IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 27. 12. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

GLAVA II.

UPIS I BRISANJE BRODOVA

Članak 201.

U upisnik brodova mora se upisati brod koji je u cjelini u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba državljana Republike Hrvatske s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Članak 202.

U upisnik brodova može biti upisan:

1) brod koji je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ili osobe bez državljanstva ili državljanina Republike Hrvatske s prebivalištem u inozemstvu ako je brodar tog broda hrvatska fizička ili pravna osoba s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj, uz uvjet da se sa zahtjevom hrvatskog brodara za upis tog broda u upisnik brodova suglasi njegov vlasnik,

2) brod koji je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe uz uvjet da Republika Hrvatska obavlja nadzor nad upravnim, gospodarskim i tehničkim pitanjima nad brodom i ako taj upis dopusti Ministarstvo,

3) jahta koja je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe, ili osobe bez državljanstva ili državljanina Republike Hrvatske koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ako jahta pretežno boravi u moru Republike Hrvatske.

Rješenje kojim se odbija upis broda iz stavka 1. točke 2) ovoga članka ne mora sadržavati razloge iz kojih je upis odbijen.

Članak 203.

U upisnik brodova u gradnji može se, na zahtjev vlasnika broda, upisati brod koji se gradi u hrvatskom brodogradilištu.

Članak 204

Ako postoje uvjeti iz članka 201. i 202. stavak 1. točka 3) ovoga Zakona, vlasnik brodice može zatražiti da se brodica upiše u upisnik brodova bez obzira da li udovoljava kriterijima po članku 5. stavku 1. točka 2) ovoga Zakona i tada se na njega u pogledu stvarnih prava primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na brodove.

U slučaju upisa brodice u upisnik brodova prema članku 202. stavku 1. točki 3.) ovoga Zakona, vlasnik brodice dužan je ovlastiti hrvatsku pravnu ili fizičku osobu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj da ga za odsutnosti iz Republike Hrvatske zastupa pred nadležnim hrvatskim tijelima.

Članak 205.

Ne može se upisati u hrvatski upisnik brodova brod koji je upisan u inozemni upisnik brodova.

Članak 206.

Brod se briše iz upisnika brodova:

1) ako je propao ili se pretpostavlja da je propao,

2) ako više ne udovoljava uvjetima iz članka 201. i 202. ovoga Zakona,

3) ako se trajno povuče iz plovidbe,

4) ako se upiše u drugi hrvatski upisnik brodova

Pretpostavlja se da je brod propao ako su od primitka posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom slučaju pretpostavlja se da je brod propao onog dana kad su primljene posljednje raspoložive vijesti o njemu.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brisanje broda u gradnji iz upisnika brodova u gradnji.

Članak 207.

Brisanje broda iz hrvatskog upisnika brodova ne može se obaviti ako se tome protivi vjerovnik koji ima tražbinu za koju postoji privilegij na brodu.

Ako je osnovana hipoteka na brodu, za brisanje broda iz upisnika brodova potreban je pristanak hipotekarnih vjerovnika.

U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka nadležna lučka kapetanija može dopustiti brisanje broda iz upisnika brodova i bez pristanka hipotekarnog vjerovnika, odnosno unatoč protivljenju vjerovnika za čije tražbine postoji pomorski privilegij ako u sud bude položena svota u novcu u visini tražbina spomenutih vjerovnika, odnosno ako bude dano osiguranje za koje sud, nakon što sasluša vjerovnike, nađe da je dostatno.

Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na brodove u gradnji.

Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na brisanje iz upisnika brodova broda iz članka 206. stavka 1. točke 1) i 4) ovoga Zakona.

Članak 208.

Odredbe članka 207. ovoga Zakona ne primjenjuju se na prijenos prava vlasništva broda napuštanjem u korist osiguratelja.

Članak 209.

Upisnici brodova jesu javne knjige.

Svatko ima pravo razmatrati i prepisivati glavnu knjigu upisnika, zbirku isprava, imenik vlasnika brodova i imenik brodova.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova dužna je, uz naplatu određene naknade, osobi koja to zahtijeva, izdati potvrdu o stanju upisa u upisniku brodova ili upisniku brodova u gradnji te prijepis isprava koje se čuvaju u zbirci isprava, ako upisi u upisnik upućuju na te isprave.

Potvrde i prijepisi isprava iz stavka 3. ovoga članka imaju dokaznu snagu javnih isprava.

Tko se u pravnom prometu, postupajući savjesno, pouzda u podatke upisane u upisnik brodova, ne snosi pravne posljedice koje iz toga proisteknu.

Članak 210.

Za pomorske brodove postoje ovi upisnici brodova:

- upisnik trgovačkih brodova,

- upisnik ribarskih brodova,

- upisnik javnih brodova.

Za brodove u gradnji postoji upisnik brodova u gradnji.

Članak 211.

Upisnici brodova (u daljnjem tekstu: upisnici brodova), upisnici brodova u gradnji (u daljnjem tekstu: upisnici brodova u gradnji) sastoje se od glavne knjige i zbine isprava.

Članak 212.

Glavna kniiga upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji sastoji se od uložaka.

Uložak ima list A, list B i list C.

Iznimno, uložak glavne knjige upisnika javnih brodova imaju samo list A i list B.

Svaki brod upisuje se u poseban uložak.

Članak 213.

U list A glavne knjige uloška upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji upisuju se podaci o identitetu broda, odnosno broda u gradnji i njihove osnovne tehničke značajke.

Članak 214.

U list B uloška glavne knjige upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji upisuje se tvrtka, odosno naziv i sjedište pravne osobe, odnosno ime i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik broda i osobna ograničenja vlasnika u vezi sa slobodnim raspolaganjem brodom ili brodom u gradnji.

U list B iz stavka 1. ovoga članka upisuju se i tvrtka, odnosno naziv i sjedište brodara ako je brod u potpunom ili djelomičnom vlasništvu strane pravne ili fizičke osobe, a upis je obavljen na temelju članka 202. stavka 1. točke 1.) ovoga Zakona. U ostalim slučajevima ti se podaci o brodaru mogu upisati radi evidentiranja postojanja brodara broda koji nije vlasnik broda.

U list B upisnika brodova u gradnji mogu se, radi evidentiranja, upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište brodara i naručitelja.

Članak 215.

U list C uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju se stvarna prava kojima je brod ili dio broda opterećen te prava stečena na tim pravima, zakup broda, brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, pravo preče kupnje te druga ograničenja raspolaganja brodom kojima je podvrgnut vlasnik opterećenog broda, zabrane opterećivanja i otuđivanja te sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.

U list C uloška glavne knjige upisnika brodova u gradnji upisuju se za brod u gradnji podaci iz stavka 1. ovoga članka

GLAVA III

UPIS I BRISANJE BRODICA

Članak 216.

Brodica se upisuje u evidenciju brodica (očevidnik) koju vodi lučka kapetanija, odnosno lučka ispostava na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište fizičke ili pravne osobe vlasnika brodice.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka brodica se može upisati u očevidnik brodica lučke kapetanije, odnosno lučke ispostave na čijem se području brodica stalno ili pretežno zadržava ili plovi.

Članak 217.

U očevidnik brodica upisuje se brodica koja je u cjelini u vlasništvu fizičke ili pravne osobe s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj.

U očevidnik brodica može se upisati brodica koja je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe, osobe bez državljanstva ili državljanina Republike Hrvatske koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ako brodica pretežno boravi u moru Republike Hrvatske.

Članak 218.

U očevidnik brodica ne može se upisati brodica koja je upisana u upisnik brodica strane države.

Članak 219.

Očevidnik brodica je javna knjiga, a izvod iz očevidnika brodica ima dokaznu snagu javne isprave.

Članak 220.

Brodica upisana u očevidnik brodica mora imati oznaku, a može imati i ime.

Članak 221.

Brodica se briše iz očevidnika brodica:

1) ako propadne ili se pretpostavlja da je propala ili bude uništena,

2) ako više ne udovoljava uvjetima iz članka 216. ovoga Zakona,

3) ako se trajno povuče iz plovidbe,

4) ako postane pripadnost broda ili drugog plovnog objekta ili se preinakom skrati na manje od tri metra,

5) ako se upiše u drugi hrvatski očevidnik brodica

Smatra se da je brodica propala ako je od primitka posljednje vijesti o brodici proteklo 3 mjeseca. U tom slučaju smatra se da je brodica propala sljedećeg dana nakon dobivene posljednje vijesti o njoj.

Vlasnik brodice dužan je u roku od 15 dana od dana nastanka okolnosti navedene u stavku 1. ovoga članka podnijeti zahtjev lučkoj kapetaniji za brisanje brodice iz očevidnika brodica.

Članak 222.

Odredbe ove glave Zakona ne odnose se na

1) brodice koje su pripadnost broda ili drugog plovnog objekta,

2) sportske veslačke brodice,

3) brodice kraće od tri metra

Odredba stavka 1. točke 3.) ovoga članka ne odnosi se na brodice posebne konstrukcije i porivnog uređaja koji joj omogućuje da klizi po vodi (gliser i sl.) kao i na brodice kojimu se obavlja gospodarska djelatnost.

DIO ŠESTI

STVARNA PRAVA

GLAVA I.

PRAVO VLASNIŠTVA

Članak 223.

Brod i brod u gradnji jesu pokretne stvari.

Članak 224.

Na brodu, brodu u gradnji mogu postojati stvarna prava, a napose pravo vlasništva, pomorska hipoteka i pomorski privilegiji.

Brod, brod u gradnji i jahta mogu biti u suvlasništvu. Ako između suvlasnika nije drugačije ugovoreno, suvlasništvo se dijeli na jednake idealne dijelove.

Na sva stvarna prava u pogledu broda koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju opći propisi o stvarnim pravima.

Članak 225.

Na stjecanje, prijenos, ograničenje i prestanak prava iz članka 224. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 226. do 233. i 206., 207. i 208. ovoga Zakona.

Članak 226.

Brod, brod u gradnji i jahta koji imaju hrvatsku državnu pripadnost mogu biti u vlasništvu domaće ili strane fizičke ili pravne osobe.

Brod i jahta koji su u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe mogu imati hrvatsku državnu pripadnost, uz uvjete određene u članku 202. ovoga Zakona.

Članak 227.

Pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća stvari koje su u brod u gradnji ugrađene.

Ako u upisnik broda u gradnji nije što drugo upisano, pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća i stvari koje se nalaze u brodogradilištu, a nisu ugrađene u brod u gradnji, ako su prema svojoj izradi određene isključivo za ugrađivanje u određeni brod ili za njegov pripadak, ili ako su na vidljiv način obilježene ili izdvojene za ugrađivanje u brod.

Članak 228.

Kad se pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu stječu na temelju pravnog posla, za valjanost pravnog posla potreban je pisani oblik.

Pravni posao koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.

Članak 229.

Pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu mogu se steći, prenijeti, ograničiti i ukinuti jedino upisom u upisnik brodova.

Za postanak pomorskog privilegija i pravne učinke koji iz tog prava slijede prema trećim osobama nije potreban upis u upisnik brodova.

Pravni učinak upisa prava iz stavka 1. uvoga članka u odnosu prema drugim upisima ovisi o redu prvenstva koji taj upis ima prema članku 280. ovoga Zakona

Članak 230.

Odredbe članka 228. stavka 1. ovoga Zakona ne odnose se na sljedeće slučajeve:

1) prijelaz prava vlastništva broda na osiguratelja prihvaćanjem izjave osiguranika o napuštanju broda ili isplatom naknade iz osiguranja prema članku 722. stavku 3. ovoga Zakona,

2) stjecanjem prava iz članka 228. ovoga Zakonu nasljeđivanjem, dosjelošću i javnom sudskom prodajom.

3) stjecanje i prestanak prava iz članka 228. ovoga Zakona na potonulim brodovima, ako su ta prava stečena, odnosno prestala zbog propusta da se brod izvadi u vrijeme određeno u članku 807. stavka 2. ovoga Zakona,

4) proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.

Članak 231.

Odredbe članka 228., 229. i 230. ovoga Zakona primjenjuju se i na brodove u gradnji koji se grade u hrvatskim brodogradilištima od trenutka njihova upisa u upisnik brodova u gradnji kao i na brodice koje su, na zahtjev njihovih vlasnika, upisane u upisnik brodova.

Članak 232.

Pripadak broda jesu sve stvari koje po svojoj namjeni trajno služe njegovoj upotrebi i kad su privremeno od njega odvojene.

Pripadak jesu i one stvari koje su upisane u brodski inventar.

Članak 233.

Prijenos ili otuđenje broda obuhvaća i pripadak broda.

Prijenos ili otuđenje broda ne obuhvaća one stvari pripatka u pogledu kojih je, uz pristanak vlasnika broda, upisano zabilježbom u upisnik brodova da pripadaju drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi.

