|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||
 
 Ciljevi i program Prijedlog inicijativa Zapisnik konferencije Sudionici konferencije 
   KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti... Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i besplatne web stranice prilagođene vašem poslovanju. Savjetovanje i podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno! Izrađujemo web stranice koje vas spajaju s novim poslovnim prilikama, optimizirane za povećanje uspješnosti online poslovanja. Izrađujemo uspješne web stranice i napredna web rješenja kreirana prema vašim zahtjevima. Besplatna izrada web stranica za obrtnike i male poduzetnike. Internet je dostupan milijunima ljudi. Ipak, neke tvrtke još uvijek ne shvaćaju moć Interneta. Neke tvrtke uopće nemaju internet stranice, a neke imaju tako amaterske i loše da je to gotovo nevjerojatno. Priuštite si stvarno kvalitetne stranice. Sada po prvi puta imate priliku kvalitetno predstaviti svoju tvrtku milijunima ljudi. Da li ćete tu priliku iskoristiti, to ovisi samo o Vama.
|
 |
 Zapisnik 1. konferencije Promicanje društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj: Agenda 2005 - Sažetak rasprave i prijedlozi inicijativa - PRIJEDLOZI INICIJATIVA IZ RASPRAVE TIJEKOM OKRUGLOG STOLA > Osnivanje zajednice za društveno odgovorno poslovanje unutar HGK – olakšat će koordinaciju i promociju DOP-a na velik broj gospodarskih subjekata širom Hrvatske > Uspostava suradnje s HND-om oko edukacije i senzibilizacije novinara, moguće i osnivanje sekcije (ili podsekcije) za društveno odgovorno poslovanje > Nagrade za društveno odgovorno poslovanje – u sklopu Zlatne kune plus dodatne nagrade kao oblik motivacije tvrtki > Pojmovnik DOP-a na hrvatskom jeziku koji uzima u obzir domaće iskustvo i kontekst Radna grupa: RADNA OKOLINA Moderatorice: Dušanka Marinković Drača, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Heidi Eterović, UNDP, Mojca Domiter, VIPnet Navedeno je mnoštvo negativnih primjera. Istaknuta je potreba za vođenjem promjena kroz inicijative za volonterskim akcijama Istaknuta je potreba za provođenjem akcija na razini malih i srednjih poduzeća i velikih poduzeća. Istaknuta je svijest o nedovoljnoj komunikaciji i potrebi agresivnijeg promicanja. Istaknuta je potreba za pronalaženjem kanala kojim će se ostvariti komunikacija i to pronalaženjem specifičnih djelatnosti i sektora, uz to je predloženo zajedničko djelovanje više poduzeća na istom polju sa istim ciljevima (oblik lobiranja). UNDP se obvezao da će sustavno informirati o inicijativama za promociju društvene odgovornosti i da će napraviti web sjedište. Prijedlozi inicijativa > ne treba direktno preslikavati stranu praksu, već pronaći svoj put uz korištenje postojećih institucija i menizama, korištenje institucija Gospodarsko socijalnog vijeća i tripartitnih tijela. > izrada kriterija za rangiranje najboljih (najpoželjnijih) poslodavaca > pokušati promovirati najbolje poslodavce i motivirati ostale na unapređenje vlastite prakse > objavljivanje i promoviranje najbolje prakse > snaženje partnerstva u dobroj vjeri > teme na koje treba posebno obratiti pažnju pri promociji radne okoline: > radnici pred kraj radnog vijeka; > radnici sa smanjenom radnom sposobnosti; > sprečavanje diskriminacije po svim osnovama, > komunikacija; > cjeloživotno učenje Radna