|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 POMORSKI ZAKONIK - 118/2004 - Novi! Stari POMORSKI ZAKONIK "Narodne novine" br. 17/94
DIO PRVI OPĆE ODREDBE Članak 1. Odredbama ovoga Zakona uređuju se morski i podmorski prostori Republike Hrvatske, sigurnost plovidbe na unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske; režim pomorskog dobra; osnovni materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata; ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove; postupci u pogledu upisa plovnih objekata; ograničenja brodareve odgovornosti; izvršenja i osiguranja na brodovima. Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, njegove se odredbe primjenjuju na plovne objekte koji se nalaze ili plove unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske. Članak 2. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na brodove primjenjuju se i na brodice samo ako je to ovim Zakonom izričito predviđeno. Članak 3. Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na ratne brodove samo ako je to ovim Zakonom izričito predviđeno. Članak 4. Na odnose pomorskog prava koji nisu uređeni ovim Zakonom, drugim propisima donesenima na temelju zakona, odnosno drugim zakonima, primjenjuju se i običaji. Članak 5. Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju ova značenja: 1) pomorska plovidba jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskog Jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane, 2) Brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem čija je duljina veća od 12 m i bruto tonaža veća od 15 ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika, 3) hrvatski ratni brod jest plovni objekt, uključujući podmornicu, koji je pod zapovjedništvom pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je dužan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim, 4) strani ratni brod je plovni objekt koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnog plovnog objekta i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod komandom vojne osobe i ima vojnu posadu, 5) putnički brod jest brod koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika, 6) teretni brod jest brod koji nije putnički brod, a čija duljina je 12 metara ili veća, a bruto tonaža 15 ili veća, 7) tehnički plovni objekt jest brod koji je namijenjen za obavljanje tehničkih radova (bager, dizalica, plutajući dok, platforma za istraživanje i eksploataciju podmorja i sl.), 8) plutajući objekt je naprava na vodi stalno privezana, usidrena ili položena na dno koja nije osposobljena za plovidbu (npr. restorani, pristani, radionice, skladišta, pontonski mostovi, pontonske marine, odobalni nepomični objekti za iskorištavanje podmorja i dr.), 9) brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod, 10) tegljač, odnosno potiskivač jest brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata, 11) Nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon, 12) Ribarski brod jest brod namijenjen i opremljen za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu, 13) Strani ribarski brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a namjenjen je i opremom za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu, 14) Jahta jest brod ili brodica koji u neprivredne svrhe služi razonodi športu i rekreaciji, 15) Strana jahta je brod ili brodica koji imaju stranu državnu pripadnost, a koji u neprivredne svrhe služe razonodi, športu ili rekreaciji i koji se takvim smatra i prema propisima dotične države, 16) Javni brod jest plovni objekt čiji je vlasnik odnosno brodar država ili njezino tijelo, a koji nije ratni brod i služi isključivo u neprivredne svrhe, 17) Strani javni brod je plovni objekt u vlasništvu ili korištenju strane države, koji nije ratni brod ,a služi isključivo za neprivredne svrhe dotične države, 18) Strani trgovački brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost , a koristi se za privredne svrhe, kao i drugi strani brod koji nije obuhvaćen točkom 13),15) 19) tanker za ulje jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz ulja u razlivenom stanju, 20) tanker za kemikalije jest brod za prijevoz opasnih kemikalija i štetnih tvari u razlivenom stanju, 21) brod za ukapljene plinove jest brod namijenjen za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju, 22) znanstveno-istraživački brod jest brod ili drugi plovni objekt opremljen za znanstvena ili druga istraživanja ili iskorištavanje mora, morskog dna ili njegova podzemlja, 23) brod u gradnji jest gradnja broda od trenutka pola ganja kobilice ili sličnog postupka gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova, 24) postojeći brod jest brod koji nije u gradnji, 25) sastav stranih ratnih brodova jest više stranih ratnih brodova koji plove zajedno pod zapovjedništvom jednog zapovjednika, 26) brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda, 27) putnik jest svaka osoba na brodu ili brodici, osim djece ispod jedne godine života, te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu, 28) javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu, 29) međunarodno putovanje jest putovanje brodom ili brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno, 30) ulje označava sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao što su sirova nafta i njeni derivati, te taloge i otpadna ulja bez obzira nato prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva, 31) luka jest vodeni i s vodom izravno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu morskih brodova, ukrcavanje i iskrcavanje stvari i putnika, uskladištavanje i ostala manipuliranja robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale privredne djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj gospodarskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi, 32) luka otvorena za međunarodni promet jest luka slobodna za pristup plovnih objekata svih zastava, 33) sidrište luke je uređeni i obilježeni dio mora namijenjen manevriranju i sidrenju brodova, 34) crta srednje niske vode jest aritmetička sredina svih niskih voda tijekom mjeseca ili godine, 35) crta srednje visoke vode jest aritmetička sredina svih visokih voda tijekom mjeseca ili godine, 36) posebno pravo vučenja jest obračunska jedinica kako ju je definirao Međunarodni monetarni fond, 37) Ministarstvo označava ministarstvo nadležno za pomorstvo, 38) ministar označava ministra u ministarstvu nadležnom za pomorstvo. DIO DRUGI MORSKI I PODMORSKI PROSTORI REPUBLIKE HRVATSKE GLAVA 1. OPĆA ODREDBA Članak 6 Suverenitet Republike Hrvatske na moru prostire se na unutrašnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, na zračni prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora. U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraživanja, iskorištavanja, zaštite očuvanja i unapređivanja prirodnih morskih bogatstava, uključujući bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugilh gospodarskih djelatnosti. Republika Hrvatska štiti more od onečišćenja, čuva i unapređuje morski
okoliš. GLAVA II UNUTRAŠNJE MORSKE VODE Članak 7. Unutrašnje morske vode Republike Hrvatske obuhvaćaju: 1) luke i zaljeve na obali kopna i otoka, 2) dijelove mora između crte niske vode na obaii kopna i ravne polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora iz članka 19. stavka 2. točke 2) i 3) ovoga Zakona. Zaljevom iz stavka 1. točke 1) ovoga članka smatra se jasno istaknuta uvala uvučena u kopno, čija je morska površina jednaka površini ili je veća od površine polukruga kojemu je duljina promjera jednaka duljini prave crte koja zatvara ulaz u zaljev. Morska površina zaljeva mjeri se od niske vode uzduž obale zaljeva i prave crte koja zatvara ulaz u zaljev. Luke otvorene za međunarodni promet u Republici Hrvatskoj su: Umag, Novigrad, Poreč, Rovinj, Pula, Raša, Rijeka, Mali Lošinj, Senj, Maslenica, Zadar, Šibenik, Pazin, Split, Korčula, Ploče, Metković i Dubrovnik. Vlada Republike Hrvatske može odrediti i druge luke otvorene za međunarodni promet. Članak 8. Strani trgovački brod smije prolaziti unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske radi uplovljenja u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će biti popravljen, radi isplovljenja iz takve luke, te radi plovidbe između luka otvorenih za međunarodni promet, najkraćim uobičajenim putem. Ministar može odrediti drugi način plovidbe stranih trgovačkih brodova unutrašnjim morskim vodama ako to zahtijevaju interesi obrane zemlje ili sigurnost plovidbe. Članak 9 Kabotažu, tj. prijevoz stvari i putnika iz jedne hrvatske luke u drugu mogu obavljati samo brodovi hrvatske državne pripadnosti. Ne smatra se kabotažom, prema stavku 1. ovoga članka, prijevoz osoba stranom jahtom ako se taj prijevoz obavlja bez naplate. lznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može odobriti: 1) stranom brodu prijevoz praznih kontejnera u njihovoj eksploataciji između luka Republike Hrvatske uz uvjet uzajamnosti, 2) stranom brodu prijevoz osoba i stvari izmedu luka Republike Hrvatske ako to zahtijeva gospodarski interes. Članak 10. Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod, te strani znanstvenoistraživački brod smije uploviti u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske radi ulaska u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će taj brod biti popravljen, ako za to prethodno dobije odobrenje: 1) za strani ratni brod - Ministarstva obrane, 2) za strani javni brod i znanstvenoistraživački brod-brodove iz stavka 1. ovoga članka - Ministarstva uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova. 3) za strani ribarski brod - Ministarstva. Uplovljenje u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ne može se odobriti stranom ratnom nuklearnom brodu, stranom ratnom brodu koji ima nuklearno naoružanje i stranom ratnom brodu koji svojim boravkom ugrožava sigurnost Republike Hrvatske. Članak 11. U lukama Republike Hrvatske mogu istodobno boraviti najviše tri strana ratna broda iste državne pripadnosti. Boravak stranoga ratnog broda u luci Republike Hrvatske ne može trajati duže od 10 dana. Iznimno od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske može, ako to zahtijevaju državni interesi, odobriti posjet stranih ratnih brodova neovisno o uvjetima propisanim tim odredbama. Za posjeta u unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske, na stranome ratnom brodu smije biti ukrcana samo posada radnog broda. Članak 12. Strane jahte i strane brodice namijenjene razonodi, športu ili rekreaciji, mogu ploviti i boraviti u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim u zabranjenim zonama iz članka 16. i članka 30. ovoga Zakona, pod uvjetom da odmah nakon uplovljenja u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske, uplove najkraćim putem u najbližu luku otvorenu za međunarodni promet i obave prijavu dolaska pri lučkoj kapetaniji ili lučkoj ispostavi. Potanje propise o plovidbi i boravku stranih jahti i stranih brodica namijenjenih razonodi, športu ili rekreaciji u unutrašnjim morskim vodama i o njihovu boravku u terilorijalnom moru Republike Hrvatske donosi ministar. Članak 13. Domaće i strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva. Uvjet na temelju kojih se izdaje odobrenje iz. stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. Domaće i strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati arheološka istraživanja spomenika kulture na morskom dnu ili morskom podzemlju unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva kulture i prosvjete, te Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša za sva istraživanja u posebno zaštićenim dijelovima prirode. Odobrenje iz stavka 3. ovoga članka izdaje se na temelju uvjeta koje propisuju ministar kulture i prosvjete, odnosno ministar graditeljstva i zaštite okoliša uz suglasnost ministra. O odobrenju iz stavka 3. ovoga članka izvješćuje se Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. Protiv rješenja ministarstva iz stavka 1. i 3. ovoga članka kojim se daje ili uskraćuje odobrenje nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 14. U brodogradilištima Republike Hrvatske može se obavljati popravak, obnavljanje opreme i strojeva, bojenje, čišćenje i sl. (u daljnjem tekstu popravak) stranih ratnih brodova nakon prethodno pribavljenog odobrenja Ministarstva obrane. Odobrenje za popravak stranoga ratnog broda daje se brodogradilištu za vrijeme prijeko potrebno za popravak, a najduže do 16 mjeseci. Iznimno Vlada Republike Hrvatske može, ako to zahtijevaju interesi Republike Hrvatske odobriti duži popravak. Protiv rješenja Ministarstva obrane kojim se daje ili uskraćuje odobrenje nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 15. Strani ratni brod na popravku može imati samo trećinu posade s osobnim naoružanjem i pripadajućim jednim kompletom streljiva od uobičajenoga mirnodopskog sastava. Strani ratni brod kojemu je odobren popravak dužan je odmah nakon uplovljenja u hrvatsku luku iskrcati gorivo i mazivo, streljivo i druga ubojita sredstva na mjesto koje odredi vojni zapovjednik nadležan za luku u kojoj se obavlja popravak. Za vrijeme popravka, posada stranoga ratnog broda može boraviti i kretati se u mjestu u kojemu se obavlja popravak broda. Na traženje zapovjednika stranoga ratnog broda, Ministarstvo unutarnjih poslova može članovima posade broda dopustiti kretanje i izvan mjesta u kojemu je brodogradilište. Na radnike koji sudjeluju u radovima na popravku stranog ratnog broda i na osobe koje službeno u ime Republike Hrvatske borave na brodu primjenjuju se propisi Republike Hrvatske. Propisi iz prethodnih stavaka ovoga članka primjenjuju se i na strani javni brod na popravku Članak 16. Ministar obrane daje suglasnost ministra, može propisati zabranjene zone u unutrašnjirn morskim vodama Republike Hrvatske. Strani plovni objekti ne smiju, ploviti zabranjenom zonom u unutrašnjim morskim vodama. Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo obrane može odobriti plovidbu stranih plovnih objekata, bez diskriminacije, zabranjenim zonama u unutrašnjim morskim vodama. Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Propis o zabranjenim zonama u unutrašnjim morskim vodama donosi ministar obrane na prijedlog ministra. Propis o uspostavljanju zabranjene zone u unutrašnjim morskim vodama objavljuje se u "Oglasu za pomorce". Članak 17. Strani plovni objekt koji je zbog više sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u unutrašnje morske vode Republike Hrvatske dužan je o tome odmah obavijestiti najbližu lučku kapetaniju ili lučku ispostavu. Članak 18. Ministar u skladu s prostornim planom propisuje uvjete podizanja i održanja uređaja i naprava na moru i pričvršćenih uz morsko dno radi uzgoja morskih bića. Komercijalni uzgoj riba i drugih morskih bića iz stavka 1. ovoga članka