GLAVA II.

ZALOŽNA PRAVA

1. Hipoteka na brodu

Članak 234.

Hipoteka na brodu jest pravo prema kojem je vjerovnik ovlašten namiriti se iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom prodajom.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada se iz vršenje hipoteke na brodu provodi u inozemstvu uz primjenu postupovnih odredaba stranog prava koje ne poznaje sudsku prodaju, vjerovnik je ovlašten namiriti se iz prodajne cijene broda ostvarene nadmetanjem na javnoj dražbi.

Ugovor o hipoteci na brodu može sadržati i ovlaštenje vjerovnika da, ako dug ne bude isplaćen, namiri svoju dospjelu nepodmirenu tražbinu iskorištavanjern broda.

Hipoteka na brodu ne prestaje promjenom vlasnika broda osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 235.

Hipoteka na brodu može nastati ugovorom (ugovorna hipoteka) ili presudom suda (sudska hipoteka).

Članak 236.

Na hipoteci na brodu može se, na temelju ugovora, osnovati podhipoteka u korist treće osobe uz uvjete iz članka 234. ovoga Zakona.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, hipotekarni dužnik mora namiriti svoj dug hipotekarnom vjerovniku samo uz pristanak podhipotekarnog vjerovnika ili ako dužnu svotu položi u sud. Ako hipotekarski dužnik tako ne postupi, hipoteka na brodu ostaje na snazi za tražbine podhipotekarnog vjerovnika.

Hipotekarni vjerovnik može sklopiti ugovor iz članka 234. stavak 3. ovoga Zakona nakon zaključenja ugovora o hipoteci na brodu samo uz pismeno odobrenje podhipotekarnog vjerovnika.

Ugovor zaključen protivno odredbi stavka 3. ovoga članka je ništavan.

Članak 237.

Hipoteka na brod prostire se i na pripadak broda osim u slučaju kad je u upisniku broda zabilježeno da je pripadak u smislu članka 233. stavak 2. ovoga Zakona u vlasništvu druge fizičke ili pravne osobe.

Članak 238.

Hipoteka na brod prostire se i na ove uzgrednosti broda:

1 ) tražbine po osnovi naknade štete za još nepopravljena materijalna oštećenja koja je brod pretrpio,

2) tražbine po osnovi zajedničke havarije, ako se ona odnose na još nepopravljena materijalna oštećenja broda.

Članak 239.

Hipoteka na brod ne prostire se na vozarinu, prevozninu, tegljarinu i zakupninu ni na nagrade za obavljeno spašavanje na moru, ako nije drugačije ugovoreno.

Hipoteka na brod ne prostire se na iskorištavanje i upotrebu broda ako drugačije nije ugovoreno.

Članak 240.

Hipoteka na brod prostire se i na naknadu iz osiguranja broda koja pripada vlasniku broda ako nije drugačije ugovoreno.

Hipoteka na naknadu iz osiguranja prestaje ako osiguratelj isplati naknadu prije nego što ga hipotekarni vjerovnik obavijesti o postojanju hipoteke na brodu.

Ako je osiguratelj bio obaviješten o hipoteci na naknadu iz osiguranja, ne smije je isplatiti osiguraniku bez pristanka hipotekarnog vjerovnika.

Članak 241.

Hipoteka u korist glavnice postoji i za troškove upisa hipoteke, parničnog i ovršnog postupka.

Trogodišnji zaostaci kamata koji vjerovniku pripadaju na temelju ugovora ili zakona imaju podjednako prvenstvo kao i glavnica.

Članak 242.

Kad brod pretrpi takva oštećenja ili je njegovo stanje takvo da hipoteka ne daje dostatnu sigurnost za namirenje tražbine, hipotekarni vjerovnik može zahtijevati isplatu tražbina i prije dospjelosti ako mu dužnik za razliku nastalu tim smanjenjem sigurnosti ne ponudi osiguranje na drugi način.

Članak 243.

Brod opterećen hipotekom može biti trajno povučen iz plovidbe samo uz prethodni pristanak hipotekarnih vjerovnika.

Ako nema pristanka hipotekarnog vjerovnika prema odredbi stavka 1. ovoga članka, hipotekarni dužnik ima pravo zahtijevati od suda da se brod proda nadmetanjem na javnoj dražbi.

Članak 244.

Odredbe ovoga Zakona o hipoteci na brodu primjerajuju se i na hipoteku na brod u gradnji koji je upisan u upisnik brodova u gradnji.

Članak 245.

Hipoteka na brod prestaje:

1 ) brisanjem hipoteke,

2) prodajom broda u ovršnom ili stečajnom postupku, 3) proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.

Ako u slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka brod bude oslobođen, hipoteka se ponovno uspostavlja.

Članak 246.

Prava i njihov red prvenstva stečena upisom hipoteke ne prestaju brisanjem broda iz upisnika brodova iz razloga što je brod propao ili se pretpostavlja da je brod propao, ili je trajno povučen iz plovidbe (članak 206. stavak 1. točke 1.) i 3.)

Članak 247.

Hipoteka na brod može se za jednu istu tražbinu upisati nepodijeljeno na dva ili više brodova ili brodova u gradnji ili na dvije ili više hipotekarnih tražbina (zajednička hipoteka).

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik je ovlašten tražiti namirenje cijele tražbine iz svakog pojedinog broda na kojem postoji hipoteka.

Članak 248.

Hipoteka na brodu može biti upisana u domaćoj ili stranoj valuti. Hipotekarni vjerovnik ima pravo slobodno raspolagati sredstvima u onoj valuti koja se ostvari sudskom prodajom broda, odnosno nadmetanjem na javnoj dražbi u smislu članka 234. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 249.

Hipoteka upisana u strani upisnik na brodu koji stekne hrvatsku državnu pripadnost, koja je navedena u ispravi o brisanju broda iz stranog upisnika, može se upisati u hrvatski upisnik brodova kao predbilježba hipoteke na brod, s time da će se tom pravu priznati red prvenstva prema trenutku koji je bio mjerodavan za utvrđivanje njegova reda prvenstva u stranom upisniku.

Hipotekarni vjerovnik u čiju je korist upisana takva predbilježba dužan je predbilježbu opavdati u roku od 60 dana od dana dostave obavijestu o upisu.

2. Privilegiji na brodu

Članak 250.

Pomorski privilegiji postoje za:

1) sudske troškove učinjene u zajedničkom interesu svih vjerovnika u postupku ovrhe ili osiguranja kako bi se sačuvao brod ili kako bi se provela prodaja te troškove čuvanja i nadzora od ulaska broda u posljednju luku, lučke naknade i naknade za usluge službe sigurnosti plovidbe; troškove peljarenja; tražbine s osnove doprinosa za socijalno osiguranje; tražbine nadležnog tijela za naređeno i izvršeno vađenje ili uklanjanje podrtine,

2) tražbine s osnove plaća zapovjednika i ostalih članova posade broda,

3) tražbine s osnove nagrade za spašavanje na moru te doprinosa broda u zajedničku havariju,

4) tražbine s osnova naknade šteta zbog sudara brodova ili drugih nezgoda plovidbe te naknade štete napravama luka, dokova i plovnih putova; tražbine s osnove naknade štete zbog tjelesnih ozljeda putnika i članova posade; tražbine s osnove naknade štete zbog gubitka ili oštećenja tereta i prtljage,

5) tražbine iz ugovora ili poslova što ih je zapovjednik, izvan sjedišta brodara, na temelju svog zakonskog ovlaštenja, sklopio, odnosno obavio za stvarne potrebe da se brod očuva ili da se nastavi putovanje, bez obzira na to je li zapovjednik istodobno i vlasnik ili suvlasnik broda.

Pomorski privilegij u korist glavnice postoji i za kamate.

Članak 251.

Pomorski privilegiji prostiru se i na pripadak broda.

Članak 252.

Pomorski privilegiji prostiru se i na vozarinu, odnosno prevozninu i na tegljarinu te tražbine koje se duguju s osnove nagrade za obavljeno spašavanje onog putovanja tijekom kojeg je nastala tražbina osigurana pomorskim privilegijem.

Članak 253.

Odredbe o privilegijima na brodu ne odnose se na tražbine s osnove naknade nuklearne štete.

Članak 254.

Privilegiji na brodu ne prestaju promjenom vlasnika broda ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 255.

Privilegiji na brodu ne odnose se na tražbine koje se vlasniku broda duguju s osnove ugovora o osiguranju.

Članak 256.

Prema odredbama ovoga Zakona koje se odnose na privilegije na brodu (članak 250. do 264) smatraju se vozarinom, odnosno prevozninom broda ona vozarina, odnosno prevoznina koju naručitelj prijevoza, odnosno putnik duguje brodaru.

Privilegiji na brodu u korist osoba iz članka 250. stavka 1. točke 2.) ovoga Zakona koji se duguju za sva putovanja za trajanja istog zaposlenja na istom brodu terete svote vozarine, odnosno prevoznine i tegljarine iz članka 252. ovoga Zakona.

Privilegiji na brodu za tražbine iz članka 250. stavka 1. točke 3) i 5) ovoga Zakona te za tražbine zbog sudara i drugih nezgoda plovidbe, i naknade štete napravama luka, dokova i plovnih putova iz članka 250. stavka 1. točke 4) ovoga Zakona prostiru se samo na tražbine koje se duguju s osnove nagrade za obavljeno spašavanje, a koje su nastale poslije nastanka tih tražbina.

Članak 257.

Tražbine osigurane privilegijima na brodu koje se odnose na jedno isto putovanje broda namiruju se po prvenstvenom redu navedenom u članku 250. stavku 1. ovoga Zakona, a tražbine iz članka 250. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona imaju isti red prvenstva kao i tražbine iz posljednjeg putovanja.

Ako se tražbine koje su navedene u pojedinim točkama članka 250. stavka 1. ovoga Zakona ne mogu u potpunosti namiriti, namiruju se razmjerno. Pri tražbinama navedenim u članku 250. stavku 1. točki 3) i 5) ovoga Zakona, u svakoj od tih točaka, kasnije nastala tražbina ima prednost pred prijašnjom.

Smatra se da su tražbine vezane za isti događaj nastale istodobno.

Članak 258

Tražbine osigurane privilegijem na brodu nastale za posljednjeg putovanja broda imaju prednost pred tražbinama prijašnjeg putovanja.

Privilegiji na brodu u korist osoba navedenih u članku 250. stavku 1. točki 2) ovoga Zakona, nastali iz jednog istog zaposlenja koji se odnosi na više putovanja, imaju isti prvenstveni red kao i tražbine iz posljednjeg putovanja.

Članak 259.

Privilegij na vozarinu, odnosno prevozninu i tegljarinu može se ostvarivati sve dok se vozarina, odnosno prevoznina i tegljarina duguju ili dok se njihova svota još nalazi kod osobe koja ih drži u ime i za račun dužnika.

Privilegij za tražbine koje se drrguju s osnove nagrade za obavljeno spašavanje može se ostvarivati sve dok se ta tražbina duguje ili dok se svota isplaćena za tu tražbinu još nalazi kod osobe koja ih drži u ime i za račun dužnika.

Članak 260

Privilegiji na brodu prestaju:

1) utrnućem tražbine osigurane privilegijem,

2) protekom jedne godine, a kod pomorskih privilegija iz članka 250. stavak 1. točka 5) ovoga Zakona protekom šest mjeseci,

3) prodajom broda u ovršnom ili stečajnom postupku, 4) osnivanjem fonda ograničene odgovornosti za traž- bine osigurane privilegijem na brodu koje su podvrgnute ograničenju odgovornosti.

Pomorski privilegiji prestaju proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru. Ako brod bude oslobođen, pomorski privilegiji, koji prema stavku 1. točki 2) ovoga članka nisu prestali prije nego što je brod zaplijenjen, ponovno će se uspostaviti.

Članak 261.

Rok iz članka 260. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona računa se

- kod privilegija na brodu za tražbine iz spašavanja od dana kad su radovi na spašavanju završeni,

- kod privilegija na brodu u slučaju sudara brodova ili druge nezgode plovidbe te za tražbine zbog tjelesnih ozljeda - od dana kad je šteta nanesena,

- kod privilegija na brodu zbog gubitka ili oštećenja tereta ili prtljage - od dana kad je teret ili prtljaga predana ili je trebala biti predana,

- kod privilegija na brodu za popravke i nabave i druge tražbine predviđene u članku 250. stavku 1. točki 5) ovoga Zakona - od dana kad je tražbina nastala,

- u svim ostalim slučajevima - od dana dospjelosti tražbine.

Rok iz članka 260. stavka 1. točka 2.) ovoga Zakona prestaje teći podnošenjem tužbe za ostvarivanje tražbine osigurane privilegijem na brodu. Rok prestaje teći podnošenjem tužbe samo ako se provede zaustavljanje broda ili ako se zabilježba podnesene tužbe upiše u upisnik brodova u koji je brod upisan.

