IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 14. 1. 2025.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

DIO SEDMI

BRODAR

1. Odgovornost brodara

Članak 405.

Za obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda odgovara brodar, ako ovim Zakonom nije drugačije odredeno

Članak 406.

Brodar (što za potrebe ovog dijela uključuje vlasnika broda, naručitelja prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovođu pomorskog broda) i spašavatelj kako je definiran u ovom članku, mogu ograničiti svoju odgovornost u skladu s odredbama ovoga dijela Zakona.

Spašavatelj je osoba koja pruža usluge u neposrednoj vezi s radnjama spašavanja ili pružanja pomoći. Radnje spašavanja i pružanja pomoći obuhvaćaju i radnje predvidene u članku 408. stavku 1. točki d) ovoga Zakona.

Ako se neka tražbina iz članka 408. ovoga Zakona upravi protiv neke osobe za čija djela, propuste ili greške odgovara brodar ili spašavatelj, ta osoba je ovlaštena koristiti se ograničenjem odgovornosti prema ovom dijelu Zakona.

Osiguratelj odgovornosti za tražbine koje podliježu ograničenju u skladu s odredbama ovoga Zakona ovlašten je koristiti se povlasticama ovoga dijela Zakona u istoj mjeri kao i sam osiguranik.

Pozivanje na ograničenje odgovornosti ne znači i priznanje te odgovornosti.

Članak 407.

Zapovjednik, ostali članovi posade i druge osobe koje rade za brodara, ako su odgovorni za tražbine iz članka 408. ovoga Zakona, mogu ograničiti svoju odgovornost prema članku 410. do 416. ovoga Zakona.

Članak 408.

Uz rezervu primjene članka 409. i 410. ovoga Zakona sljedeće tražbine, bez obzira na temelj odgovornosti podvrgnute su ograničenju odgovornosti:

a) tražbine zbog smrti ili tjelesne ozljede ili zbog gubitka ili oštećenja imovine (uključujući i štetu na lučkim postrojenjima, bazenima, prilaznim plovnim putevima i oznakama za plovidbu), do kojih je došlo na brodu ili u neposrednoj vezi s korištenjem broda ili radnjama spašavanja (pružanja pomoći), kao i na dalje štete koje iz toga proizlaze,

b) tražbine zbog svake štete koja proizlazi iz zakašnjenja u prijevozu morem, tereta, putnika ili njihove prtljage,

c) tražbine zbog drugih šteta koje proizlaze iz povrede izvanugovornih prava, koje su nastale u neposrednoj vezi s iskorištavanjem broda ili radnjama spašavanja i pružanja pomoći,

d) tražbine druge osobe, a ne osobe koja odgovara, zbog mjera poduzetih radi sprečavanja ili smanjenja štete za koju osoba koja odgovara može ograničiti svoju odgovornost u skladu s ovim dijelom Zakona, i zbog daljnjih šteta prouzročenih tim mjerama.

Tražbine navedene u stavku 1. ovoga članka podliježu ograničenju odgovornosti čak i ako je podignuta tužba, na temelju ugovora ili izvan ugovora, na osnovu regresa ili jamstva. Međutim, tražbine navedene u stavku 1. točka d) ne podliježu ograničenju odgovornosti u opsegu u kojem se ona odnose na naknadu na temelju ugovora s osobom koja odgovara.

Članak 409.

Ovaj dio ne primjenjuje se na:

a) tražbine iz naslova spašavanja i pružanja pomoći ili doprinosa u zajedničkoj havariji,

b) tražbine zbog šteta predviđenih odredbama Glave V dijela IX. ovoga Zakona,

c) tražbine podvrgnute nekoj međunarodnoj konvenciji ili nacionalnom pravu koje uređuje ili zabranjuje ograničenje odgovornosti za nuklearne štete,

d) tražbine predviđene odredbama Glave VI. dijela IX. ovoga Zakona,

e) tražbine službenika brodara ili spašavatelja čiji su zadaci vezani za službu broda ili za radnje spašavanja i pružanja pomoći, uključujući tražbine njihovih nasljednika, pravnih sljednika ili drugih osoba koje imaju temelja za takve tražbine.

Članak 410.

Brodar gubi pravo na ograničenje odgovornosti iz članka 408. ovoga Zakona ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji je brodar učinio, bilo u namjeri da prouzroči štetu, bilo iz krajnje nepažnje, znajući da će šteta vjerojatno nastupiti.

Brodar ne može ograničiti svoju odgovornost za štete nastale smrću ili tjelesnom ozljedom osoba koje brodar zapošljava.

Članak 411.