uređuje se posebnim zakonom. GLAVA III. TERITORIJALNO MORE Članak 19. Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru gospodarskoga pojasa. Polaznu crtu čine: 1) crte srednje niske vode uzduž obala kopna i otoka, 2) ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke ili zaljeve, 3) ravne crte koje spajaju ove točke na obali kopna i na obali otoka: a) rt Zarubača - jugoistočni rt otoka Mrkan - južni rt otoka Sv. Andrija - rt Gruj (otok Mljet), b) rt Korizmeni (otok Mljet) - otok Glavat - rt Struga (otok Lastovo) - rt Veljeg mora (otok Lastovo) - jugozapadni rt otoka Kopište - rt Velo danče (otok Korčula) - rt Proizd - jugozapadni rt otoka Vodnjak - rt Rat (otok Drvenik mali) - hrid Mulo - hrid Blitvenica - otok Purara - otok Balun - otok Mrtovac - otok Garmenjak veli - točka na Dugom otoku s koordinatama 43 o 53'12" sjeverne geografske širine i 15 o 10'00" istočne geografske dužine, c) rt Veli rat (Dugi otok) - hrid Masarine - rt Margarina (otok Susak) - pličina Albanež - otok Grunj - hrid Sv. Ivan na pučini - pličina Mramori - otok Altiež - rt Kastanjija. Polazne crte su ucrtane u pomorskoj karti "Jadransko more", koju izdaje Državni hidrografski zavod. Pri određivanju ravne polazne crte teritorijalnog mora, dijelom obale smatrat će se i najizbočenije stalne lučke građevine koje su sastavni dijelovi lučkog sustava. Članak 20. Vanjska granica Teritorijalnoga mora jest crta kojoj je svaka točka udaljena 12 morskih milja od najbliže točke polazne crte. Članak 21. Svi strani plovni objekti imaju pravo neškodljivog prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske. Članak 22. Pod neškodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se plovidba teritorijalnim morem Republike Hrvatske bez uplovljenja u neku njenu luku otvorenu za međunarodni promet, ili plovidba radi uplovljenja u takvu luku, ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će plovni objekt biti popravljen, odnosno radi isplovljenja iz nje u gospodarski pojas uz uvjet da se ne narušava mir,red ili sigurnost Republike Hrvatske. Neškodljivi prolazak strani plovni objekt mora obaviti najkraćim uobičajenim putem, bez prekida i odgode. Zaustavljanje i sidrenje stranoga plovnog objekta koji se koristi pravom neškodljivog prolaska dopušteno je samo ako je prouzročeno događajima koje nalaže redovita plovidba odnosno viša sila ili nevolja na moru, ili radi pružanja pomoći ljudima, plovnim objektima ili zrakoplovima u opasnosti ili u nevolji. Članak 23. O namjeri neškodljivog prolaska stranoga ratnog broda teritorijalnim morem Republike Hrvatske država kojoj taj ratni brod pripada obavijestit će diplomatskim putem Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske najkasnije 24 sata prije uplovljenja broda u teritorijalno more Republike Hrvatske Članak 24. Neškodljivim prolaskom ne smatra se prolazak stranoga plovnog objekta teritorijalnim morem Republike Hrvatske ako taj brod obavlja neku od ovih djelatnosti: 1) prijeti silom ili uporabljuje silu protiv suvereniteta, teritorijalne cjelokupnosti i Ustavom Republike Hrvatske utvrđenoga pravnog poretka ili se ponaša na način kojim se narušavaju načela međunarodnog prava, 2) vježba ili obavlja obuku s oružjem, 3) prikuplja obavijesti ili podatke koji mogu štetiti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske, 4) vrši propagandnu djelatnost kojom se šteti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske, 5) polijeće, slijeće ili prihvaća na brod bilo kakav zrakoplov, 6) lansira, spušta ili prihvaća na brod bilo kakav vojni uređaj, 7) ukrcava ili iskrcava robu, novac ili ljude suprotno carinskim, poreznim ili zdravstvenim propisima ili propisima o kretanju i boravku stranaca u Hrvatskoj, 8) hotimično ili znatno onečišćuje morski okoliš, 9) obavlja ribolov ili ulov drugih morskih bića 10) obavlja istraživanje, ispitivanje ili mjerenje, 11) obavlja djelatnost radi neovlaštenog uključivanja bilo u koji sustav komunikacija ili neki drugi sustav ili uređaje Republike Hrvatske, 12) obavlja drugu djelatnost koja nije u izravnoj svezi s prolaskom. Članak 25. Ministar može u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske odrediti i propisati obvezne plovidbene putove ili sustave odijeljenog prometa, radi sigurnosti plovidbe za sve ili za neke vrste plovnih objekata. Plovni putovi i sustavi odijeljenog prometa iz stavka 1. ovoga članka mogu se utvrditi u posebno zaštićenim dijelovima prirode uz suglasnost Zavoda za zaštitu prirode Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša. Plovni putovi i sustavi odijeljenog prometa iz stavka i ovoga članka ucrtavaju se u pomorsku kartu "Jadransko more" i pravodobno objavljuju u "Oglasu za pomorce". Članak 26. Stranome ribarskom brodu za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske zabranjen je ribolov ili ulov drugih morskih bića u moru ili na morskome dnu. Strani ribarski brod dužan je ploviti teritorijalnim morem Republike Hrvatske brzinom ne manjom od šest čvorova, bez zaustavljanja ili sidrenja, osim ako je to prijeko potrebno zbog više sile ili nevolje na moru te imati vidljivo istaknute oznake ribarskoga broda. Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na strani ribarski brod koji ima odobrenje za ribolov u teritorijalnom moru Republike Hrvatske dok se nalazi u području na kojemu je ribolov odobren. Članak 27. Teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smiju istodobno prolaziti više od tri strana ratna broda iste državne pripadnosti. Članak 28. Ratni brodovi, tankeri, nuklearni brodovi, i brodovi koji prevoze opasne kemikalije ili štetne tvari, prilikom plovidbe unutrašnjim morskim vodama i neškodljiva prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske, dužni su ploviti propisanim plovidbenim putovima za te brodove, poštivati sustave odijeljenoga prometa u područjima gdje su ti putovi ili sustavi odijeljenoga prometa propisani i udovoljavati drugim propisanim uvjetima glede sigurnosti plovidbe i suzbijanja onečišćenja morskog okoliša. Članak 29. Strana podmornica i drugo podvodno prijevozno sredstvo za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske dužno je ploviti morskom površinom i viti zastavu svoje države. Članak 30. Ministar može, kao prijeko potrebnu mjeru sigurnosti, a ministar obrane radi obavljanja obuke s uporabom oružja, odrediti pojedine zone u teritorijalnome moru Republike Hrvatske u kojima se privremeno obustavlja prolazak stranih plovnih objekata. Naredba o ustanovljenju zone iz stavka 1. ovoga članka s granicama i drugim potrebnim podacima, objavit će se pravodobno i u "Oglasu za pomorce". Članak 31. Ako se strani ratni brod, ili strani javni brod ne pridržava propisa o neškodljivom prolasku iz članka 22. do 25. i 27 do 30. ovoga Zakona ili općeprihvaćenih međunarodnih propisa o sprečavanju sudara na moru, i ako se taj brod ne odazove pozivu koji mu je upućen da se tim propisima pokori, hrvatski policijski, ratni ili drugi ovlašteni brod, ili zrakoplov ili tijelo, zahtijevat će da taj brod odmah isplovi iz teritorijalnoga mora Republike Hrvatske. Članak 32. Domaće i strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati znanstvena istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja u teritorijalnome moru Republike Hrvatske samo uz odobrenje i uz stalan nadzor Ministarstva,a pod uvjetima koje propiše ministar. Tijekom istraživanja, ispitivanja ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka,na stranome znanstvenoistraživačkom brodu mora biti najmanje jedan stručnjak iz znanstvene ustanove kojega odredi Ministarstvo. Na aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 13.
ovoga Zakona. GLAVA IV GOSPODARSKI POJAS Članak 33. Gospodarski pojas Republike Hrvatske obuhvaća morske prostore od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom. Članak 34. U svojemu gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava radi: a) istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima, b) proizvodnje energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova. Članak 35. Ovlaštena tijela Republike Hrvatske imaju pravo i dužnost poduzimati sve potrebne mjere radi ostvarivanja suverenih prava istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i gospodarenja živim morskim bogatstvima u gospodarskome pojasu Republike Hrvatske, uključujući pregled inspekciju, uzapćenje stranoga broda i sudske postupke o uzapćenju ili zadržavanju stranoga broda i o izrečenim kaznama odmah se obavještava, diplomatskim putem država zastave broda. Članak 36. U gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ima isključivo pravo graditi, dopuštati i regulirati gradnju, rad i uporabu umjetnih otoka, uređaja i naprava na moru, morskom dnu i u morskome podzemlju. Suglasnost za gradnju, rad i uporabu umjetnih otoka, uređaja i naprava iz stavka 1. ovoga članka daje Ministarstvo. Članak 37 Pravna ili fizička osoba kojoj je odobrena gradnja umjetnog otoka, uređaja ili naprave iz članka 36. ovoga Zakona, dužna je: a) najmanje 30 dana prije započinjanja radova, putem lučke kapetanije objaviti podatke o mjestu, načinu gradnje i o dimenzijama, veličini, dubini i izgledu morskog objekta, b) na mjestu gdje počinje gradnju, a potom i na morskom objektu, postaviti stalna sredstva signalizacije, c) ukloniti svaki morski objekt koji se više ne uporabljuje ili je napušten, ne uzrokujući štetu ribolovu, zaštiti i očuvanju morskog okoliša ili drugim legitimnim uporabama mora. Članak 38. Na prijedlog izvođača radova na istraživanju i iskoriš- tavanju bogatstava gospodarskog pojasa Republike Hrvatske ministar može, kad je to potrebno, oko umjetnih otoka uređaja i naprava iz članka 36. ovoga Zakona ustanoviti sigurnosne zone široke do 500 metara mjereći od svake točke vanjskog ruba morskog objekta, i u tim zonama zabranili plovidbu. Uspostavljanje sigurnosne zone, njena širina i režim plovidbe u njoj objavljuju se pravodobno u "Oglasu za pomorce". Članak 39. Umjetni otoci, uređaji i naprave i zone sigurnosti i uokolo njih ne smije se postavljati na mjestima gdje mogu ometati uporabu priznatih međunarodnih plovnih putova. Članak 40. Na svim umjetnim otocima, uređajima i napravama na gospodarskome pojasu Republike Hrvatske primjenjuju carinski i poreski propisi, propisi o zdravstvenom osiguranju, o kretanju i boravku stranaca i kazneni propisi Republike Hrvatske Članak 41. Strane fizičke i pravne osobe mogu obavljati znanstvena istraživanja u gospodarskom pojasu Republike Hrvatske uz odobrenje Ministarstva ako takva istraživanja služe u miroljubive svrhe i prinose znanstvenom poznavanju morskog okoliša. Uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. Iskorištavanje i istraživanje radi iskorištavanja prirodnih bogatstava na gospodarskom pojasu obavlja se uz odobrenje koje se izdaje po posebnim propisima. Članak 42. Prilikom plovidbe gospodarskim pojasom Republike Hrvatske plovni objekti su dužni poštivati općeprihvaćene međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o suzbijanju onečišćenja mora s brodova i onečišćenja prouzročenog potapanjem otpadaka. Prilikom preleta gospodarskog pojasa Republike Hrvatske zrakoplovi su dužni poštivati općeprihvaćene međunarodne propise i hrvatske propise o suzbijanju onečišćenja mora iz zraka ili zrakom. Potanje propise o suzbijanju onečišćenja morskog okoliša u gospodarskome
pojasu donosi ministar uz suglasnost ministra graditeljstva i zaštite