Kad presuda na temelju podnesene tužbe koja je bila predmetom zabilježbe postane ovršna, privilegij na brodu prestaje u roku od 60 dana od dana ovršnosti presude, ako vjerovnik u tom roku ne zatraži prodaju broda ili ako sud, na njegov zahtjev, ne provede zaustavljanje broda. Vjerovnik ima pravo u tom roku tražiti od suda da se njegov privilegij na brodu upiše u upisnik brodova s prvenstvenim redom prema trenutku kad je zabilježba tužbe za ostvarivanje privilegija na brodu upisana u upisnik brodova.

Članak 262.

1)Odredbe ovoga Zakona o privilegijama na brodu primjenjuju se i kad brod iskorištava osoba koja nije vlasnik broda, osim ako je brod vlasniku oduzet nedopuštenom radnjom. a vjerovnik koji ima privilegij za tražbinu nije savjestan.

Članak 263.

Prestankom privilegija na brodu ne prestaje i tražbina koja je bila osigurana privilegijem.

Ustupanjem tražbine osigurane privilegijem na brodu prenosi se i privilegij na brodu.

Članak 264.

Privilegij na brodu ne prestaje brisanjem broda iz upisnika brodova.

Članak 265.

Odredbe članka 250. do 264. ovoga Zakona ne odnose se na brodove upisane u upisnik javnih brodova.

Članak 266.

Odredbe ovoga Zakona o privilegijima na brodu primjenjuju se i na brodice, jahte i brodove u gradnji koji se nalaze u plutajućem stanju.

GLAVA III.

POSTUPAK ZA UPISIVANJE U UPISNIKE BRODOVA

1. Zajedničke odredbe

Članak 267.

Odredbe ovoga Zakona o postupku upisivanja brodova u upisnike brodova odnose se i na brodove u gradnji ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 268.

Upisi u upisnik brodova obavljaju se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije.

Rješenje o upisu u list A uloška glavne knjige upisnika brodova donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan.

Rješenje o prvom upisu broda, rješenja o upisu u list B i list C uloška glavne knjige upisnika brodova i rješenje o brisanju broda donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova.

Rješenje o prijenosu upisa broda iz jednoga hrvatskog upisnika brodova u drugi hrvatski upisnik brodova donosi lučka kapetariija koja vodi upisnik brodova u koji se brod ima upisati.

Postupak upisivanja iz stavka 2 ovoga članka provodi se prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Članak 269.

U upisnik brodova mogu se upisati samo: stvarna prava, zakup broda i brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod i pravo preče kupnje.

Članak 270.

Upis u upisnik brodova sadrži tekst rješenja o upisu. Ako se prema stanju upisa u upisniku brodova rješenje o upisku ne može provesti, upis se može provesti samo na temelju novog rješenja kojim se prijašnje rješenje ispravlja ili preinačuje.

Članak 271.

Upisi na temelju ovoga Zakona jesu:

1) prvi upis u upisnik brodova - kojim se u hrvatski upisnik brodova upisuje brod koji do tada nije bio upisan u hrvatski upisnik brodova,

2) upis u list A - kojim se list A uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju podaci o identifikaciji broda i njegovim tehničkim značajkama,

3) uknjižba - kojom se upisivanje, prijenos, ograničenje ili prestanak prava postiže bez posebnog opravdanja (bezuvjetno upisivanje prava ili bezuvjetno brisanje),

4) predbilježba - kojom se upisivanje, prijenos, ograničenje ili prestanak prava postiže uz uvjet naknadnog opravdanja (uvjetno upisivanje prava ili uvjetno brisanje).

5) zabilježba - kojima se evidentiraju osobni odnosi važni za raspolaganje imovinom ili druge činjenice za čiju zabilježbu zakon veže određen pravne učinke,

6) prijenos upisa broda - kojim se brod iz jednoga hrvatskog upisnika brodova upisuje u drugi hrvatski upisnik brodova,

7) brisanje broda - kojim se brod briše iz hrvatskog upisnika brodova.

Članak 272.

Pravo vlasništva i ostala stvarna prava na brodu mogu se upisati na brod u cjelini ili na udio u brodu određen s obzirom na cjelinu, ali ne na pojedine sastavne dijelove broda.

Hipoteka na brod ne može se upisati na udio u brodu s obzirom na cjelinu, ako je pravo vlasništva na brodu upisano u korist jedne osobe, a ni na dio onog udjela u brodu za koji je u upisnik brodova upisan jedan suvlasnik.

Upis prijenosa tražbine osigurane hipotekom na brodu i stjecanja podhipotekarnog prava dopušteni su u pogledu cijele tražbine te njenog dijela određenog razmjerno ili brojčano.

Članak 273.

Za određene stvari koje su pripadak broda može se, uz pristanak vlasnika broda, zabilježiti u upisnik broda da su u vlasništvu druge fizičke ili pravne osobe.

Članak 274.

Upis hipoteke na brodu mora sadržavati najmanje

1) novčanu svotu tražbine koja se osigurava hipotekom,

2) visinu kamata, ako se uz tražbinu moraju platiti,

3) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište hipotekarnog vjerovnika.

Članak 275.

Ako se hipotekom na brodu osigurava tražbina koja bi mogla nastati zbog odobrenog kredita, zbog preuzetog jamčenja ili naknade štete, u ispravi, na temelju koje se obavljaju upisi, mora se navesti najviša svota koju kredit ili odgovornost smije dostići.

Članak 276.

Upisi su dopušteni samo protiv osoba u čiju je korist, u vrijeme podnošenja prijedloga u upisnik brodova, upisano ili se istodobno upisuje pravo vlasništva, odnosno ono pravo u pogledkz kojega se obavlja upis.

Članak 277.

Ako je više osoba uzastopce steklo pravo na upis kakva prava na brodu ili na pravu upisanom na brodu, a to svoje pravo nisu upisali, posljednji stjecatelj može, ako dokaže tko su mu prethodnici, zahtijevati izvršenje upisa toga prava neposredno u svoju korist.

Ako je na koju osobu prenijeta tražbina osigurana hipotekom koja je upisana u upisnik brodova, a tražbina bude podmirena, dužnik može, ako dokaže prijenos, zahtijevati brisanje upisa bez prethodnog izvršenog prijenosa.

Članak 278.

Ako vjerovnik koji ima pravo zatražiti upis hipoteke na brodu ili podhipotekarnog prava na upisanom hipotekarnom pravu svog dužnika taj upis ne zatraži, može i jamac zatražiti upis tih prava u korist vjerovnika.

Svaki suvlasnik može za sebe i u ime ostalih suvlasnika zatražiti upis zajedničkih prava koja se ne mogu podijeliti u razmjeru prema cjelini.

Članak 279.

Upisi u upisnik brodova, na temelju rješenja suda o nasljedstvu i legatu, upisuju se na temelju pravomoćnog rješenja nadležnoga ostavinskog suda.

2. Prvenstveni red

Članak 280.

Za prvenstveni red upisa mjerodavno je vrijeme kad je prijedlog upisa stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova u koji se obavlja upis.

Upisi obavljeni na temelju prijedloga koji su stigli u isto vrijeme imaju isti red prvenstva, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.

Članak 281.

Uknjižbom ili predbilježbom ustupanja prvenstva može se promijeniti prvenstveni red prava koja su uknjižena na brodu.Za tu promjenu potreban je pristanak ovlaštenika prava koji ustupa svoj red prvenstva i čije pravo stupa nazad te ovlaštenika prava koje stupa na njegovo mjesto naprijed. Ako je pravo koje stupa nazad hipotekarno pravo, potreban je i pristanak vlasnika broda, a ako je pravo koje stupa nazad opterećeno pravom treće osobe potreban je i pristanak te osobe. Tom se promjenom ne dira u opseg i prvenstveni red ostalih upisanih prava.

Članak 282.

Pravo koje stupa naprijed stječe bez ograničenja red prvenstva prava koje stupa nazad, ako su ta prava u upisniku brodova upisana neposredno jedno iza drugog ili ako mu prvenstvo daju i svi ovlaštenici čija su prava upisana između njih.

Članak 283.

Ako se ustupanje prvenstva obavlja između prava koja nisu upisana neposredno jedno iza drugog, bez pristanka ovlaštenika čija su prava upisana između njih, pravo koje stupa naprijed stječe red prvenstva prava koje stupa nazad samo u opsegu i sadržaju tog prava.

Ako je pravo koje stupa nazad uvjetno ili s određenim rokom, pravo koje stupa naprijed u postupku izvršenja provedenom prije nastupanja tog uvjeta ili roka može se namiriti samo u onoj svoti koja tom pravu pripada prema njegovu prvotnome prvenstvenom redu.

Ako kupac na javnoj prodaji mora pravo koje stupa nazad preuzeti prema njegovu prijašnjem prvenstvenom redu bez uračunavanja u kupovnu cijenu, pri razdiobi kupovne cijene pravo koje stupa naprijed uzet će se u obzir po svojemn prvotnom prvenstvenom redu.

Članak 284.

Pravo koje stupa nazad ima i na svojemu prvotnom mjestu prednost pred pravom koje stupa naprijed, ako nije drugačije ugovoreno između hipotekarnih vjerovnika koji mijenjaju mjesta hipoteke.

Članak 285.

Ako ustupanjem prvenstva više prava stupaju na mjesto drugog i ustupanje bude uknjiženo istodobno, pravo koje je plije ustupanja imalo prvenstvo u prvenstvenom redu ima prvenstvo i na novom mjestu, ako nije drugačije ugovoreno između hipotekarnih vjerovnika koji mijenjaju mjesta hipoteke.

Članak 286.

Naknadne promjene koje se tiču postojanja ili opsega prava koje ustupanjem prvenstva stupa nazad ne utječu na prvenstveni red prava koje stupa naprijed, ako nije druga čije ugovoreno između hipotekarnih vjerovnika koji mijenjaju mjesta hipoteke.

3. Prijave i prijedlozi

Članak 287.

Rješenje o upisu broda u upisnik brodova donosi se na temelju prijave ili prijedloga ovlaštene stranke, odnosno zahtjeva nadležnog tijela, ako u ovom Zakonu nije drugačije određeno.

Prijave i prijedlozi, odnosno zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka podnose se lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan ili treba biti upisan.

Članak 288.

Prijave i prijedlozi za upis broda u upisnik brodova podnose se u dovoljnom broju primjeraka lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, i to za tu lučku kapetaniju i za stranke kojima se rješenje o upisu broda mora dostaviti.

Ako prijava ili prijedlog nije podnesen u dovoljnom broju primjeraka, lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka pozvat će podnositelja da to učini u određenom roku. Ako podnositelj ne postupi prema ovom nalogu, taj će organ odrediti da se podnesak prepiše na trošak podnositelja.

Članak 289.

Kad je podnesak vezan za rok, određen u odredbama ovoga Zakona o postupku za upisivanje brodova, podnesak je predan u roku samo ako prije proteka roka stigne lučkoj kapetaniji kod koje se vodi upisnik brodova.

Rokovi određeni u odredbama ovoga Zakona o postupku upisivanja u upisnik brodova, osim rokova za opravdanje predbilježbe (članak 346. i 348.) i roka za podnošenje izvorne isprave (članak 310.) ili prijevoda (članak 311.), ne mogu se produljiti.

Zbog propuštanja rokova određenih ovim Zakonom u postupku upisivanja u upisnik brodova nema mjesta povratu u prijašnje stanje.

Članak 290.

Za prvi upis broda čiji je upis u upisnik brodova obvezan (članak 201.), za upis promjena koje se upisuju u list A uloška glavne knjige upisnika brodova ili za upis promjena zbog kojih se brod briše iz upisnika brodova podnosi se pismena prijava.

Za ostale upise podnosi se pismeni prijedlog.

Članak 291.

U prijavi ili prijedlogu za upis broda u upisnik brodova treba navesti tijelo kojem se prijedlog, odnosno prijava podnosi, osobno ime i prebivalište, odnosno naziv i sjedište podnositelja prijedloga, odnosno prijave i onih osoba kojima treba dostaviti rješenje o upisu te ime, odnosno oznaku broda na koji se upis odnosi.

U prijedlogu, odnosno prijavi treba točno navesti što se mora upisati u upisnik.

Prijedlog za uknjižbu sadrži prešutno i prijedlog za predbilježbu, ako predlagatelj predbilježbe to nije izričito isključio.

Jednim prijedlogom može se tražiti više upisa na temelju jedne isprave te upis jednog istog prava u više uložaka ili upis više prava u jedan uložak.

Članak 292.

Prijava za upis brodova u upisnik brodova mora sadržati sve podatke koji se upisuju u upisnik brodova. Uz prijavu moraju se priložiti isprave kojima se dokazuju podaci koji se upisuju u upisnik brodova.

Članak 293.