Granice odgovornosti za tražbine, osim onih navedenih u članku 412. ovoga Zakona, koje su proizašle iz jednog istog dogadaja, obračunavaju se na sljedeći način:

a) u odnosu na tražbine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda, (i) 333.000 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 500 tona

(ii) za brod s tonažom koja prekoračuje 500 tona, obračunava se sljedeći iznos kao pridodatak iznosu u podstavku (i):

- za svaku tonu od 501 do 3.000 tona - 500 obračun skih jedinica Posebnih prava vučenja,

- za svaku tonu od 3.001 do 30.000 tona - 333 obračunske jedinice Posebnih prava vučenja,

- za svaku tonu od 30.001 do 70.000 tona - 250 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja, i

- za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona -167 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja,

b) u pogledu ostalih tražbina:

(i) 167.000 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 500 tona,

(ii) za brod s tonažom koja prekoračuje 500 tona obračunava se sljedeći iznos kao pridodatak iznosu u podstavku (i):

- za svaku tonu od 501 do 30.000 tona - 167 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja

- za svaku tonu od 30.000 do 70.000 tona - 125 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja, i

- za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona - 83 obračunske jedinice Posebnih prava vučenja.

Kada je iznos koji se obračunava u skladu sa stavkom 1. točkom a) nedostatan za potpuno namirenje tražbina koje se spominju u tom stavku, svota koja se obračunava u skladu sa stavkom 1. točki b) na raspolaganju je za naknadu neisplaćenog ostatka tražbina u stavku 1. točki a) i takav neisplačeni ostatak konkurira, razmjerno, s tražbinama koje se spominju u stavku 1. točki b) ovoga članka.

Ograničenje odgovornosti za svakog spašavatelja koji ne obavlja radnje spašavanja s nekog broda ili za svakog spašavatelja, koji djeluje isključivo na brodu kojemu ili u odnosu na koga pruža usluge spašavanja, obračunavaju se prema tonaži od 1.500 tona.

Za svrhe ovog dijela Zakona tonaža broda je bruto tonaža koja se izračunava prema pravilima o baždarenju što su sadržana u dodatku 1. Međunarodne konvencije o baždarenju brodova, 1969.

Članak 412.

U slučaju tražbina zbog smrti ili tjelesnih ozljeda putnika na brodu, koje su nastale iz istog događaja granica odgovornosti brodara je iznos od 46.666 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja pomnoženih brojem putnika koje je brod ovlašten prevoziti na temelju plovidbenog lista, ali najviše do 25 milijuna Posebnih prava vučenja.

U smislu ovoga članka "tražbine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda putnika na brodu" znači svaku tražbinu koju istakne osoba koja se prevozi brodom ili za njezin račun;

a) na temelju ugovora o prijevozu putnika, ili

b) koja uz pristanak brodara prati neko vozilo ili žive životinje na temelju ugovora o prijevozu robe.

Članak 413.

Iznosi navedeni u članku 411. i 412. ovoga Zakona preračunavaju se u domaću valutu prema tečaju Narodne banke Hrvatske na dan osnivanja fonda, a plaćaju se ili se pruža odgovarajuče jamstvo.

Članak 414.

Granice odgovornosti određene prema članku 411. ovoga Zakona primjenjuju se na ukupnost svih tražbina koje su nastale iz istog događaja:

a) prema osobi ili osobama koje se spominju u članku 406. stavku 1. ovoga Zakona i prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške ona ili one odgovaraju, ili

b) prema vlasniku broda koji pruža usluge spašavanja (ili pomaganja) s tog broda i prema spašavatelju ili spašavateljima koji djeluju s tog broda i prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške, on ili oni odgovaraju, ili

c) prema spašavatelju ili spašavateljima koji ne djeluju s broda ili koji djeluju samo na brodu kojemu su ili s obzirom na kojega su pružene usluge spašavanja (ili pomaganja) i prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške on ili oni odgovaraju.

Granice odgovornosti utvrđene u članku 412. ovekga Zakona primjenjuju se na ukupnost svih tražbina koje mogu nastati iz istog događaja prema osobi ili osobazna koje se spominju u članku 406. stavku 1. ovoga Zakona u odnosu na brod naveden u članku 412. ovoga Zakona prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške ona ili one odgovara.

Članak 415.

Brodar se može pozvati na ograničenje odgovornosti čak i ako nije osnovan fond ograničenja odgovornosti prema članku 416. ovoga Zakona

Ako se brodar poziva na ograničenje odgovornosti, a fond ograničenja nije osnovan, odgovarajuće se primjenju ju odredbe članka 417. ovoga Zakona.

Članak 416.

Svaka osoba koja bi mogla odgovarati u sporu može osnovati fond.

Fond se osniva u visini iznosa preračunatih prema članku 411. i 412. ovoga Zakona kako se primjenjuju na tražbine za koje ta osoba može odgovarati, uvećanih za kamate koje teku od dana događaja iz kojega je nastala odgovornost do dana osnivanja fonda.

Svaki tako osnovan fond na raspolaganju je samo za isplate tražbina radi kojih se može pozvati na ograničenje odgovornosti.