okoliša. GLAVA V. EPIKONTINENTSKI POJAS Članak 43. Epikontinentski pojas Republike Hrvatske obuhvaća morsko dno i morsko podzemlje izvan vanjske granice teritorijalnoga mora Republike Hrvatske u smjeru pučine do granica epikontinentskog pojasa sa susjednim državama. Granice epikontinentskog pojasa Republike Hrvatske i Republike Italije utvrđene su sporazumom između Italije i bivše SFRJ iz 1968. godine. Dok se postigne sporazum o razgraničenju epikontinentskog pojasa sa Crnom Gorom, odnosno sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (Srbija i Crna Gora), Republika Hrvatska će uživati suverena prava u tome pojasu do crte sredine koja se nastavlja na vanjsku granicu teritorijalnog mora u Bokokotorskom zaljevu u smjeru pučine. Članak 44. Nad epikontinentskim pojasom Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava radi njegova istraživanja i radi iskorištavanja prirodnih bogatstava toga pojasa. Pod "prirodnim bogatstvima" iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se rudno i drugo neživo bogatstvo morskog dna i njegova podzemlja te morska bića koja su u stadiju u kojemu se love, nepokretna na morskome dnu ili ispod njega, ili se mogu kretati samo u stalnome fizičkom dodiru s morskim dnom ili samo u morskome podzemlju. Članak 45. Zbog ostvarivanja prava iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona ne smiju se neopravdano sprečavati plovidba, ribarenje, zaštita živih bogatstava mora, a ni osnovna oceanografska ili druga znanstvena istraživanja javnog karaktera. Na istraživanja iz stavka 1. ovoga članka u epikontinentskom pojasu primjenjuju se odredbe članka 41. ovoga Zakona. Članak 46. Iskorištavanje prirodnih bogatstava epikontinentskog pojasa Republike Hrvatske te podizanje, puštanje u rad i održavanje potrebnih postrojenja i uređaja za istraživanja i poduzimanje djelatnosti radi iskorištavanja mogu se obavljati uz uvjete predviđene zakonom i propisima donesenim na temelju zakona. Na postrojenja i uređaje iz slavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 36. do 40. ovoga Zakona. Ministarstvo odobrava i nadzire polaganje i održavanje podmorskih kabela i cjevovoda u epikontinentskom pojasu Republike Hrvatske koji prelaze u područje hrvatskoga teritorijalnog mora, a za podmorske cjevovode koji se polažu u epikontinentskom pojasu Republike Hrvatske a ne prelaze u područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske daje suglasnost o smjeru polaganja Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Uvjete na temelju kojih se daje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka
propisuje ministar. GLAVA VI. PRAVO PROGONA Članak 47. Progon stranoga broda poduzet će se ako nadležno tijelo osnovano sumnja da je strani brod, njegova brodica ili plovilo, koje radi zajedno s njime, povrijedio ovaj Zakon, druge propise Republike Hrvatske ili općeprihvaćena pravila međunarodnoga prava. Progon stranoga broda može početi samo ako se sumnjivi brod, njegova brodica ili plovilo, koje radi zajedno sa sumnjivim brodom, nalazi u unutrašnjim morskim vodama, u teritorijalnome moru, u gospodarskom pojasu ili nad epikontinentskim pojasom Republike Hrvatske i ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvučnog poziva za zaustavljanje koji mu je upućen s udaljenosti koja omogućuje da poziv vidi ili čuje. Progon stranoga broda može se nastaviti u otvorenome moru, u gospodarskom pojasu ili u vanjskom pojasu strane države ako nije bio prekinut, sve dok ne uplovi u teritorijalno more svoje ili neke treće države. Progon mogu obavljati policijski, ratni brodovi ili vojni zrakoplovi ili drugi brodovi, odnosno zrakoplovi za to ovlašteni. U gospodarskome pojasu ili nad epikontinentskim pojasom progon stranoga broda može započeti samo ako su povrijedeni propisi koji se primjenjuju u tim pojasima. Ako se gonjeni brod za vrijeme progona uhiti, gonitelj će ga predati kapetaniji koja je nadležna za luku u kojoj se brod nalazio. Ako je brod samo prolazio hrvatskim unutrašnjim vodama ili teritorijalnim morem, predat će ga najbližoj kapetaniji. Ako kapetanija kojoj je brod predan nije nadležna za provođenje postupka protiv broda, ona će obavijestiti tijelo koje je nadležno za provođenje postupka i postupiti po njegovim uputama. Odredbe u ovome članku ne odnose se na strane ratne brodove i javne
brodove koji uživaju imunitet. DIO TREĆI POMORSKO DOBRO GLAVA I OSNOVNE ODREDBE Članak 48. Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njenu osobitu zaštitu, a upotrebljava i/ili koristi se pod uvjetima i na način opisan zakonom. Članak 49 Pomorsko dobro čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglašen takvim. U smislu stavka 1. ovoga članka pomorskim dobrom smatraju se: morska obala, lukobrani, brodogradilišni navozi, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, ušća rijeka koja se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem te u moru i pomorskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva, ribe, rude i dr. Članak 50. Morska obala se proteže od crte srednjih niskih voda i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda. Crtu srednjih viših visokih voda utvrđuje Državni hidrometeorološki zavod. Za slučaj da morska obala određena u smislu stavka 1. ovoga članka obuhvaća područja kopna nejednakih širina, kao pomorsko dobro smatrat će se područje kopna veće širine. Iznimno, na prijedlog tijela jedinica lokalne samouprave posredstvom županijske skupštine, ministar može odrediti da se morskom obalom smatra širi dio kopna od onog određenog u stavku 1. ovoga članka ako ono po svojoj prirodi ili namjeni služi ili može služiti općoj upotrebi ili uži dio kopna ako to zahtijeva postojeće stanje na obali (potporni zidovi, zidovi zgrada kulturnih, vjerskih i sl.) Morska obala uključuje i dio kopna nastao nasipavanjem. U slučaju dvojbe da li određeno dobro predstavlja pomorsko dobro, odluku donosi ministar koji određuje i granicu takvog pomorskog dobra. Članak 51. Na pomorskom dobru ne može se stjecati ni pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Svakome je dopušteno upotrebljavati i/ili koristiti se pomorskim dobrom prema njegovoj prirodi i namjeni, a u skladu s odredbama ovoga Zakona. Posebna upotreba i/ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se odobriti fizičkim i pravnim osobama (koncesija) pod uvjetom da takvo korištenje nije u suprotnosti s interesom Republike Hrvatske. Posebna upotreba pomorskog dobra je svaka ona upotreba koja nije opća upotreba ni gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Članak 52. Dio pomorskog dobra namijenjen za potrebe obrane, regulaciju rijeka, vodotoka spojenih s morem i drugih objekata infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku, može se odlukom Vlade Republike Hrvatske isključiti iz opće upotrebe. Članak 53. Smatrat će se da je protivno interesu Republike Hrvatske posebna upotreba i/ili korištenje pomorskog dobra koje bi bilo suprotno posebnim propisima o zaštiti okoliša. Članak 54. Davanjem pomorskog dobra na posebnu upotrebu i/ili korištenje osobama iz članka 51. stavka 3. ovoga Zakona mogu se druge osobe djelomično ili potpuno isključiti od upotrebe i/ili korištenja. Isključenje predviđeno stavkom 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju više sile ili nevolje na moru dok one traju. Članak 55. Evidencija o pomorskom dobru vodi se po propisima o evidenciji nekretnina. Članak 56. Pomorskim dobrom upravlja, održava ga i zaštićuje Republika Hrvatska neposredno i/ili putem županija Upravni i inspekcijski nadzor u provođenju propisa o pomorskom dobru obavlja Ministarstvo, ako ovim Zakonom nije određeno drugačije. Inspektor nadzire primjenu odluke i ugovora o koncesiji i o tome obavještava davatelja. Članak 57. Sredstva za održavanje, upravljanje i unapređenje pomorskog dobra čine: 1) naknade od koncesija za upotrebu i/ili korištenje pomorskog dobra izvan lučkog područja, 2) naknade koje za upotrebu pomorskog dobra plaćaju vlasnici brodica upisani u upisnik brodica, 3) polovica iznosa odšteta za oštećenje ili uništenje flore i faune mora uslijed onečišćenja mora. 4) iznosi novčanih kazni za pomorske prekršaje, 5) iznosi dijela naknada od prodaje benzina, 6) iznosi naknade za sigurnost plovidbe koju plaćaju strane jahte i brodice namijenjene razonodi ili športu, 7) sredstva iz drugih izvora. Sredstva iz stavka 1. ovoga članka koriste se isključivo za: 1) održavanje, upravljanje, zaštitu i unapređenje pomorskog dobra, 2) održavanje i popravak malih luka, 3) postavljanje i održavanje uređaja za sigurnost plovidbe u malim lukama, 4) pokriće troškova otklanjanja opasnosti i štetnih posljedica uslijed onečišćenja, 5) nabavku uređaja i opreme za službu sprečavanja onečišćenja mora, 6) izradu znanstvenih i stručnih projekata u cilju očuvanja morskog okoliša i bogatstava mora, 7) pokriće stvarnih troškova nastalih spašavanjem ljudskih života na moru, 8) nabavku uređaja i opreme za spašavanje na moru. Sredstva iz stavka 1. točke 5) i 6) ovoga članka prihod su državnog proračuna, a ustupaju se lučkim kapetanijama i koriste se isključivo za namjene predviđene u stavku 2. točki 7. i 8. ovoga članka. Sredstva iz stavka 1. točke 2), 3), 4) i 7) ovoga članka prihod su županijskog proračuna, a koristi ih županijska skupština na čijem području su ostvarena isključivo za namjene predviđene u stavku 2. ovoga članka. Naknada od koncesija iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona prihod je državnog proračuna, a ustupa se u cijelosti skupštini županije na čijem području je ostvarena isključivo za namjene predviđene u stavku 2. ovoga članka, osim za namjene predviđene u stavku 2. točki 7. i 8. ovoga članka. Naknada od koncesija iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona prihod je državnog proračuna, a uplaćuje se na poseban račun i koristi isključivo za namjene predviđene u stavku 2. ovoga članka, ako za potrebe obnove zemlje, nije drugačije određeno. Članak 58. Vlasnici brodica upisanih u očevidnik brodica plaćaju naknadu za upotrebu pomorskog dobra u mjestu gdje je brodica upisana u očevidnik brodica. Naknada iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se za brodice državnih tijela. Visinu naknade odreduje ministar, a naknada se plaća najkasnije do kraja
veljače za tekuću godinu. GLAVA II. KONCESIJE Članak 59. Fizičkim i pravnim osobama može se dati ovlaštenje za posebnu upotrebu i/ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra (koncesija). Koncesija na pomorskom dobru daje se na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom. Koncesija daje ovlašteniku pravo upotrebe i/ili korištenja pomorskog dobra u opsegu i pod uvjetima određenim u odluci o koncesiji. Koncesija se ne može prenositi na drugog bez izričitog odobrenja davatelja koncesije. Stjecatelj na javnoj dražbi postrojenja podignutih po ovlaštenju na pomorskom dobru ne može ih upotrebljavati i/ili koristiti bez izričitog odobrenja davatelja koncesije. Ako ovlaštenik umre, odnosno pravna osoba prestane postojati, njegovi nasljednici, odnosno sljednici pravne osobe stupaju na njegovo mjesto, ali važenje koncesije prestaje ako nasljednici, odnosno pravni sljednici u roku od šest mjeseci od dana smrti ovlaštenika odnosno prestanka pravne osobe ne zatraže od davatelja koncesije da im je potvrdi. Ako davatelj koncesije ne potvrdi koncesiju, primjenjuju se propisi koji veže za oduzimanje koncesije. Članak 60. Odluka o koncesiji sadrži područje pomorskog dobra koje se daje na upotrebu i/ili korištenje; način, uvjete i vrijeme upotrebe i/ili korištenja pomorskog dobra, naknadu koja se plaća za koncesiju; ovlaštenja davatelja koncesije; prava i obveze ovlaštenika koncesije uključujući i obvezu održavanja i zaštite pomorskog dobra. Na osnovi odluke o koncesiji davatelj koncesije i ovlaštenik sklapaju ugovor o koncesiji. Članak 61. Koncesija za razdoblje do četiri godine, ako ne uključuje izgradnju čvrstih objekata koji se teško uklanjaju, izdaje se na zahtjev. Koncesija na razdoblje do četiri godine, ako uključuje izgradnju čvrstih objekata koji se teško uklanjaju, kao i koncesija na razdoblje preko četiri godine, daje se na temelju javnog prikupljanja ponuda. U slučaju više zahtjeva za koncesiju, prednost ima tražitelj koji nudi veća jamstva za unosniju i svrsishodniju upotrebu i/ili korištenje pomorskog dobra i koji predlaže upotrebu i/ili korištenje koje je prema ocjeni davatelja koncesije od značajnijeg interesa. Članak 62. Kao prenijeti posao državne uprave, odluku o koncesiji iz članka 61. stavka 1. ovoga Zakona daje nadležna skupština županije na temelju mišljenja općinskog i/ili gradskog poglavarstva, a odluku o koncesiji iz članka 61. iz stavka 2. ovoga Zakona daje skupština županije uz suglasnost Ministarstva. Koncesiju na razdoblje 12 godina ili više, ali ne duže od 33 godine, daje Vlada Republike Hrvatske. Koncesiju za razdoblje preko 33 godine daje Sabor Republike Hrvatske. Prethodni postupak za donošenje odluke o koncesiji kao i pripremu nacrta ugovora iz članka 60. ovoga Zakona, obavlja Županijski ured za pomorstvo. U slučaju nesuglasja između županije i Ministarstva oko dodjele koncesije, o koncesiji odlučuje Vlada Republike Hrvatske. Članak 63. Davanje koncesije mora biti utemeljeno na nalazu i mišljenju stručnog tijela kako: a) bi koncesija odgovarala svim posebnim propisima i gospodarskom značaju pomorskog dobra, b) bi koncesija bila usklađena s gospodarskom strategijom i politikom gospodarskog razvitaka Republike Hrvatske i županije, c) planirana djelatnost ne bi umanjila ometala ili onemogućila upotrebu i/ili korištenje tog, odnosno susjednih dijelova pomorskog dobra prema njihovoj namjeni. Stručno tijelo za ocjenu predložene koncesije koju daje županijska skupština uz suglasnost Ministarstva i koju daje Vlada Republike Hrvatske, sastavljeno od odgovarajućih stručnjaka (prostorni planer, stručnjak za zaštitu okoliša, stručnjak struke odgovarajuće planirane djelatnosti i pomorsko prometne struke), imenuje ministar zajedno sa ministrom graditeljstva i zaštite okoliša. Stručno tijelo za ocjenu koncesije koju donosi županijska skupština imenuje župan. Članak 64. Za svaku koncesiju na pomorskom dobru plaća se godišnja naknada koja se određuje odlukom o koncesiji. Visina koncesijske naknade temelji se na gospodarskoj opravdanosti očekivane profitabilnosti i/ili upotrebe pomorskog dobra, procijenjenom stupnju ugroženosti prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi te zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske. Na koncesije dane tijelima državne uprave i tijelima lokalne samouprave i uprave, fizičkim ili pravnim osobama u dobrotvorne ili druge svrhe od interesa Republike Hrvatske ne plaća se naknada. Članak 65. Ovlaštenik koncesije može, uz odobrenje davatelja koncesije, osnovati hipoteku pod uvjetima iz ugovora. o koncesiji na objektima koje je izgradio na pomorskom dobru. Članak 66. Sve