Prijedlogu koji podnosi zakonski zastupnik neke osobe za upis stjecanja, prijenosa, ograničenja ili prestanka upisanih prava na brodovima mora se priložiti odobrenje nadležnog tijela starateljstva, kad je takvo odobrenje potrebno.

Članak 294.

Upis u list A uloška glavne knjige upisnika brodova, uknjižbe i predbilježbe mogu se dopustiti samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost.

Nazivi, odnosno vlastita imena osoba koje sudjeluju u pravnom poslu navedenom u ispravi na temelju koje se obavlja upis moraju biti točno navedena.U toj ispravi mora biti navedeno i mjesto gdje je isprava sastavljena i datum kad je sastavljena.

U ispravama o stjecanju, prijenosu, ograničenju i prestanku prava iz članka 228. ovoga Zakona mora biti navedena i valjana pravna osnova.

Isprave na temelju kojih se obavlja upis u upisnik brodova ne smiju imati takvih vidljivih nedostataka koji slabe njihovu vjerodostojnost, a ako se sastoje od više listova, oni moraju biti ušiveni tako da se ni jedan list ne može umetnuti.

Članak 295.

Isprave na temelju kojih se obavljaju upisi u list B i list C uloška glavne knjige upisnika brodova moraju se priložiti u izvorniku, a ostale isprave mogu se priložiti i u ovjerenom prijepisu.

Od svake isprave iz stavka 1. ovoga članka prilaže se i po jedan neovjereni prijepis ili fotokopija za zbirku isprava. Voditelj upisnika brodova potvrdit će da se taj prijepis ili fotokopija slaže s izvornikom.

Ako se izvornik isprave nalazi u službenim spisima ili na čuvanju kod lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova ili ako je priložen uz već podneseni prijedlog, odnosno prijavu, dovoljno je podnijeti prijepis ili fotokopiju u dva primjena i navesti gdje se izvornik nalazi.

Ako se izvornik isprave ne može odmah podnijeti zato što se nalazi kod drugog tijela ili suda, treba to u prijedlogu, odnosno prijavi navesti i priložiti prijepis ili fotokopiju, opskrbljenu potvrdom tijela uprave ili suda da se prijepis, odnosno fotokopija slaže s izvornikom i jedan neovjereni prijepis ili fotokopiju isprave.

Članak 296.

Uz isprave sastavljene na stranom jeziku mora se priložiti ovjereni prijevod na hrvatskom jeziku.

4. Provođenje upisa

a) Zajedničke odredbe

Članak 297.

U upravnom postupku upisivanja u upisnik brodova, koji se provodi pred lučkom kapetanijom koja vodi upisnik brodova, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 298.

U postupku upisivanja u upisnik brodova stranke su osobe koje traže upis i sve druge osobe čija su prava u upisnik brodova upisana.

Članak 299.

Sporazum stranaka o nadležnosti suda nema pravni učinak.

Članak 300.

U postupku upisivanja u upisnik brodova lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donosi odluke u obliku rješenja.

Članak 301.

Saslušanje stranaka i ostalih sudionika u postupku upisivanja u upisnik brodova može se obavljati usmeno ili pismenom izjavom. Kad se mora saslušati više osoba, pojedine od njih mogu se saslušati i u odsutnosti ostalih.

Članak 302.

O usmenim radnjama poduzetim u tijeku postupka upisivanja u upisnik brodova sastavlja se zapisnik.

O manje važnim izjavama ili obavijestima može se umjesto zapisnika staviti samo službena bilješka na spisu.

Članak 303.

U postupku upisivanja u upisnik brodova svaka stranka snosi svoje troškove.

Članak 304.

Za odlučivanje lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova o prijavi ili prijedlogu mjerodavan je trenutak kad je prijava ili prijedlog stigao tom tijelu.

Članak 305.

Prijavu ili prijedlog kojim se traži upis u upisnik brodova lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova upisuje u dnevnik upisnika brodova, naznačujući na njemu dan, sat i minutu kad mu je prijava ili prijedlog stigao. Ta je lučka kapetanija dužna u ulošku upisnika brodova u koji je brod upisan, ako je uložak već otvoren, evidentirati da je podnesena prijava ili prijedlog za upis, naznačujući olovkom broj pod kojim je podnesak upisan u dnevnik upisnika brodova.

Ako uložak još nije otvoren, čim stigne prijava ili prijedlog za prvi upis broda u upisnik, otvara se uložak u koji se olovkom naznačuje broj pod kojim je podnesak upisan u dnevnik upisnika brodova, ime, odnosno oznaka broda te brojevi svih daljnjih prijava ili prijedloga koji stignu dok se ne obavi upis broda ili dok rješenje o odbijanju upisa broda u upisnik ne postane konačno.

Uložak za prvi upis broda u upisnik brodova neće se otvarati ako je prijava ili prijedlog potpuno nerazumljiv ili neodređen.

Članak 306.

Kad stigne prijedlog kojim se traži uknjižba, predbilježba ili zabilježba na brodu koji je već upisan u upisnik brodova, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova utvrđuje ima li prema stanju upisa u upisniku brodova u koji je taj brod upisan smetnji za provođenje traženog upisa.

Članak 307.

Prijedlog za prijenos upisa broda u upisnik brodova koji vodi druga lučka kapetanija podnosi se lučkoj kapetaniji kod koje je brod upisan.

Uz prijedlog moraju se priložiti isprave kojima se dokazuje da postoje pretpostavke za prijenos upisa broda iz stavka 1. ovoga članka.

Kad lučka kapetanija u čiji je upisnik brodova brod upisan, primi prijavu ili prijedlog za prijenos upisa broda, zabilježit će traženje prijenosa u upisnik brodova u koji je brod upisan. Kad donese rješenje o upisu broda sa svim podacima iz upisnika brodova u novi upisnik brodova, rješenje o tome dostavit će lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik brodova upis prenosi lučka kapetanija iz čijeg se upisnika brodova brod briše provest će upis brisanja broda iz upisnika brodova i lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik brodova upisuje poslat će zbirnu isprava koja se odnosi na brod koji je brisan iz njegova upisnika brodova.

Ako je podnesen prijedlog za prijenos broda iz jednog upisnika u drugi, koji se vodi kod iste lučke kapetanije, ta će lučka kapetanija postupiti prema odredbama stavka 3. ovoga članka.

Članak 308.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će na temelju prijedloga ili prijave i njezinih priloga dopustiti upis u upisnik brodova:

1) kad iz upisnika brodova u pogledu broda ili prava na brodu ne proizlazi nikakva smetnja traženom upisu, odnosno kod prijave ili prijedloga za prvi upis broda u upisnik brodova, ako je udovoljeno uvjetima iz članka 201. i 202. ovoga Zakona,

2) kad nema osnovane sumnje u to da je predlagatelj ovlašten da podnese prijedlog i da su sudionici na čija se prava upis odnosi sposobni raspolagati tim pravima;

3) kad je traženje prema sadržaju podnesenih isprava osnovano,

4) kad isprave imaju oblik koji se zahtijeva za dozvolu uknjižbe, predbilježbe ili zabilježbe.

Pri upisu u upisnik brodova koje dopušta druga lučka kapetanija, a ne lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova iz članka 268. ovoga Zakona, lučka kapetanija iz članka 268. ovoga Zakona ograničit će se na odlučivanje o tome je li upis dopušten s obzirom na stanje upisnika, a u pogledu ostalih pretpostavki za upis - odlučivanje pripada lučkoj kapetaniji koja upis dopušta.

Članak 309.

Osim slučajeva predviđenih u članku 330. 350. i 374. ovoga Zakona lučka kapetanija koja vodi upisnik će na svaku prijavu ili prijedlog odlučiti o samoj stvari, bez saslušanja stranaka i u pravilu, bez donošenja prethodne odluke (članak 310., 311., 393. i 394). lučka kapetanija je dužna u rješenju izričito navesti prihvaća li se prijedlog ili se odbija.

Ako se prijedlog prihvaća samo djelomično, naredit će se upis u dijelu u kojem je prijedlog prihvaćen, a odbiti dio prijedloga koji se ne uvažava.

Ako se prijedlog u cijelosti ili djelomično odbija, u rješenju će se navesti razlozi zbog kojih se prijedlog odbija.

Članak 310.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donosi rješenje o upisu u upisnik brodova na temelju izvornih isprava.

Ako iz prijave ili prijedloga i priloženih prijepisa isprava proizlazi da bi se traženju moglo udovoljiti da je izvorna isprava bila podnesena lučka kapetanija će, da se za, odnosno pravo sačuva prvenstveni red, odrediti zabilježbu prijave ili prijedloga u zapisnik brodova uz napomenu "dok stigne izvornik".

Istodobno će lučka kapetanija koja vodi zapisnik brodova predlagatelju odrediti primjeren rok u kojem mora podnijeti izvornu prijavu, ako je tijelo, kod kojeg se ona nalazi, već po službenoj dužnosti nije dužan poslati.Ako drugo tijelo ili sud izvornu ispravu naknadno dostavi, ili isprava bude u određenom roku podnesena, rješavat će se o prijedlogu u samoj stvari.

Ako izvorna isprava u određenom ili produljenom roku ne bude podnesena, odbacit će se prijedlog i, po službenoj dužnosti, odrediti brisanje zabilježbe.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može, kad ocijeni da za to postoje opravdani razlozi, dopustiti upis u upisnik brodova na osnovi potvrde o brisanju broda iz stranog upisnika brodova poslane telefaksom s time da se odredi rok za dostavu izvorne isprave.

Ako iz prijedloga i priloženih isprava proizlazi da se traženju ne bi moglo udovoljiti i kad bi izvorna isprava bila priložena, lučka kapetanija će prijedlog odbiti.

Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na prijave za prvi upis broda ili broda u gradnji.

Članak 311.

Ako prijavi ili prijedlogu nije priložen prijevod isprave koja je sastavljena na stranom jeziku, a iz podneska ne proizlazi da traženje treba odbiti, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, da se sačuva prvenstveni red, odnosnog prava, odrediti zabilježbu prijedloga, odnosno prijave u upisniku uz napomenu "dok stigne prijevod". Lučka kapetanija koja vodi upisnik će istodobno odrediti predlagatelju primjeren rok u kojem mora podnijeti prijevod. Ako prijevod bude predan u određenom ili produljenom roku, rješavat će se o prijedlogu u samoj stvari u protivnom prijava ili prijedlog odbaciti i, po službenoj dužnosti, odrediti brisanje zabilježbe.

Članak 312.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova ne može odobriti da se u upisnik brodova upiše više ili što drugo što stranka nije tražila, iako bi, prema podnesenim ispravama, bila ovlaštena tražiti više ili što drugo.

Ako je predložena samo predbilježba, ne može se odrediti uknjižba, iako postoje pretpostavke za uknjižbu.

Članak 313.

Ako iz isprava proizlazi da je stjecatelju knjižnog prava dano odobrenje za uknjižbu, ali da su mu istodobno nametnuta ograničenja u vezi s raspolaganjem stečenim pravom ili da su mu nametnute obveze u pogledu kojih je ugovorena istodobno uknjižba u korist određenih ovlaštenika traženi se upis neće moći dopustiti ako istodobno ne bude predložena i uknjižba ili - prema tome kakva je isprava-bar predbilježba ugovorenih ograničenja ili obveza.

Prijedlog za istodobni upis međusobnih prava i obveza može podnijeti bilo koja stranka.

Članak 314.

Rješenje kojim se dopušta upis u upisnik brodova mora sadržati :

1) naznaku uloška u kojem se upis mora obaviti i ime broda na koji se upis odnosi,

2) naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište osobe u čiju će se korist upis obaviti, brod ili pravo na brodu na kojem će se upis obaviti, naznaku isprava na temelju kojih se upis dopušta, vrstu upisa koji će se obaviti i bitni sadržaj prava koje se upisuje, i to riječima koje trebaju biti upisane u upisnik brodova.

Ako se sadržaj prava koje se upisuje ne može ukratko izraziti, može se obaviti pozivanje na točno označena mjesta u ispravama na temelju kojih je određen upis, i to s učinkom kao da su ta mjesta upisana u glavnu knjigu.

Rješenje kojim se određuje upis broda u upisnik brodova mora sadržavati sve podatke koji se moraju upisati u list A, i to riječima kojima su ti podaci navedeni u prethodnom rješenju lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova.

Članak 315.

Kad rješenje o upisu u upisnik brodova donese druga lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova, a ne lučka kapetanija nadležna prema odredbi članka 268. ovoga Zakona, dostavit će svoje rješenje lučkoj kapetaniji kod koje se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, radi provođenja postupka prema članku 305. i 306. ovoga Zakona.