Fond se može osnovati bilo polaganjem svote, ili pružanjem jamstva.

Fond koji osnuje jedna od osoba koje se sponminju u članku 414. stavku 1. točki a), b) ili c) ili stavku 2 ovoga Zakona, ili njezin osiguratelj, smatra se da je osnovan od svih osoba koje se spominju u stavku 1. točka a), b) ili c) ili stavku 2. ovoga Zakona.

Članak 417.

S iznimkom odredaba članka 414. stavka 1., 2 i 3 i članka 412. ovoga Zakona fond se dijeli između vjerovnika razmjerno iznosu njihovih priznatih tražbina prema fondu.

Ako je prije diobe fonda osoba koja odgovara, ili njezin osiguratelj namirila neto tražbinu prema fondu, ta osoba se subrogira do iznosa koji je uplatila, u prava koja bi tako namirena osoba mogla koristiti prema ovom dijelu Zakona.

Pravo subrogacije iz stavka 2. ovoga članka mogu također koristiti i druge osobe, osim gore spomenutih, za svaki iznos naknade koju isplate, ali samo taliko koliko je takva subrogacija dozvoljena.

Ako osoba koja odgovara, ili druga osoba, utvrdi da bi kasnije morala platiti u cjelini ili dijelom na ime naknade svotu za koju je mogla koristitl pravo subrogacije prema stavku 2. i 3 ovoga članka da se ova svota platila prije diobe fonda, sud može narediti da se privremeno izdvoji dovoljan iznos kako bi se omogučilo toj osobi da kasnije ostvari svoja prava prema fondu.

Članak 418.

Ako je fond ograničenja osnovan u skladu s člankom 416. ovoga Zakona, bilo koja osoba koja je istakla tražbinu prema fondu ne može ostvariti prava u odnosu na takvu tražbinu prema ostaloj imovini osobe u čije je ime fond osnovan.

Nakon osnivanja fonda ograničenja u skladu s člankom 416. ovoga Zakona, svaki brod ili druga imovina koja pripada osobi za čiju je korist fond osnovan, a koja je zaustavljena ili zaplijenjena radi tražbina koje se mogu namiriti iz fonda, ili bilo koje dano jamstvo, mora se osloboditi, a ako je fond osnovan u inozemstvu onda domaći sud može osloboditi takvu imovinu, odnosno jamstvo ako ocijeni da su interesi vjerovnika primjereno zaštićeni.

Takvo se oslobađanje uvijek naređuje ako je fond ograničenja osnovan:

a) u luci u kojoj je događaj nastao, ili - ako je nastao izvan luke - u sljedećoj (prvoj) usputnoj luci, ili

b) u luci iskrcaja za tražbine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda, ili

c) u luci iskrcaja za tražbine ovog oštećenja, ili

d) u državi u kojoj je zaustavljanje izvršeno.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se samo ako vjerovnik može istaći tražbine prema fondu ograničenja kod suda koji upravlja tim fondom, a iz tog fonda se stvarno može podmiriti takva tražbina.

Članak 419.

Odredbe članka 406. do 447 ovog dijela Zakona odnose se i na brodice, s time da se za potrebu tih odredbi brodica smatra brodom veličine 500 brutto tona.

Ovaj dio Zakona ne primjenjuje se na a) lebdjelice i b) ploveće platforme koje se koriste za istraživanja i iskorištavanje prirodnih bogatstava morskoga dna i podzemlja.

Članak 420.

Odredbe članka 406. do 476. ovoga dijela Zakona odnose se i na ratne brodove, s tim da se kapacitet ratnog broda određuje istisninom, jedna tona iz članka 411. ovoga Zakona odgovara dvjema tonama istisnine.

2. Postupak ograničenja brodareve odgovornosti

Članak 421.

Izvanparnični postupak ograničenja odgovornosti brodara provodi sudac pojedinac stvarno nadležnog suda.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno u postupku iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

Ako je brod ili brodica, na koji se odnosi događaj u povodu kojega se vodi postupak ograničenja odgovornosti brodara, upisan u hrvatski upisnik brodova, odnosno evidenciju brodica, mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, odnosno evidencija brodica u koju je brodica upisana.

Ako je brod ili brodica na koje se odnosi događaj u povodu kojega se vodi postupak ograničenja odgovornosti brodara strane državne pripadnosti, mjesno je nadležan sud na čijem je području brod zaustavljen, a ako nije bilo zaustavljanja broda - sud na čijem su području položena sredstva za osnivanje fonda ograničene odgovornosti.

U postupku ograničenja odgovornosti brodara nije dopušten sporazum o mjesnoj nadležnosti.

Članak 422.

Postupak ograničenja odgovornosti brodara pokreće se na prijedlog osobe koja je, prema odredbama ovoga Zakona, ovlaštena ograničiti svoju odgovornost.