koncesije na pomorskom dobru daju se na osnovi prava što ih na njemu ima Republika Hrvatska. Ovlaštenik koncesije dužan je osigurati da treće osobe s kojima stupa u pravne odnose s obzirom na dobivenu koncesiju ne upotrebljavaju i/ili korisle pomorsko dobro suprotno uvjetima pod kojima mu je dana koncesija. Ovlaštenik koncesije nema pravo tražiti štetu od Republike Hrvatske ako je njegovo pravo posebne upotrebe i/ili korištenja pomorskog dobra ograničeno ranijim pravima trećih osoba ili promjenom dobra prouzročenom prirodnim događajima. U takvom slučaju može se srazmjerno smanjiti godišnja naknada. Članak 67. Davatelj koncesije može koncesiju u svako doba opozvati u cijelosti ili djelomično kad to zahtijeva interes Republike Hrvatske koji utvrđuje Sabor Republike Hrvatske. Ako ovlaštenik koncesije na osnovi koncesije izgradi građevinu ili izvrši druga ulaganja na pomorskom dobru u skladu s odlukom i ugovorom o koncesiji, ima u slučaju opoziva koncesije, u cijelosti pravo na naknadu štete u razmjeru prema vremenu za koje je prikraćen u vršenju ovlaštenja koncesije. Ako se koncesija samo djelomićno opozove, ovlaštenik koncesije ima pravo da je se odrekne u cjelini. Odreknuće će izjaviti davatelju koncesije u roku od 30 dana od dana kada je primio izjavu davatelja o djelomičnom opozivu. Članak 68. Odredbe članka 66. i 67. ovoga Zakona primjenjuju se i u slučaju kad ovlaštenik ne može iskoristiti koncesiju u cijelosti ili djelomično uslijed građenja ili radova koji se vrše u interesu Republike Hrvatske. Članak 69. Koncesija se može oduzeti: a) ako ovlaštenik koncesije ne izgradi u određenom roku postrojenje za koje mu je dana koncesija, b) ako ovlaštenik koncesije krši odredbe ovoga Zakona koje uređuju pomorsko dobro ili podzakonske akte donesene radi izvršenja odredaba zakona ili uvjete koncesije, c) ako ovlaštenik koncesije ne iskorištava koncesiju ili je iskorištava za svrhe za koje mu nije dana ili preko mjere određene u koncesiji, d) ako ovlaštenik koncesije bez odobrenja izvrši na pomorskom dobru označenom u koncesiji radnje koje nisu predviđene u koncesiji ili su u suprotnosti s odobrenim projektom, e) ako ovlaštenik koncesije neuredno plaća naknadu za koncesiju, f) ako ovlaštenik koncesije ne održava ili nedovoljno održava i zaštićuje pomorsko dobro s obzirom na način predviđen u odluci o koncesiji. U slučajevima iz prethodnog stavka pozvat će se ovlaštenik koncesije da se u određenom roku izjasni o razlozima zbog kojih mu se namjerava oduzeti koncesija. Članak 70. Koncesija prestaje: a) istekom vremena za koje je dana, b) odreknućem ovlaštenika koncesije nakon isteka vremena određenog u odluci o koncesiji, c) smrću ovlaštenika, odnosno prestankom pravne osobe ako nasljednici, odnosno pravni sljednici ne zatraže pravodobno potvrdu koncesije, d) oduzimanjem koncesije od strane davatelja. Odluku o prestanku koncesije donosi davatelj koncesije Članak 71. Kad koncesija prestane u skladu s odredbama članka 69. ili članka 70. točke a) i b) ovoga Zakona, ovlaštenik koncesije nema pravo na odštetu. Ako je ovlaštenik koncesije izgradio štogod na pomorskom dobru na osnovi koncesije, ima pravo uzeti prinove i građevine koje je izgradio ako je to moguće po prirodi stvari i bez veće štete za pomorsko dobro. Ako to nije moguće, prinove i građevine smatraju se pripadnošću pomorskog dobra, ali davatelj koncesije može tražiti od ovlaštenika koncesije da ih o svom trošku ukloni u cijelosti ili djelomično i vrati pomorsko dobro u prijašnje stanje. Ako ovlaštenik koncesije ne udovolji traženju davatelja koncesije da mu u odredenom roku preda pomorsko dobro na slobodno raspolaganje, odnosno da ukloni prinove i građevine, odluka će se izvršiti po službenoj dužnosti, a na trošak ovlaštenika koncesije. Članak 72. Za raspravljanje svih pitanja i rješavanje svih sporova u vezi sa davanjem, izvršavanjem, opozivom, oduzimanjem ili izmjenom odluke o koncesiji na pomorskom dobru nadležno je Ministarstvo. Protiv rješenja Ministarstva ne može se uložiti žalba, ali se može
pokrenuti upravni spor. G L A V A III. RED NA POMORSKOM DOBRU Članak 73. Nadležno tijelo državne uprave dužno je prije izdavanja odobrenja za građenje objekta na pomorskom dobru pribaviti suglasnost nadležne lučke kapetanije. Gradnjom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i proširenje kopna u more nasipavanjem. Članak 74. Odlaganje materijala na morsku obalu ili u more (od iskopa, rušenja objekata, otpadnog materijala i dr.) dopušteno je samo uz odobrenje tijela uprave nadležnog za poslove graditeljstva. Tijelo uprave iz stavka 1. ovoga članka dužno je prije donošenja rješenja pribaviti suglasnost nadležnog tijela za poslove zaštite okoliša, vodoprivrede i nadležne lučke kapetanije. Članak 75. U more i na morsku obalu zabranjeno je bacati, odlagati ili ispuštati krute, tekuće ili plinovite tvari kojima se onečišćuje pomorsko dobro. Koje se tvari ne mogu odlagati ili ispuštati u more, ovisno o njihovim izvorima, propisuju nadležni ministri posebnim zakonima uz suglasnost ministra. Svatko tko primijeti da je pomorsko dobro onečišćeno dužan je o tome obavijestiti najbližu lučku kapetaniju ili njezinu ispostvu, odnosno najbliži nadležni županijski ured. Članak 76. Na pomorskom dobru zabranjeno je poduzimati radnje koje bi mogle dovesti u opasnost život i zdravlje ljudi, nanijeti štetu plovnim objektima i drugim objektima ili onečistiti pomorsko dobro. Članak 77. Plovni objekti mogu prazniti spremišta otpadnih ulja, talog i druge otpatke samo na mjestima u luci ili izvan nje gdje postoje uređaji za prihvat ovih tvari. Ako lučka kapetanija utvrdi da bi zbog nepražnjenja tih spremišta moglo doći do onečišćenja mora tijekom plovidbe, naredit će zapovjedniku plovnog objekta da prije isplovljenja iz luke ta spremišta isprazni. Ako u slučaju iz stavka 2. ovoga članka plovni objekt ne isprazni spremišta otpadnih ulja, talog i druge otpatke, lučka kapetanija može zabraniti plovnom objektu isplovljenje iz luke. Članak 78. U slučaju onečišćenja mora, lučka kapetanija je ovlaštena zabraniti isplovljenje plovnog objekta iz luke, odnosno narediti zadržavanje plovnog objekta koji je prouzročio onečišćenje u morskim vodama Republike Hrvatske dok plovni objekt ne podmiri troškove uklanjanja štetnih tvari s pomorskog dobra i druge štete nastale onečišćenjem ili dok ne položi zadovoljavajuće jamstvo za pokriće ovih šteta. Članak 79. Kad primi obavijest o onečišćenju pomorskog dobra, lučka kapetanija dužna je odmah izvršiti očevid, utvrditi stanje i uzrok onečišćenja i, ako je moguće, visinu nastale štete. Nastalu štetu treba utvrditi, ako je moguće, u nazočnosti počinitelja onečišćenja, a po potrebi i u nazočnosti vještaka i svjedoka. O obavljenom očevidu sastavlja se zapisnik lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije radi poduzimanja odgovarajućih mjera za odstranjivanje štetnih tvari s pomorskog dobra. Članak 80. Fizička ili pravna osoba koja koristi naprave, uređaje i postrojenja za prihvat, smještaj i preradu ulja na pomorskom dobru, dužni su prigodom iskrcavanja, prekrcavanja ili ukrcavanja tih tvari poduzeti mjere za uspješno sprečavanje ispuštanja ili istjecanja tih ulja, odnosno spriječiti širenje isteklog ulja na pomorsko dobro. Cjevovodi i spojnice brodova s uređajima na obali moraju se podvrgavati redovitom tromjesečnom pregledu stručne komisije koju određuje lučka kepetanija. Jedan član komisije mora biti predstavnik pravne ili fizičke osobe iz
stavka 1. ovoga članka. DIO ČETVRTI SIGURNOST PLOVIDBE GLAVA I. ZAJEDNIČKE ODREDBE Članak 81. Sigurnost plovidbe uređena ovim Zakonom odnosi se: 1) na osnovne uvjete kojima moraju odgovarati: plovni putovi u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, luke, plovni objekti hrvatske državne pripadnosti kao i oni koji plove unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske, plutajući objekti, posada na plovnim objektima, plovidba i peljarenje na moru te 2) na nadzor nad provođenjem odredaba ovog dijela Zakona. Članak 82. Fizička ili pravna osoba koja obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, trgovačko društvo ili tijelo koje upravlja lukom i trgovačko društvo koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnih putova dužni su: 1) organizirati nadzor obavljanja poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe, 2) osigurati trajno obavljanje nadzora sigurnosti plovidbe, 3) voditi propisane podatke koji su značajni za sigurnost plovidbe. Članak 83. Ministarstvo je dužno provesti istragu o svakoj nesreći koja se dogodi
bilo kojem brodu hrvatske državne pripadnosti, kao i na brodu strane državne
pripadnosti koji pretrpi nesreću u unutrašnjim morskim vodama ili
teritorljalnom moru Republike Hrvatske, ako je nesreća prouzročila smrt ili
teže tjelesne ozljede državljana Hrvatske, veći gubitak ili oštećenje
imovine, ili onečišćenje morskog okoliša. GLAVA II. PLOVNI PUTOVI Članak 84. Plovni put u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske jest morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta, koji je, prema potrebi, i obilježen. Objekti sigurnosti plovidbe na plovnim putovima u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske jesu: svjetionici, obalna svjetla, plutače i druge oznake, signalne postaje i radio-postaje, optički, zvučni, električni, elektronski, radarski i drugi uređaji za sigurnu plovidbu. Za upotrebu, odnosno korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima plaća se naknada. Članak 85. Plovni putovi Republike Hrvatske moraju se uređivati, održavati njihova plovnost, postavljati na njima objekte za sigurnu plovidbu i osiguravati njihovo ispravno funkcioniranje. Sve promjene na plovnim putovima i objektima sigurnosti plovidbe bitne za sigurnost plovidbe moraju se na propisani način objavljivati u "Oglasima za pomorce". Članak 86. Poslove iz članka 84. i 85. ovoga Zakona obavlja trgovačko društvo "Plovput". Članak 87. Za postavljanje svjetala i znakova za obilježavanje zapreka na plovnom putu kao i za istraživanje i iskorištavanje industrijskih i ostalih mineralnih sirovina, odnosno za izgradnju objekata na plovnom putu, lučka kapetanija određuje poziciju i karakteristiku svjetala, odnosno znakova te mjere za sigurnu plovidbu uz prethodno pribavljeno mišljenje od trgovačkog društva "Plovput". Članak 88. Investitor ili vlasnik objekata ili sredstava koji predstavljaju stalne ili privremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti i sl.) dužan je, u roku određenom od nadležne lučke kapetanije, postaviti i održavati svjetla i znakove za obilježavanje tih zapreka. Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postavi propisano svjetlo ili drugi znak ili ako postavljeno svjetlo ili drugi znak ne održava u ispravnom stanju, poduzeće koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnog puta, na zahtjev nadležne lučke kapetanije, a na teret te osobe, postavit će propisano svjetlo ili drugi znak, odnosno neispravno će svjetlo ili drugi znak dovesti u ispravno stanje. Članak 89. Obalne radio-postaje obavljaju radio-službu koja služi zaštiti ljudskog života i sigurnosti plovidbe na moru. U obavljanju radio-službe, sukladno propisima o radio saobračaju iz stavka 1. ovoga članka obalne radio-postaje dužne su osigurati službu bdjenja i druge potrebne službe. Plovni objekti koji moraju imati radio-postaju moraju za vrijeme plovidbe
organizirati službu bdjenja, u skladu s propisima o radio-prometu. GLAVA III. LUKE Članak 90. Luke moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe. Ostala pitanja u svezi s lukama koja nisu uređena ovim Zakonom, uredit će se posebnim zakonom. Članak 91. Luke mogu biti otvorene za javni promet ili za posebne namjene ako je prije toga utvrđeno da je udovoljeno propisanim uvjetima za sigurnost plovidbe u luci. Luke otvorene za javni promet ili za posebne namjene određuju se posebnim propisom, a uvjete za sigurnost plovidbe u lukama otvorenim za javni promet ili za posebne namjene donosi Vlada Republike Hrvatske Članak 92 Tijelo koje upravlja lukom dužno je održavati luku tako da osigurava sigurnu plovidbu. Članak 93. Tijelo koje upravlja lukom otvorenom za javni promet dužno je uz jednake uvjete omogućiti svakoj fizičkoj i pravnoj osobi korištenje operativnih obala, lukobrana i drugih objekata u luci prema njihovoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno. U pogledu korištenja luke otvorene za međunarodni javni promet i plaćanja lučkih naknada strani su plovni objekti izjednačeni s hrvatskim, uz uvjet uzajamnosti. Članak 94. Strani plovni objekt dužan je pri dolasku u luku predati nadležnoj lučkoj kapetaniji opću izjavu, zdravstvenu izjavu i izvadak iz popisa posade i popis putnika. Pri odlasku iz luke strani je plovni objekt dužan predati izvadak iz popisa posade i popis putnika samo za one osobe koje su ukrcane ili iskrcane dok se on nalazio u luci. Strani plovni objekt koji dolazi iz hrvatske luke ne predaje u drugoj hrvatskoj luci izvatke iz popisa posade i popisa putnika za one osobe koje se ne iskrcavaju niti ukrcavaju u toj luci. Članak 95. Strani nuklearni brod koji namjerava doći u hrvatsku luku otvorenu za međunarodni pomorski promet dužan je zatražiti odobrenje za uplovljenje u luku i pravodobno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja Ministarstvu radi ocjene može li taj brod preuzročiti nuklearnu štetu. Ministarstvo će izdati brodu iz stavka 1. ovoga članka odobrenje za dolazak u hrvatsku luku ako ustanovi da od tog broda ne prijeti opasnost od prouzročenja nuklearne štete i ako taj brod, na njegov zahtjev, pribavi jamstvo do visine svote iz članka 857. ovoga Zakona. Prije uplovljenja stranoga nuklearnog broda koji je dobio odobrenje iz stavka 2. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija naredit će da ovlašteno trgovačko društvo, na najprikladnijem mjestu, obavi pregled valjanosti potvrde o nuklearnoj sigurnosti broda te preglede radi ustanovljenja prijeti li od tog broda opasnost od prouzročenja nuklearne štete.Kapetanija može, prema potrebi, obavljati ponovne preglede i za boravka broda u luci. Članak 96. Strani brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja, a nema potvrdu o osiguranju ili drugome financijskom jamstvu o imovinskoj odgovornosti za štetu onečišćenjem uljem predviđenu u članku 846. ovoga Zakona, ne smije ulaziti u luku niti izlaziti iz luke Republike Hrvatske niti u njima ukrcavati ili iskrcavati ulje. Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja koje je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema potvrdu države u kojoj upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovnrnost pokrivena u granicama predviđenima u članku 842 ovoga Zakona. Članak 97. Ako u luci ili drugim dijelovima unutrašnjih morskih voda i
