 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
POVEZANA DRUŠTVA Odjeljak 1. OPĆE ODREDBE Vrste povezanih društava Članak 473. Povezana društva su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao: 1. društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, 2. ovisno i vladajuće društvo, 3. društvo koncerna, 4. društva s uzajamnim udjelima i 5. društva povezana poduzetničkim ugovorima. Društvo s većinskim udjelom i društvo s većinskim pravom odlučivanja u drugome društvu Članak 474. (1) Ako jedno društvo ima većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja u drugome pravno samostalnome društvu (većinsko sudjelovanje), smatra se da se to drugo društvo nalazi u većinskome sudjelovanju, a prvo društvo s većinskim sudjelovanjem u njemu. (2) Koliki udio pripada jednome društvu određuje se kod društva kapitala na temelju odnosa nominalnog iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnome temeljnome kapitalu drugoga društva. Vlastite udjele društva treba odbiti od temeljnoga kapitala. S vlastitim udjelima društva izjednačuju se udjeli koji pripadaju nekome drugome tko ih drži za račun toga društva. (3) Koji broj glasova u skupštini društva pripada nekome društvu određuje se prema odnosu broja glasova koje ono može koristiti na temelju udjela koji mu pripadaju, prema ukupnom broju svih glasova. Od ukupnog broja glasova moraju se odbiti glasovi koji pripadaju vlastitim udjelima i udjelima koje netko drugi drži za račun toga društva. (4) Kao udjeli koji pripadaju društvu računaju se i oni udjeli koji pripadaju društvu koje je o njemu ovisno ili koje za njegov račun ili za račun društva koje je o njemu ovisno drži netko drugi, a ako društvo pripada trgovcu pojedincu i udjeli koji inače ulaze u njegovu imovinu. Ovisno i vladajuće društvo Članak 475. (1) Ovisno društvo je pravno samostalno društvo na koje neko drugo društvo (vladajuće društvo) ima neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj. (2) Pretpostavlja se da je društvo koje se nalazi u većinskome sudjelovanju ovisno o društvu koje u njemu ima većinski udio. Koncern i koncernsko društvo Članak 476. (1) Ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od strane vladajućega društva, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna. Smatra se da su jedinstvenim vodstvom objedinjena društva među kojima je skopljen ugovor o vođenju poslova društva (članak 479.) ili od kojih se jedno društvo priključuje drugome (članak 503.). Pretpostavlja se da ovisno i vladajuće društvo čine koncern. (2) Ako su pravno samostalna društva, a da jedno nije ovisno o drugome, spojena zajedničkim vođenjem, ona čine koncern a pojedinačna društva su društva koncerna. Društva s uzajamnim udjelima Članak 477. (1) Društva s uzajamnim udjelima su društva kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugome društvu. Za utvrđenje pripada li nekome društvu više od četvrtine udjela u drugome društvu primjenjuju se odredbe članka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona. (2) Ako jednome od društava s uzajamnim udjelima pripada većinski udio u drugome društvu ili ako jedno društvo može imati neposredno ili posredno vladajući utjecaj na drugo društvo, jedno društvo treba smatrati vladajućim a drugo ovisnim društvom. (3) Ako svakome od društava s uzajamnim udjelima pripada većinski udio u drugome društvu ili ako svako od tih društava može imati neposredno ili posredno vladajući utjecaj na drugo društvo, oba se društva smatraju vladajućim i ovisnim. (4) Odredbe članka 511. ovoga Zakona ne primjenjuju se na društva koja su prema stavku 2. ili 3. ovoga članka vladajuća ili ovisna. Obveza obavještavanja Članak 478. (1) Čim jedno društvo stekne više od četvrtine dionica ili udjela u nekome društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mora o tome bez odgađanja pismeno obavijestiti to društvo. Za utvrđenje ima li društvo više od četvrtine dionica ili udjela primjenjuju se odredbe članka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona. (2) Među dionice i udjele o čijem se stjecanju mora obavijestiti društvo iz stavka 1. ovoga članka pripadaju i dionice i udjeli: 1. koje društvo, od njega ovisno društvo ili netko tko ih drži za njegov račun ili za račun društva koje je od njega ovisno može tražiti da mu se prenesu, 2. za čije preuzimanje je u obvezi društvo, neko društvo koje je ovisno o njemu ili netko tko djeluje za račun društva ili društva koje je o njemu ovisno. (3) Čim društvo stekne većinsko sudjelovanje u drugome društvu (članak 474. stavak 1.), mora o tome bez odgađanja pismeno obavijestiti to društvo. (4) Ako udio u društvu postane manji od onoga zbog kojega je postojala obveza obavještavanja, društvo se o tome mora pismeno obavijestiti bez odgađanja. (5) Društvo mora sudjelovanje, o kojemu je obaviješteno prema stavku 1. ili 3. ovoga članka, bez odgađanja objaviti u svome glasilu i navesti društvo koje u njemu drži dionice ili udio. Na isti se način i u istome roku mora objaviti i da više nema sudjelovanja navedenoga u stavku 1. ili 3. ovoga članka. (6) Društvo iz stavka 1. ovoga članka, društvo koje je od njega ovisno, kao ni onaj tko drži dionice i udjele za račun tih društava ne mogu ostvarivati prava iz dionica i udjela u drugome društvu sve dok ga o tome ne obavijeste. (7) Društvo koje je primilo obavijest iz stavka 1, 3. i 4. ovoga članka može zahtijevati da mu se dokaže držanje dionica ili udjela. Odjeljak 2. PODUZETNIČKI UGOVORI Pododjeljak 1. Vrste ugovora Ugovor o vođenju poslova društva. Ugovor o prijenosu dobiti Članak 479. (1) Ugovor kojim društvo kapitala podvrgava vođenje poslova društva drugome društvu jest ugovor o vođenju poslova društva. Ugovor kojim se takvo društvo obvezuje da će drugome društvu prenijeti cijelu svoju dobit jest ugovor o prijenosu dobiti. Ugovorom o prijenosu cijele dobiti smatra se i ugovor kojim se društvo kapitala obvezuje da će svoje poduzeće voditi za račun drugoga društva. (2) Postave li se društva, koja nisu međusobno ovisna, ugovorom pod jedinstvenu upravu, a da time jedno od njih postane ovisno o drugoj strani, takav ugovor nije ugovor o vođenju poslova društva. (3) Plaćanja društva na temelju ugovora o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti, ne smatraju se suprotnima odredbama članka 217., 220. i 222. ovoga Zakona. Ostali poduzetnički ugovori Članak 480. (1) Poduzetnički su nadalje ugovori kojima se društva kapitala: 1. obvezuju da će svoju dobit ili dobit pojedinih svojih pogona u potpunosti ili djelomično udružiti s dobiti drugih društava ili pojedinih pogona tih društava radi podjele zajedničke dobiti (ugovor o zajednici dobiti), 2. obvezuju da će dio svoje dobiti ili dobiti pojedinih svojih pogona u potpunosti ili djelomično prenijeti nekome drugome (ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti), 3. obvezuju da će svoj pogon dati u zakup drugome ili mu ga na drugi način prepustiti (ugovor o zakupu pogona, ugovor o prepuštanju pogona). (2) Ne smatraju se ugovorima o djelomičnom prijenosu dobiti ugovor sa članovima uprave i nadzornog odbora ili s pojedinim zaposlenima u društvu o njihovu sudjelovanju u dobiti društva ni ugovori o udjelu u dobiti društva u okviru ugovora iz tekućeg poslovanja ili ugovora o licenci. (3) Ugovor o zakupu pogona ili ugovor o prepuštanju pogona i odluka kojom skupština na njih daje suglasnost nisu ništavi zbog toga što s njima postupa suprotno odredbama članka 217., 220. i 222. ovoga Zakona. Pododjeljak 2. Sklapanje, izmjena i prestanak ugovora Suglasnost skupštine Članak 481. (1) Poduzetnički ugovor je valjan kada se s njime suglasi skupština društva. Odluka o tome donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenog na skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. (2) Ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti valjan je, ako je druga ugovorna strana društvo kapitala, kada se s njime suglasi skupština toga društva. Za donošenje odluke o tome primjenjuju se odredbe stavka 1. ovoga članka. (3) Ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku. Nakon sazivanja skupštine, koja treba odlučiti o davanju suglasnosti, dioničarima, odnosno članovima društva mora se omogućiti da ga razgledaju u poslovnim prostorijama društva. Na njihov zahtjev svakome se od njih mora uručiti prijepis ugovora. I na skupštini se mora omogućiti razgledanje ugovora. Uprava ga mora objasniti na početku rasprave. Treba ga priložiti zapisniku. (4) Svakog dioničara, odnosno člana društva mora se, na njegov zahtjev, na skupštini koja odlučuje o ugovoru o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti, izvijestiti o svemu što je bitno glede društva s kojim treba sklopiti ugovor. Upis u sudski registar. Stupanje ugovora na snagu Članak 482. (1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis poduzetničkog ugovora u sudski registar i u njoj navesti postojanje i vrstu poduzetničkog ugovora, kao i ime druge ugovorne strane, a ako se radi o ugovoru o prijenosu dobiti i sporazum o visini dobiti koja se prenosi. Prijavi se prilažu ugovor i zapisnik sa skupštine društva koja se s njime suglasila, a ako je on pravovaljan tek nakon što se s njime suglasi skupština druge ugovorne strane, i zapisnik s te skupštine s prilozima u originalu ili u javno ovjerenome prijepisu ili fotokopiji. (2) Ugovor stupa na snagu kada ga se upiše u sudski registar sjedišta društva. Izmjena ugovora Članak 483. (1) Poduzetnički ugovor može se izmijeniti samo uz suglasnost skupštine. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 481. i 482. ovoga Zakona. (2) Da bi bila valjana izmjena odredaba ugovora kojima se obvezuje na isplatu naknade dioničarima, odnosno članovima društva, koji nisu druga ugovorna strana a nisu istodobno ni dioničari ni članovi društva koje ugovorom postaje vladajuće (vanjski dioničari), ili na stjecanje njihovih dionica, odnosno udjela, potrebna je i posebna odluka vanjskih dioničara. Za donošenje posebne odluke primjenjuju se odredbe članka 481. stavka 1. ovoga Zakona. Svakog vanjskog dioničara mora se na njegov zahtjev u skupštini koja odlučuje o suglasnosti izvijestiti o svim činjenicama koje se tiču druge ugovorne strane, a bitne su za izmjenu ugovora. Otkaz ugovora Članak 484. (1) Poduzetnički ugovor se može otkazati samo krajem poslovne godine ili krajem nekog drugog obračunskog razdoblja koje je određeno ugovorom. Povratno otkazivanje ugovora nije dopušteno. Otkaz se mora dati u pisanom obliku. (2) Ugovor koji obvezuje na plaćanje naknade vanjskim dioničarima ili na stjecanje njihovih dionica ili udjela može se otkazati samo ako se s time posebnom odlukom suglase vanjski dioničari. Za donošenje posebne odluke na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 481. stavka 1. i članka 483. stavka 2. ovoga Zakona. Raskid ugovora Članak 485. (1) Poduzetnički ugovor može se raskinuti iz važnog razloga i bez pridržavanja otkaznog roka. Važan je razlog kad se može predvidjeti da druga ugovorna strana neće biti u stanju ispuniti svoje obveze iz ugovora. (2) Uprava društva može ugovor koji obvezuje na plaćanje vanjskim dioničarima ili na stjecanje njihovih dionica ili udjela raskinuti bez važnog razloga samo onda, ako se s time posebnom odlukom suglase vanjski dioničari. Za donošenje posebne odluke na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 481. stavka 1. i članka 483. stavka 2 ovoga Zakona. (3) Ugovor se mora otkazati u pisanom obliku. Upis prestanka ugovora u sudski registar Članak 486. Odmah po prestanku poduzetničkoga ugovora mora se registarskome sudu podnijeti prijava za upis prestanka toga ugovora u sudski registar i navesti razlog i vrijeme prestanka. Pododjeljak 3. Osiguranje društva i vjerovnika Zakonske rezerve Članak 487. U zakonske rezerve mora se izdvojiti: 1. ako je sklopljen ugovor o prijenosu cijele dobiti, iz ukupne još neprenesene dobiti umanjene za gubitak prenesen iz prethodne godine, iznos koji je potreban za to da se popune zakonske rezerve uključujući u to i kapitalnu dobit u prvih pet poslovnih godina, koje počinju za vrijeme trajanja ugovora ili nakon povećanja kapitala, i to na visinu dvadesetoga dijela temeljnoga kapitala ili većega dijela toga kapitala koji je određen statutom, ali najmanje iznos koji je naveden u točki 2. ovoga članka, 2. ako je sklopljen ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti, iznos koji bi se po propisima morao unijeti u zakonsku rezervu iz godišnje dobiti bez prijenosa dobiti po ugovoru, ali uz smanjenje za preneseni gubitak iz prethodne godine, 3. ako je sklopljen ugovor o vođenju društva, a društvo