Ako je predmet pljenidbe dospjela novčana tražbina ovršenika, tada će ovrhovoditelj naložiti dužniku ovršenika da dužni iznos u roku od 15 dana umjesto ovršeniku uplati u korist propisanih uplatnih računa radi plaćanja poreznog duga ovršenika. Primjerak rješenja o ovrsi s nalogom mora se dostaviti i ovršeniku. Ako dužnik ovršenika u roku od 15 dana od dana primitka naloga nije osporio tražbinu, a niti izvršio nalog poreznog tijela, porezno tijelo će donijeti rješenje o pljenidbi njegovih novčanih sredstava.
U rješenju o pljenidbi tražbine treba naznačiti broj računa i druge podatke potrebne za pravilnu uplatu i evidentiranje tako naplaćenog poreza. Ako tražbina ovršenikova dužnika u trenutku kada je ovršenikov dužnik primio nalog nije dospjela, po njenoj dospjelosti, dužan je navedeni iznos uplatiti.
Pri pljenidbi tražbine koja je osigurana založnim pravom na nekretnini upisanom u zemljišne knjige ili terećenjem broda ili zrakoplova upisom u tuzemni ili inozemni registar, donosi se rješenje s nalogom za uknjižbu nekretnine u korist poreznog tijela.
Pljenidba se smatra provedenom kada se upis provede u zemljišnoj knjizi ili registru. Tražbine po osnovi mjenica i drugih vrijednosnih papira (vrijednosnica) koje se mogu prenijeti naleđem (indosamentom) plijene se na način da ovrhovoditelj iste uzme u posjed. Na pljenidbu tražbine koju poslodavatelj ima prema zaposleniku na temelju danih robnih, potrošačkih i drugih kredita odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona, o pljenidbi plaće.
Ako je predmet pljenidbe dospjela novčana tražbina ovršenika - zaposlenika tada će ovrhovoditelj rješenjem naložiti ovršenikovom dužniku - poslodavatelju da plaću ovršenika isplati u korist propisanih uplatnih računa uzimajući u obzir izuzeća propisana zakonom. Primjerak rješenja dostavlja se ovršeniku - zaposleniku i ovršenikovom dužniku ili poslodavatelju.
Ako ovršenikov dužnik ili poslodavatelj u roku od 15 dana od primitka rješenja nije osporio tražbinu ovršenika i zaposlenika a pri isplati plaće nije izvršio nalog poreznog tijela, porezno tijelo će donijeti rješenje o pljenidbi njegovih novčanih sredstava u iznosu dospjelih tražbina ovršenika i zaposlenika.
Novčane tražbine mogu se plijeniti iako nisu dospjele. U postupku ovrhe ne mogu se plijeniti sljedeće ovršenikove tražbine: po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do visine osobnog odbitka; novčana primanja koja su izuzeta od oporezivanja.

Dužnik ovršenika mora ovrhovoditelja u roku od 15 dana od dana primitka rješenja o ovrsi na tražbini ovršenika obavijestiti o tome priznaje li tražbinu kao utemeljenu, koja prava prema tražbini polažu druge osobe, je li i zbog kojih prava tražbina već zaplijenjena za druge vjerovnike. Zaplijenjeni vlasnički i vjerovnički vrijednosni papiri (vrijednosnice), pod uvjetom da kotiraju, prodaju se na burzi, a ako ne kotiraju, prodaju se na slobodnom tržištu. Ako zaplijenjeni vlasnički i vjerovnički papiri (vrijednosnice) ne kotiraju na burzi njihova prodaja mora se oglasiti u dnevnom tisku.

Pljenidbi podliježu i tražbine na temelju udjela u kapitalu. Javna prodaja tražbina na temelju udjela u kapitalu obvezatno se objavljuje u dnevnom tisku.
Pokretnine koje su kod ovršenika ovrhovoditelj popisuje i plijeni (pljenidbeni popis). Pokretnine osim novca, dragocjenosti i vrijednosnih papira (vrijednosnica) ostavljaju se kod ovršenika, ako se time ne ugrožava ovrha. Zaplijenjene pokretnine koje ostaju kod ovršenika treba označiti stavljanjem pečata ili na drugi način.
To se primjenjuje i na pljenidbu pokretnina koje su kod treće osobe koja ih je spremna predati.
Ako ovršenik namjerno ili krajnjom nepažnjom uništi ili ošteti ili otuđi popisane stvari, ovrhovoditelj će podnijeti kaznenu prijavu nadležnom tijelu. Ovrhovoditelj je po pisanom sudskom nalogu ovlašten pretražiti stambene prostorije. Ovrhovoditelj je ovlašten pretražiti poslovne prostorije i spremnike, te naložiti otvaranje zaključanih vrata, ako to zahtijeva svrha ovrhe. Ako u provedbi ovrhe u stambenim ili poslovnim prostorijama nije nazočan ovršenik ili član njegove obitelji ili njegov zaposlenik, ovrhovoditelj mora kao svjedoke pozvati dvije punoljetne osobe.