Ta će lučka kapetanija postupiti prema odredbama članka 306. stavka 2. i članka 308. stavka 2. ovoga Zakona i donijet će ili rješenje kojim se određuje izvršenje upise ili rješenje kojim se odbija izvršenje dopuštenog upisa, a svoje rješenje dostavit će lučkoj kapetaniji koja je donijela rješenje kojim se upis dopušta i lučkoj kapetaniji kod koje se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, sa svim predmetnim spisima, radi izvršenja upisa i radi dostave rješenja osobama navedenim u rješenju.

Članak 316.

Ako lučka kapetanija iz članka 268. ovoga Zakona odbija prijedlog za uknjižbu ili predbilježbu ili za prvi upis broda u upisnik brodova, ili odbije prijedlog za zabilježbu prvenstvenog reda, ili odbije izvršenje dopuštenog upisa (članak 315.), lučka kapetanija će rješenjem odrediti upis zabilježbe odbijanja tih zahtjeva. Na isti način postupit će lučka kapetanija iako je bio odbijen prijedlog za odobrenje prodaje radi naplate tražbina za koje založno pravo nije uknjiženo.

Zabilježba se neće upisati:

1) ako se iz prijedloga i iz njegovih priloga ne može utvrditi o kojem je brodu ili pravu za koje se zahtijeva upis riječ, ili ako brod ili pravo nisu upisani u naznaćeni upisnik brodova, ili ako u vezi s prijavom ili prijedlogom za prvi upis nije otvoren uložak za upis,

2) ako pravo vlasništva, odnosno koje drugo pravo na brodu nisu upisani u korist osobe protiv koje se prema sa držaju isprave može provesti uknjižba ili predbilježba.

Upis zabilježbe naznačuje se na rješenju.

Članak 317.

Ako koji od prijedloga navedenih u članku 316. ovoga Zakona odbije druga lučka kapetanija, a ne lučka kapetanija iz članka 268. ovoga Zakona, ta će lučka kapetanija, po službenoj dužnosti, zamoliti lučku kapetaniju iz članka 268. ovoga Zakona da odredi upis zabilježbe odbijanja prijedloga.

Članak 318.

Kad lučka kapetanija iz članka 268. ovoga Zakona utvrdi da je rješenje kojim se odbija upis iz članka 316. i 317. ovoga Zakona postalo pravomoćno zato što žalba nije podnesena, donijet će, po službenoj dužnosti, rješenje o brisanju zabilježbe odbijanja upisa i o tome obavijestiti stranke.

Članak 319.

Rješenje o upisu, zajedno sa svim ispravama koje su priložene prijavi ili prijedlogu za upis, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova radi izvršenja upisa i postupanja prema članku 329. i 332. ovoga Zakona, dostavlja osobama navedenim u tom rješenju.

Članak 320.

Rješenje o upisu provodi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, a ako je riječ o prvom upisu - lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji brod treba upisati.

Članak 321.

Svaki upis, osim upisa u list A o tehničkim podacima, mora sadržavati:

1) datum kad je prijedlog primljen i broj dnevnika upisnika brodova,

2) naziv isprave koja je osnova za upis, mjesto gdje je isprava sastavljena i datum kad je sastavljena,

3) naziv lučke kapetanije, broj i datum njegova rješenja kojim je dopustio upis,

4) vrstu upisa (članak 271.) i bitni sadržaj prava, odnosno činjenice koja se upisuje,

5) naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište osoba u čiju se korist obavlja upis.

Ako lučkoj kapetaniji istodobno stigne više prijedloga koji se odnose na isti brod, kod svakog upisa obavljenog u vezi s tim prijedlozima zabilježit će se brojevi ostalih prijedloga s naznakom da su stigli istodobno.

Članak 322.

Kad lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova done- se rješenje kojim se određuje upis broda u upisnik brodova, obavit će istodobno upis broda u list A i list B upisnika brodova. Nakon upisa ta će lučka kapetanija postupiti prema odredbama članka 329. i 332. ovoga Zakona.

Kad lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka donese rješenje kojim se odbija zahtjev za upis broda u upisnik brodova i odredi upis zabilježbe odbijanja zahtjeva, obavit će se upis zabilježbe u list A uloška otvorenog u skladu sa člankom 305. stavkom 2. ovoga Zakona.

Članak 323.

Rješenje o odbijanju prijave ili prijedloga za upis broda u upisnik brodova zabilježit će se u list A uloška otvorenog u vezi s podnesenom prijavom ili prijedlogom.

Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka neće se upisati ako u povodu prijave ili prijedloga ne bude otvoren novi uložak (članak 305. stavak 3).

Članak 324.

U svakom rješenju naznačit će se kome se rješenje ima dostaviti i kome će lučka kapetanija dostaviti koju od isprava (članak 332. stavak 2).

Članak 325.

Rješenja o prijedlozima i prijavama za upis u upisnik brodova dostavit će se podnositelju prijave, odnosno prijedloga i osobi na čijem se pravu vlasništva broda stječe koje pravo ili čija se prava prenose, ograničavaju, opterećuju ili ukidaju te osobi protiv koje je obavljen upis zabilježbe u upisnik brodova.

Rješenje kojim se dopušta potpuno ili djelomično brisanje kakva upisa dostavit će se i svim osobama u čiju korist na upisanom pravu postoje daljnje uknjižbe ili predbilježbe.

Rješenje o uknjižbi ili predbilježbi, kojima se na upisanim pravima trećih osoba upisuje hipotekarno pravo ili ustupanje prava, dostavit će se i vlasniku broda.

Rješenje kojim se dopušta upis na prijedlog punomoćnika protiv stranke koja je punomoć izdala dostavit će se stranci osobno, ako punomoć ne odgovara odredbi članka 335. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 326.

Dostava iz članka 325. ovoga Zakona obavlja se prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi osobno strankama.

Ako se stranci moraju vratiti izvornici isprava koji su priloženi (članak 332.), ti se izvornici vraćaju stranci koja ih je priložila, ako stranka nije drugačije odredila.

Članak 327.

Valjanost upisa ne može se pobijati zato što dostava nije obavljena uredno ili nije uopće obavljena.

Osoba koja iz izvršenog upisa izvodi za sebe kakvo pravo ili oslobođenje od obveze nije dužna dokazivati da je dostava obavljena.

Članak 328.

Lučka kapetanija koja je obavila upis brisanja broda iz upisnika brodova izdat će stranci, na njezin zahtjev, potvrdu o brisanju. U potvrdi o brisanju navest će razlog brisanja i rješenje na temelju kojeg je brisanje provedeno.

Članak 329.

Na izvorniku isprave na temelju koje je upis obavljen lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova stavlja potvrdu o obavljenom upisu.

U potvrdi iz stavka 1. ovoga članka navodi se rješenje kojim je upis bio određen i uložak u koji je upis obavljen.

Ako je upis bio obavljen na temelju više isprava koje su medu sobom u vezi, potvrda se stavlja na onu ispravu iz koje pravo upisanog neposredno proizlazi (članak 277. i 278.)

Članak 330.

U upisniku se ne smije ništa brisati ni na drugi način što dodavati ili mijenjati.

Svi upisi u upisniku brodova moraju se upisivati tintom.

Ako je pri upisivanju bila učinjena pogreška i ona se uoči još za upisivanja, ispravit će se bez naloga lučke kapetanije. Pogreška učinjena pri upisivanju mora se precrtati tako da ostane čitljiva.

Pogreška koja se učini nakon obavljenog upisa može se ispraviti samo po nalogu nadležnog tijela iz članka 268. ovoga Zakona, koji će, ako bi pogreška imala kakvu pravnu posljedicu, saslušati sudionike. Pokretanje tog postupka zabilježit će se na listu na kojem je obavljen pogrešan upis. Ta zabilježba ima takav učinak da kasniji upisi ne sprečavaju ispravljanje pogreške. Kad rješenje u vezi s ispravkom pogreške postane pravomoćno, zabilježba se briše po službenoj dužnosti.

Ispravci pogrešnih upisa moraju imati datum, potpis voditelja upisnika brodova i pečat lučke kapetanije kod koje se ti upisnici brodova vode.

Članak 331.

Rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova te zabi lježba odbijanja zahtjeva za brisanje broda iz upisnika brodova upisuju se u list A upisnika brodova.

Nakon što rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova postane konačno, odnosno pravomoćno, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova preko svake stranice uloška glavne knjige upisnika brodova povlači crvenom tintom dvije unakrsne crte i jednu vodoravnu crtu na svakoj stranici ispod svih upisa, s tim što se pojedini upisi ne precrtavaju.

Lučka kapetanija iz stavka 2. ovoga članka postupit će prema odredbama iz toga stavka nakon što rješenje o odbijanju prijedloga ili prijave za prvi upis broda u upisnik brodova (članak 316. stavak 1.) postane konačno, odnosno pavomoćno.

Članak 332.

Nakon obavljenog upisa lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova vratit će stranci izvornike isprava, odnosno ovjerene prijepise isprava ako je prijavi ili prijedlogu priložen neovjeren prijepis tih isprava. U protivnom, izvornici isprava, odnosno njihovi ovjereni prijepisi zadržat će se u zbirci isprava, a lučka kapetanija će obavijestiti stranku da u određenom roku može te isprave uzeti ako podne se ovjerene prijepise. Lučka kapetanija može i sama napraviti te prijepise uz naplatu propisanih taksa.

Ako lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka upis obavlja na temelju rješenja suda, postupit će s ispravama prema tom rješenju (članak 324.).

U pogledu prijepisa potrebnih za zbirku isprava postupit će se prema stavku 1. ovoga članka.

b) Posebne odredbe

Prvi upis u upisnik brodova

Članak 333.

Prvi upis u upisnik brodova u gradnji dopustit će lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u gradnji u koji se brod u gradnji treba upisati ako su uz prijavu, odnosno prijedlog za prvi upis priložene ove isprave:

1) isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu u gradnji,

2) potvrda brodogradilišta o tehničkim podacima koji se upisuju na list A upisnika brodova u gradnji, mjestu i početku gradnje,

3) izjava vlasnika broda u gradnji o imenu broda u gradnji, ili, ako brod nema imena, izjava brodogradilišta o oznaci broda u gradnji.

Članak 334.

Prvi upis broda u upisnik brodova dopustit će lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u gradnji ako su uz prijavu za prvi upis broda, priložene ove isprave:

1) isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu,

2) izvadak iz sudskog upisnika, odnosno druga isprava kojom se dokazuje da je vlasnik hrvatski državljanin ili hrvatska pravna osoba, odnosno da je udovoljeno uvjetima za upis broda u upisnik brodova,

3) rješenje o određivanju imena, odnosno oznake broda i luke upisa za brod,

4) svjedodžba o baždarenju,

5) potvrda o tehničkim podacima broda radi njegova upisa u upisnik brodova koju izdaje Hrvatski registar brodova,

6) isprava kojom se određuje pozivni znak broda prema Međunarodnome signalnom kodeksu, ako brod takav znak mora imati,

7) isprave kojima se dokazuju drugi podaci koji se unose u list A uloška glavne knjige upisnika brodova,

8) potvrda organa koji vodi strani upisnik brodova da je brod brisan iz tog upisnika, ako se taj brod prenosi iz stranog upisnika u hrvatski upisnik brodova.

Ako je vlasnik broda strani državljanin ili strana pravna osoba, uz prijavu se moraju priložiti isprave kojima se dokazuje pravo da brod bude upisan u hrvatski upisnik brodova te podaci u ispravama iz stavka 1. ovoga članka.

Uknjižba

Članak 335.

Ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, uknjižba (članak 271. točka 3) može se dopustiti samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je potpise osoba čije pravo treba ograničiti, opteretiti ili prenijeti na drugu osobu ovjerilo tijelo nadležno za ovjeravanje potpisa.

Na temelju privatne isprave koju je izdao punomoćnik uknjižba protiv vlastodavca može se dopustiti samo ako punomoć koju je taj izdao glasi na određeni posao ili na određenu vrstu poslova, a od dana izdavanja punomoći do dana traženja uknjižbe nije proteklo više od jedne godine.

Ovjera potpisa na privatnoj ispravi nije potrebna ako se na ispravi nalazi odobrenje tijela nadležnog za zaštitu prava i interesa osobe čije pravo treba ograničiti, opteretiti ili prenijeti na drugu osobu.

Članak 336.

Privatna isprava, na temelju koje se može dopustiti uknjižba, mora zadržavati, pored podataka iz članka 294. ovoga Zakona, još i:

1) točnu oznaku broda ili prava u pogledu kojega se uknjižba provodi,

2) izričitu izjavu osobe čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da dopušta uknjižbu.

Odredba stavka 1. točke 2. ovoga članka ne odnosi se na isprave o stjecanju prava vlasništva na domaćem ili stranom brodu ako se traži prvi upis broda u hrvatski upisnik brodova.

Članak 337.