se nije obvezalo na to da prenese cijelu dobit, iznos koji je potreban za popunjenje zakonske rezerve prema točki 1. ovoga članka, ali najmanje iznos utvrđen propisima ili, ako je društvo obvezno da prenese dio dobiti, iznos određen u točki 2. ovoga članka. Najviši iznos prijenosa dobiti Članak 488. Bez obzira na sporazume o visini dobiti koju teba prenijeti, društvo može prenijeti svoju dobit najviše do iznosa godišnje dobiti, umanjene za prijenos gubitka iz protekle godine i za iznos koji se po odredbama članka 487. ovoga Zakona mora unijeti u zakonsku rezervu. Ako su za vrijeme trajanja ugovora neki iznosi iz dobiti uneseni u ostale rezerve, ti se iznosi mogu uzeti iz ostalih rezervi i prenijeti kao dobit. Preuzimanje gubitka Članak 489. (1) Ako su sklopljeni ugovori o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti, druga ugovorna strana mora pokriti svaki godišnji gubitak koji nastane za vrijeme trajanja ugovora, ako ga se ne pokrije iz ostalih rezervi u koje je za vrijeme trajanja ugovora unošena dobit. (2) Ako je ovisno društvo dalo u zakup pogon svoga poduzeća vladajućemu društvu ili mu ga je prepustilo na drugi način, vladajuće društvo mora pokriti svaki godišnji gubitak koji nastane za vrijeme trajanja ugovora, ako ugovorena protučinidba nije u visini primjerene naknade. (3) Društvo se može odreći prava da traži podmirenje gubitka tek po proteku tri godina od dana kada se prestanak ugovora upiše u sudski registar. To ne vrijedi ako onaj tko je u obvezi da pokrije gubitak nije sposoban za plaćanje ili se radi otklanjanja ili izbjegavanja stečajnog postupka nagodio sa svojim vjerovnicima. Odricanje ili nagodba valjani su tek kada se s njima posebnom odlukom suglase vanjski dioničari, a tome se ne suprotstavi manjina čiji udjeli zajedno čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala zastupljenoga pri donošenju odluke. Prigovor manjine mora se unijeti u zapisnik skupštine. Zaštita vjerovnika Članak 490. (1) Prestane li ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti, druga ugovorna strana mora dati osiguranje vjerovnicima društva čija su potraživanja nastala prije nego što se upis prestanka ugovora u sudski registar smatra objavljenim, ako se vjerovnici u tu svrhu jave drugoj ugovornoj strani u roku od šest mjeseci od objave upisa. U objavi upisa vjerovnike treba upozoriti na to njihovo pravo. (2) Ne mogu zahtijevati osiguranje oni vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju pravo prvenstvene naplate iz stečajne mase. Pododjeljak 4. Osiguranje vanjskih dioničara Primjerena naknada Članak 491. (1) U ugovoru o vođenju poslova društva i u ugovoru o prijenosu dobiti mora se predvidjeti primjerena naknada vanjskim dioničarima onoga društva koje drugome prepušta da vodi njegove poslove, odnosno koje prenosi dobit. Odredbu o primjerenoj naknadi ne treba predvidjeti ako društvo u trenutku sklapanja ugovora nema vanjskih dioničara. (2) Primjerena naknada određuje se najmanje u visini godišnjih iznosa koji bi se mogli isplatiti kao predvidiva prosječna dividenda za pojedinu dionicu, odnosno udio uzimajući u obzir sadašnje i buduće stanje društva i odgovarajuće okolnosti. (3) Ništav je ugovor koji ne predviđa naknadu iz stavka 1. ovoga članka. Ako u ugovoru određena naknada nije primjerena odredit će je sud iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. (4) Zahtjev za određenje primjerene naknade može postaviti svaki vanjski dioničar najkasnije u roku od dva mjeseca od kada je u trgovačkom registru objavljen upis da je ugovor sklopljen ili izmijenjen po odredbi članka 483. stavka 2. ovoga Zakona. (5) Ako sud odredi primjerenu naknadu, druga ugovorna strana može u roku od dva mjeseca od pravomoćnosti odluke otkazati ugovor, bez pridržavanja otkaznog roka. Otpremnina Članak 492. (1) Pored obveze da se plati naknada, ugovor o vođenju poslova društva i ugovor o prijenosu dobiti moraju sadržavati obvezu druge ugovorne strane da na zahtjev vanjskih dioničara preuzme njihove dionice, odnosno udjele u zamjenu za isplatu primjerene otpremnine koja je određena ugovorom. (2) Kao otpremnina u ugovoru se može predvidjeti davanje dionica druge ugovorne strane, ako je ona dioničko društvo, ili dionica društva koje je u odnosu na to društvo vladajuće društvo, ili isplatu u novcu. (3) Ako se kao otpremnina daju dionice drugoga društva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice daju u omjeru u kojemu bi se u slučaju spajanja društava na svaku dionicu jednoga društva, odnosno udio u tome društvu morale dati dionice drugoga društva, pri čemu se iznosi mogu podmiriti i doplatom u novcu. Za određivanje što se smatra primjerenim plaćanjem u novcu moraju se uzeti u obzir imovinsko stanje i kretanje dobiti u društvu u vrijeme kada glavna skupština donosi odluku o ugovoru. (4) Ako ugovor ne sadržava odredbe o otpremnini ili ako se ona po odredbama ovoga Zakona ne smatra primjerenom, svaki vanjski dioničar može u roku od tri mjeseca od objave upisa ugovora u sudski registar zahtijevati od suda da donese odluku o primjerenoj otpremnini. (5) Sud će odrediti da se otpremnina isplati u novcu, ako ugovor ne predviđa stjecanje dionica druge ugovorne strane kada je ona dioničko društvo, ili društva o kojemu je to društvo ovisno. Sudska odluka odnosi se na sve vanjske dioničare. Uprava društva dužna je pravomoćnu sudsku odluku objaviti u glasilu društva. Odjeljak 3. OVLASTI I ODGOVORNOST U SLUČAJU OVISNOSTI DRUŠTVA Pododjeljak 1. Ovlasti i odgovornost iz ugovora o vođenju poslova društva Pravo vođenja poslova društva Članak 493. (1) Ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, vladajuće društvo je ovlašteno upravi ovisnoga društva davati upute glede vođenja poslova društva. Ako ugovorom nije drugačije određeno, mogu se dati i upute koje su štetne za ovisno društvo, ako služe interesima vladajućega društva ili društva koja su s njime i s ovisnim društvom povezana u koncern. (2) Uprava ovisnoga društva mora slijediti upute vladajućega društva. Ona ne može odbiti da postupi po dobivenim uputama ako smatra da one ne služe interesima vladajućega društva niti društva koja su s njime i s ovisnim društvom povezana u koncern, osim ako je očito da dane upute ne služe tim interesima. (3) Ako se upravi ovisnoga društva dadu upute da obavi neki posao za koji je potrebna suglasnost nadzornog odbora ovisnoga društva, pa taj odbor ne dade suglasnost u primjerenome roku, uprava to mora priopćiti vladajućemu društvu. Ponovi li vladajuće društvo uputu i nakon te obavijesti, suglasnost nadzornog odbora više nije potrebna. Ako vladajuće društvo ima nadzorni odbor, uputa se može ponoviti samo uz odobrenje toga odbora. Odgovornost zakonskih zastupnika vladajućega društva Članak 494. (1) Ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, zakonski zastupnici (kod trgovca pojedinca ta osoba) vladajućega društva moraju pri davanju upute ovisnome društvu primijeniti pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova. (2) Ako povrijede svoje obveze, zakonski zastupnici vladajućega društva odgovaraju ovisnome društvu za naknadu time nastale štete kao solidarni dužnici. Ako je sporno jesu li primijenili pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova, oni moraju dokazati da su primijenili pozornost koja se od njih zahtijeva. (3) Društvo može odustati od zahtjeva za naknadu štete ili se nagoditi povodom postavljenog zahtjeva tek po proteku tri godine od nastanka prava na naknadu samo ako se s time posebnom odlukom suglase vanjski dioničari, a manjina, čiji udjeli zajedno čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala zastupljenoga pri donošenju odluke, ne izjavi protiv toga prigovore u zapisnik sa skupštine društva na kojoj se o tome odlučivalo. Navedeno vremensko ograničenje ne vrijedi ako obveznik nije sposoban za plaćanje ili ako je radi otklanjanja ili izbjegavanja stečajnog postupka sklopio nagodbu sa svojim vjerovnicima. (4) Svaki član društva može, ali samo u korist društva, postaviti zahtjev za naknadu štete. Zahtjev mogu postaviti i vjerovnici društva, ako se ne mogu namiriti od društva. Obveza naknade štete vjerovnicima ne može se isključiti odricanjem ni nagodbom koju sklopi društvo. Ako se nad društvom otvori stečajni postupak, za vrijeme toga postupka stečajni upravitelj ostvaruje prava članova društva i vjerovnika prema društvu. (5) Zahtjevi na temelju odredaba prethodnih stavaka ovoga članka prema zakonskim zastupnicima zastaruju za pet godina. Odgovornost članova uprave i nadzornog odbora ovisnoga društva Članak 495. (1) Članovi,uprave i nadzornog odbora ovisnoga društva odgovaraju kao solidarni dužnici, pored obveznika na naknadu štete iz članka 494. ovoga Zakona, ako svojim djelovanjem povrijede svoje obveze. Ako je sporno jesu li primijenili pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova, oni moraju dokazati da su primijenili pozornost koja se od njih zahtijeva. (2) Obveza naknade štete ne isključuje se time što se nadzorni odbor suglasio s nekom radnjom. (3) Nema obveze članova uprave da nadoknade štetu, ako je štetna radnja poduzeta prema uputi po kojoj se moralo postupiti po odredbama članka 493. stavka 2. ovoga Zakona. Ovdje treba primijeniti odredbe članka 494. stavka 3. do 5. ovoga Zakona. Pododjeljak 2. Odgovornost kada nema ugovora o vođenju poslova društva Granice utjecaja Članak 496. (1) Ako nije sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, vladajuće društvo ne smije koristiti svoj utjecaj da ovisno društvo uputi na to da poduzme štetne pravne poslove ili da poduzme ili propusti radnje na svoju štetu, osim ako se vladajuće društvo obveže da će ovisnome društvu nadoknaditi štetu koja bi mu time nastala. (2) Ako se šteta ne nadoknadi u poslovnoj godini, mora se najkasnije na kraju poslovne godine u kojoj je ovisnome društvu počinjena šteta utvrditi kada će se i na koji način to učiniti. Ovisnome društvu mora se osigurati pravo prvenstva pri podmirenju zahtjeva. Izvješće uprave o odnosima s povezanim društvima Članak 497. (1) Ako nije sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, uprava ovisnoga društva mora u prva tri mjeseca poslovne godine izraditi izvješće o odnosima društva s povezanim društvima. U izvješću treba navesti sve pravne poslove koje je društvo u prethodnoj godini poduzelo s vladajućim društvom ili s njime povezanim društvima ili prema uputama u interesu tih društava, kao i sve druge radnje, koje je u protekloj godini prema uputama tih društava poduzelo ili propustilo poduzeti. Kod pravnih poslova moraju se navesti činidba i protičinidba, a kod ostalih radnji razlozi za njihovo poduzimanje te njima postignute prednosti i štete koje su nastale za društvo. Pri pokrivanju gubitaka mora se pojedinačno navesti kako je stvarno nadoknađen gubitak u poslovnoj godini ili za što je društvu bilo omogućeno da postavi pravni zahtjev. (2) Izvješće se mora izraditi u skladu s načelima savjesnog i istinitog polaganja računa. (3) Na kraju izvješća uprava mora izjaviti je li društvo prema okolnostima koje su bile poznate u trenutku kada je poduzet pravni posao ili neka radnja ili kada je ona propuštena, za svaki pravni posao primilo odgovarajuću protučinidbu i nije li time što je neka radnja bila poduzeta ili propuštena došlo do štete. Ako je društvo pretrpjelo štetu, uprava mora osim toga izjaviti je li mu ona nadoknađena. Ova se izjava unosi i u izvješće o stanju društva. (4) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka ne podnosi se ako je između vladajućega i ovisnoga društva sklopljen ugovor o prijenosu dobiti. Ispitivanje od strane revizora Članak 498. (1) Ako godišnja financijska izvješća mora pregledati revizor, zajedno s njima i s izvješćem o stanju društva mora mu se predati i izvješće iz prethodnoga članka ovoga Zakona. Revizor mora ispitati: 1. jesu li navodi u tome izvješću točni, 2. nije li u pravnim poslovima koji se navode u izvješću prema okolnostima koje su bile poznate u vrijeme kada su poslovi poduzimani vrijednost činidbe društva bila neprimjereno visoka, a ako je to bio slučaj je li razlika u vrijednosti nadoknađena, 3. ima li okolnosti koje bi glede mjera navedenih u izvješću govorile za bitno drugačiju prosudbu od one koju je dala uprava. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 299. stavka 1. do 3. ovoga Zakona. (2) Revizor mora o obavljenom ispitivanju podnijeti pisano izvješće. Ako utvrdi da godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva i izvješće o odnosima s povezanim društvima nisu potpuni, mora to navesti u svome izvješću. Revizor svoje potpisano izvješće dostavlja upravi društva. (3) Ako revizor smatra da se izvješću ne mogu staviti primjedbe, mora uz svoje izvješće dati sljedeću izjavu Na temelju moga/našega ispitivanja i prosudbe potvrđujem/potvrđujemo 1. da su navodi u izvješću točni, 2. da u pravnim poslovima koji se navode u izvješću prema okolnostima koje su bile poznate u vrijeme kada su poslovi poduzimani vrijednost činidbe društva nije bila neprimjereno visoka, odnosno da je razlika u vrijednosti nadoknađena, 3. da nema okolnosti koje bi glede mjera navedenih u izvješću govorile za bitno drugačiju prosudbu od one koju je dala uprava. Ako se u izvješću ne navodi nijedan pravni posao, mora se ispustiti dio izjave naveden u točki 2., a ako se ne navodi nijedna mjera, mora se ispustiti dio izjave naveden u točki 3. Ako revizor glede nijednoga posla navedenoga u izvješću ne utvrdi da je činidba društva po vrijednosti bila neprimjereno visoka, izjavu iz točke 2. treba ograničiti samo na potvrdu toga. (4) Ako ima prigovora koje treba staviti izvješću ili ako revizor utvrdi da izvješće o odnosima s povezanim društvima nije potpuno, on mora ograničiti svoju izjavu, odnosno odbiti da ju dade. Ako uprava sama izjavi da je društvo bilo oštećeno određenim pravnim poslovima ili mjerama, a da mu šteta nije nadoknađena, to se mora navesti u izjavi, a nju ograničiti na preostale poslove ili mjere. (5) Revizor mora izjavu potpisati uz navođenje mjesta i dana gdje ju je i kada dao. Tu izjavu treba uključiti u izvješće o reviziji. Ispitivanje od strane nadzornog odbora Članak 499. (1) Uprava mora izvješće o odnosima s povezanim društvima i izvješće revizora a, ako godišnja financijska izvješća mora pregledati revizor, i njegovo izvješće dostaviti nadzornome odboru. Svaki član nadzornoga odbora ima pravo upoznati se s tim izvješćima Ako nadzorni odbor drugačije ne odluči, izvješća se moraju dostaviti svim članovima toga odbora. (2) Nadzorni odbor mora ispitati izvješće o odnosima s povezanim društvima i o tome izvijestiti glavnu skupštinu u izvješću koje joj inače podnosi. Ako godišnja financijska izvješća mora ispitati revizor, nadzorni odbor mora u svome izvješću zauzeti stav o rezultatima revizorovog ispitivanja izvješća o odnosima s povezanim društvima. U izvješću se mora preuzeti izjava koju je dao revizor ili izričito navesti da je takvu izjavu odbio dati. (3) Na kraju izvješća nadzorni odbor mora izjaviti ima li prigovora na izjavu uprave koju je ona dala na kraju svoga izvješća o odnosima s povezanim društvima. (4) Ako revizor mora ispitati godišnja financijska izvješća, on mora na zahtjev nadzornoga odbora sudjelovati u raspravi koja se o tome u njemu vodi. Posebno ispitivanje Članak 500. Na zahtjev nekoga od dioničara ili člana društva s ograničenom odgovornošću sud može odrediti da se posebno ispitaju poslovni odnosi društva s vladajućim društvom ili s nekim društvom koje je s njime povezano 1. ako je revizor ograničio izjavu prema odredbi članka 498. stavka 4. ovoga Zakona ili ju je odbio dati, 2. ako se nadzorni odbor izjasnio za to da treba staviti prigovore na izjavu uprave koju je ona dala na kraju svoga izvješća o odnosima s povezanim društvima, 3. ako je uprava izjavila da je društvo bilo oštećeno određenim pravnim poslovima ili mjerama, a da mu šteta nije nadoknađena. Odgovornost vladajućega društva i njegovih zakonskih zastupnika Članak 501. (1) Potakne li vladajuće društvo ovisno društvo, s kojim nema ugovor o vođenju poslova društva, da poduzme pravne poslove ili radnje, odnosno da propusti takve radnje na svoju štetu, a da štetu stvarno ne nadoknadi do kraja poslovne godine niti dade ovisnome društvu prednost pri zahtjevu da mu se šteta nadoknadi, vladajuće društvo mora ovisnome društvu nadoknaditi svu štetu koja iz toga proizađe. Zahtjev za naknadu štete mogu pojedinačno postaviti i dioničari i članovi društva bez obzira na štetu koja im je prouzročena štetom počinjenom društvu. (2) Pored vladajućega društva, jamče kao solidarni dužnici i zakonski zastupnici društva, koji su uputili ovisno društvo na to da obavi pravni posao ili da poduzme, odnosno propusti da poduzme neke radnje. (3) Nema obveze da se nadoknadi šteta, ako bi uredan i savjestan voditelj poslova nekoga nezavisnoga društva ušao u takav pravni posao ili bi poduzeo ili propustio istu takvu radnju. (4) Za odgovornost zakonskih zastupnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 494. stavka 3. do 5. ovoga Zakona. Odgovornost organa ovisnoga društva Članak 502. (1) Članovi uprave ovisnoga društva odgovaraju kao solidarni dužnici, pored obveznika za naknadu štete iz članka 501. ovoga Zakona ako, povrijedivši svoje obveze, u izvješću o odnosima ovisnoga društva s povezanim društvima propuste navesti štetne pravne poslove ili štetne radnje ili ne navedu da je društvo s tim pravnim poslovima ili radnjama bilo oštećeno, a da mu tako nastala šteta nije bila nadoknađena. Ako je sporno jesu li članovi uprave primijenili pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova, moraju dokazati da su primijenili pozornost koja se od njih zahtijeva. (2) Članovi nadzornog odbora odgovaraju kao solidarni dužnici, pored obveznika za naknadu štete iz članka 501. ovoga Zakona, ako glede pravnoga posla ili štetne radnje povrijede svoju obvezu da provjere izvješće o odnosima s povezanim društvima i da o rezultatu provjere obavijeste skupštinu. (3) Nema obveze da se nadoknadi šteta, ako se radnja temelji na zakonitoj odluci skupštine. (4) Za odgovornost članova organa ovisnoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 494. stavka 3. do 5. ovoga Zakona. Odjeljak 4. PRIKLJUČENA DRUŠTVA Priključenje Članak 503. (1) Skupština dioničkoga društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću može donijeti odluku o priključenju društva drugome dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću čije je sjedište u Republici Hrvatskoj (glavnome društvu), ako sve dionice društva, odnosno jedini udio u društvu drži buduće glavno društvo. Na tu se odluku ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona i statuta o promjeni statuta. (2) Odluka o priključenju je pravovaljana ako se s njome suglasi skupština budućega glavnoga društva. Odluka o davanju suglasnosti donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga u skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može predvidjeti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Na tu odluku primjenjuje se druga rečenica stavka 1. ovoga članka. Svakome se dioničaru, odnosno članu društva, na njegov zahtjev postavljen na skupštini koja donosi odluku o priključenju, mora dati izvješće o svim bitnim činjenicama vezanim za priključenje, koje se odnose na društvo koje se priključuje. (3) Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis priključenja u sudski registar i u njoj navesti tvrtku glavnoga društva. Pri tome uprava more izjaviti da odluke skupština nisu pobijane u roku u kojemu se to moglo učiniti ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno. Prijavi se prilažu zapisnici odluka obiju skupština i njihovi prilozi u originalu ili u javno ovjerenome prijepisu ili fotokopiji. (4) Društvo je priključeno glavnome društvu upisom priključenja u sudski registar na čijem je području sjedište društva koje se priključuje. Priključenje odlukom većine Članak 504. (1) Skupština dioničkoga društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću može donijeti odluku o priključenju društva drugome dioničkome društvu, odnosno društvu s ograničenom odgovornošću koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj i onda ako dionice društva, odnosno udio u društvu u ukupnom nominalnom iznosu koji čini devedeset i pet posto (95%) temeljnoga kapitala društva drži buduće glavno društvo. Vlastite dionice i dionice, odnosno udjeli koje netko drugi drži za račun društva odbijaju se od temeljnog kapitala društva. Za to priključenje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 503. ovoga Zakona. (2) Oglašavanje priključenja kao točke dnevnoga reda skupštine valjano je: 1. ako sadržava tvrtku i sjedište budućega glavnoga društva, 2. ako mu je priložena izjava budućega glavnoga društva kojom ono dioničarima, odnosno imateljima udjela koji su istupili ponudi na ime naknade za njihove dionice, odnosno udjele vlastite dionice, a u slučaju iz treće rečenice stavka 5. ovoga članka osim toga i plaćanje naknade u novcu. Odredba točke 2. ovoga stavka primjenjuje se i pri objavljivanju koje čini buduće glavno društvo. (3) Na sukupštini društva koje se priključuje na kojoj se odlučuje o priključenju mora se svakome dioničaru, odnosno članu društva na njegov zahtjev podnijeti izvješće o bitnim činjenicama glede budućega glavnoga društva, koje su vezane za priključenje. (4) Upisom priključenja u sudski registar sve dionice, odnosno udjeli koje ne drži glavno društvo prelaze na to društvo. Ako su za te dionice izdane isprave o dionicama, one do njihovog izručenja glavnome društvu daju samo pravo na otpremninu (naknadu). (5) Dioničari, odnosno imatelji udjela koji istupaju iz društva imaju pravo na primjerenu otpremninu. Kao otpremninu treba im dati vlastite dionice glavnoga društva. Ako je glavno društvo ovisno društvo, dioničarima koji istupaju treba po njihovu izboru dati vlastite dionice glavnoga društva ili im isplatiti primjerenu otpremninu u novcu. Ako se kao otpremnina daju vlastite dionice glavnoga društva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice daju u omjeru u kojemu bi se pri spajanju društva za svaku dionicu društva, odnosno za udio morale dati dionice glavnog društva, pri čemu se mogu učiniti i doplate u novcu. Kod određivanja primjerene otpremnine u novcu mora se uzeti u obzir imovinsko i financijsko stanje društva u trenutku donošenja odluke njegove skupštine o priključenju. Otpremnina i doplate u novcu moraju se od trenutka objave priključenja ukamatiti po zaštitnoj kamatnoj stopi određenoj na temelju poreskih propisa. Ne isključuje se ostvarivanje prava na naknadu i druge štete. (6) Odluku skupštine priključenoga društva o priključenju glavnome društvu može pobijati svaki dioničar, odnosno imatelj udjela koji istupa. Odluka se pobija tužbom koja se može podići kod nadležnoga suda u roku od dva mjeseca od upisa priključenja u sudski registar, ako glavno društvo nije ponudilo otpremninu, ako na nije primjerena ili nije ponuđena na pravi način. Zaštita vjerovnika Članak 505. (1) Vjerovnicima priključenoga društva, čija su potraživanja nastala prije nego što je objavljen upis priključenja u sudski registar, mora se, ako se u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci nakon objave, dati osiguranje ako ne mogu na drugi način tražiti da im se podmire njihova potraživanja. Vjerovnike se u objavi upisa mora uputiti na to njihovo pravo. (2) Pravo da se zahtijeva osiguranje nemaju vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno pravo namirenja iz stečajne mase. Odgovornost glavnoga društva Članak 506. (1) Od upisa priključenja glavno društvo odgovara vjerovnicima priključenoga društva kao solidarni dužnik za obveze toga društva koje su nastale prije i koje nastanu nakon priključenja. Drugačiji sporazum nema učinka prema trećima. (2) Ako se prema glavnome društvu postavi zahtjev za podmirenje obveze priključenoga društva koja je nastala prije priključenja, ono može staviti prigovore koji nisu njegovi osobni prigovori samo utoliko, ukoliko bi ih moglo staviti i priključeno društvo. (3) Glavno društvo može odbiti da ispuni zahtjev vjerovnika sve dok priključeno društvo može pobijati pravni posao na temelju kojega je nastala obveza. Isto pravo ima glavno društvo sve dok se vjerovnik može namiriti prijebojem protiv dospjelog potraživanja priključenoga društva. (4) Izvršni naslov protiv priključenoga društva ne može biti temelj za izvršenje protiv glavnoga društva. Ovlasti glavnoga društva i odgovornost članova uprave Članak 507. (1) Glavno društvo je ovlašteno glede vođenja poslova društva davati upute upravi priključenoga društva. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 493. stavka 2., članka 494. stavka 3. i članka 495., a ne primjenjuju se odredbe članka 496. do 502. ovoga Zakona. (2) Činidbe koje priključeno društvo ispunjava glavnome društvu nisu u suprotnosti s odredbama članka 217., 220. i 222. ovoga Zakona. Zakonska rezerva. Prijenos dobiti. Preuzimanje gubitka Članak 508. (1) Na priključena društva ne primjenjuju se odredbe o stvaranju zakonske rezerve, o njeziom korištenju i o unošenju određenih iznosa u zakonsku rezervu. (2) Glavno društvo je obvezno nadoknaditi svaki gubitak u računu dobiti i gubitka priključenoga društva, ako on prelazi iznose rezervi. Obavještavanje dioničara, odnosno članova glavnoga društva Članak 509. Svakome dioničaru, odnosno članu glavnoga društva moraju se dati obavještenja o priključenome društvu, kao i poslovima glavnoga društva. Prestanak priključenja Članak 510. (1) Priključenje prestaje: 1. odlukom skupštine priključenoga društva, 2. ako glavno društvo više nije dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, 3. ako glavno društvo više ne drži sve dionice priključenoga društva, 4. prestankom glavnoga društva. (2) Ako glavno društvo više ne drži sve dionice priključenoga društva, glavno društvo to mora bez odgađanja pismeno priopćiti priključenome društvu. (3) Do tada priključeno društvo mora bez odgađanja podnijeti registarskome sudu prijavu za upis prestanka priključenja u sudski registar, razlog zbog kojega je do toga došlo te vrijeme prestanka priključenja. (4) Zahtjevi prema ranije glavnome društvu za podmirenje obveza društva koje je do tada bilo priključeno tome društvu zastaruju za pet godina od dana kada se smatra da je objavljen upis prestanka priključenja u sudski registar, ako zahtjev prema dotad priključenome društvu ne zastaruje u kraćem roku. Ako zahtjev vjerovnika dospijeva nakon dana kada se smatra da je objavljen upis prestanka priključenja u sudski registar, zastarijevanje počinje teći s danom dospijeća. Odjeljak 5. DRUŠTVA S UZAJAMNIM UDJELIMA Ograničenje prava Članak 511. (1) Ako društvo kapitala i neko drugo takvo društvo imaju udjele jedno u drugome, mogu, ako im je poznato takvo sudjelovanje u udjelima, odnosno ako im je ono priopćeno u skladu s odredbom članka 478. ovoga Zakona, koristiti prava iz udjela koja jedno društvo ima u drugome, najviše do četvrtine svih udjela drugoga društva. To ne vrijedi za pravo da se steknu nove dionice pri povećanju temeljnoga kapitala iz sredstava društva. (2) Ako je društvo sa svoje strane poslalo drugome društvu obavijest o uzajamnim udjelima, ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne vrijedi prije nego što ono primi takvu obavijest od drugoga društva, odnosno prije nego što mu postojanje međusobnih udjela postane poznato. (3) Društva s uzajamnim udjelima moraju se bez odgađanja obavještavati o visini vlastitoga udjela i o svim nastalim promjenama koje su s time u vezi. GLAVA VII. PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUŠTAVA Odjeljak I. PRIPAJANJE I SPAJANJE DIONIČKIH DRUŠTAVA Pojam Članak 512. (1) Jedno ili više dioničkih društava mogu se pripojiti drugome dioničkome društvu bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jednoga ili više društava (pripojenih društava) drugome društvu (društvu preuzimatelju) u zamjenu za dionice toga društva. (2) Dva ili više dioničkih društava mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem novoga dioničkoga društva, na koje prelazi cijela imovina svakoga od društava koja se spajaju u zamjenu za dionice novoga društva. (3) Pripajanje i spajanje je dopušteno i onda kada su donesene odluke o prestanku društava koja se pripajaju ili koja se spajaju a moglo bi se odlučiti da se ona nastave. Pododjeljak 1. Pripajanje Priprema pripajanja Članak 513. (1) Uprave društava koja sudjeluju u pripajanju sklapaju ugovor o pripajanju. (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke: 1. tvrtke i sjedišta društva koja sudjeluju u pripajanju, 2. sporazum o prijenosu imovine svakoga društva koje se pripaja u zamjenu za dionice društva preuzimatelja, 3. omjer zamjene dionica, a ako je to potrebno i visinu doplate u novcu, 4. pojedinosti o prijenosu dionica društva preuzimatelja, 5. vrijeme od kada te dionice daju pravo na sudjelovanje u dobiti društva i sve pojedinosti glede toga prava, 6. vrijeme od kada radnje pripojenoga društva vrijede kao da su poduzete za račun društva preuzimatelja, 7. prava koja društvo preuzimatelj daje svakome pojedinome dioničaru, kao i imateljima vrijednosnih papira pripojenoga društva, 8. svaku posebnu pogodnost koja se daje nekome članu uprave ili nadzornog odbora društva koja sudjeluju u pripajanju ili revizoru pripajanja. Izvješće o pripajanju Članak 514. (1) Uprava svakoga društva koje sudjeluje u pripajanju mora sastaviti opširno pisano izvješće u kojemu se pravno i gospodarski obrazlaže ugovor o pripajanju a naročito omjer zamjene dionica. (2) Izvješće mora sadržavati i mjerila za procjenu imovine društva koja je osnovica za omjer zamjene dionica. Revizija pripajanja Članak 515. (1) Jedan ili više revizora (revizori pripajanja) moraju za svako društvo koje sudjeluje u pripajanju pregledati ugovor o pripajanju. (2) Za svako društvo koje sudjeluje u pripajanju revizore pripajanja postavlja njegova uprava. Isti revizori mogu obaviti reviziju za sva društva koja sudjeluju u pripajanju, ako ih na zajednički zahtjev uprava tih društava postavi sud. (3) Revizori pripajanja moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Može se izraditi i zajedničko izvješće. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li primjeren omjer predložene zamjene dionica. Pri tome treba navesti: 1. kojim je metodama određen omjer zamjene dionica, 2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena, 3. do kojega bi se omjera zamjene došlo kada bi se primijenile različite metode, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ona počiva, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri procjeni društava. U izvješću ne treba navoditi činjenice čije bi objavljivanje moglo prouzročiti značajnu štetu nekome od društava koja sudjeluju u pripajanju ili društvima koja su s njima povezana. (4) Na odgovornost revizora pripajanja, njihovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje obavlja reviziju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija. Odluke glavnih skupština Članak 516. (1) Ugovor o pripajanju je valjan kada ga odobre glavne skupštine svih društava koja sudjeluju u pripajanju. (2) Odluka kojom se daje odobrenje iz stavka 1. ovoga članka donesi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga u glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. (3) Ako postoje dionice više rodova, za odluku glavne skupštine potrebna je suglasnost dioničara svakoga roda dionica. Dioničari svakoga roda dionica donose o suglasnosti posebnu odluku. Za to vrijede odredbe stavka 2. ovoga članka. Priprema i provođenje glavne skupštine Članak 517. (1) Ugovor o pripajanju treba prijaviti u sudski registar prije nego što se sazove glavna skupština koja treba odlučiti o odobrenju ugovora. (2) Od sazivanja glavne skupštine iz stavka 1. ovoga članka moraju se u poslovnim prostorijama društva staviti na uvid dioničarima: 1. ugovor o pripajanju; 2. godišnja financijska izvješća i izvješća o stanju društava koja sudjeluju u pripajanju za posljednje tri poslovne godine, 3. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije sklapanja ugovora o pripajanju, i nova takova izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora o pripajanju, 4. izjave uprava društava koja sudjeluju u pripajanju iz članka 540. ovoga Zakona, izvješća o reviziji iz članka 515. ovoga Zakona. (3) Nova financijska izvješća iz stavka 2. točke 3. ovoga članka moraju se sastaviti po propisima koji su se primjenjivali pri izradi posljednjih godišnjih financijskih izvješća društva. Mogu se preuzeti stavke iz posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pri tome se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga do dana s kojim su izrađena ta izvješća. (4) Na zahtjev svakoga dioničara mora mu se bez odgađanja besplatno dati prijepis ili fotokopiju isprava navedenih u stavku 2. ovoga članka. (5) Za vrijeme održavanja glavne skupštine svakoga društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 2. ovoga članka. Uprava mora na početku rasprave usmeno obrazložiti ugovor o pripajanju, koji se prilaže kao prilog zapisniku. (6) Svakome dioničaru treba na njegov zahtjev na glavnoj skupštini koja odlučuje o pripajanju dati obavijest o svim činjenicama vezanim za druga društva koja sudjeluju u pripajanju, a koje su bitne za to pripajanje. Ugovor o pripajanju Članak 518. (1)Ugovor o pripajanju mora se sklopiti u obliku javnobilježničke isprave. (2) Ako ugovor o pripajanju treba stupiti na snagu tek po proteku više od 10 godina, svaka ga ugovorna strana može otkazati po proteku deset godina s time da se primjenjuje polugodišnji otkazni rok. Isto vrijedi i ako je ugovor sklopljen pod uvjetom a on se ne ispuni unutar roka od deset godina. Otkaz je dopušten samo s krajem poslovne godine onoga društva prema kome se izjavljuje. Povećanje temeljnoga kapitala društva radi toga da se provede pripajanje Članak 519. (1) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital radi toga da bi provelo pripajanje društva, ne primjenjuju se odredbe članka 304. stavka 4., članka 306. stavka 2., članka 307. i 308., te članka 309. stavka 2. i stavka 3. točke 1. ovoga Zakona. Revizija propisana odredbom članka 305. stavka 3. ovoga Zakona provodi se samo onda, ako sud posumnja dosiže li vrijednost uloga u stvarima i u pravima noininalne iznose dionica koje se za to daju. To vrijedi i onda kada se temeljni kapital društva povećava izdavanjem novih dionica na temelju ovlasti iz članka 326. ovoga Zakona. U tome se slučaju ne primjenjuju ni odredbe članka 324. stavka 3. ovoga Zakona. (2) Prijavi za upis u sudski registar moraju se osim isprava iz članka 309. stavka 3. točke 2. do 4. ovoga zakona priložiti ugovor o pripajanju i odluke o odobrenju toga ugovora u originalu, u prijepisu ili u fotokopiji koji su ovjereni od javnog bilježnika. Provođenje pripajanja Članak 520. (1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje ako drži dionice društva koje preuzima. Isto vrijedi i ako pripojeno društvo drži vlastite dionice ili dionice društva preuzimatelja, za koje nije u punom iznosu uplaćen nominalni iznos ili viši iznos za koji su izdane, a koji je trebalo uplatiti. Društvo preuzimatelj ne može povećati temeljni kapital sve dok drži vlastite dionice ili sve dok društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje nije u punom iznosu plaćen nominalni iznos ili viši iznos za koji su izdane. S držanjem dionica od strane drutšva izjednačava se slučaj kada ih za račun toga društva drži netko treći. (2) Ako društvo preuzimatelj plaća doplate u novcu, one ne smiju prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga iznosa danih dionica toga društva. Prijava za upis pripajanja u sudski registar Članak 521. (1) Svako društvo mora podnijeti registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar. Društvo preuzimatelj ovlašteno je podnijeti prijavu za upis pripajanja i u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo. (2) Pri podnošenju prijave uprava mora izjaviti da odluke o pripajanju nisu pobijane u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno. Prijavi se prilažu u originalu ili u javno ovjerenoj kopiji ili fotokopiji ugovor o pripajanju, zapisnici s glavnih skupština na kojima su donesene odluke o pripajanju, a ako je za pripajanje potrebno odobrenje državnog organa, i to odobrenje. (3) Prijavi za upis u sudski registar sjedišta svakoga pripojenoga društva moraju se priložiti i zaključna financijska izvješća toga društva. Na ta izvješća na odgovarajući se način primjenjuju propisi o izradi financijskih izvješća i o reviziji tih izvješća. Ona se ne moraju objaviti. Registarski sud može upisati pripajanje u sudski registar samo onda ako su financijska izvješća izrađena s danom najviše osam mjeseci prije dana podnošenja prijave za upis. Upis pripajanja Članak 522. (1) Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi provođenja pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala. Uz upis u sudski registar svakoga pripojenoga društva, treba upisati zabilješku da će pripajanje biti pravovaljano tek nakon što se upiše u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja. (2) Svako pripojeno društvo mora imenovati povjerenika za primanje dionica koje se moraju dati i za primanje doplata u novcu. Pripajanje se može upisati u sudski registar nakon što povjerenik priopći sudu da je u posjedu dionica te da je primio doplate u novcu. (3) Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj, imovina pripojenoga društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Ako pri tome dođe do međusobnih potraživanja iz ugovora, koje u vrijeme pripajanja ni jedna strana nije potpuno ispunila, koja se ne mogu prebiti, a njihovo obostrano ispunjenje ne