grupa: GOSPODARSTVO ZA OKOLIŠ I ODRŽIVOST Moderatori: Dubravka Bačun, Ericsson Nikola Tesla, Marijan Host, Hrvatski centar za čistiju proizvodnju, Hrvoje Carić, Odraz Definicije Održivi razvoj definiran je kao proces promjena u kojem su iskorištavanje resursa, smjer ulaganja, orijentacija tehničkog razvoja i institucionalnih promjena u međusobnom skladu i omogućavaju ispunjavanja potreba i očekivanja sadašnjih i budućih naraštaja. Društvena odgovornost definira se kao predanost poslovnog svijeta održivom ekonomskom razvoju kojem će doprinositi radeći sa zaposlenima, njihovim obiteljima, lokalnom zajednicom. Primjer 1: Hrvatski centar za čistiju proizvodnju, Marijan Host - cilj > smanjiti otpad - potrebno je ocijeniti utjecaj industrije na okoliš - Centar gospodari otpadom - otpad - «Ono što nijedan lopov neće ukrasti.» - osnovna relacija koja bi se trebala slijediti > manje sirovina> isti proizvod > manji otpad - dakle, čistija proizvodnja pretpostavlja smanjenje sirovina te se na taj način štede resursi, a dobije se isti proizvod - provedeno je 98 projekata kojima je postignuta financijska ušteda od 78 905 000 kn/godinu - 43% projekata se vrati odmah ili do jednog mjeseca, što pokazuje da se čistija proizvodnja brzo isplati - primjer HEP-a > ukupna ulaganja=30 000 kn vrijeme povrata=14 dana postignute su značajne uštede toplinske energije, smanjena je emisija u zrak (SO2, CO2, NOX, CO, dimne čestice), smanjena je potrošnja dodatne vode te je postignut bolji estetski izgled tog dijela pogona. -Primjer KRAŠ-a > ušteda plina=510960m3/godina financijska ušteda plina= 79 920 kn/godina ulaganje (izolacija)= 98960 kn povrat= 1.1 godina poboljšani su radni uvjeti Primjer 2: Sustav upravljanja okolišem (EMS) - Hrvoje Carić, Odraz Norma: ISO 14001 i EMAS Održivost razvoja > rizik za okoliš se povećava s razvojem > postoji granica izdržljivosti okoliša i nakon te granice se više ne možemo vratiti u fazu razvoja > možemo prevenirati probijanje te granice i moramo to učiniti jer ako degradiramo okoliš degradiramo naše šanse za razvoj Održivi razvoj = potrošnja mora biti manja od obnavljanja (potrošnja<obnavljanje) -važan je proces u kojem se mora obuhvatiti aspekt okoliša, politike, gospodarstva, ali i lokalne zajednice te nasljeđa (kulturno, povijesno, tradicijsko, etičko) -cilj > proces stvaranja sinergije -u današnje vrijeme gube se etičke norme, gubi se utrka s odgovornošću ODGOVORNOST= « Svaka odluka važna za pleme mora se sagledati za sedam generacija unaprijed» Lakota Siouxi Što je naslijeđe? Teza: naslijeđe je naša komparativna razvojna prednost, obnovljiva sama po sebi Republika Hrvatska ima bogato kulturno i prirodno nasljeđe ODRŽIVI RAZVOJ= KVALITETNA BRIGA + OSTVARIVANJE PROFITA + OPĆA DOBROBIT Prirodno naslijeđe- biološka raznolikost je važna za život ljudi Tradicijsko naslijeđe-plasiranje već postojećih proizvoda i doživljaja koji njeguju tradicionalne vrijednosti, običaje, … Tradicionalno naslijeđe- kulinarstvo- gastroekonomija + eko poljoprivreda Povijesno naslijeđe- arhitektura (starine), opasnost od divlje urbanizacije, arheologija predstavlja dodatnu vrijednost Kulturno naslijeđe-oživljavanje i stvaranje kulturnog naslijeđa kroz kulturna događanja PRINCIP VIŠESTRUKE KORISTI (win-win) « Nasljeđe za razvoj i razvoj za nasljeđe» 1.5.OKOLIŠ Certifikacija > Certifikati za sustav