Kad je za obavljanje njegovih poslova zastupniku potreban određeni materijal ili određena dokumentacija, nalogodavac je dužan staviti mu to na raspolaganje.
Nalogodavac može po svojoj volji prihvatiti ili odbaciti sklapanje ugovora pripremljenog od strane zastupnika, ali je dužan bez odlaganja obavijestiti zastupnika o svojoj odluci.
Nalogodavac je dužan bez odgađanja obavijestiti zastupnika o potrebi da se opseg poslova sklopljenih njegovim posredovanjem svede na manju mjeru nego što je zastupnik mogao osnovano očekivati kako bi ovaj pravodobno smanjio svoju poduzimljivost u odgovarajućoj mjeri, inače mu odgovara za pretrpljenu štetu. Nalogodavac je dužan isplatiti zastupniku naknadu za ugovore sklopljene njegovim posredovanjem te za ugovore što ih je sam zastupnik zaključio, ako je za to bio ovlašten.
Zastupnik ima pravo na naknadu i za ugovore što ih je nalogodavac sklopio neposredna s klijentima koje je zastupnik našao. Ako između ugovornih strana nije drugačije ugovoreno, pravo na naknadu stječe zastupnik kad ugovor bude izvršen, ali mu to pravo pripada i kad ugovor ostane neizvršen, ako je do toga došlo iz uzroka koji je na strani nalogodavca. Ako iznos naknade nije određen ugovorom ili tarifom, zastupnik ima pravo na uobičajenu naknadu.
Ako je u danom slučaju naknada nerazmjerno velika prema učinjenoj usluzi, sud je može na zahtjev nalogodavca sniziti na pravičan iznos. Zastupnik koji je po ovlaštenju nalogodavca izvršio naplatu nekoga njegovog potraživanja ima pravo na posebnu naknadu od naplaćene svote.
Zastupnik nema pravo na naknadu troškova koji proizlaze iz redovnog obavljanja posredničkih poslova, osim ako je drugačije ugovoreno. Ali, on ima pravo na naknadu posebnih troškova koje je učinio u korist nalogodavca ili na njegov nalog.
Radi osiguranja naplate svojih dospjelih potraživanja nastalih u vezi s ugovorom, zastupnik ima pravo zaloga na svotama što ih je naplatio za nalogodavca po njegovu ovlaštenju te na svim nalogodavčevim stvarima koje je u vezi s ugovorom primio od nalogodavca ili od nekog drugog, dok se nalaze kod njega ili kod nekog koji ih drži za njega, ili dok ima a rukama ispravu s pomoću koje može raspolagati njima.
Kad trajanje ugovora o trgovinskom zastupanju nije određeno ugovorom niti se iz okolnosti posla može odrediti, svaka strana može raskinuti ugovor koncem svakoga kalendarskog tromjesečja.
Otkaz mora biti saopćen drugoj strani najmanje mjesec dana prije isteka kalendarskog tromjesečja, a ako je ugovor trajao tri godine, otkaz joj mora biti saopćen dva mjeseca prije isteka kalendarskog tromjesečja. Ugovorne strane mogu drugačije odrediti rokove otkaza i prestanka ugovora, ali između otkaza i prestanka ugovora mora biti ostavljen rok od najmanje mjesec dana.
Iz ozbiljnih uzroka svaka strana može navodeći te uzroke raskinuti ugovor bez otkaznog roka. Ako je izjava o raskidu učinjena bez ozbiljnih. uzroka, ona se smatra otkazom s redovnim otkaznim rokom.
Zastupnik koji je uslijed neosnovanog otkaza prekinuo svoju djelatnost ima pravo na naknadu štete zbog izgubljene provizije, a ako je on neosnovano otkazao ugovor, pravo na naknadu štete pripada nalogodavcu.
Neosnovani otkaz daje pravo drugoj strani da raskine ugovor bez otkaznog roka. Kad je ugovor o trgovinskom zastupanju sklopljen za određeno vrijeme, on prestaje samim istekom određenog vremena. Ako se takav ugovor prešutno produlji, smatra se i nadalje ugovorom sklopljenim za neodređeno vrijeme.