bi bilo pravično za društvo preuzimatelja, opseg obveza pravično se određuje, uzevši u obzir ugovorna prava svih sudionika. (4) Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj prestaju pripojena društva. Nije potrebno da se ona posebno brišu iz trgovačkog registra. Upisom pripajanja dioničari pripojenih društava postaju dioničari društva preuzimatelja. To neće biti onda ako društvo preuzimatelj ili netko treći, tko djeluje u svoje ime a za račun toga društva, drži dionice pripojenoga društva ili ako pripojeno društvo drži vlastite dionice ili ako te dionice drži netko treći tko djeluje u svoje ime a za račun toga društva. (5) Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak ako ugovor o pripajanju nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave. (6) Sud koji vodi sudski registar u kome je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano svako pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po primitku toga priopćenja sud sjedišta svakoga pripojenoga društva mora po službenoj dužnosti upisati u sudski registar zabilješku kada je pripajanje upisano u taj registar suda sjedišta društva preuzimatelja i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave društva koje se kod njega nalaze. (7) Na zamjenu dionica pripojenih društava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o proglašenju isprava o dionicama nevažećima sadržane u članku 230. ovoga Zakona i o njihovu proglašenju nevažećima u vezi sa spajanjem dionica sadržane u članku 346. ovoga Zakona. Za tu zamjenu nije potrebno odobrenje suda. Zaštita vjerovnika Članak 523. (1) Vjerovnicima društava koja sudjeluju u pripajanju mora se dati osiguranje, ako se u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci od objavljivanja upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano ono društvo čiji su vjeronici, a ne mogu tražiti da im se podmire potraživanja. To pravo imaju vjerovnici društva preuzimatelja samo onda ako mogu dokazati da je pripajanjem društava ugroženo ispunjenje njihovih potraživanja. Vjerovnike se mora u objavi o upisu upozoriti na to njihovo pravo. (2) Pravo da zahtijevaju davanje osiguranja nemaju vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno pravo namirenja iz stečajne mase. Zaštita imatelja posebnih prava Članak 524. Društvo preuzimatelj mora imateljima zamjenjivih obveznica, obveznica s promjenjivom kamatom i potvrda o posebnim pravima na dividendu koje su izdala pripojena društva dati ona prava koja su im ta društva osiguravala. Polazna vrijednost društva preuzimatelja Članak 525. (1) Vrijednosti iskazane u bilanci pripojenoga društva iskazuju se u bilanci društva preuzimatelja u skladu s odgovarajućim propisima o računovodstvu. (2) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital društva radi toga da provede pripajanje ili prijeđe li ukupni nominalni iznos dionica koje se daju za prenesenu imovinu pripojenoga društva ili veći iznos za koji su one izdane uključujući i plaćanja u novcu vrijednost predmeta imovine pojedinačno navedenih u bilanci, razliku se mora prikazati kao nematerijalnu imovinu. Odgovornost za štetu članova organa pripojenoga društva Članak 526. (1) Članovi uprave i nadzornoga odbora pripojenoga društva obvezni su kao solidarni dužnici nadoknaditi štetu, koju pripajanjem pretrpe to društvo, njegovi dioničari i vjerovnici društva. Za štetu ne odgovaraju oni članovi tih organa koji su pri reviziji imovinskog stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dužnom pozornošću. (2) Za zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, kao i za sve druge zahtjeve koji se podignu za i protiv pripojenoga društva smatra se kao da to društvo i dalje postoji. Utoliko se potraživanja i obveze pripajanjem ne sjedinjuju. (3) Zahtjevi koji se temelje na odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka zastaruju za pet godina od dana objave upisa pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja. Ostvarenje prava na naknadu štete Članak 527. (1) Zahtjevi iz članka 526. stavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu se ostvariti samo preko posebnoga zastupnika kojega na prijedlog dioničara ili vjerovnika pripojenoga društva postavlja sud na čijem je području sjedište toga društva. Prijedlog mogu postaviti samo oni dioničari, koji su već zamijenili svoje dionice za dionice društva preuzimatelja i vjerovnici koji se ne mogu namiriti od toga društva. (2) Zastupnik mora, navodeći svrhu svoga postavljenja, pozvati dioničare i vjerovnike odgovarajućega pripojenoga društva da u primjerenome roku, koji mora iznositi najmanje mjesec dana, prijave svoje zahtjeve iz članka 526. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. Poziv treba objaviti u glasilu društva. (3) Iznos, koji se dobije ostvarenjem zahtjeva protiv pripojenoga društva, zastupnik mora upotrijebiti za podmirenje vjerovnika toga društva, ako ih već nije podmirilo društvo preuzimatelj ili im ono nije dalo neko osiguranje. Ostatak se dijeli dioničarima. Za podjelu vrijede odredbe članka 380. ovoga Zakona. Vjerovnici i dioničari koji se na vrijeme ne prijave, ne uzimaju se u obzir pri podjeli. (4) Posebni zastupnik ima pravo na naknadu primjerenih izdataka kao i na nagradu za svoj rad. Izdatke i nagradu utvrđuje sud po slobodnoj ocjeni prema okolnostima svakog pojedinog slučaja i određuje u kojem opsegu treba da ih snose vjerovnici i dioničari kojih se to tiče. Na temelju pravomoćne odluke suda može se tražiti prisilno izvršenje. Odgovornost za štetu članova organa društva preuzimatelja Članak 528. Zastara zahtjeva protiv članova uprave i nadzornog odbora društva preuzimatelja za naknadu štete na temelju pripajanja koji proizlazi iz odredbi članka 252., 272., 273., 494., 495. i 501. ovoga Zakona počinje teći od dana koji se smatra danom objave upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj. Ništavost odluke pripojenoga društva o pripajanju Članak 529. Nakon upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj, tužba na utvrđenje da je ništava odluka o pripajanju što ju je donijelo pripojeno društvo podiže se protiv društva preuzimatelja. Učinak pripajanja Članak 530. Ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja, nedostaci u postupku pripajanja ne utječu na valjanost pripajanja. Pripajanje u posebnim slučajevima Članak 531. (1) Ako društvo preuzimatelj drži najmanje devet desetina temeljnoga kapitala pripojenoga društva, za pripajanje se ne traži odobrenje glavne skupštine pripojenoga društva, osim ako dioničari toga društva čiji udjeli zajedno dosižu dvadeseti dio temeljnoga kapitala zahtijevaju da se sazove glavna skupština, koja treba odlučiti o davanju odobrenja za pripajanje. Od temeljnoga kapitala treba odbiti vlastite dionice društva koje se pripaja i dionice koje drži netko drugi ali za račun toga društva. Statutom se može odrediti da pravo sazivanja glavne skupštine imaju dioničari i s manjim udjelom u temeljnome kapitalu. Za radnje potrebne da se pripremi pripajanje iz članka 517. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, što treba da ih poduzme društvo preuzimatelj, mjerodavan je dan sazivanja glavne skupštine društva koje se pripaja. (2) Ako sve dionice društva koje se pripaja drži društvo preuzimatelj, podaci o zamjeni dionica iz članka 513. stavka 2. točke 3. do 5. ovoga Zakona i revizija pripjanja iz članka 515. stavka 2. ovoga Zakona nisu potrebni ako se odnose samo na pripajanje toga društva. Sudsko ispitivanje omjera zamjene dionica Članak 532. (1) Odluka kojom je glavna skupština pripojenoga društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene dionica prenisko odmjeren. Ako je on prenisko odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga iznosa danih dionica. (2) Zahtjev može postaviti svaki dioničar pripojenoga društva, koji bi po odredbama članka 362. točke 1 i 2. ovoga Zakona imao pravo pobijati odluku o pripajanju, ali mu je pravo pobijanja isključeno prvom rečenicom stavka 1. ovoga članka. Zahtjev se može postaviti u roku od dva mjeseca od dana kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja. Dioničari koji nisu postavili zahtjev ne mogu iz odluke suda izvoditi nikakva prava. Pododjeljak 2. Spajanje Članak 533. (1) Pri spajanju dioničkih društava osnivanjem novoga dioničkoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 513. do 518., članka 520. stavka 2., članka 521. stavka 2. i 3., članka 522. stavka 2. i stavka 5. do 7., članka 523. do 527., članak 529. i 532. ovoga Zakona. Svako od društava koja se spajaju smatra se društvom koje se pripaja, a novo društvo se smatra društvom preuzimateljem. (2) O spajanju se može odlučivati, tek nakon što je svako od društava koja se spajaju bilo barem dvije godine upisano u trgovačkom registru. (3) Za donošenje statuta novoga društva i za izbor članova nadzornoga odbora toga društva traže se odobrenja glavnih skupština društava koja se spajaju. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 280. stavka 2. i 3. i članka 516. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. (4) Za osnivanje novoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 6., članka 173. stavka 3. i 4., članka 178. stavka 1., članka 180. stavka 1. i 4. i članka 189. ovoga Zakona. U statut novoga društva moraju se preuzeti utvrđenja o posebnim pogodnostima, troškovima osnivnja, ulozima u stvarima i u pravima i o njihovom preuzimanju, sadržana u statutima društava koja se spajaju. (5) Društva koja se spajaju moraju podnijeti. prijavu za upis u sudski registar novoga društva sudu na čijem području to društvo treba da ima sjedište. Upisom novoga društva u sudski registar imovina društava koja se spajaju i njihove obveze prelaze na novo društvo. Ako pri tome dođe do međusobnih potraživanja iz ugovora, koje u trenutku spajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, koja se ne mogu prebiti, a njihovo obostrano ispunjenje ne bi bilo pravično za novo društvo, opseg obveza pravično se određuje uzevši u obzir ugovorna prava svih sudionika. (6) Upisom novoga društva u sudski registar prestaju društva koja se spajaju. Nije potrebno posebno brisanje društava koja se spajaju u trgovačkom registru. Dioničari društava koja se spajaju upisom u registar postaju dioničari novoga društva. To ne vrijedi, ako jedno od društava koje se spajaju drži vlastite dionice ili ih drži netko treći, u svoje ime, ali za račun toga društva. (7) U objavi upisa novoga društva treba osim njegova sadržaja navesti : 1. utvrđenja iz odredaba članka 165. stavka 3., članka 173. stavka 3. točke 5., 6. i 7., članka 174. stavka 2. i članka 175 ovoga Zakona, 2. ime, jedinstveni matični broj građana i prebivalište članova prvog nadzornog odbora, 3. odredbe ugovora o spajanju koje se odnose na broj dionica, a ako postoji više rodova dionica, i o rodu dionica koje novo društvo daje dioničarima društava koja se spajaju, te o načinu i vremenu dodjele tih dionica. Istovremeno mora se objaviti da je kod suda moguć uvid u sve isprave koje su mu uručene zajedno s prijavom za upis. (8) Novo društvo mora podnijeti prijave za upis spajanja u trgovačke registre svih društava koja se spajaju. Spajanje društava može se upisati tek nakon što se upiše novo društvo. (9) Ako je novo društvo upisano u sudski registar, nedostaci u postupku spajanja ne utječu na valjanost spajanja. Odjejak 2. PRIPAJANJE DIONIČKOGA DRUŠTVA DRUŠTVU S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU Članak 534. (1) Dioničko društvo može se pripojiti društvu s oraničenom odgovornošću prijenosom cijele imovine na to društvo u zamjenu za stjecanje udjela u društvu s ograničenom odgovornošću. (2) Ako iz stavka 3. i 4. ovoga članka ne proizlazi što drugo, na pripajanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 535. stavka 2. i članka 536. do 545. ovoga Zakona. Odredbe koje se odnose na članove uprave i članove društva s ograničenom odgovornošću kojemu se dioničko društvo pripaja primjenjuju se na upravu i glavnu skupštinu dioničkog društva. U popisu članova društva koji se prilaže prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti nepoznati dioničari s naznakom isprava o dionicama na koje otpadaju odgovarajući udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću. Zaključna financijska izvješća društva koje se pripaja ne treba objaviti. (3) Za odluku skupštine o pripajanju, dužnost uprave društva s ograničenom odgovornošću glede objave sastava nadzornog odbora, zamjenu dionica i prava dioničara koji su protiv pripajanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 517. stavka 2. točke 1. i stavka 4. do 