teritorijalnog mora nastane požar ili druga nezgoda koja ugrožava sigurnost
ljudskog života ili plovnog objekta, nadležna lučka kapetanija je dužna
naredili najbližem ili drugom brodu da odmah krene na mjesto požara, odnosno
nezgode radi spašavanja ugroženih ljudskih života. GLAVA IV PLOVIDBA I PELJARENJE 1. Plovidba Članak 98. U plovidbi moraju se primjenjivati propisana pravila plovidbe te propisani signali i oznake koji moraju udovoljiti zahtjevima sigurne i uredne plovidbe. Članak 99. Oštećeni, nasukani ili potopljeni plovni objekti koji ometaju ili ugrožavaju sigurnost plovidbe ili znače opasnost od onečišćenja moraju se po nalogu nadležne lučke kapetanije ukloniti s plovnog puta. Predmeti ili tvari koje mogu omesti ili ugroziti sigurnost plovidbe ne smiju se bacati na plovni put. Članak 100. Plovni objekt koji dolazi iz inozemstva ne smije saobračati s drugim brodovima,tijelima, organizacijama i osobama na obali prije nego što od nadležne lučke kapetanije dobije odobrenje za slobodan saobračaj s obalom. Strani plovni objekt dužan je viti zastavu svoje državne pripadnosti dok se nalazi u teritorijalnom moru ili unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske Članak 101. Strani plovni objekt u raspremi može boraviti u unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske uz uvjete koje odredi ministar. 2. Peljarenje Članak 102. Peljarenje je vođenje plovnog objekta od stručnih osoba (peljara) i davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnog objekta, radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim područjima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Peljarenje može biti lučko i obalno. Lučko peljarenje je peljarenje plovnog objekta u području luke do određene granice, a obalno u dijelu unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora do granice lučkog peljarenja. Članak 103. Poslove peljarenja u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske ne mogu bez posebnog odobrenja Ministarstva obavljati strane pravne osobe. Odobrenje će se izdati samo ako peljarenje ne može ili ne želi obaviti domaća pravna osoba. Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 104. Obvezno peljarenje, njegove granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara određuje, za lučko peljarenje, lučka kapetanija, a za obalno peljarenje ministar. Obveznom peljarenju ne podliježu: a) hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji služe za održavanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima, hrvatski putnički brodovi i trajekti koji plove na redovnoj liniji, b) brodovi čija je bruto tonaža manja od 500. Iznimno od odredbe stavka 2.točke b) ovoga članka lučka kapetanija može za pojedine vrste brodova čija je bruto tonaža manja od 500 odrediti da podliježu obveznom lučkom peljarenju. Peljarenje može obavljati samo trgovačko društvo koje za obavljanje ovih poslova dobije odobrenje Ministarstva. Uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenje za obavljanje peljarenja propisuje ministar. Članak 105. Neobvezno peljarenje traje dok ga ne otkaže peljareni plovni objekt ili dok on ne uđe u područje obveznog peljarenja, a peljar nije ovlašten obavljati takvo peljarenje. Članak 106. Peljarenjem se može koristiti svaki plovni objekt uz jednake uvjete. U pogledu korištenja usluga peljarenja i plaćanja naknade za te usluge strani su plovni objekti izjednačeni s hrvatskim plovnim objektima, uz uvjet uzajamnosti. Visinu naknade za usluge peljarenja posebnim propisom donosi ministar. Članak 107. Peljarenje plovnog objekta, bez obzira da li je obvezno ili nije, ne oslobađa zapovjednika broda dužnosti upravljanja plovidbom i manevriranjem plovnim objektom te odgovornosti koje iz toga nastaju. Brodar plovnog objekta koji se koristi uslugama peljara odgovara za radnje i propuste peljara jednako kao i za radnje i propuste člana posade svog broda. Članak 108. Za naknadu štete što je peljar prouzroči brodaru plovnog objekta koji se koristi uslugama peljarenja odgovara trgovačko društvo u kojem je peljar zaposlen u trenutku prouzročenja štete, do visine osnovne naknade predviđene tarifom za obavljenu uslugu peljarenja pomnožene faktorom 300 ako se dokaže da je šteta nastala krivnjom peljara. Ugovor o ograničenju odgovornosti trgovačkog društva koje obavlja obvezno peljarenje, sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka prije prouzročenja štete brodaru, nema pravni učinak. Ugovor o ograničenju odgovornosti trgovačkog društva obvezanog na naknadu štete prouzročene obavljanjem peljarenja koje nije obvezno, a koji je sklopljen prije prouzročenja štete na svotu manju od svote iz stavka 1. ovoga članka, nema pravni učinak. Članak 109. Ako se prema zakonu može tražiti naknada štete neposredno od peljara koji je prouzročio štetu, odredba članka 108. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuje se i na peljara, osim ako je peljar štetu prouzročio namjerno. Odgovornost peljara, zajedno s odgovornošću trgovačkog društva u kojem je
peljar zaposlen, odnosno zajedno s odgovornošću druge pravne osobe čiji je
peljar radnik, ne može prijeći granice odgovornosti iz članka 108. ovoga
Zakona, osim ako se dokaže da je peljar štetu prouzročio namjerno. GLAVA V. BROD 1. Utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu Članak 110. Brod je sposoban za plovidbu u određenim granicama plovidbe i za određenu namjenu: 1) ako udavoljava odgovarajućim uvjetima propisanim zakonom i tehničkim pravilima Hrvatskog registra brodova (u daljnjem tekstu: tehnička pravila) glede: a) zaštite ljudskog života na moru, b) zaštite pri radu i smještaja posade i drugih osoba zaposlenih na brodu, c) smještaja putnika na brodu, d) zaštite broda, e) zaštite tereta na brodu, f) zaštite okoliša od onečišćenja s broda, 2) ako ima propisani broj stručno osposobljenih članova posade, 3) ako je smještaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu sa: - odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, knjigama i odobrenom tehničkom dokumentacijom broda, - propisima kojima se uređuju uvjeti za prijevoz putnika, 4) ako je teret na brodu ukrcan, složen, raspoređen i osiguran pravilno i u skladu s: - odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji broda, - propisima kojima se uređuju uvjeti prijevoza tereta. Članak 111. Sposobnost broda za plovidbu prema odredbama članka 110. točke 1) ovoga Zakona posvjedočuje se obavljanjem tehničkog nadzora. Tehnički nadzor obavlja Hrvatski registar brodova (u daljnjem tekstu: Registar) u skladu s tehničkim pravilima. Sposobnost broda za plovidbu prema odredbama članka 110. točke 2), 3) i 4) ovoga Zakona provjerava se inspekcijskim nadzorom, redovitim pregledom isprava, a u slučajevima predviđenim propisima, ako je to potrebno, pregledom broda ili njegovih pojedinih dijelova. Registar obavlja pregled sposobnosti broda samoinicijativno u slučajevima predviđenim propisima ili njegovim pravilima, odnosno na zahtjev inspekcije ili druge zainteresirane osobe. Članak 112. Tehnički nadzor broda sukladno tehničkim pravilima obuhvaća: 1) odobrenje tehničke dokumentacije na temelju koje se brod gradi ili preinaćuje, 2) tipno odobrenje strojeva, uređaja i opreme namijenjenih za ugradnju u brod, 3) nadzor nad gradnjom ili preinakom broda, 4) nadzor nad izradbom strojeva, uređaja i opreme namijenjenih za ugradnju u brod, 5) preglede postojećih brodova, 6) utvrđivanje podobnosti ustrojstava brodara brodova glede sigurnog rada i zaštite okoliša tijekom korištenja brodova. Članak 113. Pregledi postojećih brodova mogu biti: osnovni, redovni i izvanredni. Članak 114. Osnovni pregled je obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod prije početka korištenja broda prigodom: 1) upisa u upisnik brodova, 2) izmjene namjene, granica plovidbe ili drugih svojstava broda na koje se odnose odredbe tehničkih pravila. Članak 115. Redovni pregledi su obvezni pregledi kojima podliježe postojeći brod u vremenskim razmacima propisanim tehničkim pravilima. Članak 116. Izvanredni pregled jest obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod: - nakon što pretrpi nezgodu (havariju) ili se pronađu nedostaci koji mogu utjecati na sposobnost broda za plovidbu, - prigodom popravaka ili obnove dijelova broda, - prilikom odgode redovnih pregleda u skladu s odredbama tehničkih pravila, - kad je brod u raspremi dulje od jedne godine, - prigodom privremene promjene namjene ili područja plovidbe, - kad to za određeni brod zahtijeva Registar, kao dodatak redovnim pregledima. Članak 117. Pregled broda radi utvrđivanja njegove sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe je obvezan pregled kojemu podliježe brod prije polaska na pokusnu plovidbu. Opseg pregleda treba biti takav da se sa sigurnošću može utvrditi da brod udovoljava posebnim uvjetima propisanim za obavljanje pokusne plovidbe. Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na brod koji za vrijeme pokusne plovidbe vije zastavu Republike Hrvatske ili vije zastavu druge države ako se pokusna plovidba obavlja u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Članak 118. Opseg i način obavljanja osnovnog preglede i pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe kao i vrst, učestalost, opseg, način obavljanja i mogućnost odgode redovnih pregleda propisani su tehničkim pravilima. Članak 119. Stanje broda i njegove opreme treba održavati tako da brod u svakom smislu ostane sposoban za plovidbu bez opasnosti za brod, osobe na brodu, teret i okoliš. Članak 120. Poslije završetka nadzora nad gradnjom ili preinakom broda, ili bilo kojeg pregleda broda, ne smiju se bez prethodne suglasnosti Registra obavljati bilo kakve promjene ili preinake konstrukcije broda, strojnog uređaja, opreme ili drugih dijelova na koje se odnose zahtjevi tehničkih pravila. Članak 121 Registar može, brod novog tipa, brod koji redovno ne obavlja medunarodna putovanja, ili brod koji plovi u zaštićenim područjima, a na koji se primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora osloboditi udovoljavanja tim odredbama u slučajevima i uz uvjete predviđene tim ugovorima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja. Registar može brod na koji se ne primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora osloboditi udovoljavanju odredbi tehničkih pravila u slučajevima i uz uvjete predviđene tim pravilima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja. Članak 122. Registar može utvrditi sposobnim teretni brod za privremeni prijevoz putnika u granicama unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, ako utvrdi da je brod sposoban za prijevoz putnika u posebnim uvjetima. 2. Baždarenje brodova Članak 123. Baždarenje broda obavlja se radi utvrdivanja tonaže broda. Članak 124. Baždarenje brodova obavlja Registar prema tehničkim pravilima. Članak 125. Prema odredbama ovoga Zakona baždarenju podliježu: 1) svaki brod koji se upisuje u hrvatski upisnik brodova, 2) strani brod koji u hrvatskoj luci podliježe plaćanju naknade čija se visina utvrđuje prema tonaži ako je baždarena prema pravilima čije se odredbe bitno razlikuju od odredbi tehničkih pravila. Članak 126. Baždarenje broda prema odredbama ovoga Zakona obavlja se prije njegova upisa u upisnik brodova. Članak 127. Ponovno baždarenje hrvatskog broda obavlja se: 1) ako su poslije baždarenja broda nastale promjene u rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, uporabi prostora, broju putnika koji je dopušten da se prevozi brodom, dodijeljenom nadvođu ili dopuštenom gazu broda, zbog kojih se na brodu mijenja njegova tonaža, 2) ako se posumnja u pravilnost već obavljenog baždarenja, 3) ako se brod unutrašnje plovidbe upisuje u zapisnik pomorskih brodova. U slučaju ponovnog baždarenja, prema odredbi stavka 1. točke 1. ovoga članka, Registar odlučuje da li se, ovisno o obavljenim preinakama broda, ponovno baždarenje mora obaviti u cijelosti ili djelomično. 3. Brodske isprave i knjige Članak 128. Brodske isprave koje brodovi moraju imati služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima broda. U brodske knjige, koje brodovi moraju voditi, unose se podaci o važnijim događajima na brodu i obavljenim radnjama na brodu. Članak 129. Brodske isprave i knjige propisane ovim Zakonom moraju biti napisane na hrvatskom jeziku. Brodske isprave i knjige izdane na temelju odredbi međunarodnih ugovora moraju uključivati i prijevod na engleskom jeziku, ako se to traži odredbama tih ugovora. Članak 130. Brodske isprave i knjige propisane ovim Zakonom moraju se nalaziti na brodu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere. Članak 131. Brodu upisanom u upisnik pomorskih trgovačkih brodica, upisnik pomorskih ribarskih brodova i upisnik pomorskih javnih brodova izdaje se upisni list. Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost broda uz naznaku da brod ima pravo i dužnost viti zastavu Republike Hrvatske, njegova namjena i područje plovidbe. Upisni list sadrži sve upise iz uloška glavne knjige upisnika brodova u koji je brod upisan. U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova u pogledu upisanih prava na brodu važi ono što je upisano u upisniku brodova. Upisni list izdaje lučka kapetanija koja je upisala brod u upisnik. Članak 132. Lučka kapetanija koja je izdala upisni list dužna je, po službenoj dužnosti, upise iz članka 131.ovoga Zakona unijeti u upisni list broda. Kad se brodu promijeni ime, luka upisa, tonaža, vrsta pogona, znak raspoznavanja, namjena ili područje plovidbe mora mu se zamijeniti i upisni list. Članak 133. Privremeni plovidbeni list izdaje se brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list te brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list. Brod koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe privremenim plovidbenim listom hrvatsku državnu pripadnost i pravo i dužnost viti zastavu Republike Hrvatske. Privremeni plovidbeni list važi najdulje jednu godinu od njegova izdavanja, ali njegovo važenje prestaje i prije, i to u trenutku kad brod stigne u prvu hrvatsku luku. Privremeni plovidbeni list izdaje diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske. Članak 134. Pored isprava navedenih u članku 131. do 133. ovoga Zakona, brodovi upisani u hrvatski upisnik brodova moraju imati: a) isprave i knjige propisane međunarodnim konvencijama koje se odnose na dotični brod, b) isprave i knjige koje propisuje ministar ili Registar, a kojima se dokazuje sposobnost broda za plovidbu ili druga njegova svojstva, odnosno isprave i knjige o važnijim dogadajima na brodu, ukoliko odnosne isprave nisu obuhvaćene točkom a) ovog stavka. Članak 135. Ministar propisuje oblik isprava i knjiga koje se izdaju na temelju njegovih propisa ukoliko to nije propisano međunarodnim ugovorom. Oblik isprava i knjiga koje izdaje Registar propisuje Registar ako nisu
propisani međunarodnim ugovorom.Obrasci isprava i knjiga koje izdaje
Registar objavljuju se u posebnom izdanju Registra.Rokovi valjanosti,
mogućnosti produženja valjanosti i uvjeti pod kojima pojedine isprave gube
valjanost predviđeni su propisima koje donosi ministar, odnosno tehničkim
pravilima Registra. GLAVA VI. PLUTAJUĆI OBJEKT 1. Utvrđivanje sposobnosti za upotrebu plutajućeg objekta Članak 136. Plutajući objekt je sposoban za upotrebu u određenoj odobrenoj lokaciji i za određenu namjenu pod uvjetom: 1) da zadovoljava odgovarajućim odredbama tehničkih pravila Registra glede: a) zaštite ljudskog života na moru, b) zaštite pri radu i smještaju posade i drugih osoba zaposlenih na objektu, c) smještaja drugih osoba na objektu, d) zaštite objekta, e) zaštite tereta na objektu, f) zaštite okoliša od onečišćavanja s objekta, 2) da ima propisani broj stručno osposobljenih članova posade i drugih osoba zaposlenih na objektu, 3) da je smještaj i broj drugih osoba u skladu s: - odredbama i uvjetima navedenim u ispravama, knjigama i odobrenom tehničkom dokumentacijom objekta, - propisima kojima se uređuju uvjeti boravka drugih osoba na objeku, 4) da je teret na objektu ukrcan, složen i osiguran pravilno i u skladu s - odredbama i uvjetima navedenim u ispravama, knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji objekta, - propisima kojima se uređuju uvjeti uskladištenja tereta, 5) ako je na podesnom mjestu sigurno privezan, usidren ili položen na morskom dnu. Članak 137. Glede utvrđivanja sposobnosti za upotrebu, tehničkog nadzora i pregledu plutajućih objekata odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 110. do 122. ovoga Zakona koji se odnose na brod. 2. Baždarenje plutajućih objekata Članak 138. Glede baždarenja plutajućeg objekta odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 123. do 127. ovoga Zakona koje se odnose na brod. 3. Isprave i knjige plutajućeg objekta Članak 139. Plutajući objekt mora imati knjige, svjedožbe i isprave kojima se dokazuju njegova specifična svojstva u skladu s propisima. Članak 140. Na isprave i knjige plutajućih objekata odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 131. do 135. ovoga Zakona. Članak 141. Vlasnik plutajućeg objekta mora imati odobrenje za mjesto priveza, odnosno sidrenje objekta, kao i za njegovo polaganje na morsko dno (lokacija). Odredbe iz stavka 1. ovoga članka izdaje lučka kapetanija nakon prethodno pribavljenih mišljenja tijela općinske uprave nadležnih za urbanizam, komunalne i sanitarne poslove. Članak 142. Plutajući objekti upisuju se u knjigu evidencije plutajućih objekata (očevidnik) koji vodi lučka kapetanija za objekte koji se nalaze na njenom području. Zahtjev za upis plutajućeg objekta u knjigu evidencije mora se podnijeti
u roku od 15 dana od dana izvršenoga osnovnog pregleda. GLAVA VII BRODICA 1. Utvrđivanje sposobnosti brodice za plovidbu Članak 143. Brodica je sposobna za plovidbu i određenu namjenu ako je utvrđena njena sposobnost za plovidbu u pogledu njene konstrukcije, plovnih svojstava, porivnih i drugih uređaja i opreme. način utvrđivanja sposobnosti brodice za plovidbu propisuje ministar. Članak 144. Utvrđivanje sposobnosti brodice za plovidbu obavlja se pregledom. Pregled brodice može biti osnovni, redovni i izvanredni. Pregled brodice obavlja kapetanija, a iznimno, kad se radi o rekonstrukciji i prenamjeni postojećih brodica, pregled može izvršiti Registar. Osnovnim pregledom neće se provjeravati konstrukcija, plovna svojstva, porivni uređaji oprema brodice koji ima ispravu o gradnji brodice izdanu od Registra, odnosno za brodicu izgrađenu u stranoj zemlji, ako ima ispravu ovlaštene stručne organizacije iz te zemlje. Članak 145. Isprava o sposobnosti brodice za plovidbu koju izdaje strana država priznaje se uz uvjet uzajamnosti. Ako brodica koja nije evidentirana na području Republike Hrvatske pripada stranom državljaninu koji nema boravište u Republici Hrvatskoj, a brodica nema isprave o sposobnosti za plovidbu, nadležno tijelo zabranit će plovidbu brodice dok se pregledom brodice ne utvrdi njena sposobnost za plovidbu. Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na brodice čije stanje očito ne odgovara važećoj ispravi o njihovoj sposobnosti za plovidbu. Nakon pregleda brodice prema odredbi stavak 2. ovoga članka, brodici se izdaje isprava o sposobnosti za plovidbu. 2. Baždarenja brodice Članak 146. Brodica mora biti baždarena. Baždarenje brodica obavlja se prema tehničkim pravilima Registra. Ako se popravkom ili preinakom brodice mijenja njena tonaža, ta se brodica mora ponovno baždariti. Baždarenje brodice obavlja lučka kapetanija. GLAVA VIII. POSADA BRODA 1. Zajedničke odredbe Članak 147. Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade. Članak 148. Za obavljanje poslova kojima se osigurava plovidba brod mora imati odgovarajući broj članova posade s propisanom stručnom spremom. Članak 149. Član posade broda hrvatske trgovačke mornarice koji obavlja poslove kojima se osigurava plovidba može biti osoba koja ima odgovarajuću životnu dob te koja je stekla odgovarajuće zvanje i koja za obavljanje poslova tog zvanja na brodu ima odgovarajuće ovlaštenje te pripravnik za stjecanje zvanja. Zvanja članova posade brodova hrvatske trgovačke mornarice stječu se položenim odgovarajućim ispitom za određeno zvanje. Osim ovlaštenja za obavljanje poslova odgovarajućeg zvanja iz stavka 2. ovoga članka, članovi posade mogu stjecati i posebna ovlaštenja. Posebna ovlaštenja iz stavka 3. ovoga članka stječu se s položenim odgovarajućim ispitom. Ovlaštenje za obavljanje poslova na brodu može se dati samo osobi koja je tjelesno i duševno sposobna obavljati posao na brodu te nije ovisna o opojnim drogama i alkoholu, što se utvrđuje liječničkim pregledom i kontrolira periodičnim pregledom. Članak 150. Član posade mora obavljati poslove na brodu u skladu sa svojim dužnostima propisanim zakonom i pravilima navigacije na način da ne dovede u opasnost sigurnost prometa ili ošteti brod ili teret na njemu, ugrozi sigurnost putnika na brodu ili ostalih članova posade i okoliš od onečišćenja opasnim kemikalijama i štetnim tvarima (uljem, otpacima tekućih goriva i njihovim smjesama, otpadnim vodama i drugim otpadnim tvarima te radioaktivnim tvarima i njihovim otpacima) s broda. Članak 151. Član posade za obavljanje straže ne smije napustiti mjesto i prostoriju u kojoj se obavlja straža bez odobrenja dežurnog časnika. Časnik straže za trajanja straže ne smije napustiti svoje mjesto na straži bez odobrenja zapovjednika. Članak 152. U predjelima gustog prometa, u uvjetima ograničene vidljivosti i u svima ostalim opasnim plovidbenim situacijama, kad se upotrebljava uređaj za automatsko kormilarenje, treba postojati izravna mogućnost da dežurni časnik i kormilar preuzmu kormilarenje broda. Prebacivanje od automatskog na ručno kormilarenje i obratno treba obaviti osobno dežurni časnik straže na mostu. Članak 153. Kao član posade na brodu može se ukrcati samo osoba koja ima pomorsku knjižicu ili odobrenje za ukrcavanje. Pomorska knjižica jest isprava kojom se dokazuje stručna sprema člana posade zdravstveno stanje, svojstvo u kojemu je član posade ukrcan na brod te trajanje zaposlenja na brodu. Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcavanje jesu osobne isprave koje su izdane. Pomorska knjižica opskrbljena vizom za putovanje u inozemstvo, izdana od nadležne lučke kapetanije, služi i kao putna isprava (putovnica) i ovlašćuje osobu da bude član posade broda koji plovi u inozemstvo, te da putuje u inozemstvo radi ukrcavanja na brod ili da se nakon iskrcavanja s broda u inozemstvu vrati u Republiku Hrvatsku. Članak 154. Ako član posade broda za trajanja odnosno nakon prestanka zaposlenja bude iskrcan s broda izvan njegove luke ukrcavanja, brodar mu je dužan osigurati povratak u luku njegova ukrcavanja, ako to brodar ne učini, povratno putovanje u luku ukrcaja dužno je osigurati diplomatsko, odnosno konzularno predstavništvo Republike Hrvatske na teret brodara broda s kojeg je takav član posade iskrcan. Članak 155. Troškove povratnog putovanja člana posade broda snosi brodar. Brodar ima pravo regresa za napalatu svih troškova povratnoga putovanja od člana posade broda koji se bez odobrenja iskrcao s broda i time svojom krivnjom doveo do prestanka zaposlenja ili koji se iskrcao s broda zbog ozljede ili oboljenja koje je sebi prouzročio namjerno ili grubom nepažnjom. Troškovi povratnog putovanja člana posade broda obuhvaćaju troškove za stan, hranu i prijevoz člana posade od trenutka njegova iskrcavanja s broda do trenutka njegova povratka u luku ukrcavanja, odnosno u mjesto njegova prebivanja. Članak 156. Povratno putovanje smatra se osiguranim i ako je članu posade broda osiguran odgovarajući posao na brodu koji plovi u luku njegova ukrcavanja. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka članu posade pripada naknada za posao koji je obavljao na brodu. Članak 157. Odredbe članka 153., 154., 155. i 156. ovoga Zakona primjenjuju se i na strance koji su članovi posade hrvatskog broda. Članak 158. U inozemnim lukama član posade broda koji je državljanin Republike Hrvatske može se, radi zaštite svojih prava i interesa iz radnog odnosa, obraćati diplomatskim ili konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske. Članak 159. Član posade broda dužan je odmah obavijestiti zapovjednika broda, odnosno dežurnog časnika: 1 ) o svakome izvanrednom događaju koji bi mogao ugroziti sigurnost broda, putnika, drugih osoba ili tereta na brodu te onečistiti okoliš uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima s broda, 2) kad, u plovidbi plovnim putovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske ustanovi da pojedini svjetionici i svjetla te ostala pomagala za navigaciju ne rade, odnosno oznake ili plutače nisu na svome rnjestu U neispravnostima iz stavka 1. točke 2) ovoga članka zupovjednik broda bez odgađanja dužan je obavijestit i nadležnu lučku kapetaniju. U slučaju opasnosti, brodoloma ili druge havarije članovi posade broda dužni su zalagati se za spašavanje broda, putnika, drugih osoba na brodu i tereta te za zaštitu okoliša dok zapovjednik broda ne naredi da se brod napusti. Članak 160. Brodar je dužan članu posade nadoknaditi štetu prouzročenu stvarima namijenjenim za njegovu osobnu upotrebu na brodu koje su mu uništene ili oštećene pri brodolomu ili drugoj havariji broda. Član posade koji je zaposlen kod brodara, u slučaju brodoloma, ima pravo na naknadu za svaki dan stvarnog trajanja nezaposlenosti, u visini plaće koju mu je trebalo isplatiti prema ugovoru, time da ukupni iznos naknade, koja mu se ima isplatiti, ne može premašiti iznos dvomjesečne plaće. U pogledu povratnog putovanja člana posade broda koji je pretrpio brodolom primjenjuju se odredbe članka 154. do 157. ovoga Zakona. Članak 161. Za štetu nastalu zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade broda odgovara brodar ako ne dokaže da je šteta nastala zbog njegove krivnje. Za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu od opasne stvari ili opasne djelatnosti brodar odgovara prema opčim propisima o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Za štetu iz stavka 1. ovoga članka koju član posade broda pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu uslijed nepostojanja uvjeta za siguran rad, brodar odgovara ako ne dokaže da je član posade broda štetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom. Za suđenje u međusobnim sporovima između člana posade broda i brodara, kao i u međusobnim sporovima između zapovjednika broda i brodara stvarno su nadležni trgovački sudovi nadležni za pomorske sporove. 