upravljanja kvalitetom Certifikati za sustav upravljanja zaštitom na radu Certifikati za sustav upravljanja okolišem Problem > kako pomoći malim firmama? Potrebno je bolje definirati Zakon o javnoj nabavi Izazovi • Izboriti se u području zakonodavstva da male i velike firme sudjeluju u raspravama, u donošenju propisa te koordinaciji u Vladinim tijelima jer država kroz razne zakone smanjuje konkurentnost • Važnost upotrebe informacijske tehnologije u poslovanju • Stručnost na odgovornim mjestima • Naš limitirajući faktor > kvalitetno funkcioniranje uprave • Osobna odgovornost • Nema dijaloga s državom Prijedlozi inicijativa > razviti pojmovnik > jasno definirati što je DOP a što marketing > povećati protok informacija – (zasad postoji samo Privredni vjesnik – godišnje izdanje Održivi razvoj koje pokriva i teme društveno odgovornog poslovanja), dodati ovu temu na www.regio.hr i druge web stranice > rad s medijima (novinari i urednici) – afirmativno izvještavanje/edukacija medija (HND) – potaknuti osnivanje sekcija za društvenu odgovornost poduzeća, dodati ovu temu unutar sekcije HND-a za zaštitu okoliša. > osmisliti edukaciju lokalne zajednice i poslovnog sektora > dodatne radionice na tu temu društveno odgovornog poslovanja u području zaštite okoliša i promocije održivog razvoja, informiranje o postojećim programima potpore (UNDP i UNIDO) > isticanje primjera dobre prakse (uključiti mala i srednja poduzeća) – izvještavanje o održivom razvoju / nagrađivanje (kriteriji) > baza podataka o dionicama zainteresiranima za DOP > povezivanje na relaciji velika i mala i srednja poduzeća. > razvijanje međusektorske suradnje, > zagovaranje za državno poticanje za DOP – sva 3 stupa > nacionalna koordinacija – kako? > regionalni pristup unutar Hrvatske > poticanje regionalne i međunarodne suradnje > aktivnosti na jačanju društvenog kapitala i mehanizama razvoja lokalne zajednice > profesionalizacija i institucionalizacija – koordinatori/facilitatori/medijacija > praćenje i vrednovanje - radionica – kako se radi izvještaj o održivom razvoju (UNIDO, UNDP) – istraživanje > iskoristiti komparativne prednosti Hrvatske Radna grupa: DOBAVLJAČKI LANAC I ODNOS S POTROŠAČIMA Društveno odgovorno poslovanje je koncept prema kojemu tvrtke i organizacije dobrovoljno integriraju brigu za društvena pitanja i zaštitu okoliša u poslovne aktivnost, a temelji se na razvijanju i održavanju odnosa s interesnim skupinama. U ovom slučaju koncetrirali smo se na dobavljački lanac i posebno potrošače kao segment lanca koji ima najviše moći, ali toga nije svjestan. Prilikom predstavljanja članova radne grupe iznesena su područja interesa, a to su: • odnos domaćih dobavljača i proizvođača • potpora velikih poduzeća srednjim i malim • razvoj specijaliziranih dobavljačkih lanaca -prvenstveno edukacija i motivacija kadra • problem nerazvijenih krajeva • odnos s dobavljačima važan za ostvarivanje strateških ciljeva i kvalitete proizvoda u očima kupaca i potrošača • zaštita potrošača putem edukacije Od nazočnih predstavnika svatko je predstavio korake poduzete u tom području ili iznio svoj stav i viđenje problema. Primjer 1: Lura Predstavnici Lure kao jedne od najuspješnijih hrvatskih prehrambenih kompanija iznijeli su konkretne mjere koje poduzimaju. Trenutno imaju 23000 kooperanata i oko 50% udjela u ukupnom otkupu mlijeka na