijeli, u odnosu prema trećima na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga odjeljka Zakona. Odjeljak 6. ZASTARA Zastara potraživanja prema članovima Članak 129. (1) Zahtjevi prema članu društva s naslova odgovornosti za obveze zastaruju za pet godina od prestanka društva ili od izlaska člana iz društva, ako tražbina prema društvu ne zastaruje u kraćem roku. (2) Zastara počinje teći prvoga narednoga dana od dana u kojemu su prestanak društva ili prestanak članstva u društvu upisani u sudski registar. (3) Ako vjerovnikova tražbina prema društvu dospijeva nakon upisa iz stavka 2. ovoga članka, zastara počinje teći od dana dospjelosti. Prekid zastare Članak 130. Prekid zastare prema društvu koje je prestalo djeluje i prema članovima društva koji su to bili u času prestanka društva. GLAVA II. KOMANDITNO DRUŠTVO Odjeljak 1. OPĆE ODREDBE Pojam komanditnog društva Članak 131. Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor). Primjena odredbi o javnom trgovačkom društvu Članak 132. Ako odredbama ove glave nije drugačije određeno, na komanditno društvo primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje javno trgovačko društvo. Odjeljak 2. OSNIVANJE I UPIS U SUDSKI REGISTAR Ugovor o osnivanju društva Članak 133. Društvo se osniva ugovorom (društveni ugovor). Društvenim ugovorom moraju se odrediti član ili članovi društva koji imaju položaj komplementara kao i član ili članovi društva koji imaju položaj komanditora. Upis u sudski registar Članak 134. (1) Osim podataka koji se upisuju za javno trgovačko društvo, u sudski registar upisuju se i podaci o komanditorima i visini uloga svakoga od njih. (2) Prilikom objave upisa društva objavljuje se samo broj komanditora, a ne i njihova imena i ulozi u društvo. Odjeljak 3. PRAVNI ODNOSI IZMEÐU ČLANOVA Slobodna ugovaranja Članak 135. (1) Svi odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom. (2) Odredbe iz ovoga odjeljka Zakona primjenjuju se samo ako društvenim ugovorom nije što drugo određeno, osim ako iz pojedine odredbe ne proizlazi drugačije Upravljanje društvom Članak 136. (1) Društvom upravljaju komplementari. Komanditori nisu ovlašteni upravljati poslovima društva (2) Komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja društva. Pravo nadzora Članak 137. (1) Komanditor ima pravo zahtijevali da mu se predaju prijepis ili fotokopija godišnjih financijskih izvješća društva radi povjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige društva. (2) Kada postoji opravdani razlog, sud može na zahtjev komanditora u svako doba naložiti društvu da komanditoru i izvan slučaja iz stavka 1. ovoga članka priopći financijska izvješća društva u pisanom obliku, te da mu dade druga razjašnjenja i omogući uvid u poslovne knjige društva i u druge isprave. (3) Komanditor nema posebnih prava koja pripadaju članu društva iz članka 84. ovoga Zakona. Zabrana konkurencije Članak 138. Odredbe članka 76. i 77. ovoga Zakona ne odnose se na komanditore. Sudjelovanje u dobiti i u snošenju gubitka Članak 139. (1) Odredbe članka 87. ovoga Zakona primjenjuju se i na komanditore. (2) Dobit tekuće godine pripisuje se komanditorovom ulogu u kapital društva sve dok on ne dosegne iznos koji se društvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog. (3) U snošenju gubitka nastalog poslovanjem društva komanditor sudjeluje samo do visine svoga udjela u kapitalu društva, a i s neuplaćenim dijelom iznosa koji se društvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog. Obračun udjela u dobiti i u gubitku Članak 140. (1) Članovi društva sudjeluju u dobiti prema odredbama članka 87. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. (2) Ako društvenim ugovorom nije što drugo ugovoreno, udio svakoga člana društva u dijelu dobiti koji prelazi opseg iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona, kao i udio u snošenju gubitka, utvrđuje se u omjeru udjela koji odgovara konkretnim okolnostima. Isplata dobiti Članak 141. (1) Udio u dobiti isplaćuje se komanditoru u roku određenom u društvenom ugovoru ili odlukom komplementara, ako taj rok nije određen ugovorom. (2) Kada o roku za isplatu dobiti odlučuju komplementari, taj rok za komanditore ne može biti dulji od 60 dana računajući od dana usvajanja finanacijskih izvješća društva. (3) Komanditor nema pravo na isplatu udjela u dobiti sve dok mu je na temelju sudjelovanja u snošenju gubitka društva udio u kapitalu društva smanjen ispod iznosa koji se ugovorom o osnivanju društva obvezao uplatiti kao svoj ulog. (4) Ako društvo kasnije u poslovanju iskaže gubitak, komanditor nije dužan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaćena. Odjeljak 4. PRAVNI ODNOSI DRUŠTVA I ČLANOVA DRUŠTVA PREMA TREĆIM OSOBAMA Zastupanje Članak 142. (1) Komanditor nije ovlašten zastupati društvo. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka komanditoru se može odlukom svih komplementara dati prokura i trgovačka punomoć. Odgovornost komanditora Članak 143. (1) Komanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom. (2) Ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenoga uloga umanjenoga za uplaćeni dio. (3) U odnosu prema vjerovnicima društva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga koji je upisan u trgovačkom registru, osim ako se na uobičajeni način ne objavi ili društvo vjerovnicima na drugi način ne priopći da je taj ulog veći. (4) Odredba ugovora između članova društva kojom se komanditor oslobađa obveze uplate svoga uloga ili mu se ta obveza odlaže nema učinka prema vjerovnicima društva. (5) Ako se komanditoru isplati njegov ulog, to prema vjerovnicima društva djeluje kao da ulog nije uplaćen. Isto vrijedi i onda kada komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je njegov uplaćeni udio u kapitalu društva zbog gubitka smanjen. (6) Komanditor nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godišnjih financijskih izvješća primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti društva. (7) U odnosu prema vjerovnicima društva u kojemu nijedan od komplementara nije fizička osoba, smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, ako društvo u komplementarima drži udjele. To ne vrijedi u slučaju ako je komplementar javno trgovačko društvo ili komanditno duštvo u kojima je član koji osobno odgovara za obveze društva fizička osoba. Odgovornost novoga člana društva Članak 144. Osoba koja u svojstvu komanditora kasnije postane članom komanditnog društva, odgovara u skladu s odredbama članka 143. ovoga Zakona i za one obveze koje je društvo preuzelo prije njenog pristupa društvu. Smanjenje uloga. Prijava za upis promjene uloga u sudski registar Članak 145. (1) Prema vjerovnicima društva bez učinka je smanjenje uloga komanditora sve dok se to ne upiše u sudski registar. Smanjenje ne djeluje prema vjerovnicima društva čija su potraživanja već bila nastala u vrijeme upisa smanjenja uloga u sudski registar. (2) Svi članovi društva moraju sudu podnijeti prijavu za upis povećanja i smanjenja uloga u sudski registar. Na objavu upisa primjenjuje se odredba članka 134. stavak 2. ovoga Zakona. Vračanje zajmova Članak 146. U društvu u kojemu nijedan od komplementara nije fizička osoba na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 408. ovoga Zakona tako da ono što se odnosi na člana društva s ograničenom odgovornošću vrijedi za članove komanditnog društva koji osobno odgovaraju i za komanditore. To se ne primjenjuje ako su članovi društva koji osobno odgovaraju javno trgovačko društvo ili komanditno društvo kod kojih je član koji osobno odgovara fizička osoba. Smrt ili prestanak komanditora Članak 147. Smrt ili prestanak komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka društva. GLAVA III. TAJNO DRUŠTVO Pojam tajnoga društva Članak 148. (1) Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika. (2) Ulog tajnoga člana ulazi u imovinu poduzetnika. Ulog tajnoga člana može se sastojati u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu. (3) Tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnoga člana. (4) Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i obveza iz poslovanja tajnoga društva. Odnosi između poduzetnika i tajnoga člana Članak 149. (1) Odnosi između poduzetnika i tajnoga člana uređuju se ugovorom. (2) Na odnose između poduzetnika i tajnoga člana društva primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi o ortakluku samo ako ti odnosi nisu uređeni ugovorom i odredbama ove glave. Pravo nadzora tajnoga člana Članak 150. (1) Tajni član ima pravo zahtijevati da mu se preda prijepis godišnjih financijskih izvješća radi provjere njihove ispravnosti, da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige i dadu potrebna razjašnjenja. (2) Kada za to postoji opravdani razlog, sud može na zahtjev tajnoga člana u svako doba naložiti poduzetniku da tajnome članu priopći financijska izvješća društva u pisanom obliku, te da mu dade druga razjašnjenja i omogući uvid u poslovne knjige društva i u druge isprave. (3) Tajni član nema posebnih prava koja članu društva pripadaju na temelju članka 84. ovoga Zakona. (4) Prava tajnoga člana iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne mogu se ugovorom isključiti ni ograničiti. Dobit i gubitak Članak 151. (1) Udio tajnoga člana u dobiti i u gubitku iskazanom poslovanjem