Prijedlog za pokretanje postupka ograničenja odgovornosti brodara pored općih podataka, koji trebaju biti navedeni u svakom podnesku, mora sadržavati i:

1) opis događaja iz kojeg je nastala tražbina za koju se predlaže ograničenje odgovornosti,

2) osnovu i svotu ograničene odgovornosti,

3) ako je predlagatelj spreman osnovati fond ograničene odgovornosti, način na koji je predlagatelj spreman osnovati fond ograničene odgovornosti (polaganjem gotovine ili davanjem odgovarajućeg drugog jamstva) te posebice način osiguranja realne vrijednosti fonda (oročavanjem sredstava kod pouzdane banke, itd),

4) popis poznatih vjerovnika, uz naznaku njihova sjedišta, odnosno boravišta,

5) podatke o vrsti i vjerojatnoj visini tražbina poznatih vjerovnika.

Prijedlogu za pokretanje postupka ograničenja odgovornosti brodara moraju se priložiti isprave kojima se dokazuje tonaža broda prema odredbi članka 411. stavka 4.ovoga Zakona.

Članak 423.

Ako sud utvrdi da nije udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonom, koji dopuštaju predlagatelju da se koristi ograničenjem svoje odgovornosti, donijet će rješenje o odbijanju podnesenog zahtjeva.

Ako sud utvrdi da se sredstvima predloženog fonda ograničene odgovornosti neće moći raspolagati slobodno u korist vjerovnika, odbacit će zahtjev za osnivanje fonda, ali će nastaviti postupak ograničenja odgovornosti, kao da se predlagatelj pozvao na ograničenje odgovornosti bez namjere osnivanja fonda, pod uvjetom da je udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonom koji dopuštaju predlagatelju da se koristi ograničenjem svoje odgovornosti

Članak 424.

Ako sud utvrdi da je zahtjev koji je iznesen u prijedlogu za pokretenje postupka ograničenja odgovornosti brodara u skladu s odredbame ovoga Zakona o uvjetima ograničenja odgovornosti donijet če rješenje kojim se odobrava ograničenje odgovornosti.

Ako sud utvrdi da će sredstvima predloženog fonda ograničenja odgovornosti moći slobodno raspolagati u korist vjerovnika donijet će rješenje kojim se odobrava osnivanje fonda ograničene odgovornosti.

U rješenju iz stavka 2. ovoga članka sud će pozvati predlagatelja da u roku od 15 dana od dostave tog rješenja podnese sudu dokaze o tome da je stavio na slobodno raspolaganje suda sredstva odobrena za osnivanje fonda ograničene odgovornosti i da je unaprijed položio određenu svotu potrebnu za namirenje troškova koji će nastati tijekom ili u povodu postupka.

Ako predlagatelj ne postupi prema odredbi stavka 3. ovoga članka, sud će donijeti rješenje kojim se ukida rješenje o osnivanju fonda ograničene odgovornosti.

Sud će u rješenju upozoriti predlagatelja na posljedice koje nastaju zbog toga što nije postupio prema odredbi stavka 4. ovoga članka.

Članak 425.

Rješenje o ograničenju odgovornosti predlagatelja sud je dužan donijeti bez odlaganja.

Fond ograničene odgovornosti smatra se osnovanim onog dana kada predlagatelj podnese sudu dokaze o tome da je postupio prema odredbama članka 424. stavka 3. ovoga Zakona.

Rješenje o osnivanju fonda ograničene odgovornosti kojim se utvrđuje da je fond ograničene odgovornosti osnovan, sud je dužan donijeti u roku od 24 sata od primitka dokaza iz stavka 2. ovoga članka.

Rješenja o ograničenju odgovornosti i rješenje o osnivanju fonda objavljuje se u "Narodnim novinama" -na oglasnoj ploči suda, a prema potrebi i na drugi prikladan način.

Rješenje se dostavlja predlagatelju i svim vjerovnicima na čije se tražbine odnosi ograničenje odgovornosti, a čije je sjedište, odnosno boravište poznato sudu.

Članak 426.

Rješenje o ograničenju odgovornosti brodara, odnosno o osnivanju fonda ograničene odgovornosti sadrži:

1) ime brodara, njegovu luku upisa i državnu pripadnost, odnosno oznaku i mjesto upisa brodice,

2) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno vlastito ime i prebivalište i državnu pripadnost predlagatelja,

3) događaj na koji se odnosi ograničena odgovornost brodara,

4) svotu ograničenja odgovornosti, a rješenje o osnivanju fonda i datum osnivanja fonda,

5) poziv vjerovnicima da tražbine za koje se ograničava odgovornost, odnosno tražbine koje se prema odredbama ovoga Zakona namiruju iz fonda ograničene odgovornosti prijave sudu u roku od 30 dana od dana objave rješenja o ograničenju odgovornosti, odnosno o osnivanju fonda u "Narodnim novinama", bez obzira na to da li o tim tražbinama već teče parnica, odnosno je li o njihovu postojanju donesena pravomoćna odluka, uz upozorenje na posljedice propuštanja iz članka 436. ovoga Zakona,

6) mjesto i vrijeme održavanja ročišta za ispitivanje tražbina.