6., članka 557. stavka 2. i 3., članka 559., članka 561. točke 4. i članka 562. ovoga Zakona. (4) Članovi uprave i nadzornog odbora dioničkog društva odgovaraju kao solidarni dužnici za štetu ako je ona pripajanjem pričinjena društvu, dioničarima i vjerovnicima društva. Za štetu ne odgovaraju oni članovi tih organa koji su pri reviziji imovinskog stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dužnom pozornošću. Odjeljak 3. PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUŠTAVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU Pojam Članak 535. (1) Jedno ili više društava s ograničenom odgovornošću mogu se pripojiti drugome društvu s ograničenom odgovornošću bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jednoga ili više društava (pripojenih društava) drugome društvu (društvu preuzimatelju) u zamjenu za udjele u tome društvu. (2) Dva ili više društava s ograničenom odgovornošću mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem novoga društva s ograničenom odgovornošću na koje prelazi cijela imovina svakoga od društava koja se spajaju u zamjenu za udjele u novome društvu. (3) Pripajanje i spajanje je dopušteno i onda kada je donesena odluka o prestanku društva koje se pripaja ili odluke o prestanku nekih od društava koja se spajaju a moglo se odlučiti da se ona nastave. Pododjeljak 1. Pripajanje Odluka članova svakoga društva Članak 536. (1) Ugovor o pripajanju valjan je ako se s njime svojom odlukom suglase članovi svih društava koja sudjeluju u pripajanju. (2) Za donošenje odluke potrebna je većina od tri četvrtine danih glasova. Društveni ugovor ne može predvidjeti da je za to potrebna manja većina. Ako za udjele u društvu preuzimatelja nisu u cjelini uplaćeni ulozi, za odluku članova pripojenoga društva moraju glasovati svi prisutni članovi toga društva. S odlukom se moraju suglasiti i članovi koji nisu bili prisutni pri donošenju odluke. (3) Odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave. Njoj se mora priložiti ugovor o pripajanju društva. (4) Svakome se članu društva mora na njegov zahtjev bez odgađanja dati prijepis ili fotokopiju odluke i ugovora o pripajanju. (5) Uprava mora svakome članu društva na njegov zahtjev dati obavještenja o okolnostima koje su bitne za pripajanje Ugovor o pripajanju Članak 537. (1) Ugovor o pripajanju sklapaju uprave društava koja sudjeluju u pripajanju, a mora se sklopiti u obliku javnobilježničke isprave. (2) U ugovoru iz stavka 1. ovoga članka mora se odrediti nominalni iznos svakoga udjela koji se članu pripojenoga društva mora dati u društvu preuzimatelju. (3) Ako se udjeli koje treba dati po odredbi prethodnoga stavka ovoga članka pribavljaju povećanjem temeljnoga kapitala i daju s drugim pravima i obvezama kao novi udjeli u društvu preuzimatelju, takva odstupanja se moraju predvidjeti u ugovoru o pripajanju. (4) U ugovoru o pripajanju moraju se posebno odrediti članovi pripojenoga društva i nominalni iznosi udjela koji već postoje u društvu preuzimatelju a treba da ih dobe članovi pripojenoga društva. (5) Ako ugovor o pripajanju treba stupiti na snagu tek po proteku više od 10 godina, svaka ga ugovorna strana može otkazati po proteku deset godina s time da se primjenjuje polugodišnji otkazni rok. Isto vrijedi i ako je ugovor sklopljen pod uvjetom a taj se uvjet ne ispuni unutar roka od deset godina. Otkaz je dopušten samo s krajem poslovne godine onoga društva prema kome se izjavljuje. Povećanje temeljnoga kapitala društva radi toga da se provede pripajanje Članak 538. (1) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital radi toga da bi se provelo pripajanje, ne primjenjuju se odredbe članka 457. stavka 5. i članka 458. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona te odredba o pružanju dokaza uplate iz stavka 2. točke 2. istoga članka ovoga Zakona. (2) Prijavi koja se podnosi sudu za upis u sudski registar kroz isprave navedene u članku 458. stavku 2. točki 2. i 3. ovog Zakona prilažu se ugovor o pripajanju i zapisnici u kojima su sadržane odluke o pripajanju u originalu ili u javno ovjerenome prijepisu ili fotokopiji. Provođenje pripajanja Članak 539. (1) Društvo preuzimatelj ne može povećati temljni kapital da bi provelo pripajanje ako drži poslovni udio u društvu koje se pripaja. Isto vrijedi i ako pripojeno društvo drži vlastiti poslovni udio ili ako poslovni udio u tome društvu drži drurštvo preuzimatelj ali za njega nije u cjelini uplaćen temeljni ulog. Društvo preuzimatelj ne može povećati temeljni kapital sve dok drži vlastiti poslovni udio ili dok društvo preuzimatelj drži poslovni udio u društvu koje se pripaja za koji nije u punome iznosu uplaćen temeljni ulog. (2) Ako društvo preuzimatelj plaća doplate u novcu, one ne smiju prelaziti deseti dio ukpnoga nominalnoga iznosa danih poslovnih udjela u tome društvu. Prijava za upis pripajanja u sudski registar Članak 540. (1) Svako društvo mora registarskome sudu podnijeti prijavu za upis pripajanja društva u sudski registar u kojemu je ono upisano. (2) Pri podnošenju prijave članovi uprave moraju izjaviti da odluke o pripajanju nisu pobijane u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno. U slučaju iz treče rečenice stavka 2. članka 536. ovoga Zakona članovi uprave pripojenoga društva moraju izjaviti da su se s odlukom o pripajanju društava suglasili svi članovi društiva. Prijavi se prilažu u originalu ili u javno ovjerenome prijepisu ili fotokopiji ugovor o pripajanju, zapisnici s odlukama o pripajanju, a ako je za pripajanje potrebno odobrenje državnog organa, i to odobrenje. (3) Prijavi za upis u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo moraju se priložiti i zaključna financijska izvješća toga društva. Za ta izvješća na odgovarajući se način primjenjuju propisi o godišnjim financijskim izvješćima i o reviziji tih izvješća. Registarski sud može upisati pripajanje u sudski registar samo onda ako su izvješća izrađena s danom najviše osam mjeseci prije dana podnošenja prijave za upis. (4) Prijavi za upis u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj prilaže i popis članova društva potpisan od strane članova uprave. Upis pripajanja Članak 541. (1) Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi provedbe pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala. (2) Upisom pripajanja u sudski registar suda sjedišta pripojenoga društva, imovina toga društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Ako pri tome dođe do međusobnih potraživanja iz ugovora koje u vrijeme pripajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, koja se ne mogu prebiti, a njihovo obostrano ispunjenje ne bi bilo pravično za društvo preuzimatelja, opseg obveza pravično se određuje, uzevši u obzir ugovorna prava svih sudionika. (3) Pripojeno društvo prestaje s danom upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano. Nije potrebno da se ono posebno briše iz trgovačkog registra. Upisom pripajanja članovi pripojenog društva postaju članovima društva preuzimatelja. (4) Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak, ako ugovor o pripajanju nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave. (5) Sud koji vodi sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo mora po službenoj dužnosti, nakon što se u taj registar upiše pripajanje društava, poslati sudu koji vodi registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj isprave pripojenoga društva koje su se kod njega nalazile na čuvanju. O tome će upisati zabilješku. Zaštita vjerovnika Članak 542. (1) Vjerovnicima pripojenoga društva mora se dati osiguranje, ako se u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci od objave upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo, a ne mogu tražiti da im se podmire potraživanja. Vjerovnike se mora u objavi o upisu upozoriti na to njihovo pravo. (2) Pravo da zahtijevaju davanje osiguranja nemaju vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno pravo namirenja iz stečajne mase. Polazna vrijednost društva preuzimatelja Članak 543. (1) Vrijednosti iskazane u bilanci pripojenoga društva iskazuju se u bilanci društva preuzimatelja u skladu s odgovarajućim propisima o računovodstvu. (2) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital društva radi toga da provede pripajanje i pređe li ukupni nominalni iznos udjela koji se daju članovima pripojenoga društva za prenesenu imovinu toga društva ili veći iznos za koji su oni izdani uključujući i plaćanja u novcu vrijednost predmeta imovine pojedinačno navedenih u bilanci, razliku se mora prikazati kao nematerijalnu imovinu. Taj iznos treba posebno iskazati i ne može se amortizirati za vrijeme koje je dulje od pet godina. Odgovornost za štetu članova organa pripojenoga društva Članak 544. (1) Članovi uprave, a ako postoji nadzorni odbor, i članovi toga odbora pripojenoga društva obvezni su kao solidarni dužnici da nadoknade štetu, koju pripajanjem pretrpe to društvo, njegovi članovi i vjerovnici. Za štetu ne odgovaraju ni članovi uprave ni nadzornog odbora koji su pri reviziji imovinskog stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dužnom pozornošću. (2) Za zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, kao i za sve druge zahtjeve koji se podignu za i protiv pripojenoga društva smatra se kao da to društvo i dalje postoji. Utoliko se potraživanja i obveze spajanjem ne sjedinjuju. (3) Zahtjevi koji se temelje na odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka zastaruju za pet godina od dana objave upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ostvarenje prava na naknadu štete Članak 545. (1) Zahtjevi iz članka 544. stavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu se ostvariti samo preko posebnoga zastupnika kojega na prijedlog nekoga člana ili vjerovnika pripojenoga društva postavlja sud. Prijedlog mogu postaviti samo oni vjerovnici koji ne mogu tražiti namirenje od društva preuzimatelja. (2) Zastupnik mora, navodeći svrhu svoga postavljenja, pozvati članove i vjerovnike pripojenoga društva da u primjerenome roku, koji mora iznositi najmanje mjesec dana, prijave svoje zahtjeve iz članka 542. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. Poziv treba objaviti u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske, a ako društvo ima svoje glasilo, i u tome glasilu. (3) Iznos, koji se ostvarenjem zahtjeva dobije od pripojenoga društva, zastupnik mora upotrijebiti za podmirenje vjerovnika toga društva, ako ih već nije podmirilo društvo prezimatelj ili im ono nije dalo neko osiguranje. Ostatak se dijeli članovima društva. Za podjelu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 334. ovoga Zakona. Vjerovnici i članovi koji se na vrijeme ne prijave, ne uzimaju se u obzir pri podjeli. (4) Posebni zastupnik ima pravo na naknadu primjerenih izdataka kao i na nagradu za svoj rad. Izdatke i nagradu utvrđuje sud po slobodnoj ocjeni prema okolnostimu svakog pojedinog slučaja i određuje u kojem opsegu treba da ih snose članovi društva i vjerovnici kojih se to tiče Na temelju pravomoćne odluke suda može se tražiti prisilno izvršenje. Ništavost odluke pripojenoga društva o pripajanju Članak 546. Nakon upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo, tužba na utvrđenje da je ništava odluka o pripajanju što ju je donijelo pripojeno društvo podiže se protiv društva preuzimatelja. Sudsko ispitivanje omjera zamjene udjela Članak 547. (1) Odluka kojom je skupština pripojenoga društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene udjela prenisko odmjeren. Ako je on prenisko odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio nominalnih iznosa danih udjela. (2) Zahtjev može postaviti svaki član pripojenoga društva, koji bi imao pravo pobijati odluku ali je to njegovo pravo isključeno prvom rečenicom prethodnoga stavka ovoga članka. Zahtjev se može postaviti u roku od dva mjeseca od dana kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo. Članovi društva koji nisu postavili zahtjev ne mogu iz odluke suda izvoditi nikakva prava. Pododjeljak 2. Spajanje Članak 548. (1) Pri spajanju društava s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 536., članka 537. stavka 1., 2. i 5., članka 538. stavka 1., članka 541 stavka 4. i 5. i članka 542. do 546. ovoga Zakona. Svako od društava koja se spajaju smatra se društvom kojega se pripaja, a novo društvo se smatra društvom preuzimateljem. (2) Ugovor o spajanju u novo društvo valjan je tek nakon što se s njime odlukom suglase članovi u svakome od društava koja se spajaju. Glede toga na odgovarajući se način primjenjuju odredbe