tajnoga društva određuje se ugovorom. (2) Ako udio tajnoga člana u dobiti i u gubitku nije određen ugovorom, smatrat će se da je ugovoren udio koji je primjeren konkretnim okolnostima. (3) Ugovorom o tajnome društvu može se isključiti obveza tajnoga člana da snosi gubitak iskazan poslovanjem tajnoga društva. Ugovorom se može isključiti pravo tajnoga člana na udio u dobiti. (4) Ako nije što drugo ugovoreno, tajni član istim udjelom sudjeluje i u gubitku i u dobiti ostvarenoj poslovanjem tajnoga društva. Račun dobiti i gubitka Članak 152. (1) Na kraju poslovne godine utvrđuje se dobit ili gubitak tajnoga društva, te se tajnome članu isplaćuje njegov udio u dobiti. (2) Tajni član sudjeluje u gubitku društva samo do iznosa uplaćenoga uloga, odnosno do visine uloga koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o tajnome društvu. Za iznos gubitka iskazanoga poslovanjem društva smanjuje se ulog tajnoga člana. (3) U slučaju gubitka iskazanoga u poslovanju tajnoga društva, tajni član nije dužan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaćena, ali će se njegov udio u dobiti pripisati njegovome ulogu ako je taj zbog gubitka bio smanjen, i to sve dok se ne dosegne iznos koji se tajni član obvezao uplatiti kao ulog u tajno društvo. (4) Ako nije drugačije ugovoreno, iznosi obračunate dobiti koje tajni član nije naplatio ne povećavaju njegov ulog preko iznosa koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o tajnome društvu. Smrt tajnoga člana Članak 153. Smrt tajnoga člana ne dovodi do prestanka društva. Slučajevi prestanka društva Članak 154. (1) Razlozi za prestanak društva jesu: 1. protek vremena na koji je sklopljen ugovor o tajnome društvu, 2. ostvarivanje cilja zbog kojega je sklopljen ugovor o tajnome društvu ili ako ostvarivanje toga cilja postane nemoguće, bez obzira na to je li ugovor sklopljen na određeno ili na neodređeno vrijeme, 3. smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba, 4. ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost, 5. otvaranje stečajnog postupka nad poduzetnikom ili nad tajnim članom. (2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka do prestanka tajnoga društva dolazi po sili zakona, izuzev ako je što drugo predviđeno ugovorom. Otkaz ugovora Članak 155. (1) Na otkaz ugovora o tajnome društvu primjenjuju se odredbe članka 98., 100. i 101. ovoga Zakona. (2) Svaki član društva može bez otkaznoga roka otkazati ugovor o tajnome društvu i kada je on sklopljen na određeno vrijeme, ako za to postoji važan razlog. Ništava je odredba ugovora kojom se isključuje ovo pravo članova društva. Obračun i dovršetak započetih poslova Članak 156. (1) U slučaju prestanka društva poduzetnik i tajni član sastavit će obračun, te će poduzetnik tajnome članu isplatiti njegov ulog zajedno s pripadajućom a još neisplaćenom dobiti. (2) Ako ulog tajnoga člana nije bio uplaćen u cjelini, ili ako je bio smanjen zbog gubitka društva, tajnome članu isplatit će se dobit u dijelu u kojemu prelazi iznos uloga na koji se tajni član obvezao ugovorom o tajnome društvu. (3) Ulog i udio u dobiti tajnome članu isplaćuju se u novcu, izuzev ako ugovorom o tajnome društvu nije što drugo određeno. (4) Poslovi koji nisu bili dovršeni u času prestanka društva, dovršit će se u skladu s ugovorom o tajnome društvu i odredbama ove glave. Prava tajnoga člana u slučaju stečaja poduzetnika Članak 157. (1) U slučaju stečaja poduzetnika, tajni član društva ima glede prava na povrat svoga uloga položaj stečajnog vjerovnika, ali samo u odnosu na onaj dio uloga koji prelazi iznos njegovoga udjela u gubitku društva. (2) Tajni član dužan je u stečajnu masu uplatiti ulog na koji se obvezao ugovorom, ali samo u dijelu u kojemu ga već nije uplatio i u dijelu u kojemu sudjeluje u snošenju gubitka iskazanoga poslovanjem društva. Pobijanje stečaja Članak 158. (1) Ako je na temelju sporazuma koji je sklopljen između poduzetnika i tajnoga člana unutar godine dana prije nego što je nad poduzetnikom otvoren stečaj tajnome članu u cjelini ili djelomično vraćen ulog ili ga se u cjelini ili djelomično oslobodilo od pokrivanja gubitka, stečajni upravitelj može pobijati takvo vraćanje uloga i oslobođenje od obveze da se pokrije gubitak. Kod toga se ne razlikuje je li do povrata uloga i oslobođenja od obveze da se snosi gubitak došlo uz prestanak društva ili ne. (2) Pobijanje iz stavka 1. ovoga članka je isključeno ako do stečaja dođe iz okolnosti koje nastanu nakon sporazuma o povratu uloga i o oslobođenju od obveze da se pokrije gubitak. (3) Na pobijanje primjenjuju se propisi stečajnoga prava. POSLOVNI WEB KATALOG PRETRAŽIVANJE |
||||||||||||||||||