Članak 427.

Ako se protiv kakve osobe koja na temelju odredaba ovoga Zakona može ograničiti svoju odgovornost (članak 406. i 407.), a na koju se odnosi osnovani fond ograničene odgovornosti u vrijeme osnivanja fonda, provodi izvršni postupak ili postupak osiguranja tražbina koje se, prema odredbama ovoga Zakona, namiruju iz osnovanog fonda, ograničene odgovornosti, izvršni će sud, na zahtjev te osobe, rješenjem obustaviti izvršni postupak, odnosno postupak osiguranja i ukinuti sve provedene radnje u tom postupku.

Stranka na čiji je prijedlog sud obustavio izvršni postupak, odnosno postupak osiguranja snosi svoje troškove obustavljenog postupka, a dužna je na zahtjev protivne stranke, nadoknaditi joj njezine troškove.

Nakon osnivanja fonda ograničene odgovornosti ne može se više tražiti pokretanje redovnoga izvršnog postupka, odnosno postupka osiguranja tražbina koje se prema odredbama ovoga Zakona, namiruje iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti.

Ako je doneseno rješenje o ograničenju odgovornosti, a fond ograničenja nije osnovan, sud će u izvršnom postupku, odnosno postupku osiguranja dopustiti izvršenje, odnosno osiguranje samo do svote ograničenja odgovornosti, ako osoba koja se poziva na ograničenje odgovornosti sudu podnese rješenje o ograničenju odgovornosti i dokaz da je ono bilo objavljeno u skladu s ovim Zakonom.

Članak 428

Vjerovnici koji imaju tražbine u stranoj valuti svoje tražbine prijavljuju u dinarskoj protuvrijednosti tih tražbina obračunatih prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske za odgovarajuću stranu valutu na dan osnivanja fonda ograničene odgovornosti.

Na pravodobno prijavljene tražbine (članak 426. točka 5.) teče zakonska zatezna kamata od dana osnivanja fonda ograničene odgovornosti, a na ostale tražbine od dana njihova prijavljivanja.

Ispitivanje prijavljenih tražbina obavlja se na ročištu za ispitivanje tražbina.

Pravo sudjelovanja na ročištu u svojstvu stranke imaju predlagatelj i svi vjerovnici koji svoje tražbine prijave do zaključenja ročišta za ispitivanje tražbina.

Izostanak stranaka s ročišta ne sprečava sud da ročište održi.

Na ročištu će sud pozvati prisutne stranke da se izjasne o prijavljenim tražbinama i o osnovi ograničenja odgovornosti predlagatelja.

Članak 429.

Ne smatra se da vjerovnik prijavom tražbine priznaje pravo predlagatelja da prijavljenu tražbinu namiri iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti.

Vjerovnik ne može osporavati tražbinu drugog vjerovnika tvrdeći da se ona ne može namiriti iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti, jer je događaj, iz kojeg je tražbina nastala, prouzročio brodar bilo u namjeri da prouzroči štetu bilo iz krajnje nepažnje znajući da će šteta vjerojatno nastupiti (članak 410.).

Smatra se da predlagatelj osnivanja fonda ograničene odgovornosti i vjerovnici priznaju da prijavljena tražbina postoji i da se može namiriti iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti ako to podneskom ili usmeno na ročištu ne ospore do zaključenja ročišta za ispitivanje tražbina.

Članak 430.

Ako vjerovnik ospori da je njegova tražbina podvrgnuta ograničenju odgovornosti predlagatelja, a predlagatelj se s tim osporavanjem ne složi, sud će rješenjem uputiti vjerovnika da u roku od 30 dana od dana dostave rješenja podnese protiv predlagatelja tužbu za utvrđivanje da se vjerovnikova tražbina ne namiruje iz fonda ograničene odgovornosti.

Ako vjerovnik u roku iz stavka 1. ovoga članka ne postupi po rješenju suda, odnosno ako podnesenu tužbu povuče, smatrat će se da se odrekao svog osporavanja da je njegova tražbina podvrgnuta ograničenju odgovornosti predlagatelja.

Članak 431.

Ako vjerovnik ospori drugom vjerovniku postojanje ili visinu njegove tražbine ili pravo da se njegova tražbina namiri iz fonda ograničene odgovornosti, sud će rješenjem uputiti vjerovnika, čija je tražbina osporena, da u roku od 30 dana od dana dostave rješenja podnese protiv predlagatelja i svih vjerovnika, koji su osporili njegovu tražbinu ili visinu te tražbine tužbu za utvrđivanje postojanja i visine njegove tražbine, odnosno prava namirenja iz fonda ograničene odgovornosti.