Javne isprave na temelju kojih se dopušta uknjižba jesu:

1) isprave o pravnim poslovima koje je sastavio sud u granicama svojih ovlaštenja, ako sadrže podatke propisane u članku 294. ovoga Zakona,

2) isprave koje su u propisanom obliku izdali sudovi ili organi uprave, u granicama svojih nadležnosti, kojima zakon priznaje svojstvo sudske izvršne isprave ili na temelju kojih se prema posebnim propisima može obaviti upis u javne knjige.

Uknjižbe na temelju odluke stranog suda mogu se obaviti ako je ta odluka priznata u posebnom za to propisanom postupku.

Predbilježbe

Članak 338.

Kad podnesena isprava udovoljava općim uvjetima za upis, ali ne udovoljava svim posebnim uvjetima za uknjižbu propisanim u članku 335. do 337. ovoga Zakona, lučka kapetanija, kod koje se vodi upisnik brodova, dopustit će predbilježbu (članak 271. točka 4.)

Članak 339.

Predbilježba hipoteke na brodu dopuštena je samo ako su tražbine i pravna osnova hipotekarnog prava učinjene vjerojatnim.

Članak 340.

Kad se u hrvatski upisnik brodova upisuje brod koji je bio upisan u strani upisnik brodova, a iz isprave se o brisanju broda iz stranog upisnika brodova vidi da je brod opterećen hipotekom na brodu (članak 249.), upisat će se, po službenoj dužnosti, predbilježa hipotekarnog prava s redom prvenstva koji ima prema trenutku što je bio mjerodavan za utvrđivanje reda prvenstva u stranom upisniku brodova, ako u trenutku upisa nije udovoljeno uvjetima za uknjižbu hipoteke na brodu određene ovim Zakonom.

Članak 341.

Predbilježba prava zakupa, brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod i prava preče kupnje dopuštena je samo ako su postojanje prava i pristanka na upis učinjeni vjerojatnim.

Članak 342.

Predbilježba se dopušta i na temelju ovih isprava:

1) nepravomoćnih sudskih odluka kojima se zahtjev za utvrđivanje, stjecanje, ograničenje ili prestanak upisnog prava prihvaća ili odbija,

2) sudskih odluka kojima se predbilježba dopušta u po stupku osiguranja prema propisima izvršnog postupka,

3) zahtjeva suda, tijela uprave ili organizacije u obavljanju poslova javnih ovlaštenja koja su joj zakonom povjerena, kad su oni po zakonu ovlašteni da po službenoj dužnosti odrede da se određene tražbine osiguraju hipotekom na brodu.

Članak 343.

Ako kod suda bude položen iznos duga osiguranog hipotekom na brodu, za koji, prema pravnim pravilima imovinskog prava, postoji opravdan razlog da se vjerovniku dug ne može platiti, predbilježba će se dopustiti na temelju potvrde suda da je ta svota položena i to:

1) ako je iznos duga kod suda položio dužnik ili osoba koja za dug odgovara, dopustit će se predbilježba brisanja hipoteke na brodu,

2) ako je iznos duga kod suda položila treća osoba kojoj je prema pravnim pravilima imovinskog prava vjerovnik dužan ustupiti svoju tražbinu, dopustit će se predbilježba ustupanja tražbine osigurane hipotekom na brodu.

Članak 344.

Predbilježbom se stječu, prenose, ograničavaju ili prekidaju upisana prava, uz uvjet da predbilježba bude naknadno opravdana, i to u opsegu u kojem bude opravdana.

Članak 345.

Predbilježba se može opravdati na temelju:

1) isprave kojom se može dopustiti uknjižba, a koju je izdala osoba protiv koje je predbilježba upisana,

2) potvrde da je sudska odluka iz članka 342. točke 1) ovoga Zakona postala pravomoćna i izvršna,

3) konačne odluke nadležnog tijela o postojanju tražbine iz članka 342. točke 3) ovoga Zakona, radi čijeg je osiguranja predbilježba upisana,

4) pravomoćne i izvršne odluke suda u parnici protiv osobe protiv koje je predbilježba upisana.

Članak 346.

Ako se predbilježba opravdava podnošenjem isprave sposobne za uknjižbu (članak 345. točka 1.), opravdanje treba da se izvrši u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o predbilježbi.

Ako se predbilježba opravdava na temelju pravomoćne i izvršne odluke suda (članak 345. točka 4.), parnica se mora pokrenuti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o predbilježbi.

Rok u kojem se predbilježba mora opravdati navodi se u odluci o predbilježbi.

Rok za opravdanje predbilježbe lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može, na prijedlog stranke, produljiti, ako za to postoje opravdani razlozi. Prijedlog se podnosi lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova.

Članak 347.

Ako se predbilježba opravdava podnošenjem isprava navedenih u članku 345. točki 1.) do 3) ovoga Zakona, prijedlog za opravdanje predbilježbe podnosi se lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova.

Ako se predbilježba opravdava odlukom suda u parnici (članak 345. točka 4.), tražitelj predbilježbe dužan je pokrenuti parnicu kod nadležnog suda i o tome obavijestiti lučku kapetaniju koja vodi upisnik brodova.

Članak 348.

Rok u kojem se mora pokrenuti parnica za opravdanje predbilježbe navest će se u odluci o predbilježbi.

Rok za pokretanje parnice sud može, na prijedlog stranke, produljiti, ako za to postoje važni razlozi.

Članak 349.

Ako u vrijeme podnošenja prijedloga za predbilježbu već teče parnica o postojanju prava čija se predbilježba traži, pokretanje posebne parnice za opravdanje predbilježbe nije potrebno ako se, prema odredbama Zakona o parničnom postupku, u postojećoj parnici još može istaći i zahtjev za opravdanje predbilježbe.

Članak 350.

Ako opravdanje predbilježbe izostane, osoba protiv koje je predbilježba bila dopuštena može predložiti da se ona briše.

Ako iz spisa ne proizlazi da je tužba za opravdanje predbilježbe podnesena na vrijeme ili da rok za opravdanje još teče onog dana kad je prijedlog za brisanje podnesen, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će u kratkom roku odrediti ročište na kojem predlagatelj predbilježbe mora dokazati da rok za opravdanje još teče ili da je tužba podnesena na vrijeme.

Ako lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova utvrdi da je rok protekao, odnosno da parnica nije pokrenuta na vrijeme, dopustit će se brisanje predbilježbe.

Smatrat će se da je tužba za opravdanje predbilježbe podnesena na vrijeme, iako je protekao rok određen za njezino podnošenje, ako bude podnesena prije podnošenja prijedloga za brisanje predbilježbe ili bar istog dana kad je taj prijedlog podnesen.

Članak 351.

Ako tužiteljev zahtjev za opravdanje predbilježbe bude prihvaćen u parnici kojom se predbilježba opravdava (članak 346. i 349.), na prijedlog bilo koje od stranaka, zabilježit će se opravdanje predbilježbe u upisnik brodova prema sadržaju pravomoćne presude.

Ako u parnici iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za opravdanje predbilježbe bude pravomoćno odbijen, na prijedlog bilo koje od stranaka, predbilježba će se brisati.

Članak 352.

Ako je predbilježba brisana zato što tužba za opravdanje predbilježbe nije podnesena na vrijeme, može se predložiti nova predbilježba, ali ona ima pravni učinak tek od trenutka podnošenja novog prijedloga.

Vlasnik broda ili ovlaštenik upisanog prava može tužbom zahtijevati da se utvrdi nepostojanje predbilježenog prava. Presuda kojom se taj zahtjev prihvaća zabilježit će se na prijedlog stranke u upisnik brodova, i time se sprečava ponovna dozvola predbilježbe.

Članak 353.

Ako predbilježba bude brisana iz drugih razloga, a ne iz razloga navedenih u članku 352. ovoga Zakona, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, po službenoj dužnosti, odbiti svaki novi prijedlog za predbilježbu istog prava na temelju iste isprave. Ako lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova propusti to učiniti i nova predbilježba bude upisana, ta će se predbilježba brisati čim protivnik prijavi da je predbilježba već jednom bila brisana.

Članak 354.

Ako je predbilježeno pravo vlasništva broda, daljnji se upisi mogu dopustiti ne samo protiv uknjiženog nego i protiv predbitježenog vlasnika broda, ali pravni učinak tih upisa ovisi o tome hoće li predbilježba biti opravdana ili neopravdana.

Ako predbilježba bude opravdana, istodobno s upisom opravdanja predbilježbe brisat će se, po službenoj dužnosti, svi upisi koji su protiv uknjiženog vlasnika broda bili obavljeni poslije trenutka podnošenja prijedloga na temelju kojega je predbilježba prava vlasništva bila obavljena.

Ako predbilježba prava vlasništva bude brisana, brisat će se istodobno, po službenoj dužnosti, i svi upisi koji su bili obavljeni s obzirom na tu predbilježbu.

Odredbe ovoga članka primijenit će se i kad je protiv hipotekarnog vjerovnika obavljena predbilježba prijenosa njegove tražbine na drugu osobu.

Članak 355.

Ako je brisanje kakva prava predbilježeno, u pogledu tog prava mogu se dopustiti daljnji upisi (npr. podhipotekarnih prava ili ustupa), ali pravni učinak tih upisa ovisi o tome hoće li predbilježba brisanja biti opravdana ili neopravdana.

Ako predbilježba brisanja bude opravdana, istodobno s upisom opravdanja brisat će se, po službenoj dužnosti, i svi upisi koji su u pogledu brisanog prava u međuvremenu bili dopušteni.

Članak 356.

Ako na tražbini osiguranoj hipotekom na brodu, u vrijeme kad se zahtijeva njeno brisanje, još postoje podhipotekarna prava, brisanje te tražbine može se dopustiti samo uz napomenu da će pravni učinak brisanja u pogledu podhipotekarnih prava nastupiti tek kad ona budu brisana.

Čim bude uknjiženo brisanje tražbine osigurane hipotekom na brodu, daljnji se upisi na hipoteku ne mogu više dopustiti, a ako brisanje hipotekarnog prava bude samo predbilježeno, daljnji upisi na to pravo mogu se dopustiti, ali samo s pravnim učinkom iz članka 344. ovoga Zakona.

Zabilježba

Članak 357.

Zabilježba osobnih odnosa, osobito u pogledu ograničenja prava raspolagati imovinom, ima pravnu posljedicu da se nitko u čiju je korist upisano kakvo pravo u upisnik brodova ne može pozivati na to da mu ti odnosi nisu bili poznati (npr. maloljetnost, produljenje roditeljskog prava ili starateljstva, otvaranje stečaja itd.).

Zabilježbu osobnih odnosa i brisanje takve zabilježbe određuje lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova na temelju isprava kojima se dokazuju ti odnosi, a na prijedlog stranaka, njihovih zakonskih zastupnika ili nadležnih organa.

Članak 358.

Zabilježba drugih činjenica, osim onih koje su navedene u članku 357. ovoga Zakona, može se dopustiti samo kad je zabilježba zakonom dopuštena i ima učinak koji je zakonom određen (npr. prvenstveni red, zajednička hipoteka na brodu, otkaz tražbine osigurane hipotekom na brodu, tužba za ostvarivanje pomorskog privilegija, zabilježba spora itd.).

Članak 359

Vlasnik broda može zahtijevati upis zabilježbe prvenstvenog reda za namjeravarao otuđenje broda ili opterećenje hipotekom. Pravni je učinak zabilježbe da se prvenstveni red prava stečenih tim otuđenjem ili opterećenjem računa od trenutka podnošenja prijedloga za upis zabilježbe, ako se upis navedenih prava zatraži za važenja zabilježbe (članak 361.).

Hipotekarni vjerovnik može, s pravnim učinkom navedenim u stavku 1.ovoga članka, zahtijevati upis zabilježbe prvenstvenog reda za namjeravano ustupanje ili namjeravano brisanje svoje tražbine.

Zabilježbe iz ovoga članka mogu se dopustiti samo ako bi prema stanju upisa u upisnik brodova, bila dopuštena uknjižba prava koje se mora upisati, odnosno brisanje upisanog prava i ako je potpis predlagatelja na prijedlogu ovjerilo tijelo nadležno za ovjeru potpisa.

Članak 360.

Rješenje kojim se prihvaća prijedlog za upis zabilježbe iz članka 359., ovoga Zakona izdaje se samo u jednom primjenu (otpravku). Kad obavi upis zabilježbe u upisnik brodova, tijelo koje vodi upisnik brodova mora na tom primjenu potvrditi da je zabilježba obavljena.

Članak 361.

Ako je zabilježba prvenstvenog reda dopuštena za namjeravano opterećenje broda hipotekom na brodu, zabilježba gubi učinak protekom roka od jedne godine, a u ostalim slučajevima navedenim u članku 359. ovoga Zakona

- protekom roka od 60 dana od dana kad je bila dopuštena.

U rješenju kojim se dopušta zabilježba navest će se datum kad prestaje učinak te zabilježbe.

Članak 362.