području RH. Radi se o velikom broju usitnjenih gospodarstava pretežno staračkih. Stoga se javila potreba za selekcijom i koncentracijom na veća obiteljska gospodarstva. Primjerice proizvodnja mlijeka po kravi u Hrvatskoj je iznosila 2-3000 litara godišnje za razliku od EU gdje iznosi 6-7000 litara godišnje. Na tom području učinjeni su značajni pomaci putem poticaja i subvencija većih gospodarstava tako da danas proizvodnja iznosi oko 5000 litara mlijeka godišnje po kravi. U sklopu organizacijske strukture Lura ima odjel za razvoj proizvodnje mlijeka i educiranje vlastitog kadra. Također surađuje i s Agronomskim fakultetom organizirajući programe edukacije za svoje zaposlenike. Zbog poslovanja na području 14 županija, troškovi su vrlo visoki pa je nužno potreban neki oblik centralizacije. U sklopu toga započet je projekt izgradnje velikih suvremenih štala. Projekt bi trebao biti dovršen do 2008. g. te bi se broj kooperanata svesti na 800-1000. U izgradnji suvremenih štala Lura će svojim kooperantima osigurati stručnu i financijsku pomoć ( u koju su uključene 4 banke) te garantiran otkup mlijeka i plasman na tržište kroz gotove proizvode. Pošto se radi o velikim farmama vlasnicima će biti problem otežana komasacija zemljišta zbog neriješenih zemljišnih knjiga. Ovo izlaganje potaknulo je na raspravu odnosa dobavljač - proizvođač te su se navela problematične točke na koje bi trebalo obratiti veću pozornost • diskriminacija dobavljača • doprinos razvitku nerazvijenih područja • traženja certifikata • etičnosti poslovanja • politika zaštite okoliša • međunarodni standard ISO-2000 Viđenje problema iznio je predstavnik PLIVA-e kao vodeće farmaceutske kompanije u srednjoj i istočnoj Europi te istaknuo kako oni imaju izuzetno visoke kriterije prilikom odabira dobavljača. Najprije se ispituje njihova kvaliteta, poštivanje rokova isporuke, kakav odnos imaju sa zaposlenima, imaju li certifikate... Pliva se prije orijentirala na marginalne sredine gradeći pogone na otocima (Braču) i slabo razvijenim i ratom razorenim područjima (Lika, Petrinja) nastojeći rješiti problem nezaposlenosti i zaostalost tih krajeva. Nažalost ti pogoni danas više ne postoje. Primjer 2: Eko-Mavrović Predstavnica EKO-MAVROVIĆ predstavila je projekt koji oni provode uz potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva s ciljem podizanja razine ekološke svijesti građana, poboljšanja zdravlja, povećanja udjela obradivih površina, inovacija u ekološkoj poljoprivredi, zaštite okoliša te suradnje s lokalnom zajednicom. Željko Mavrović u ovaj biznis upustio se prvenstveno zbog osobnih razloga, a ne zbog želje za što većim profitom. Kod prepoznatljivosti svojih proizvoda oslanjao se na svoje ime te koristio individualni pristup kod distribucije proizvoda. Odnosno išao je od vrata do vrata trgovačkih lanaca i nije mu bilo lako. Prvenstveno zbog toga jer se radi, još za sad o malom segmentu kupaca i o proizvodima koji imaju još uvijek visoku cijenu. Trenutno plasiraju svoje proizvode u Konzum, Dionu (Dinovu) te Brodokomerc. Svrha Eko-projekta Mavrović je edukacija proizvođača eko-hrane, veletrgovaca, trgovaca na malo te samih potrošača (od učenika u osnovnim, srednjim školama, studenata, tvrtki.) Cijeli ovaj projekt napravljen je u suradnji sa ZABA-om i ostalim sponzorima (Pevec, Proplin, Naklada Ljevak). Istaknuto je da se