prve i druge rečenice stavka 2. te stavka 3. i 4. članka 536. ovoga Zakona. Ti se propisi odgovarajuće primjenjuju i glede imenovanja članova nadzornog odbora novoga društva koje treba da imenuju članovi društava koja se spajaju. (3) Na osnivanje novoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 6., članka 387. stavka 1. i članka 395. ovoga Zakona. Utvrđenja sadržana u društvenim ugovorima svakoga od spojenih društava s posebnim pogodnostima, troškovima osnivanja, ulozima u stvarima i u pravima moraju se preuzeti u društveni ugovor novoga društva. (4) Društva koja se spajaju moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar novoga društva sudu na čijem području to društvo treba da ima sjedište. Upisom novoga društva u sudski registar imovine društava koja se spajaju i njihove obveze prelaze na novo društvo. Ako pri tome dođe do međusobnih potraživanja iz ugovora, koje u trenutku spajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, koja se ne mogu prebiti, a njihovo obostrano ispunjenje ne bi bilo pravično za društvo preuzimatelja, opseg obveza pravično se određuje uzevši u obzir ugovorna prava svih sudionika. (5) Upisom novoga društva u sudski registar prestaju društva koja su se spojila. Nije potrebno posebno brisanje društava koja su se spojila u trgovačkom registru. Članovi društava koja su se spojila upisom spajanja postaju članovi novoga društva. (6) U objavi upisa novoga društva moraju se osim sadržaja upisa navesti: 1. imena, njihovi jedinstveni matični brojevi građana i prebivališta članova prvoga nadzornoga odbora ako društveni ugovor predviđa da takav odbor postoji ili je propisano zakonom da društvo mora imati nadzorni odbor 2. odredbe društvenog ugovora o načinu kako će društvo objavljivati priopćenja. (7) Novo društvo mora prijaviti spajanje društava radi upisa u odgovarajuće trgovačke registre. Spajanje se može upisati u registrima tih društava tek nakon što se u sudski registar upiše novo društvo. Odjeljak 4. PRIPAJANJE DRUŠTVA S OGRANIČENOM, ODGOVORNOŠĆU DIONIČKOME DRUŠTVU Članak 549. (1) Jedno ili više društava s ograničenom odgovornošću mogu se bez provođenja likvidacije pripojiti dioničkome društvu prijenosom cijele imovine svakoga društva na dioničko društvo u zamjenu za dionice toga društva. (2) Ako iz druge i treće rečenice ovoga stavka te iz stavaka 3. i 4. ovoga članka ne proizlazi što drugo, na pripajanje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 512. stavka 3., članka 513. do 524. i članka 526. do 532. ovoga Zakona. Prijava ugovora o pripajanju u sudski registar (članak 517. stavak 1.) i stavljanje na uvid isprava (članak 517. stavak 2.) nisu potrebni za društva s ograničenom odgovornošću. Postavljanje revizora pripajanja (članak 515.) potrebno je samo ako to traži netko od članova društva s ograničenom odgovornošću. Na mjesto uprave i glavne skupštine dioničkoga društva koje se pripaja dolaze članovi uprave i skupština društva s ograničenom odgovornošću. (3) Odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću o pripajanju donosi se većinom od tri četvrtine danih glasova. Društvenim ugovorom može se za to predvidjeti veća većina i ispunjenje drugih pretpostavki. Odluka se mora donijeti u obliku javnobilježničkoga akta. (4) Odluka o pripajanju može se donijeti samo onda, ako je dioničko društvo već dvije godine upisano u trgovačkom registru. (5) Članovi uprave i, ako društvo ima nadzorni odbor, članovi nadzornoga odbora društva s ograničenom odgovornošću dužni su solidarno nadoknaditi štetu koja pripajanjem nastane društvu, njegovim članovima i vjerovnicima. Od odgovornosti se oslobađaju članovi uprave i članovi nadzornoga odbora koji su kod revizije imovinskog stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju pokazali pozornost urednog člana uprave. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 526. stavka 2. i 3. i članka 527. ovoga Zakona. Odjeljak 5. PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUŠTAVA RAZLIČITIH PRAVNIH OBLIKA Članak 550. Pripajanje dioničkome društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću te spajanje dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću može se provesti i s istovremenim sudjelovanjem u tome jednoga ili više dioničkih društava ili društava s ograničenom odgovornošću. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe prvoga do trećega odjeljka ove glave Zakona GLAVA VIII. PRIJENOS IMOVINE Prijenos imovine na osobe javnoga prava Članak 551. (1) Dioničko društvo može cijelu svoju imovinu bez provođenja likvidacije prenijeti na Republiku Hrvatsku, županiju, kotar, općinu ili grad. (2) Za društvo koje prenosi svoju imovinu prema stavku 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvu koje se pripaja. Upisom prijenosa imovine dioničkoga društva u sudski registar u kojemu je ono upisano to društvo prestaje. Imovina društva zajedno s obvezama prelazi na preuzimatelja. Umjesto odnosa zamjene dionica, utvrđuju se oblik i visina naknade za prenijetu imovinu. Prijenos imovine na drugi način Članak 552. (1) Ugovor kojime se dioničko društvo obveže da će prenijeti cijelu svoju imovinu, ali ne na način kako je to određeno u odredbama članka 512. do 534. ovoga Zakona, valjan je samo ako ga odobri glavna skupština. Za odluku se traži većina glasova koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Ugovor se mora sklopiti u obliku javnobilježničkoga akta. (2) Od sazivanja glavne skupštine na kojoj se treba odlučiti o davanju odobrenja na ugovor mora ga se u poslovnim prostorijama društva izložiti na uvid dioničarima. Svakome dioničaru na njegov zahtjev treba bez odgađanja dostaviti prijepis ugovora. Na glavnoj skupštini treba ugovor javno izložiti. Uprava ga mora objasniti na početku raspravljanja. Ugovor se prilaže zapisniku kao prilog. (3) Ako se zbog prijenosa imovine društva odlučuje o prestanku društva, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o likvidaciji dioničkoga društva. Prijavi prestanka društva prilaže se ugovor u originalu, u javno ovjerenome prijepisu ili fotokopiji. GLAVA IX. PREOBLIKOVANJE DRUŠTAVA Odjeljak 1. OPĆE ODREDBE Pojam Članak 553. Svako društvo može na temelju odluke organa društva i u skladu s odredbama članka 553. do 582. ovoga Zakona promijeniti oblik i nastaviti djelovati kao društvo drugoga oblika. Vrijeme preoblikovanja Članak 554. (1) Društvo ne može promijeniti oblik prije nego što proteknu dvije godine od njegova upisa u sudski registar ili od upisa u taj registar posljednje promjene oblika društva. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na društva upisana u sudski registar do stupanja na snagu ovoga Zakona. Isključenje likvidacije Članak 555. (1) Prilikom promjene oblika ne provodi se likvidacija društva. (2) Društvo nad kojim se provodi postupak likvidacije na temelju odluke organa društva o prestanku društva ili zbog proteka vremena na koje je ono osnovano, može promijeniti oblik do početka diobe i isplate članovima ostatka likvidacijske mase, koji preostane nakon što se podmire vjerovnici društva. (3) Oblik ne može promijeniti društvo nad kojim je otvoren stečajni postupak. Pravna osobnost i upis u registar Članak 556. (1) Nakon preoblikovanja društvo nastavlja djelovati kao ista pravna osoba, ali drugoga pravnoga oblika. (2) Preoblikovanje društva upisuje se u sudski registar. Odjeljak 2. PREOBLIKOVANJE DIONIČKOGA DRUŠTVA U DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU Pretpostavke Članak 557. (1) Dioničko društvo može se preoblikovati u društvo s ograničenom odgovornošću. (2) Odluku o preoblikovanju donosi glavna skupština društva. Odluka se donosi glasovima svih dioničara. Smatra se da je za odluku glasovao i dioničar koji nije bio prisutan niti je bio zastupljen na glavnoj skupštini ako u roku od tri mjeseca od održavanja glavne skupštine ne priopći društvu u pisanom obliku da za takvu odluku odbija dati svoj glas a na zahtjev društva dokaže da je od sazivanja glavne skupštine bio dioničar društva. Priopćenje da se odbija dati glas dioničar može povući samo unutar roka od tri (3) mjeseca u kojemu je mogao dati priopćenje o odbijanju. (3) Glasovi svih dioničara nisu potrebni za donošenje odluke iz stavka 2. ovoga članka ako su za nju dani glasovi koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva u vrijeme donošenja odluke. U obzir će se uzeti i glasovi dani društvu u pisanom obliku u roku od tri rjeseca od održavanja glavne skupštine. Ako društvo to zatraži, dioničar mora dokazati da je od sazivanja glavne skupštine dioničar društva. Vlastite dionice društva treba odbiti od temeljenoga kapitala društva. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Sadržaj odluke Članak 558. Odluka o preoblikovanju sadržava: 1. tvrtku dioničkoga društva i tvrtku društva s ograničenom odgovornošću. 2. imena i prezimena, odnosno tvrtke članova društva s ograničenom odgovornošću s naznakom nominalnih iznosa njihovih poslovnih udjela, 3. upućivanje na društveni ugovor koji je prilog odluci i čini njezin sastavni dio. Zamjena dionica Članak 559. (1) Preoblikovanjen dioničkoga društva u društvo s ograničenom odgovornošću dioničari postaju članovima društva s ograničenom odgovornošću i u njemu zamjenom stječu poslovne udjele razmjerno nominalnom iznosu svojih dionica. (2) Odlukom o preoblikovanju može se za neke dioničare odrediti nominalni iznos udjela koji nije razmjeran nominalnom iznosu njihovih dionica ako se s time izričito suglase dioničari koji su time oštećeni. Suglasnost se daje u obliku javnobilježničke isprave. (3) Na zamjenu dionica za udjele na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 230. stavka 3. i 4. i članka 364. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. Upis u sudski registar Članak 560. (1) Nakon što se donese odluka o preoblikovanju društvo s ograničenom odgovornošću podnosi registarskome sudu prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar. (2) Prijavi za upis preoblikovanja u sudski registar prilažu se: 1. odluka o preoblikovanju, 2. popis članova društva s naznakom nominalnih iznosa njihovih udjela, a ako dioničari nisu poznati, brojeve isprava o dionicama i udjele u društvu s ograničenom odgovornošću koji se na njih odnose, 3. ako je to potrebno, izjave iz članka 559. stavka 2. ovoga Zakona, 4. imena i prezimena članova uprave društva s ograničenom odgovornošću i njihovo prebivalište, te njihovi jedinstveni matični brojevi građana. (3) Uz prijavu članovi uprave dioničkoga društva moraju izjaviti je li društvu pravodobno prispjelo neko priopćenje iz članka 557. stavka 2. ovoga Zakona te da li je na zahtjev društva dioničar dokazao da je to bio nakon sazivanja glavne skupštine društva kao i koliko je dioničara neposredno ili preko punomoćnika sudjelovalo u radu glavne skupštine, a koliko ih to nije učinilo. Učinak upisa Članak 561. Upisom preoblikovanja u sudski registar: 1. dioničko društvo nastavlja djelovati kao društvo s ograničenom odgovornošću, 2. dionice postaju poslovni udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću određeni brojem i nominalnim iznosima dionica pojedinih bivših dioničara, a sada članova društva s ograničenom odgovornošću, 3. prava koja su treće osobe stekle na dionicama vrijede glede poslovnih udjela u koje su pretvorene, 4. članovi uprave i nadzornoga odbora dioničkoga društva postaju članovima uprave i nadzornoga odbora društva s ograničenom odgovornošću, ako odlukom o preoblikovanju nije što drugo određeno. Posebna prava dioničara Članak 562. (1) Na zahtjev dioničara koji je u pisanom obliku glasovao protiv odluke o preoblikovanju dioničkoga društva u društvo s ograničenom odgovornošću ili je takav njegov glas na glavnoj skupštini bio upisan u zapisnik (članak 557. stavak 3.) društvo mora otkupiti njegov udio plaćanjem primjerene novčane naknade ako taj dioničar to zatraži u roku od dva mjeseca od kada je objavljen upis preoblikovanja u sudski registar. Ako je protiv odluke o preoblikovanju podignuta tužba kojom se ta odluka pobija, taj rok počinje teći od dana kada je tužba bila pravomoćno odbačena ili je tužbeni zahtjev bio pravomoćno odbijen. Dioničar se može odreći toga prava izričitom pisanom izjavom. (2) Dioničar i društvo sporazumno utvrđuju novčanu naknadu za otkupljeni udio iz stavka 1. ovoga članka. Ne postignu li taj sporazum u roku od 30 dana od dana kada je dioničar postavio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, društvo je dužno dioničaru platiti primjerenu naknadu koju na prijedlog dioničara ili društva odredi sud. (3) Odluka iz članka 557. stavka 2. ovoga Zakona ne može