2. Zapovjednik broda Članak 162. Posadom i svim drugim osobama na brodu zapovijeda zapovjednik broda. Zapovjednik broda mora biti državljanin Republike Hrvatske. Zapovjednika broda imenuje i razrješava dužnosti brodara. U slučaju smrti, spriječenosti ili odsutnosti zapovjednika broda zamjenjuje sa svim njegovim ovlaštenjima, po rangu najstariji član posade službe palube koji je državljanin Republike Hrvatske. Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na jahtu stranog vlasnika upisanu u hrvatski upisnik brodova (članak 202. stavak 1. točka 3). Članak 163. Zapovjednik broda odgovoran je za sigurnost broda i red na brodu i, u granicama određenim ovim Zakonom i drugim propisima, vrši javna ovlaštenja na brodu i zastupa brodara Ako je zapovjednik strane jahte upisan u hrvatski upisnik brodova strana fizička osoba ili osoba bez državljanstva, javna ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka vrši najstariji časnik palube ako je državljanin Republike Hrvatske ili ima boravište na području Republike Hrvatske. Članak 164. Zapovjednik broda dužan je brinuti se o opskrbi broda, o brodskoj administraciji, o njegovu održavanju, o održavanju i ispravnom stanju trupa broda, strojeva, uređaja i opreme o sigurnosti brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, slaganju, prijevozu i iskrcavanju tereta, o pravilnom ukrcavanju, smještaju i iskrcavanju putnika i o izvršavanju svih zadataka u vezi s procesom rada. Zapovjednik broda dužan je u propisanim rokovima obavljati vježbe s brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje te uređajima za otkrivanje, sprečavanje i gašenje požara. Zapovjednik broda dužan je za plovidbe biti na brodu. Zapovjednik broda dužan je prije polaska na put provjeriti ispravnost broda i količinu zaliha koja mu omogućuje da obavi određeno putovanje i osigurati da se sve propisane isprave i knjige te članovi posade nalaze na brodu, a pri prijevozu putnika - osobito utvrditi jesu li poduzete sve mjere za sigurnost putnika. Članak 165. Zapovjednik broda, odnosno časnik palube u smjeni koji upravlja vođenjem broda dužan je poduzimati sve mjere potrebne za sigurnost broda i plovidbe. Zapovjednik broda dužan je osobno rukovoditi brodom kad god to zahtijeva sigurnost broda, a osobito kad brod ulazi u luku, kanal ili rijeku ili kad izlazi iz njih te za ograničene vidljivosti. Prisutnost peljara na brodu ne oslobađa zapovjednika broda odgovornosti za upravljanje brodom. Članak 166. Ako nastupe događaji koji brod ili osobe na njemu dovedu u opasnost, zapovjednik broda dužan je poduzeti sve mjere za spašavanje osoba i otklanjanje opasnosti za spašavanje osoba i otklanjanje opasnosti za brod i stvari na brodu te za zaštiti okoliša. Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka potrebno da se žrtvuje brod ili ošteti teret ili druge stvari na brodu, zapovjednik broda dužan je žrtvovati ili oštetiti teret, druge stvari ili brodske uređaje ili opremu koji nisu nužni za plovidbu, ili dijelove broda čije je žrtvovanje ili oštećenje manje štetno za brodara i osobe zainteresirane za teret na brodu. Članak 167. Ako su u slučaju opasnosti za brod sve mjere poduzete za spašavanje broda ostale bez uspjeha, i ako je propast broda neizbježna, zapovjednik broda dužan je prije svega poduzeti mjere potrebne za spašavanje putnika i drugih osoba na brodu, ukloniti brod prije potonuća s plovnog puta na unutrašnjim morskim vodama, ako je to moguće te narediti da se brod napusti. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda dužan je poduzeti i sve mjere potrebne za spašavanje brodskog dnevnika, a ako okolnosti slučaja dopuštaju - i mjere za spašavanje drugih brodskih knjiga, brodskih isprava, pomorskih karata dotičnog putovanja i gotovog novca brodske blagajne. Zapovjednik broda smije napustiti brod tek pošto je, u granicama stvarne mogućnosti, poduzeo sve mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka. Članak 168. Ako se na brodu desi događaj koji ugrožava sigurnost broda ili plovidbe, ili ako se desi izvanredni događaj brodu, putnicima, drugim osobama, teretu ili stvarima na brodu, ili ako se opazi onečišćenje uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima na plovnom putu, zapovjednik broda dužan je opis tog događaja, odnosno bilješku o opaženom onečišćenju na plovnom putu odmah unijeti u brodski dnevnik, a najkasnije u roku od 24 sata. Zapovjednik broda iz stavka 1. ovoga članka dužan je o događaju iz tog stavka, odmah nakon dolaska, a najkasnije za 24 sata, podnijeti izvještaj lučkoj kapetaniji zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika. Ako se dogadaj iz stavka 1. ovoga članka desio za plovidbe, zapovjednik je broda dužan izvještaj o događaju, zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika, podnijeti u roku iz stavka 2. ovoga članka lučkoj kapetaniji u luci u koju brod najprije uplovi odnosno diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske ako se brod nalazi u inozemstvu. Zapovjednik broda iz stavka 1. ovoga članka mora unijeti u brodski dnevnik rođenje i smrt osobe na brodu, naznačujući mjesto ili zemljopisnu poziciju broda i vrijeme rođenja, odnosno smrti te primiti izjavu posljednje volje i to primanje unijeti u brodski dnevnik, navodeći vrijeme kad je posljednju izjavu volje primio. Zapovjednik broda dužan je o činjenici rođenja i smrti te o primanju izjave posljednje volje sastaviti zapisnik na propisani način i dostaviti ga nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci u koju stigne, a u inozemstvu najbližem diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske. Članak 169. Zapovjednik broda dužan je preko radio-telekomunikacija odaslati obavijest o bilo kojoj neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naiđe, a osobito ako opazi promjene na plovnom putu iz članka 159. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona, naiđe na onečišćivanje uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima, opasan led, opasnu oluju ili na bilo koju drugu neposrednu opasnost za plovidbu, ili na tropsku oluju, na temperaturu zraka ispod ledišta praćenu vjetrovirna olujne snage koji uzrokuju veliko nagomilavanje leda na nadgrađima, ili na vjetar snage 10 ili više bofora po Beaufortovoj ljestvici, a za koji nije bilo primljeno upozorenje o oluji. Zapovjednik broda dužan je bilješku o danoj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka unijeti u brodski dnevnik. Članak 170. Ako se brodu dogodi nezgoda ili se otkrije nedostatak koji utječe na: 1) sigurnost broda ili učinkovitost, odnosno potpunost sredstava za spašavanje ili druge opreme, 2) cjelovitost broda ili učinkovitost, odnosno potpunost opreme za zaštitu okoliša od zagađivanja uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tekućim tvarima zapovjednik ili brodar mora što je prije moguće izvijestiti Hrvatski registar brodova koji će pokrenuti postupak utvrđivanja da li je potreban odgovarajući pregled broda. Ako se brod nalazi u luci druge države ugovornice odgovarajuće međunarodne konvencije, zapovjednik ili brodar će također odmah izvijestiti odgovarajuća tijela pomorske uprave države luke u kojoj se nalazi. Zapovjednik ili brodar mora najbržom telekomunikacijskom vezom izvijestiti pomorsku upravu najbliže obalne države o događajima u svezi s ispuštanjem ili mogućim ispuštanjem ulja, štetnih tekućih tvari ili štetnih upakiranih tvari Članak 171. U slučaju neposredne opasnosti od rata, zapovjednik broda dužan je poduzeti sve mjere opreznosti koje se pokažu potrebnima, osobito kako bi sačuvao brod, posadu, putnike, teret i ostalu imovinu te brodske isprave i knjige. Ako nastupi ratno stanje između Republike Hrvatske i druge države, zapovjednik broda dužan je poduzeti potrebne mjere kako bi od neprijatelja sačuvao brod, ljude, teret i ostalu imovinu te brodske isprave i knjige. Ako se brod, u slučaju nastupanja ratnog stanja izmedu drugih država u kojem je Republika Hrvatska neutralna nađe u luci jedne od zaraćenih država ili je na putu za luku zaraćene države, ili mora proći kroz unutrašnje morske vode ili teritorijalno more zaraćene države, zapovjednik je broda dužan zatražiti upute od brodara, a ako to nije moguće od nadležnih hrvatskih tijela. Članak 172. Zapovjednik broda, kao zastupnik brodara, ovlašten je u njegovo ime i za njegov račun u mjestu izvan sjedišta brodara sklapati ugovore o spašavanju i pravne poslove potrebne za izvršenje putovanja i u mjestu izvan sjedišta brodara u kojem nema ovlaštenog predstavnika brodara sklapati ugovore o pomorskim plovidbenim poslovima, osim brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod Zapovjednik broda ovlašten je kao zastupnik brodara pokretati pred stranim sudskim i upravnim tijelima postupak radi zaštite brodarovih prava i interesa u poslovima iz stavka 1. ovoga članka i u tom postupku poduzimati procesne radnje Ako brodar ograniči ovlaštenje zapovjednika, to ograničenje nema pravni učinak prema trećim osobama koje za nj nisu znale niti su prema okolnostima mogle znati. Članak 173. Zapovjednik broda ovlašten je i dužan svim osobama na brodu izdavati naredbe kojima se osigurava brod i njegova plovidba i održavanje reda na brodu te nadzirati izvršenje izdanih naredaba. Radi održavanja reda i sigurnosti na brodu zapovjednik broda može držati na brodu potrebno vatreno oružje, dok članovi posade broda ne smiju na brodu imati oružje. Članak 174. Zapovjednik broda ima pravo za plovidbe ograničiti slobodu kretanja na brodu svakoj osobi koja teže ugrozi sigurnost broda, članova posade, putnika i drugih osoba, stvari na brodu i okoliš onečišćenjem uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima. Sloboda kretanja može se ograničiti samo ako je to nužno radi sigurnosti putnika i drugih osoba i stvari na brodu ili radi zaštite broda, ili zaštite okoliša, i može za stranog državljanina ili osobu bez državljanstva trajati najdulje do dolaska broda u prvu luku u koju brod uplovi, a za državljanina Republike Hrvatske - najkasnije do dolaska broda u prvu hrvatsku luku. Mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem. Članak 175. Zapovjednik broda ima pravo člana posade broda koji narušava sigurnost plovidbe udaljiti s posla, a prema potrebi, iskrcati ga s broda i vratiti u zemlju (članak 154.). Članak 176. Zapovjednik broda ima pravo, u slučaju nužde i dok ona traje, smanjiti svim osobama na brodu obrok hrane i vode radi racionalnog korištenja postojećih zaliha hrane i vode na brodu. Mjere iz stavka 1. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem. Članak 177. Ako za putovanja član posade broda, putnik ili druga osoba na brodu izvrše krivično djelo, zapovjednik broda dužan je poduzeti, prema okolnostima, mjere potrebne da se spriječi ili ublaži nastupanje štetnih posljedica tog djela i da se izvršitelj pozove na odgovornost. Ako postoji opasnost da izvršitelj djelo ponovi ili da pobjegne, zapovjednik broda naredit će da se izvršitelju krivičnog djela ograniči sloboda kretanja na brodu ili da se liši slobode; ispitivanjem izvršitelja, svjedoka, očevidaca i oštećenika utvrde sve okolnosti pod kojima je djelo izvršeno i posljedice koje su nastupile; o svakom saslušanju sastavi zapisnik; kao dokazi uzmu na čuvanje predmeti na kojima ili kojima je krivično djelo izvršeno, odnosno na kojima su tragovi izvršenog djela vidljivi te da se poduzmu druge mjere radi utvrđivanja okolnosti pod kojima je krivično djelo izvršeno. Ako se brod nalazi u inozemstvu, zapovjednik broda dužan je o izvršenom krivičnom djelu podnijeti izvještaj diplomatskom ili konzularnom predstvništvu Republike Hrvatske u državi u čiju luku brod uplovi. Zapovjednik broda dužan je s izvršiteljem krivičnog djela postupiti prema uputama diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Hrvatske. Nakon dolaska u hrvatsku luku u koju brod najprije uplovi, zapovjednik broda dužan je izvršitelja krivičnog djela predati tijelu unutarnjih poslova u toj luci s pismenim izvješćem o izvršenom krivičnom djelu i zapisnicima i predmetima iz stavka 2. ovoga članka. Mjere iz stavka 2. i 4. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem. Članak 178. Ako bilo koji član posade broda samovoljno napusti brod u luci, zapovjednik broda dužan je to napuštanje broda prijaviti lučkoj kapetaniji. Zapovjednik broda dužan je sastaviti zapisnik i utvrditi koje su stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod ostale na brodu. Zapisnik se sastavlja u prisutnosti dvojice svjedoka, a potpisuju ga zapovjednik broda i svjedoci. Bilješku o samovoljnom napuštanju broda i o stvarima člana posade koje su ostale na brodu i njihovoj predaji nadležnom hrvatskom tijelu zapovjednik broda dužan je unijeti u brodski dnevnik. Tijelo koje u luci primi osobne stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod predat će ih njegovoj užoj obitelji ili roditeljima, a ako njih nema osobi koju odredi nadležno tijelo starateljstva. Članak 179. Smatra se da je član posade samovoljno napustio brod ako se nije vratio na brod do odlaska broda iz luke. Ako je član posade bio spriječen da se vrati na brod do odlaska broda iz luke, smatra se da je samovoljno napustio brod ako se u roku od tri dana, od dana kad je smetnja bila otklonjena, nije prijavio tijelu iz članka 178. stavka 1. ovoga Zakona. GLAVA IX. INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 180. Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovog dijela Zakona obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija. Poslovi iz nadležnosti inspektora sigurnosti plovidbe jesu: nautički, brodostrojarski, hidrograđevinski, poslovi radio-službe i poslovi zaštite mora od onečišćenja s brodova. Poslove inspekcija sigurnosti plovidbe mogu obavljati i lučki djelatnici Ministarstva i kapetanije u okviru posebnog ovlaštnja izdatog od ministra. Članak 181. Inspekcijski poslovi koji se odnose na obavljanje nadzora nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakona o sigurnosli plovidbe obuhvaćaju osobito obavljanje inspekcijskog nadzora nad 1) stranim brodovima u hrvatskim lukama u pogledu zaštite osoba na brodu i zaštite okoliša, 2) hrvatskim brodovirna i brodicama u pogledu njihove sposobnosti za plovidbu, 3) provođenjem međunarodnog režima luka u skladu s međunarodnirn obvezama Republike Hrvatske i nad stanjem svih luka u pogledu operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, uređaja, postrojenja i drugih objekata namijenjenih za sidrenje, zaštitu brodova kao i za ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari, 4) održavanjem i obilježavanjem plovnih putova u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama i objekata za sigurnost plovidbe na tim plovnim putovima, 5) obavljanjem radio-službe koja služi sigurnosti plovidbe i zaštiti ljudskog života na moru te njenim uređajima i opremom kao i održavanjem sredstava i radom tih službi, 6) izgradnjom objekata koji se grade u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama ili na njihovim obalama u pogledu njihovog utjecaja na sigurnost plovidbe, 7) prijevozom osoba i stvari u pogledu zaštite ljudskih života i imovine, 8) zaštitom mora od onečišćenja s plovnih objekata, 9) obavljanjem meteorološke službe na brodovima koja služi sigurnosti plovidbe. Odredba stavka 1. točke 3) ovoga članka ne odnosi se na vojne luke. Članak 182. U obavljanju inspekcijskog nadzora nad stranim brodom prema odredbi članka 181. stavka 1. točke 1) ovoga Zakona provjerava se ima li brod važeće svjedodžbe u skladu s odredbama: 1) Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru, 2) Međunarodne konvencije o teretnim linijama, 3) Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja mora s brodova, 4) Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanju svjedodžbi i obavljanju straže pomoraca. Ako državu čiju zastavu brod vije ne obvezuju konvencije navedene u prethodnom stavku ovoga članka, inspektor ispituje da li brod u pogledu konstrukcije, opreme, posade, vrste, količine i smještaja tereta, broja putnika te sveukupnog opterećenja, može sigurno obaviti namjeravano putovanje. Pri ispitivanju sigurnosti plovidbe broda iz prethodnog stavka ovoga članka uzima se u obzir prvenstveno, ali ne isključivo, sadržaj konvencija navedenih u stavku 1. ovoga članka. Ako strani brod ima važeće isprave iz stavka 1. ovoga članka, inspekcijski nadzor ograničava se na provjeru: 1 ) odgovara li položaj teretne linije, odnosno slobodnog boka podacima iz tih isprava, 2) je li brod ukrcan u skladu s dobivenom teretnom linijom, odnosno linijom slobodnog boka i je li teret pravilno raspoređen prema uvjetima navedenima u tim ispravama. Osim provjere isprava iz stavka 1 ovoga članka provjerava se ima li strani brod koji ukrcava ili iskrcava teret važeću ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskih uređaja za ukrcavanje ili iskrcavanje tereta te je li stanje tih uređaja u skladu s podacima iz te isprave. Članak 183. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod nema važeće isprave iz članka 182. slavka 1 ovoga Zakona, ili da položaj teretne linije, odnosno slobodnog boka ne odgovara podacima iz tih isprava, ili da brod nije krcan u skladu s dobivenom teretnom linijom, odnosno linijom slobodnog boka, ili da teret nije pravilno raspoređen, zabranit će se brodu da isplovi iz luke sve dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod zbog nedostataka onečišćuje okoliš uljem opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima, ili da su mu tankovi otpadnih voda puni, ili uređaji neispravni, zabranit će mu se da isplovi iz luke dok se ti nedostaci na njemu ne otklone. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 182. stavka 5. ovoga Zakona utvrdi da strani brod nema važeću ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta, ili ako se utvrdi da stanje tih uređaja nije u skladu s podacima iz te isprave, zabranit će se ukrcavanje i iskrcavanje tereta uređajima broda. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama izvijestit će se putem diplomatskih, odnosno konzularnih tijela nadležno tijelo čiju zastavu brod vije i Međunarodna pomorska organizacija. Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka analogno se primjenjuju i na brodove čije države odnosne konvencije ne obvezuju. Članak 184. Ako se iz opravdanih razloga posumnja da stanje stranog broda bitno ne odgovara podacima navedenima u ispravama iz članka 182. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, ili da je strani brod ukrcao veći broj putnika od dopuštenog, ili da nema minimalan broj stručno osposobljenih članova posade, i da očito brod u takvu stanju, odnosno s tolikim brojem putnika ili takvim stanjem posade ne bi bio sposoban nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu, zabranit će mu se da isplovi iz luke dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na njemu. Članak 185. U obavljanju inspekcijskog nadzora nad sposobnošću brodova za plovidbu prema odredbi članka 181. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona provjerava se: 1) ima li brod važeće propisane brodske isprave i knjige, 2) jesu li na brodu od dana izdavanja, odnosno potvrđivanja brodskih isprava izdanih na temelju tehničkog nadzora broda nastale takve bitne promjene zbog kojih je očito da brod u takvu stanju nije sposoban ploviti bez opasnosti za osobe, teret na njemu i okoliš, 3) udovoljava li brod uvjetima određenima u članku 110. točki 2), 3) i 4) ovoga Zakona, 4) je li na bokovima broda obilježena propisana oznaka teretne linije, odnosno linija slobodnog boka, 5) uvježbanost posade u rukovanju brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprečavanje i gašenje požara. Inspekcijski nadzor obuhvaća i provjeru ima li brod važeći registar teretnog uređaja te odgovara li stanje uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta podacima iz registra teretnog uređaja. Članak 186. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 185. stavka 1. ovoga Zakona utvrde nedostaci broda u pogledu njegove sposobnosli za plovidbu, naredit će se zapovjedniku broda da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.Ako se utvrđeni nedostaci ne otklone u određenom roku, ili ako su utvrđeni nedostaci takve naravi da ugrožavaju sigurnost broda, osoba i tereta na njemu te okoliša, ili ako su mu tankovi otpadnih voda puni zabranit će se brodu daljnja plovidba dok se navedeni nedostaci ne otklone i oduzet će mu se isprava o sposobnosti za plovidbu. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da prema odredbi članka 185. stavka 2. ovoga Zakona brod nema važeći registar teretnog uređaja ili ako stanje tih uređaja nije u skladu s registrom teretnog uređaja, zabranit će mu se da obavlja ukrcavanje, iskrcavanje ili prekrcavanje tereta vlastitim uređajima za obavljanje tih radnji. Članak 187. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 181. stavka 1. točke 3) ovoga Zakona utvrdi da se u lukama otvorenima za međunarodni promet ne provodi režim koji je u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske ili da je stanje luka takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovnih objekata, naredit će se trgovačkom društvu ili tijelu koje iskorištava luku da radi otklanjanja utvrđenih nedostataka, u određenom roku, poduzme odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove. Ako mjere i radovi naredeni prema stavku 1. ovoga članka ne budu izvršeni u određenom roku, inspektor sigurnosti plovidbe može: 1 ) zabraniti pristajanje plovnih objekata određene veličine uz dio operativne ili druge obale za koji je utvrđen nedostatak dok ne bude omogućeno sigurno pristajanje takvih plovnih objekata, 2) zabraniti upotrebu operativne ili druge obale ili njenog dijela, kao i sidrišta koje neposredno ugrožava sigurnost plovnih objekata, osoba i stvari prigodom ukrcavanja, iskrcavanja ili prekrcavanja, ili ako prijeti opasnost da se zbog neispravnog uređaja onečisti okoliš. 3) zabraniti promet u luci i sidrištu sve dok je sigurnost plovidbe neposredno ugrožena zbog neodržavanja lučkih objekata u ispravnom stanju ili potrebnih dubina. Članak 188. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 181. stavka 1. točke 4) ovoga Zakona utvrdi da je stanje plovnog puta ili objekta za sigurnost plovidbe na plovnom putu takvo da ugrožava sigurnost plovidbe, naredit će se: 1) trgovačkom društvu koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnih putova da privremeno obilježi smetnje na plovnom putu, odnosno da je ukloni i da postavi ili aktivira signalne oznake i svjetla ako su uklonjena ili neispravna, 2) privremena zabrana plovidbe ako na plovnom putu nisu poduzele mjere za sigurnu plovidbu. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde i drugi nedostaci na plovnom putu koji mogu ugrozili sigurnost plovidbe nalazi o tome s prijedlozima mjera dostavit će se Ministarstvu i trgovačkom društvu koje se brine o održavanju i obilježavariju plovnih putova radi poduzimanja odgovarajućih mjera. Članak 189. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 181.stavka 1. točka 5. ovoga Zakona utvrdi da održavanje radio-postaja i obavljanje radio-službe nije u skladu s propisima, naredit će se da se utvrdeni nedostaci otklone u određenom roku, odnosno da se zabrani rad radio-postaje. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde takvi nedostaci koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, izvještaj o utvrđenim nedostacima s prijedlozima za njihovo otklanjanje dostavit će se Ministarstvu. Članak 190. Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da se izgradnja objekata koji se grade na unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru, odnosno na njihovim obalama izvodi na način koji ugrožava sigurnost plovidbe, naredit će izvoditelju radova privremenu obustavu daljnjih radova, a po potrebi uklanjanje materijala koji ugrožava sigurnost plovidbe. Pod objektima koji ugrožavaju sigurnost plovidbe smatraju se i objekti za čiju izgradnju nije izdana suglasnost lučke kapetanije Članak 191. Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da član posade nema ovlaštenja za obavljanje određenih poslova ili nema valjane isprave o ukrcaju, naredit će da se u određenom roku otkloni utvrđeni nedostatak. Ako član posade iz stavka 1. ovoga članka ne otkloni utvrđeni nedostatak, inspektor sigurnosti plovidbe naredit će zapovjedniku broda da iskrca tog člana posade. Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je član posade, peljar ili voditelj brodice u tolikoj mjeri umoran, bolestan ili u takvom psihofizičkom stanju da je nesposoban za obavljanje poslova u vezi sa sigurnošću plovidbe, naredit će zapovjedniku da ga smijeni s dužnosti. Članak 192. Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je brod ukrcao veći broj osoba ili veću količinu tereta nego što je dozvoljeno, ili da je teret smješten tako da ugrožava sigurnost broda ili osoba na njemu, naredit će da se iskrcaju prekobrojne osobe, odnosno da se iskrca količina tereta iznad dozvoljene granice, odnosno da se teret smjesti na propisani način. Ako zapovjednik broda ne izvrši naređenja iz stavka 1. ovoga članka, inspektor sigurnosti plovidbe zabranit će brodu isplovljenje, odnosno zabranit će njegovu daljnju plovidbu. DIO PETI DRŽAVNA PRIPADNOST, IDENTIFIKACIJA, UPIS I BRISANJE BRODA GLAVA I DRŽAVNA PRIPADNOST BRODA I IDENTIFIKACIJA BRODA Članak 193. Hrvatsku državnu pripadnost stječe brod upisom u odgovarajući upisnik brodova, odnosno izdavanjem privremenoga plovidbenog lista. Članak 194. Brod koji je stekao hrvatsku državnu pripadnost ima pravo i dužnost viti zastavu Republike Hrvatske. Pravo i dužnost viti zastavu iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na brod bez posade Brodice upisane u evidenciju (očevidnik) brodica na području Republike Hrvatske dužne su izvan granica unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske viti zastavku Republike Hrvatske. Članak 195. Zastava Republike Hrvatske jest znak hrvatske državne pripadnosti broda. Članak 196. Zastava Republike Hrvatske na brodu ima oblik zastave Republike Hrvatske s tim da je odnos njezine širine prema duljini 1 : 1,5 Članak 197. Brod koji je upisan u hrvatski upisnik brodova, osim tehničkog plovnog objekta i plutajućeg objekta te broda kojem je izdan privremeni plovidbeni list, mora imati ime. Tehnički plovni objekt i plutajući objekt, upisani u hrvatski upisnik brodova ili kojima je izdan privremeni plovidbeni list, moraju imati oznaku, a pored oznake mogu imati i ime. Dva broda ne mogu imati isto ime, a dva tehnička plovna objekta i dva plutajuća objekta i dvije brodice istu oznaku. Rješenja o određivanju imena i oznaka brodova te pozivnih znakova brodova donosi Ministarstvo. Članak 198. Brod mora nositi ime luke upisa. Luka upisa jest luka na čijem je području sjedište lučke kapetanije Ministarstva (u daljnjem tekstu: lučka kapetanija) koja vodi upisnik u koji je brod upisan. Članak 199. Brod i brodica koji imaju radio-uređaj moraju imati pozivni znak prema propisima o međunarodnom radio-saobračaju. Članak 200. Hrvatsku državnu pripadnost stječe brodica upisom u odgovarajući očevidnik brodica.
NOVI POMORSKI ZAKONIK POSLOVNI WEB KATALOG PRETRAŽIVANJE
|
|||||||||||||||