zbog otežanog početnog pristupa tržištu poseglo za alternativnim načinima distribucije: • restoranima • izravnom dostavom • štandovima na tržnicama te • organizaciji lanca distribucije za sve proizvođače ekološke hrane Predstavnica HGK istakla je kako ona trenutno radi na projektu Eco održivi sustav sa prof. Miodragom Hitrecom sa Ekonomskog fakulteta koji će biti softverski podržan. Projekt će se temeljiti na prikupljanju ponuda proizvođača o tome koliko zemljišta imaju i što mogu proizvoditi. Kada se to utvrdi, proizvodit će se sadnice i dostavljati proizvođačima. Cilj je dobiti kvalitetan proizvod koji će prepoznati najprije domaće tržište, a tek tada slijedit će orijentacija na izvoz. Predstavnica HUZP-a iznjela je tezu da se najprije treba promijeniti i osvjestiti mentalitet hrvatskog potrošača te neke od programa koje oni provode vezano uz to, primjerice: • distribucija edukativnih materijala (npr. o opasnostima u hrani pogubnim za zdravlje) • donošenje Zakona o zaštiti potrošača u rujnu 2003. u kojem se od proizvođača očekuje transparentnost informacija potrošaču te prepoznavanje i podržavanje rada sličnih udruga od strane države Zaključak je bio da će samo osvješten potrošač (onaj koji za što želi te zna ocjeniti kvalitetu ponuđenih proizvoda i usluga) nagraditi proizvođača, a ta nagrada reflektirat će se u cijeni koji je potrošač spreman platiti za takav proizvod. Prijedlozi inicijativa > Aktivirati više potrošačkih telefona na kojima oni mogu potražiti savjet ili pomoć (Ovo je potaklo raspravu o sljedećim realnim problemima: monopoli, teški položaj radnika u trgovinama, neplaćeni rad i rad nedjeljom, održivost kao globalni problem) > Spustiti se na razinu obitelji, odnosno započeti s edukacijom djece u ranom djetinjstvu od strane roditelja (kao osobe u koju imaju najviše povjerenja) > Edukaciju o pravima potrošača i društvenoj odgovornosti unutar dobavljačkog lanca provlačiti kroz marketinške i aktivnosti odnosa s javnošću (P&R) > Osnivanje udruge ekoloških proizvođača > Upoznati potrošače sa njihovim pravima iz Zakonom o zaštiti potrošača > Edukacija samo «jednog čovjeka svaki dan» od strane nas samih > Edukacija zaposlenih u tvrtkama o pravima potrošača u sklopu redovitih edukativnih ciklusa, u sursadnji s udrugama za zaštitu potrošača > Edukacija u školama uvođenjem obaveznog predmeta (npr. Potrošačka etika) u srednje škole > Osnivanje udruge nabavljača > Smjernice za povećanje odgovornosti unutar dobavljačkog lanca koje bi tvrtke prenosile jedna na drugu Radna grupa: ODNOSI SA ZAJEDNICOM Moderatorice: Vesna Ledić Oppenheim, Zagrebačka banka, Majda Tafra Vlahović, Coca Cola HBC, Sonja Vuković, SLAP, Lidija Pavić, Odraz; Ibrahim Agačević, SMS Definiranje problema Na početku su svi sudionici htjeli utvrditi što se podrazumjeva pod pojmom zajednice, te utvrditi metodologiju odvijanja rasprave – hoće li se na kraju izaći sa strategijom ili agendom. Što se tiče samog pojma zajednice, bilo je razlličitih tumačenja: > da se pod tim pojmom podazumjeva ona zajednica koja je definirana zakonima RH > da se podrazumjeva teritorijalna zajednica > da pojam zajednice treba podijeliti na 3 razine - lokalnu, regionalnu i državnu > dok je za neke zajednica bila poistovjećena sa društvom Na kraju je odlučeno, da se pojam zajednice neće ograničiti ni teritorijalno ni zakonodavno, već će se