Povrat preplaćenog poreza i poreza plaćenog bez pravne osnove zajedno s kamatama porezno tijelo je dužno vratiti osobi koja ga je platila, odnosno osobi kojoj je pravo na povrat poreza ustupljeno. Iznimno povrat se neće izvršiti ako je porezno tijelo prethodno utvrdilo da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza ili drugih javnih davanja koje naplaćuje porezno tijelo.

Ako porezni obveznik duguje poreze, kamate i troškove ovrhe iz uplaćenog iznosa najprije se naplaćuju kamate i troškovi ovrhe, a nakon toga glavni porezni dug.
Ako porezni obveznik duguje više vrsta poreza, a uplaćeni iznos nije dostatan za plaćanje ukupnog poreznog duga, tada se pojedine vrste poreza naplaćuju po redoslijedu njihova dospijeća. Kod iznosa koji dospijevaju istodobno redoslijed naplate određuje porezno tijelo. Na prijeboj međusobnih poreznih dugova iz porezno-dužničkog odnosa primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima, ako zakonom nije drukčije određeno.
Porezni obveznik može prebijati porezne dugove iz porezno-dužničkog odnosa samo s nespornim ili pravomoćno utvrđenim poreznim obvezama. Na iznos manje ili više plaćenog poreza obračunavaju se i plaćaju kamate u skladu sa Zakonom o zateznim kamatama, ako Zakonom nije drukčije propisano.
Dospijeće pojedine vrste poreza utvrđuje se posebnim zakonom.
Kamate se obračunavaju od dana dospijeća porezne obveze. Na iznos dužnih kamata ne obračunavaju se kamate.
Na plaćene poreze bez pravne osnove kamate se obračunavaju počevši s 15-tim danom od dana primitka zahtjeva za povrat, a ako je temelj povrata poreza poništeno, izmijenjeno ili ukinuto rješenje ili drugi akt o zaduženju, obračun kamata počinje teći od dana uplate poreza.
Ako se tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi razlika porezne obveze, kamata se obračunava od dana kada je tu poreznu obvezu porezni obveznik bio dužan platiti. Ako je naplata poreznog duga odgođena, kamata se obračunava i za vrijeme trajanja odgode. Ako je naplata poreznog duga privremeno odgođena zbog obustave izvršenja konačnog poreznog akta, kamata se obračunava i za vrijeme obustave izvršenja poreznog akta.

Porezno tijelo može, na zahtjev poreznog obveznika, u cijelosti ili djelomično odgoditi naplatu poreznog duga iz porezno-dužničkog odnosa pod uvjetom da naplata poreznog duga na dan dospijeća za poreznog obveznika predstavlja neprimjereno opterećenje ili da naplata poreznog duga na dan dospijeća nanosi bitne gospodarstvene štete poreznom obvezniku.
O odgodi naplate poreznog duga, na osnovi pisanog i obrazloženog zahtjeva poreznog obveznika i pisanog prijedloga pročelnika područnog ureda nadležnog prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili sjedištu poreznog obveznika, rješenjem odlučuje ravnatelj Porezne uprave.
Rješenjem, naplata poreznog duga može se odgoditi jednokratno ili odobriti plaćanje poreznog duga u obrocima, ali najdulje do 10 mjeseci. Ako se porezni obveznik ne pridržava rokova iz rješenja o odgodi plaćanja poreza, porezno tijelo ukinut će rješenje o odgodi i pokrenut će postupak ovrhe.
Osim u slučajevima utvrđenim Zakonom, Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog ministra financija donijeti odluku o prodaji ili otpisu poreznog duga iz porezno-dužničkog odnosa. U postupku preustroja stečajnog dužnika ministar financija ovlašten je raspolagati pravima poreznog tijela iz porezno-dužničkog odnosa.