Prijedlog za upis prava ili upis brisanja s redom prvenstva koji je zabilježbom osiguran (članak 359.) mora se podnijeti u rokovima određenim u članku 346. ovoga Zakona i uz prijedlog priložiti primjerak rješenja kojim je zabilježba dopuštena.

Isprava na temelju koje se upisuje ili briše pravo za koje je zabilježen red prvenstva može biti sastavljena i poslije podnošenja prijedloga za upis zabilježbe

U rješenju kojim se, na prijedlog podnesen prema stavku 1. ovoga članka, dopušta uknjižba ili predbilježba sud će naznačiti da dopušteni upis ima onaj red prvenstva koji je stečen zabilježbom. Tijelo koje obavi upis dopuštene uknjižbe, odnosno predbilježbe potvrdit će na primjenu rješenja kojim je zabilježba prvenstvenog reda dopuštena da je upis obavljen.

Upis sa zabilježenim redom prvenstva dopustit će se i ako su brod ili tražbina osigurani hipotekom na brodu preneseni na treću osobu ili su opterećeni pošto je prijedlog za zabilježbu prvenstvenog reda bio podnesen.

Ako vlasnik broda ili hipotekarni vjerovnik padnu pod stečaj prije nego što bude podnesen prijedlog za upis, upis će se dopustiti samo ako je isprava o pravnom poslu bila već sastavljena prije dana otvaranja stečaja i ako je dan sastavljanja isprave dokazan ovjerom tijela nadležnog za ovjeru potpisa. Ako isprava ne odgovara tim uvjetima, cijenit će se, prema propisima o stečaju, je li upis dopušten.

Članak 363.

Ako se dopusti uknjižba prijenosa prava vlasništva ili otuđenja broda, odnosno ustupanja ili brisanja tražbine s prvenstvenim redom stečenim zabilježbom (članak 359. stavak 1.), lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog stranke u čiju je korist uknjižba upisana, narediti brisanje upisa koji su u pogledu tog broda ili tražbine obavljeni poslije podnošenja prijedloga za zabilježbu.Prijedlog za brisanje tih upisa mora se podnijeti u roku od 15 dana od dana kad je uknjižba sa zabilježenim redom prvenstva postala pravomoćna.

Članak 364.

Ako prijedlog za upis ne bude podnesen prije proteka roka poslije kojeg prestaje učinak zabilježbe (članak 361.) ili ako iznos tražbine, u pogledu koje je zabilježba prvenstvenog reda obavljena, do kraja tog roka ne bude iscrpljen, lučka kapetaniji koja vodi upisnik brodova će po službenoj dužnosti, narediti brisanje zabilježbe prvenstvenog reda.

Prije proteka roka iz članka 361. ovoga Zakona brisanje zabilježbe može se dopustiti samo ako je uz prijedlog za brisanje zabilježbe podnesen primjerak rješenja kojim je dopuštena zabilježba. Kad obavi upis brisanja, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova potvrdit će na tom primjerku rješenja da je brisanje obavljeno.

Članak 365.

Lučka kapetanija nadležna prema članku 268. ovoga Zakona dopustit će, na zahtjev vjerovnika, zabilježbu sudskog otkaza hipotekarne tražbine i zabilježbu hipotekarne tužbe ako je onaj protiv koga je otkaz ili tužba podnesena upisan kao vlasnik broda i ako se dokaže da je hipotekarna tužba podnesena

Zabilježbu hipotekarne tužbe može dopustiti i parnični sud.

Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka ima posljedicu da otkaz ili tužba djeluje protiv kasnijeg vlasnika broda, a osobito da se, na temelju pravomoćne presude donesene u parnici o zabilježenoj tužbi ili obavljene sudske nagodbe zaključene u toj parnici, može voditi izvršenje na založe nom brodu neposredno protiv svakoga kasnijeg vlasnika broda.

Članak 366.

Zabilježba tužbe za ostvarivanje pomorskog privilegija briše se po službenoj dužnosti ako, u roku od 60 dana od dana izvršnosti presude donesene na temelju tužbe koja je bila predmet zabilježbe, vjerovnik tražbine osigurane pomorskim privilegijem ne zatraži prodaju broda ili upis hipoteke na brodu ili ako se, na njegov zahtjev, u tom roku ne provede zaustavljanje broda (članak 261. stavak 2.).

Ako iz spisa ne proizlazi da je u zakonskom roku zatražena prodaja broda ili upis hipoteke na brodu ili da je provedeno zaustavljanje broda, sud će postupiti prema članku 350. stavku 2. i 3. ovoga Zakona.

Članak 367.

Osoba koja je pokrenula parnicu da bi osporila uknjiž- bu za koju utvrdi da su njome povrijeđena njezina upisana prava i traži povrat u prijašnje stanje u upisniku može kod parničnog suda ili kod suda nadležnog prema članku 268. ovoga Zakona zahtijevati zabilježbu tog spora u upisniku brodova istodobno s podnošenjem tužbe ili kasnije.

Zabilježba spora iz stavka 1. ovoga članka ima posljedicu da presuda donesena u tom sporu djeluje i protiv osoba koje su stekle upisana prava poslije trenutka kad je prijedlog za zabilježbu spora stigao organu koji vodi upisnik brodova.

Članak 368.

U parnici pokrenutoj tužbom za brisanje uknjižbe protiv osoba koje su neposredno uknjižbom, čije se brisanje traži tužbom, stekle prava ili su oslobođene tereta, ili kad se tužba temelji na odnosima koji postoje neposredno između tužitelja i tuženika, o zastari tužbenog zahtjeva prosuđivat će se prema propisima i pravnim pravilima imovinskog prava o zastari.

Članak 369.

Osoba koja želi osporiti uknjižbu protiv trećih osoba, o čijem je odobrenju bila propisno obaviještena, dužna je, u roku u kojem se može podnijeti žalba protiv odobrenja te uknjižbe, predložiti tijelu iz članka 268. ovoga Zakona upis zabilježbe da je uknjižba sporna, a najkasnije u roku od 60 dana od dana proteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje uknjižbe protiv svih osoba koje su osporavanom uknjižbom stekle kakvo upisno pravo ili su na kakvu upisanom pravu postigle daljnje uknjižbe ili predbilježbe.

Poslije proteka roka iz stavka 1. ovoga članka protiv trećih osoba koje su prije zabilježbe spora na upisanom pravu stekle daljnja upisana prava može se brisovnom tužbom osporavati uknjižba samo ako te osobe nisu bile u dobroj vjeri u pogledu valjanosti osporavane uknjižbe.

Članak 370.

Ako tužitelj nije bio propisno obaviješten o odobrenju uknjižbe koju osporava, pravo na podnošenje tužbe za njezino brisanje protiv trećih osoba koje su na upisanom pravu stekle daljnja upisana prava u dobroj vjeri prestaje u roku od tri godine od trenutka kad je prijedlog za pobijanu uknjižbu stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova.

Članak 371.

Ako tužitelj povuče tužbu ili se prema zakonu smatra da je tužba povučena, ili ako tužba bude pravomoćnom odlukom odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, ili ako u slučaju iz članka 369. ovoga Zakona tužba ne bude podnesena u propisanom roku, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog protivne strane, narediti brisanje zabilježbe spora.

Ako pravomoćnom presudom bude potpuno ili djelomično prihvaćen zahtjev za brisanje osporene uknjižbe, ili ako stranke o brisanju uknjižbe sklope sudsku nagodbu, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog stranke, dopustiti upis brisanja osporene uknjižbe prema sadržaju presude, odnosno sudske nagodbe, pa će istodobno narediti brisanje zabilježbe spora te svih uknjižbi i predbilježbi za koje je, u pogledu brisanog prava, prijedlog za upis stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, pošto je toj lučkoj kapetaniji stigao prijedlog za zabilježbu spora.

Članak 372.

Osoba koja tvrdi da je do uknjižbe došlo zbog krivičnog djela može, radi postizanja pravnog učinka iz članka 367. ovoga Zakona u odnosu prema kasnijim upisima, zatražiti od lučke kapetanije iz članka 268. ovoga Zakona da dopusti zabilježbu da je uknjižba sporna. Ta je osoba dužna uz prijedlog podnijeti potvrdu nadležnog tijela o pokretanju krivičnog postupka.

Ako se zabilježba spora predlaže radi postizanja učinka i protiv trećih osoba koje su stekle upisana prava u dobroj vjeri prije zabilježbe spora, prijedlog za zabilježbu mora se podnijeti lučkoj kapetaniji iz članka 268. ovoga Zakona u roku u kojem je stranka ovlaštena na podnošenje žalbe protiv dopuštene uknjižbe.

Članak 373.

Ako sud u krivičnom postupku odluči da se briše uknjižba zajedno s upisanim pravima koja su stečena prije zabilježbe iz članka 372. ovoga Zakona, lučka kapetanija iz članka 268. naredit će brisanje uknjižbe prema odredbama članka 371. stavka 2. ovoga. Zakona, ako stranka, protiv koje je osporena uknjižba obavljena uz prijedlog za brisanje uknjižbe, priloži odluku suda donesenu o tome krivičnom postupku, s potvrdom o njezinoj pravomoćnosti.

Ako sud u krivičnom postupku utvrdi krivičnu odgovornost optuženika, ili oštećenika s njegovim zahtjevom za brisanje uknjižbe uputi na parnicu, oštećenik ima pravo podnijeti tužbu za brisanje uknjižbe i upisanih prava iz stavka 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana kad je odluka suda o upučivanju na parnicu postala pravomoćna.

Ako sud u krivičnom postupku ne donese odluku o tome da je optuženik krivično odgovoran i ako ovlaštena osoba u roku iz stavka 2. ovoga članka ne podnese tužbu, lučka kapetanija iz članka 268. ovoga Zakona dopustit će brisanje zabilježbe spora na prijedlog osobe koja ima pravni interes da se osporena uknjižba održi na snazi.

Članak 374.

Kad se traži brisanje zabilježbe spora zato što tužba za brisanje nije podignuta u rokovima određenim u članku 369. i 372. ovoga Zakona, lučka kapetanija iz članka 268. ovoga Zakona postupit će prema odredbama članka 350. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Članak 375

Ako vlasnik broda ili vjerovnik, na čijem je brodu, odnosno tražbini upisano kakvo pravo, podnese tužbu da se to pravo u cijelosti ili djelomično briše zato što je zastarjelo, lučka kapetanija iz članka 268. ovoga Zakona dopustit će, na prijedlog tužitelja, zabilježbu spora u upisniku brodova.

Članak 376.

Ako se pokrene parnica kojom se traži da se utvrdi da je dosjelošću stečeno određeno stvarno pravo, sud iz članka 268. ovoga Zakona dopustit će, na prijedlog tužitelja, za bilježbu spora u upisniku brodova.

Članak 377.

Zabilježba spora u slučaju tužbe za brisanje zbog za stare (članak 375.) ili u slučaju tužbe za utvrđivanje stjecanja stvarnog prava zbog dosjelosti (članak 376.) nema učinka protiv trećih osoba koje su, pouzdavajući se u upisnik brodova, postigle određene uknjižbe prije trenutka kad je prijedlog za zabilježbu spora stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova. Ako je pravomoćnom presudom utvrđeno da je tužitelj dosjelošću stekao određeno stvarno pravo, pravo stečeno dosjelošću ima prvenstveni red prije svih upisa kojr su provedeni poslije zabilježbe spora, a sva prava upisana poslije zabilježbe spora koja su s tim u protuslovlju brisat će se na prijedlog stranke.

U postupku brisanja na odgovarajući se način primje njuju odredbe članka 371. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 378.

Sud koji je proveo prodaju broda naredit će, po službenoj dužnosti, da se rješenje o dosudi prodanog broda zabilježi u upisnik brodova.

Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka ima učinak da se upisana prava protiv dosadašnjeg vlasnika broda mogu steći daljnjim upisima samo ako rješenje o dosudi bude pravomoćno ukinuto.

Ako rješenje o dosudi nije pobijano ili ako je pobijanje pravomoćno odbijeno, na prijedlog zainteresirane osobe, brisat će se svi upisi obavljeni poslije zabilježbe tog rješenja protiv dosadašnjeg vlasnika broda te svi daljnji upisi koji su obavljeni u odnosu prema njihovim pravima.

Članak 379.

Prijedlozi za upis ili brisanje zabilježbi o kojima odlučuje tijelo iz članka 268. ovoga Zakona moraju se podnijeti lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, ako nije drugačije određeno.

Upisivanje zajedničkih hipoteka na brodu

Članak 380.

Kod zajedničkih hipoteka (članak 247.) koja se zasnivaju upisom u više uložaka jedan od uložaka označuje se kao glavni, a ostali kao sporedni. U prijedlogu za upis mora se navesti koji se uložak označuje kao glavni, a koji kao sporedni; a ako u prijedlogu to nije navedeno, smatrat će se da se kao glavni uložak mora označiti onaj koji je u prijedlogu za upis naveden na prvom mjestu.