u okviru ove rasprave definirati da je zajednica hrvatsko društvo pri čemu će se imati na umu postojanje velikih regionalnih, kulturnih i teritorijalnih razlika, a predmet rasprave je strateško osmišljavanje partnerstva. Dogovoreno je identificiranje ključnih problema i prioriteta oko provođenja DOP-a u okviru 5 tema: 1. politika oglašavanja 2. oblici ulaganja u zajednicu 3. društveno okruženje – individualna odgovornost 4. nagrade dobrim primjerima iz prakse 5. pitanje transparentnosti donacija Rasprava o izazovima i problemima > prevladava neznanje o DOP-u > nedovoljno izvještavanje o primjerima dobre prakse > nedostatna uloga medija u izvještavanju > nedostatna informiranost zaposlenika o DOP-u i praksi ulaganja tvrtke u zajednicu > nedovoljna uključenost institucija u promoviranju DOP-a > odijeljenost poslovnog sektora i lok. zajednice – nema svijesti o potrebi suradnje > tvrtke nisu spremne preuzeti rizik > lokalna zajednica doživljava biznis kao «kravu muzaru» > nema jasno postojanje koncepta razvoja lok. zajednice > nepostojanje pravih partnerskih odnosa/zajednički interes > problem provođenja projekata/programa u lokalnoj zajednici kroz partnerstvo uslijed depopulacije, loše obrazovne slike Hrvatske, razdrobljene administrativne podjele i nerazvijenih procesa suradnje > državne strukture su izuzetno trome > nedostatak društvenog kapitala (nepovjerenje) - uništenje društvenog kapitala, dok novi nije izgrađen > nema infrastrukturne podrške/forumi > nema svijesti u poslovnom sektoru o potrebi/koristi integriranosti u lokalnu zajednicu > Nema društvenog priznanja dobroj praksi onih koji prakticiraju DOP > Gospodarstvo nedovoljno shvaća nužnost da kroz poslovanje sudjeluje u DOP–u > Nepostojanje komunikacije između loklane, regionalne i državne razine. Prijedlozi inicijativa > Nužnost poboljšanja informiranja i umreženosti > Potrebitost obrazovanja na 2 nivoa: lokalne zajednice i poslovnog sektora > Edukacija i intenzivniji rad s medijima – afirmativno izvještavanje – na sljedeći kongres pozvati novinare i urednike iz ekološke sekcije HND-a. > Ciljano motiviranje poslovnih ljudi, da govore o društvenoj odgovornosti > Integriranje društvene odgovornosti i ulaganja u zajednicu u politiku oglašavanja > Razvoj međusektorske suradnje – edukacija o uspostavi partnerstava između između sva 4 sektora (privatnog, državnog, medijskog i lokalne zajednice) te da ta suradnja bude transparentna i da svi imaju jednake glasove pri odlučivanju. > Potrebitost i nužnost nacionalne koordinacije za promociju DOP-a, postojanje koordinatora i facilitatora > Rad na jačanju izgradnje društvenog kapitala i mehanizma razvoja lokalne zajednice > Isticanje i nagrađivanje dobrih primjera iz prakse – objaviti listu tvrtki koje najviše i najkvalitetnije ulažu u zajednicu u Privrednom vjesniku; točno utvrditi kriterije dodjeljivanja nagrada i institucije koje ih dodjeljuju > Odijeliti područje društvene odgovornosti i marketinga > Poticanje međuregionalne i međunarodne suradnje > Pri izradi strategija i projekata vezanih za DOP treba uključiti i akademsku zajednicu > Nužnost izrade pojmovnika, i prevođenje stranih pojmova na hrvatski jezik > Sustavna edukacija ljudi vezana o problemima društvene odgovornosti poduzeća > Povećati transparentnost i vidljivost donacija > Kreiranje ciljeva u kojima će zajednički