Ako vjerovnici ospore drugom vjerovniku njegovu tražbinu koja je utvrđena pravomoćnom odlukom suda ili drugoga nadležnog tijela donesenom u postupku protiv predlagatelja, sud će rješenjem uputiti vjerovnika, odnosno vjerovnike koji osporavaju takvu tražbinu da u roku od 30 dana od dana dostave rješenja podnesu tužbu za utvrđivanje da tražbina ne postoji.

Ako vjerovnici koje sud uputi na parnicu u roku iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne postupe po rješenju suda, odnosno ako podnesenu tužbu povuku smatrat će se da u slučaju iz stavka 1. ovoga članka tražbina nije ni prijavljena, a u slučaju iz stavka 2. ovoga članka da tražbina nije bila ni osporena.

Članak 432.

Ako predlagatelj ospori postojanje ili visinu vjerovnikove tražbine, sud će rješenjem uputiti vjerovnika da u roku od 30 dana od dana dostave rješenja podnese protiv predlagatelja tužbu radi utvrđivanja postojanja i visine njegove tražbine.

Predlagatelj ne može osporavati vjerovnikovu tražbinu, ako su postojanje i visina te tražbine pravomoćno utvrđeni u postupku između predlagatelja i vjerovnika ili uparnici koja se vodila prema odredbi članka 431. stavka 1. ovoga Zakona.

Ako vjerovnik koga sud uputi na parnicu ne postupi po rješenju suda u roku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno ako podnesenu tužbu povuče, smatrat će se da tražbinu nije ni prijavio.

Članak 433.

Žalba protiv rješenja o upućivanju na parnicu iz članka 429., 431. i 432. ovoga Zakona ne odgađa izvršenje tih rješenja.

Tužbe iz članka 430., 431. i 432. ovoga Zakona mogu se odnositi samo na tražbine koje su bile predmet rasprave na ročištu za ispitivanje tražbina.

O podnošenju tužbi iz stavka 2. ovoga članka osoba upućena na parnicu dužna je obavijestiti sud u roku od tri dana od dana podnošenja tužbe.

Pravomoćne presude donesene u parnicama iz članka 430., 431. i 432. ovoga Zakona imaju pravni učinak prema svim sudionicima u postupku ograničenja odgovornosti brodara.

Članak 434.

Za suđenje u sporovima iz članka 430., 431. i 432. ovoga Zakona mjesno je nadležan isključivo sud na čijem se području nalazi sud koji provodi postupak ograničenja odgovornosti brodara.

Članak 435.

Ako predlagatelj učini vjerojatnim da bi iz fonda ograničene odgovornosti kakvu tražbinu trebalo namiriti u inozemstvu, sud može, na njegov prijedlog, odrediti da se iz fonda izdvoji svota koja bi bila potrebna za namirenje te tražbine u razmjeru prema ostalim prijavljenim tražbinama i prema fondu ograničene odgovornosti.

Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do održavanja prvog ročišta za diobu osnovanog fonda ograničene odgovornosti.

Svota izdvojena prema odredbi stavka 1. ovoga članka čuva se u posebnom depozitu deset godina od dana kad rješenje o konačnoj diobi osnovanog fonda ograničene odgovornosti postane pravomoćno.

Sud može i prije proteka roka iz stavka 3. ovoga članka odrediti da se izdvojena svota u cijelosti ili djelomično vrati u opći depozit fonda ograničene odgovornosti ako bi se prema okolnostima moglo zaključiti da su otpale pretpostavke za izdvajanje te svote (stavak 1.).

Nakon proteka roka iz stavka 3. ovoga članka sud će izdvojenu svotu vratiti u opći depozit fonda ograničene odgovornosti.

Članak 436.

Radi ispitivanja tražbina prijavljenih nakon zaključenja ročišta za ispitivanje tražbina, sud će zakazati novo ročište za ispitivanje tražbina.

Vjerovnici čije se tražbine ispituju na novom ročištu prema odredbi stavka 1. ovoga članka ne mogu osporavati prije priznate tražbine.

Vjerovnici mogu svoje tražbine prijavljivati do zaključenja prvog ročišta za diobu fonda ograničene odgovornosti.

Tražbine prijavljene nakon zaključenja prvog ročišta za diobu fonda ograničene odgovornosti neće se utvrđivati.

Vjerovnici koji svoje tražbine prijave nakon proteka roka iz članka 426. točke 5) ovoga Zakona dužni su predlagatelju i ostalim strankama u postupku, na njihov zahljev nadoknaditi troškove postupka uzrokovane naknadnom prijavom. Sud može pozvati te vjerovnike da u određenom roku polože svotu koja će biti potrebna za namirenje tih troškova.

Članak 437.