se pobijati zbog toga što naknada iz prethodnoga stavka nije plaćena ili zbog toga što nije primjerena. Zaštita vjerovnika Članak 563. Vjerovnik društva čije je potraživanje nastalo prije objave upisa preoblikovanja društva u sudski registar, može u roku od šest mjeseci od upisa preoblikovanja u taj registar zahtijevati osiguranje svojih potraživanja, ako ona još nisu dospjela. U objavi upisa preoblikovanja društva u sudski registar uputit će se na to pravo vjerovnika. Odjeljak 3. PREOBLIKOVANJE DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU U DIONIČKO DRUŠTVO Pretpostavke Članak 564. (1) Odlukom skupštine društvo s ograničenom odgovornošću može se preoblikovati u dioničko društvo. (2) Na preoblikovanje društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o društvu s ograničenom odgovornošću kojima se uređuje izmjena društvenog ugovora. (3) Ako se poslovni udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću mogu ustupiti samo uz suglasnost jednoga ili više članova društva, društvo se ne može preoblikovati bez suglasnosti tih članova. (4) Ako članovi društva s ograničenom odgovornošću osim obveze uplate temeljnoga uloga imaju prema društvu i drugih obveza, te ako prilikom preoblikovanja te obveze ne mogu ispuniti zbog ograničenja iz članka 416. ovoga Zakona, s odlukom o preoblikovanju moraju se suglasiti i ti članovi društva. Sadržaj odluke Članak 565. (1) Odluka o preoblikovanju sadržava: 1. tvrtku društva s ograničenom odgovornošću i tvrtku dioničkoga društva, 2. iznos temeljnoga kapitala, broj i nominalni iznos dionica, 3. statut dioničkoga društva, 4. imena i prezimena članova uprave i nadzornog odbora dioničkoga društva, 5. imena članova društva koji su glasovali za preoblikovanje. (2) Ako je odlukom o preoblikovanju utvrđen nominalni iznos dionice koji nije manji od najnižeg iznosa propisa nog u članku 163. stavku 1. ovoga Zakona, ali ukupni nominalni iznos dionica koje bi imale pripasti nekome dioničaru nije jednak nominalnom iznosu njegovoga poslovnog udjela u društvu s ograničenom odgovornošću, s odlukom se mora suglasiti oštećeni dioničar izjavom danom u obliku javnobilježničke isprave. Ispitivanje osnivanja i odgovornost članova društva Članak 566. (1) Ako odredbama ovoga odjeljka nije drugačije određeno, na preoblikovanje društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 175. i 176., članka 181. do 184., članka 188. i članka 191. do 194. ovoga Zakona. (2) U izvješću iz članka 181. ovoga Zakona navode se podaci o poslovima i o stanju društva s ograničenom odgovornošću. Zamjena udjela Članak 567. (1) Na zamjenu udjela za dionice na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 230. ovoga Zakona o oglašavanju isprava o dionicama nevažećima. (2) Na spajanje udjela na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 346. ovoga Zakona o oglašavanju dionica nevažećima. (3) Za zamjenu poslovnih udjela za dionice, kao ni za spajanje udjela nije potrebno odobrenje suda. Upis u sudski registar Članak 568. (1) Nakon što se donese odluka o preoblikovanju, dioničko društvo podnosi sudu prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar. (2) Prijavi za upis preoblikovanja u sudski registar prilažu se: 1. odluka o preoblikovanju, 2. imena, jedinstveni matični broj građana i prebivalište članova uprave i nadzornog odbora dioničkoga društva, 3. izvješča o reviziji članova uprave, članova nadzornog odbora i revizora o obavljenom ispitivanju prema odredbama članka 182. i 183. ovoga Zakona s odgovarajućim ispravama. (3) Zajedno s upisom preoblikovanja društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo objavljuju se imena članova nadzornog odbora. Učinak upisa Članak 569. Upisom preoblikovanja u sudski registar: 1. društvo s ograničenom odgovornošću nastavlja djelovati kao dioničko društvo, 2. poslovni udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću zamjenjuju se dionicama dioničkoga društva, 3. prava koja su treće osobe stekle na poslovnim udjelima vrijede glede dionica u koje su pretvoreni, 4. članovi uprave društva s ograničenom odgovornošću postaju članovima uprave dioničkoga društva, a članovi nadzornoga odbora društva s ograničenom odgovornošću članovima nadzornoga odbora dioničkoga društva, ako odlukom o preoblikovanju nije što drugo određeno. Posebna prava člana društva Članak 570. (1) Na zahtjev člana društva koji je u zapisnik izjavio da glasuje protiv odluke o preoblikovanju društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, društvo mora otkupiti njegove dionice ako taj član društva to zatraži u roku od dva mjeseca od dana kada je objavljen upis preoblikovanja u sudski registar. Član društva može se odreći toga prava izričitom pisanom izjavom. (2) Član društva i društvo sporazumno utvrđuju novčanu naknadu za otkupljene dionice iz stavka 1. ovoa članka. Ne postignu li taj sporazum u roku od 30 dana od dana kada je taj član postavio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, društvo je dužno dionice koje mu pripadaju u njegovo ime i za njegov račun izložiti prodaji na bruzi ili na javnoj dražbi, ako dionice ne kotiraju na burzi, te mu predati, nakon odbitka troškova prodaje, iznos ostvaren prodajom. Na prodaju iz ovoga stavka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 346. stavka 4. ovoga Zakona. (3) Odluka o preoblikovanju ne može se pobijati zbog toga što naknada iz prethodnoga stavka nije plaćena. (4) Odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ne ograničava se pravo člana društva da raspolaže svojim dionicama prenoseći ih drugim osobama. Ograničenja prava na prijenos dionica sadržana u statutu društva u tome se slučaju ne primjenjuju. Odjeljak 4. PREOBLIKOVANJE DIONIČKOGA DRUŠTVA U JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO I U KOMANDITNO DRUŠTVO Pretpostavke Članak 571. (1) Dioničko društvo može se na temelju odluke glavne skupštine preoblikovati u javno trgovačko društvo. (2) Za odluku o preoblikovanju dioničkoga društva u javno trgovačko društvo moraju glasovati svi prisutni dioničari. Dioničari koji nisu prisustvovali glavnoj skupštini moraju se suglasiti s preoblikovanjem davanjem izjave u obliku javnobilježničke isprave. Sadržaj odluke i postupak preoblikovanja Članak 572. (1) Odluka o preoblikovanju sadržava: 1. tvrtku dioničkoga društva i tvrtku javnoga trgovačkoga društva u koje se ono preoblikuje, 2. imena i prezimena svih članova društva s naznakom njihovih udjela, 3. upućivanje na društveni ugovor koji je prilog odluci i čini njen sastavni dio. (2) Svi članovi društva moraju izričito prihvatiti društveni ugovor u obliku javnobilježničke isprave. (3) Glavnoj skupštini koja odlučuje o preoblikovanju treba pridonijeti financijska izvješća izrađena s danom od kada članovi javnoga trgovačkoga društva treba da sudjeluju u dobiti i u snošenju gubitaka društva. Ako to treba da bude nakon što glavna skupština donese odluku o preoblikovanju, financijska izvješća treba podnijeti s danom koji nije više od šest mjeseci prije donošenja te odluke. Izvješća se prilažu zapisniku s glavne skupštine. Upis u sudski registar Članak 573. (1) Nakon što se donese odluka o preoblikovanju, javno trgovačko društvo podnosi registarskome sudu prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar. (2) Prijavi za upis preoblikovanja u sudski registar prilažu se: 1. odluka o preoblikovanju, 2. popis članova javnoga trgovačkoga društva, 3. izjave članova društva o prihvaćanju društvenog ugovora, 4. izjave članova koji nisu prisustvovali glavnoj skupštini o suglasnosti iz članka 571. stavka 2. ovoga Zakona dane u obliku javnobilježničke isprave. (3) Na upis preoblikovanja dioničkoga društva u javno trgovačko društvo na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 70. ovoga Zakona. Učinak upisa Članak 574. Nakon upisa preoblikovanja u sudski registar: 1. dioničko društvo nastavlja djelovati kao javno trgovačko društvo, 2. članovi javnoga trgovačkoga društva odgovaraju osobno, neograničeno i solidarno vjerovnicima društva i za one obveze društva koje su nastale prije upisa preoblikovanja u sudski registar, 3. prestaju sve ovlasti uprave i nadzornog odbora dioničkoga društva. Preoblikovanje odlukom većine dioničara Članak 575. (1) Izuzetno od odredbe članka 571. stavka 2. ovoga Zakona, dioničko društvo može se preoblikovati u javno trgovačko društvo i kada s preoblikovanjem nisu suglasni svi dioničari, ako je odluka o preoblikovanju donesena glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. (2) Ako se dioničko društvo preoblikuje u javno trgovačko društvo u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, članovima javnoga trgovačkoga društva postaju samo oni dioničari koji su glasovali za odluku o preoblikovanju. (3) Dioničaru koji nije glasovao za odluku o preoblikovanju i nije postao članom javnoga trgovačkoga društva ono duguje novčanu naknadu. Iznos naknade sporazumno utvrđuju društvo i taj član. Ne postignu li sporazum u roku od 30 dana od upisa preoblikovanja u sudski registar, naknadu će odrediti sud vodeći računa o okolnostima slučaja. (4) Ovdje se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 562. stavka 3. ovoga Zakona. Preoblikovanje dioničkoga društva u komanditno društvo Članak 576. Na preoblikovanje dioničkoga društva u komanditno društvo na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 571. do 575. ovoga Zakona. U odluci glavne skupštine dioničkoga društva o preoblikovanju toga društva u komanditno društvo moraju se navesti komanditori i njihovi ulozi u komanditno društvo. Odjeljak 5. PREOBLIKOVANJE DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU U JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO I U KOMANDITNO DRUŠTVO Odgovarajuća primjena odredbi o preoblikovanju dioničkoga društva Članak 577. Na preoblikovanje društva s ograničenom odgovornošću u javno trgovačko društvo i u komanditno društvo na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o preoblikovanju dioničkoga društva u javno trgovačko društvo i u komanditno društvo. Odjeljak 6. PREOBLIKOVANJE DRUŠTAVA OSOBA U DRUŠTVA KAPITALA Pretpostavke Članak 578. Javno trgovačko društvo i komanditno društvo mogu se odlukom svih članova društva preoblikovati u dioničko društvo. Sadržaj odluke i postupak preoblikovanja Članak 579. (1) Odluka o preoblikovanju sadržava 1. tvrtku javnoga trgovačkoga društva, odnosno komanditnoga društva i tvrtku dioničkoga društva, 2. iznos temeljnoga kapitala, broj i vrstu dionica, te druge izmjene statuta potrebne za preoblikovanje u dioničko drruštvo, 3. imena i prezimena članova uprave i nadzornog odbora društva. (2) Članovima javnoga trgovačkoga društva ili komanditnoga društva za donošenje odluke o preoblikovanju u dioničko društvo treba podnijeti financijska izvješća za posljednju poslovnu godinu i posljednja periodička financijska izvješća. Ako su financijska izvješća potrebna za obračun sa članovima društva, mora ih se izraditi s danom koji je za to mjerodavan. Izvješća se prilažu zapisniku. Upis u sudski registar Članak 580. (1) Nakon što se donese odluka o preoblikovanju javno trgovačko društvo, odnosno komanditno društvo podnose sudu prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar. (2) Prijavi za upis preoblikovanja u sudski registar prilažu se: 1. odluka o preoblikovanju, 2. izjave svih članova javnoga trgovačkoga društva, odnosno svih komplementara o suglasnosti s odlukom o preoblikovanju dane u obliku javnobilježničke isprave, 3. popis dioničara s naznakom broja dionica koje pripadaju svakome od njih, 4. imena i prezimena članova uprave i nadzornog odbora dioničkoga društva i njihovi jedinstveni matični brojevi građana, 5. izvješća o reviziji članova uprave i nadzornoga odbora društva, te revizora o objavljenom ispitivanju po odredbama članka 182. i 183. ovoga Zakona. Učinak upisa Članak 581. Nakon upisa preoblikovanja u sudski registar: 1. javno trgovačko društvo, odnosno komanditno društvo nastavljaju djelovati kao dioničko društvo, 2. članovi javnoga trgovačkoga društva, odnosno komplementari i komanditori komanditnoga društva postaju dioničari razmjerno svojim dotadašnjim udjelima u društvu, 3. preoblikovanje ne utječe na odgovornost članova javnoga trgovačkoga društva, odnosno komplementara komanditnoga društva za obveze koje je to društvo preuzelo. Preoblikovanje u društvo s ograničenom odgovornošću Članak 582. Na preoblikovanje javnoga trgovačkoga društva ili komanditnga društva u društvo s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 578. do 582. ovoga Zakona.
POSLOVNI WEB KATALOG PRETRAŽIVANJE
|
||||||||||||||||||