djelovati poduzeća i lokalna zajednica, koja mora biti dio razvojne politike lokalne zajednice Radna grupa: KORPORATIVNO UPRAVLJANJE Moderatorice: Melita Marčeta Racanović, Varaždinska burza, Daria Mateljak Bartulin, Hauska & Partner, Leslie Matthews Šulenta, konzultantica Definiranje problema > Korporativno upravljanje bi se moglo definirati kao sustav upravljanja poduzećem, koji uključuje odnose između uprave, nadzornog odbora, dioničara i ostalih stakeholdera unutar i izvan poduzeća (npr. radnika, dobavljača, kupaca te zajednice). Iako se korporativno upravljanje obično spominje samo kao sustav odnosa u trokutu uprave, nadzornog odbora i dioničara, odnos ostalih stakeholdera i poduzeća ima presudne implikacije na funkcioniranje samog poduzeća, odnosno zajednice. > Kao ključne probleme korporativnog upravljanja u Hrvatskoj možemo izdvojiti: ravnopravni tretman dioničara (napose prava manjinskih dioničara), odnos poduzeća prema ostalim stakeholderima (posebno prema zaposlenicima), izvještavanje, mehanizme imenovanja i nagrađivanja članova uprave te funkcioniranje nadzornih odbora > Navedeni problemi proizlaze iz kompleksnosti socijalističkog nasljeđa poduzeća te ekonomskog i institucionalnog okruženja u kojemu poduzeća djeluju od početka tranzicijskog razdoblja (način privatizacije, podrazvijenost tržišta kapitala, neusklađenost zakona, needuciranost managementa poduzeća, itd.) > Iako neka uspješna domaća poduzeća zadovoljavaju visoke standarde korporativnog upravljanja, ono je u poslovnom sektoru ipak bilo sustavno zanemarivano > Prevladavajuće prakse, odnosno stanje, korporativnog upravljanja u Hrvatskoj, su nepoznanice zbog manjka istraživanja na tu temu Rasprava > Trgovačka društva čije dionice kotiraju na burzi obvezna su poštovati kodeks korporacijskog upravljanja čija je izrada u tijeku; ta obveza na njih stavlja pritisak za poboljšanje prakse korporativnog upravljanja, no nedovoljna je za bitan napredak u praksi > Pojedina društva su u procesu izrade vlastitih kodeksa, prilagođenih vlastitim potrebama, što treba pozdraviti > Mehanizmi radničke participacije u upravljanju poduzećem su poželjni, jer mogu uskladiti interes radnika i managementa > Mali broj poduzeća ima web sjedište koje omogućava optimalno informiranje dioničara, potencijalnih investitora i javnosti > Poslovna praksa poduzeća i njegove vrijednosti u znatnoj mjeri utječu na izgradnju korporativnog upravljanja i stvaranje kodeksa koji već postoji kod manjeg broja poduzeća > Proaktivno djelovanje na okolinu i regulaciju je način koji omogućuje promicanje vlastitih stavova i vrijednosti > Pojedinačnom poduzeću teško je osigurati prepoznatljivost vrijednosti koje zastupa ukoliko se na nivou Republike Hrvatske ne deklariraju temeljne vrijednosti društva Prijedlozi inicijativa ● Izražena je potreba istraživanja postojeće prakse, i izrade kvalitetnog nacionalnog Kodeksa korporativnog upravljanja, čija izrada treba uključiti participaciju šireg kruga dioničkih društava, kao i nevladinih udruga ● Izrada smjernica za objavu informacija dioničarima, investitorima i javnosti na web stranicama dioničkih društava ● Organizirati raspravu u ‘whistleblowingu’ i mehanizmima internog izvještavanja koji bi omogućili rano otkrivanje problema i minimizaciju štete Prijedlog inicijativa  Sudionici konferencijePoslovni forum |
|||||||||||||