Nakon provedenog postupka za ispitivanje prijavljenih tražbina sud će rješenjem utvrditi koje tražbine priznaju i u kojoj visini, uzimajući u obzir i pismene podneske stranaka.

Članak 438.

Dioba fonda ograničene odgovornosti provodi se nakon pravomoćnosti rješenja donesenog prema članku 437. ovoga Zakona.

Sud može, na prijedlog vjerovnika, obaviti i privremenu djelomičnu diobu fonda ograničene odgovornosti radi prethodne isplate utvrđenih tražbina ako vjerovnik koji to predlaže učini vjerojatnim da se parnica iz članka 430., 431. i 432. ovoga Zakona neće završiti u roku od šest mjeseci.

Dioba fonda iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća dio fonda ograničene odgovornosti koji ostaje pošto se iz cjelokupnog fonda izdvoje sredstva za eventualno namirenje tražbina koje su još sporne, u svoti u kojoj bi te tražbine trebalo namiriti da je njihovo postojanje utvrđeno u visini u kojoj su prijavljena.

Dioba sredstava fonda ograničene odgovornosti izdvojenih prema odredbama članka 435. stavka 1, 2 i 3. ovoga Zakona provodi se pošto se pravomoćno završi postupak za ispitivanje spornih tražbina na koja se izdvojene svote odnose, uzimajući u obzir već obavljenu diobu prema od redbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

Članak 439.

Radi provođenja diobe fonda ograničene odgovornosti sud izrađuje nacrt te diobe.

Nakon izrade nacrta diobe fonda ograničene odgovornosti sud zakazuje ročište za raspravljanje o tom nacrtu, na koje poziva predlagatelja i vjerovnike čije su tražbine utvrđene i za koje je ustanovljeno da se namiruju iz fonda ograničene odgovornosti te vjerovnike čije su tražbine osporene.

Uz poziv na ročište strankama se dostavlja i primjerak nacrta diobe.

Članak 440.

Ako je radi izrade nacrta o diobi osnovanog fonda ograničene odgovornosti potrebno osigurati stručnu osobu, a sud takvu osobu nema, sud može pripreme za izradu nacrta o diobi povjeriti posebnom stručnjaku izvan suda.

Na stručnjake iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku koje se odnose na vještake.

Članak 441.

Pravo sudjelovanja na ročištu u svojstvu stranke imaju predlagatelj i vjerovnici iz članka 439. ovoga Zakona.

Izostanak stranaka s ročišta ne sprečava sud da ročište održi.

Na ročištu sud poziva prisutne stranke da se izjasne o nacrtu diobe fonda ograničene odgovornosti i da istakne svoje prigovore na nacrt.

Odluku o diobi osnovanog fonda ograničene odgovornosti sud donosi na temelju rezultata postupka, vodeći računa i o pismenim podnescima stranaka.

Članak 442.

Sud je dužan u roku od tri dana od dana kad rješenje o diobi fonda ograničene odgovornosti, protiv kojeg nije uložen pravni lijek, postane pravomoćno, odnosno od dana kad sud drugog stupnja dostavi pravomoćno rješenje sudu prvog stupnja, izdati nalog za isplatu tražbina vjerovnicima na koje se odnosi rješenje o diobi.

Članak 443

Prijava tražbina u postupku ograničenja odgovornosti brodara ima u pogledu prekida zastarijevanja isti učinak kao i podnošenje tužbe u parničnom postupku.

U pogledu tražbina koje su osporene u postupku ispitivanja tražbina smatra se da je zastarijevanje prekinuto počev od dana prijave tražbina do proteka roka za podnošenje tužbe prema odredbama članka 431. i 432. ovoga Zakona, odnosno do dana kad presuda kojom se utvrđuje da se vjerovnikova tražbina ne namiruje iz fonda ograničene odgovornosti postane pravomoćna.

Zastarijevanje tražbina, koje se na temelju rješenja o diobi fonda ograničene odgovornosti namiruju iz fonda, počinje ponovno teći kad rješenje o diobi postane pravomoćno.

Članak 444.

Sud će u korist vjerovnika, kojima ni u roku od mjesec dana od izdavanja naloga za isplatu (članak 442.) ne bude mogao isplatiti njihove tražbine, iz sredstava fonda ograničene odgovornosti, osnovati poseban depozit prema pravilima o osnivanju sudskog depozita.

Sredstva sudskog depozita bit će oročena kod banke uz odgovarajuću kamatu na rok koji bi trebao odgovarati vremenu prije isteka kojega, po ocjeni suda, neće biti ispunjeni uvjeti za isplatu tražbina vjerovnicima.

Članak 445.

U postupku ograničenja odgovornosti brodara svaka stranka snosi svoje troškove, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 446.

Rok za žalbu protiv rješenja donesenih u postupku ograničenja odgovornosti brodara jest osam dana od dana dostave rješenja.

Članak 447.