Ako se zatraži da se hipoteka na brodu koja već postoji proširi za istu tražbinu i na druge uloške, s prvotno opterećenim uloškom postupit će se kao s glavnim uloškom.

U glavnom ulošku zabilježbom se upućuje na sporedne uloške, a u svakome sporednom ulošku - na glavni uložak.

Članak 381.

Ako vjerovnik, radi osiguranja svoje tražbine, zatraži upis hipoteke na brodu u određeni uložak upisnika brodova, dužan je prijaviti postojanje hipoteke na brodu koja je za tu tražbinu već upisana u kakvu drugom ulošku, da bi se moglo zabilježiti zajednička hipoteka na brodu.

Vjerovnik je odgovoran za štetu prouzročenu time što je propustio prijaviti postojanje hipoteke na brodu.

Ako zabilježba zajedničke hipoteke na brodu ne bude upisana, hipotekarni dužnik može predložiti da se ta zabilježba obavi i zatraži da mu vjerovnik nadoknadi troškove, ako je zabilježba izostala njegovom krivnjom.

Ako tijelo iz članka 268. ovoga Zakona, dopuštajući uknjižbu ili predbilježbu hipoteke na brodu, utvrdi da je za istu tražbinu hipoteka na brodu već upisana, u njegovu ili kakvom drugom upisniku brodova, odredit će, po službenoj dužnosti, da je uložak u koji je hipoteka već upisana glavni uložak. Tijelo iz članka 268. dužno je o tome obavijestiti lučku kapetaniju kod koje se vodi upisnik brodova u koji je hipoteka na brodu već upisana.

Članak 382.

Prijedlog za upis zajedničke hipoteke na brodu u više upisnika brodova koji se vode kod raznih lučkih kapetanija može se podnijeti ili istodobno svim lučkim kapetanijama koje vode te upisnike brodova ili samo jednom od tih tijela.

Ako se prijedlog za upis hipoteke podnosi istodobno svim lučkim kapetanijama u čije se upisnike brodova mora upisati, u prijedlogu se moru navesti koji se uložak označuje kao glavni, a koji kao sporedni.

Ako se prijedlog za upis hipoteke na brodu podnosi samo jednoj lučkoj kapetaniji, prijedlog se podnosi onoj lučkoj kapetaniji kod koje predlagatelj upisa želi da se vodi glavni uložak i naznačuje red prema kojem se prijedlog mora uputiti ostalim lučkim kapetanijama.

Članak 383.

Ako pri prvotnom ili kasnijem upisu zajedničke hipoteke na brodu sudjeluje više tijela iz članka 268. ovoga Zakona, svatko će od njih samostalno odlučiti o prijedlogu za uknjižbu ili predbilježbu hipotekarnog prava u upisnik brodova za koji je on nadležan. Svatko će od tijela svoje rješenje o tome dostaviti i tijelu kod kojeg se vodi glavni uložak.

Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se tijelu koje je to rješenje donijelo.

Ako uknjižba ili predbilježba koja je upisana u kakav sporedni uložak bude u povodu žalbe brisana, o brisanju se, radi zabilježbe, obavještava lučku kapetaniju koja vodi glavni uložak.

Članak 384.

Prvenstveni red kod zajedničke hipoteke na brodu od- ređuje se samostalno za svaki uložak, i mjerodavan je trenutak kad je prijedlog za dozvolu upisa zajedničke hipoteke stigao pojedinoj lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik hipotekarno pravo upisuje.

Članak 385.

Svi prijedlozi u pogledu promjene hipotekarnog prava za tražbine za koje je upisana zajednička hipoteka na brodu u više uložaka podnose se lučkoj kapetaniji koja vodi glavni uložak. O tim se prijedlozima odlučuje prema stanju upisa u glavnom ulošku.

Prijedlog podnesen drugoj lučkoj kapetaniji, a ne kapetaniji iz stavka 1. ovoga članka vratit će se podnositelju s uputom da se prijedlog mora podnijeti lučkoj kapetaniji koja vodi glavni uložak.

Članak 386.

Sve promjene koje se na zajedničkoj hipoteci moraju učiniti prijenosom, ograničenjem brisanjem ili na drugi način, upisuju se samo u glavni uložak.

Upis promjena u glavnom ulošku ima pravni učinak kao da je obavljen u svim već postojećim ili budućim sporednim ulošcima.

Djelomično ili potpuno brisanje zajedničke hipoteke koja se odnosi na sve brodove ili na sve tražbine (podhipoteka) koje su predmet zajedničke hipoteke zabilježuje se u sve sporedne uloške, a brisanje zajedničke hipoteke zabilježuje se samo u sporedni uložak u kojem je taj brod, odnosno tražbina upisana.

Članak 387.

Ako hipotekarno pravo na brodu, odnosno na tražbini osiguranoj hipotekom na brodu upisano u glavnom ulošku bude brisano, u tom se ulošku brišu i svi daljnji upisi i prenose u jedan od sporednih uložaka koji se vode kod iste lučke kapetanije. Ako zajednička hipoteka još postoji, s tim se uloškom postupa kao s glavnim uloškom.

Ako u upisnicima brodova iste lučke kapetanije nema sporednog uloška, lučka kapetanija nadležna za dotadašnji glavni uložak odredit će, ako to nije odredio hipotekarni vjerovnik, s kojim će se sporednirn uloškom ubuduće postupati kao s glavnim uloškom, pa će, po službenoj dužnosti, poslati lučkoj kapetaniji koja vodi novi glavni uložak ovjerene prijepise postoječih upisa u glavnoj knjizi te ovjerene prijepise isprava koje se na te upise odnose.

Pretvaranje sporednog uloška u glavni uložak saopćava se lučkim kapetanijama kod kojih se vode svi sporedni ulošci i, po službenoj dužnosti, zabilježuje u svaki još postojeći sporedni uložak.

Članak 388.

Lučkoj kapetaniji na koju prijeđe vođenje glavnog uloška dostavljaju se oni prijedlozi o kojima ne može više rješavati dotadašnja lučka kapetanija zato što je zajednička hipoteka u njegovu upisniku brodova već brisana, i o tome se obavještavaju stranke koje su podnijele prijedloge.

Međusobni prvenstveni red prijedloga iz stavka 1. ovoga članka određuje se prema trenutku kad su oni stigli tijelu koji je vodio dosadašnji glavni uložak

Članak 389.

Za opravdanje predbilježbe kojom je zajednička hipoteka za istu tražbinu predbilježena kod raznih tijela potrebna je samo jedna tužba za opravdanje.

Za tužbu za opravdanje predbilježbe nadležan je, pored suda općemjesne nadležnosti hipotekarnog dužnika, lučka kapetanija nadležna prema članku 268. ovoga Zako na u pogledu jednog od upisnika u kojem je predbilježba dopuštena.

Članak 390.

U izvacima iz uložaka koji se s obzirom na zajedničku hipoteku vode kao sporedni ulošci upućuje se na glavni uložak, uz napomenu da su promjene koje su učinjene na zajedničkoj hipoteci upisane samo u glavnom ulošku.

Prijenos broda iz jednog upisnika brodova u drugi upisnik brodova

Članak 391.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova dopustit će prijenos upisa broda iz jednog upisnika brodova u drugi upisnik brodova na temelju isprave kojom se dokazuje da će brod promijeniti luku upisa i da će se upisati u luci koja se nalazi na području lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan.

Brisanje broda iz upisnika brodova

Članak 392.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova:

1) ako utvrdi da je brod propao ili se pretpostavlja da je propao,

2) zbog otuđenja broda iz vlasništva fizičke ili pravne osobe stranoj osobi,

3) zbog izjave vlasnika broda kojom se opoziva suglasnost vlasnika za upis u hrvatski upisnik brodova, odnosno presude suda da je takva izjava vlasnika broda pravovaljana,

4) zbog izjave vlasnika broda da brod trajno povlači iz plovidbe,

5) zbog prestanka postojanja uvjeta za upis u upisnik brodova prema odredbi članka 202. stavka 1. točke 1) ovoga Zakona,

6) zbog rješenja Ministarstva kojim se brodu upisanom u upisnik na temelju članka 202. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona oduzima pravo na upis u upisnik brodova.

O rješenju iz stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija obavijestit će Ministarstvo.

Članak 393.

U rješenju o brisanju broda iz upisnika brodova treba, prema članku 207. ovoga Zakona, utvrditi da se tom brisanju ne protive vjerovnici privilegiranih tražbina, odnosno da vjerovnici hipotekarnih tražbina pristaju na brisanje, osim ako se brisanje obavlja na temelju odredaba članka 206. stavak 1. točke t ) i 4) ovoga Zakona.

Članak 394.

Podnesak kojim se vjerovnici koji imaju pomorski privilegij na brodu protive upisu brisanja broda iz upisnika brodova podnosi lučkoj kapetaniji kod koje je brod upisan u upisnik brodova. Ta će lučka kapetanija odlučiti o podnesku o protivljenju.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka brisanje broda iz upisnika brodova može se odrediti tek pošto postane konačno rješenje lučke kapetanije kojim se protivljenje odbija.

Članak 395

Ako se brod koji je bio brisan iz upisnika brodova zato što je propao ili se pretpostavljalo da je propao, ili zato što je trajno povučen iz plovidbe, ili zato što je bio proglašen pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru, ponovno upisuje u upisnik brodova, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o ponovnom upisu broda sa svim onim podacima i upisanim pravima iz upis nika s kojima je prije bio upisan, a koji su važili u trenutku brisanja broda, i o tome obavijestiti vlasnika broda i sve os tale osobe u čiju je korist bilo upisano kakvo pravo na brodu.

5. Pravni lijekovi

Članak 396.

Protiv rješenja lučke kapetanije, koja vodi upisnik brodova o prijedlogu za upis u upisnik brodova, dopuštena je žalba.

Stranke mogu u žalbi iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede pravila postupka.

Žalba se podnosi tijelu koje je donijelo rješenje u prvom stupnju u dovoljnom broju primjeraka za tijelo drugog stupnja i za stranke koje sudjeluju u postupku.

Članak 397.

Rok za podnošenje žalbe, kad je rješenje dostavljeno u Republici Hrvatskoj, jest 30 dana, a kad je rješenje dostavljeno u inozemstvo - 60 dana.

Članak 398.

Nepravodobnu, nepotpunu i nedopuštenu žalbu tijelo prvog stupnja, koje vodi upisnik brodova (lučka kapetanija) će odbaciti.

Ako tijelo prvog stupnja ne odbaci žalbu, primjerak žalbe dostavit će strankama kojima je dostavljeno rješenje koje se pobija.

Tijelo prvog stupnja ne može svoje rješenje ni preinačiti ni ukinuti.

Žalbu podnesenu neposredno tijelu drugog stupnja (Ministarstvu) to će tijelo uputiti nadležnome tijelu prvog stupnja i smatrat će se da je žalba podnesena na dan kad je stigla nadležnome tijelu prvog stupnja.

Članak 399.

Ako je žalba podnesena protiv rješenja kojim se dopušta uknjižba ili predbilježba ili prvi upis broda u upisnik brodova, tijelo će odrediti zabilježbu žalbe u upisnik brodova.

Ako žalba bude odbijena, tijelo će odrediti brisanje zabilježbe.

Zabilježbu i brisanje zabilježbe iz stavka 1. i 2 ovoga članka tijelo će odrediti po službenoj dužnosti.

Članak 400.

Ako tijelo drugog stupnja odbije žalbu protiv rješenja kojim je prijedlog za upis odbijen, tijelo prvog stupnja će po službenoj dužnosti, odrediti da se briše zabilježba tog rješenja u upisniku brodova i o tome obavijestiti stranke.

Članak 401.

Ako tijelo drugog stupnja preinači rješenje tijela prvog stupnja i prihvati jedan od prijedloga iz članka 316. ovoga Zakona koje je tijelo prvog stupnja odbilo, dopušteni upis obavit će se u upisnik brodova. U tom se slučaju smatra da je upis obavljen u trenutku kad je prijedlog za upis bio podnesen.

Članak 402.

Ako tijelo drugog stupnja preinači rješenje tijela prvog stupnja kojim se dopušta brisanje upisa i prijedlog za brisanje upisa odbije, uspostavit će se brisana uknjižba, odnosno predbilježba.

Ako tijelo drugog stupnja preinači rješenje tijela prvog stupnja kojim je prihvačen koji od prijedloga iz članka 316. ovoga Zakona, pa taj prijedlog odbije, brisat će se obavljena uknjižba i predbilježba.

Članak 403.

Rješenje tijela drugog stupnja kojim se određuje upis u upisnik brodova tijelo prvog stupnja će provesti.

Članak 404.

Protiv rješenja tijela drugog stupnja u postupku upisa može se pokrenuti upravni spor.