Ne mogu biti predmet pljenidbe: odjeća, cipele, rublje i drugi predmeti za osobnu uporabu, posteljina, posuđe, pokućstvo, štednjak, hladnjak, televizor, radio prijemnik i druge stvari za kućanstva ako ih ovršenik i članovi njegova kućanstva trebaju za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba; hrana i ogrjev za potrebe ovršenika i članove njegova kućanstva; radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i drugo radno oruđe koje ovršenik kao poljoprivrednik treba za rad na svom gospodarstvu, te sjeme za uporabu i hranu za stoku potrebnu do sljedećeg razdoblja prinosa žetve, kosidbe i sl.; knjige i druge stvari koje ovršenik treba za obavljanje svoje znanstvene, umjetničke ili druge djelatnosti; alat, oruđe, strojevi i drugi predmeti koji su ovršeniku ili fizičkoj osobi koja samostalno obavlja djelatnost nužni za obavljanje njegove upisane djelatnosti, te sirovine i pogonsko gorivo za tri mjeseca.

Ako ovršenik izjavi da su popisane pokretnine vlasništvo treće osobe, a za to ne pruže dokaze ni on ni treća osoba, ovrhovoditelj može popisati i te predmete, ali je tu treću osobu dužan uputiti da podnese tužbu sudu u roku od osam dana od dana dostave obavijesti o popisu, radi dokazivanja svoga prava vlasništva. Ako u tom roku ne podnese dokaz da je tužba podnijeta sudu, ovrha će se nastaviti kao da nije bilo prigovora. Podnošenjem tužbe sudu u roku određenom zakonom, obustavlja se prodaja popisanih stvari do okončanja sudskog postupka.
Treća osoba koja se ne nalazi u posjedu stvari ne može prigovoriti pljenidbi na temelju založnog ili povlaštenog prava. Ta osoba može tražiti namiru iz utrška, bez obzira na to je li njena tražbina dospjela ili nije. O popisu pokretnina ovrhovoditelj vodi zapisnik u kojem mora navesti sve potrebne podatke i druge pojedinosti koje su se dogodile tijekom popisivanja.
Pljenidbeni popis sastavni je dio zapisnika.
Ovrhovoditelj procjenom utvrđuje vrijednost pokretnina koje se plijene. Ta se vrijednost određuje kao cijena koja bi se mogla postići na javnoj prodaji.
U zapisnik se mora unijeti nalog o zabrani prava raspolaganja zaplijenjenim pokretninama. Zapisnik o popisu potpisuju ovrhovoditelj, ovršenik, odnosno punoljetni član njegova kućanstva, nazočni svjedoci i druge službene osobe koje su bile nazočne popisivanju. U slučaju da ovršenik nije nazočan popisu ili ako odbije potpisati zapisnik i razlog odbijanja, mora se zapisnički utvrditi.

Zaplijenjene se pokretnine javno prodaju. Ako je zaplijenjena lako kvarljiva roba, ovrhovoditelj će dopustiti da tu robu u njegovoj nazočnosti proda ovršenik.
Javna prodaja pokretnina se oglašava. Oglas mora sadržati obavijesti o mjestu, nadnevku, vremenu i načinu prodaje kao i opis predmeta i njihovih početnih cijena. Oglas o javnoj prodaji pokretnina mora se vidno istaknuti na mjestu gdje će se obaviti prodaja.
Oglas se mora dostaviti ovršeniku najmanje pet dana prije dana koji je određen za javnu prodaju. Ako je procijenjena vrijednost pokretnina koje se javno prodaju veća od 100.000,00 kuna, oglas se mora objaviti u dnevnom tisku. Javna prodaja može započeti kada se prijave najmanje dva kupca.
U javnoj prodaji kao kupci ne mogu sudjelovati ovršenik i službene osobe koje su zaposlene u poreznim tijelima. Pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja ne smije biti niža od polovice njihove vrijednosti utvrđene procjenom. Ako se ne postigne polovica te cijene može se u roku od najmanje pet dana odrediti nova javna prodaja na kojoj se stvari mogu prodati po postignutoj cijeni.

Za ovrhu na imovinskim pravima primjenjuju se odredbe o ovrsi nad pokretninama i tražbinama, osim ako se radi o imovinskim pravima koja su predmet ovrhe na nekretninama. Učinci pljenidbe nastupaju u trenutku kada je ovršeniku priopćena zabrana raspolaganja imovinskim pravima. Porezno tijelo pljenidbom stječe založno pravo na zaplijenjenoj imovini. Založno pravo po osnovi ranije pljenidbe ima prednost pred založnim pravom po osnovi kasnije pljenidbe. Obveza iz poreznog jamstva prestaje kad se porezni dug u cijelosti naplati od poreznog dužnika. Obveza iz poreznog jamstva prestaje i onda ako se ovrhom nad imovinom poreznog dužnika i poreznog jamca nije osigurala puna naplata poreznog duga.
Prijedlog za ovrhu nad nekretninama podnosi porezno tijelo nadležnom sudu.
Troškove ovrhe snosi ovršenik. Ako ima više ovršenika, oni su solidarni dužnici. Troškovi koji nisu utvrđeni ovršnim rješenjem utvrđuju se posebnim rješenjem u roku od osam dana od nastanka. Najmanji iznos troškova ovrhe iznosi 200,00 kuna i naplaćuju se u postupku ovrhe.