U postupku ograničenja odgovornosti brodara stranke i državni odvjetnik mogu protiv rješenja suda kojim je postupak pred sudom pravomoćno završen, izjavljivati sve pravne lijekove koji se mogu izjaviti protiv presuda donesenih u parničnom postupku.

DIO OSMI

UGOVORI

GLAVA I.

UGOVOR O GRADNJI BRODA

Članak 448.

Ugovor o gradnji broda je ugovor kojim se brodograditelj obvezuje prema projektu i tehničkoj dokumentaciji sagraditi novi brod u određenom roku, a naručitelj se obvezuje za izgrađeni brod platiti ugovorenu cijenu.

Ugovor o preinaci i popravku broda je ugovor kojim se brodopopravljač obvezuje da će preinačiti ili popraviti postojeći brod u određenom roku, a naručitelj se obvezuje platiti naknadu brodopopravljaču za ugovoreni popravak ili preinaku.

Članak 449.

Odredbe članka 449. i 458. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na ugovor o popravku ili preinaci broda, osim na dokovanje broda, ako se dokovanje obavlja kao samostalan posao primjenom tarife.

Ako se dokovanje obavlja na temelju samostalnog ugovora onda se na dokovanje primjenjuju odredbe Zakona koje reguliraju druge plovidbene poslove (članak 656.-660.).

Članak 450.

Ugovor o gradnji broda te izmjene i dopune tog ugovora moraju biti sastavljeni u pismenom obliku.

Ugovor o gradnji broda i njegove izmjene i dopune koje su sastavljeni protivno odredbi stavka 1. ovoga članka nemaju pravni učinak.

Članak 451.

Ako ugovorom o gradnji broda nije drugačije predvideno, smatra se da brod u gradnji pripada brodograditelju.

Članak 452.

Brodograditelj je dužan obaviti gradnju prema ugovoru o gradnji broda i pravilima struke te na način da se brodu mogu izdati isprave o sposobnosti za plovidbu predviđene ovim Zakonom, a i druge isprave predviđene ugovorom o gradnji broda.

Ako se brod nakon završetka gradnje upisuje u strani upisnik brodova, brodograditelj je dužan obaviti gradnju prema ugovoru o gradnji broda i pravilima struke te na način da se brodu mogu izdati isprave predviđene ugovorom o gradnji broda.

Članak 453.

Naručitelj ima pravo nadzora nad izvršenjem gradnje broda, i u tu svrhu može odrediti jednog ili više inspektora gradnje. Imenovanje i smjenjivanje inspektora gradnje naručitelj mora pismeno saopćiti brodograditelju.

Troškove u vezi s radom inspektora gradnje snosi naručitelj.

Brodograditelj je dužan omogućiti inspektorima gradnje obavljanje nadzora u tijeku gradnje.

Ako inspektor gradnje ustanovi da izvođenje nekih radova nije u skladu s odredbama članka 452. ovoga Zakona, dužan je brodograditelju odmah staviti pismene primjedbe

Ako brodograditelj ne prihvati primjedbe inspektora gradnje, mora o tome, bez odgode, pismeno obavijestiti naručitelja i zahtijevati postupak koji je za takav slučaj predviđen u ugovoru.

Ako u ugovoru nije ništa predviđeno o postupku prema stavku 5. ovoga članka ili ako stranke ne prihvate rezultate postupka iz tog stavka, spor rješava sud.

Odredbama stavka 1. do 5. ovoga članka ne dira se u pravo i dužnost Hrvatskog registra brodova da, na zahtjev stranaka, obavlja nadzor nad gradnjom broda na temelju odredaba ovoga Zakona o utvrđivanju sposobnosti broda za plovidbu.

Članak 454.

Pri izradi i nabavi dijelova ili pripadaka broda što ih je brodograditelj naručio ili nabavio od osoba koje je odredio naručitelj brodograditelj odgovara za nedostatke, obavljenih radova ili nabavljenih dijelova ili pripadaka ako ne dokaže da te nedostatke nije mogao uočiti upotrebom dužne pažnje.

Članak 455.

Brodograditelj ne odgovara za nedostatke gradnje broda ako dokaže da je do njih došlo zato što je pri izvođenju određenih radova postupio na zahtjev naručitelja i upozorio ga na mogućnost nastanka štetnih posljedica koje je mogao predvidjeti upotrebom dužne pažnje.

Kad naručitelj daje materijal za gradnju broda, brodograditelj je dužan pregledati materijal i ako ustanovi nedostatke, mora o tome, bez odgode, obavijestiti naručitelja.

Ako brodograditelj ne postupi prema odredbi stavka 2. ovoga članka, odgovara za štetne posljedice nastale zbog nedostatka u materijalu.

Brodograditelj ne odgovara prema stavku 3. ovoga članka ako je naručitelj, unatoč upozorenju da materijal ima nedostatke, zahtijevao da brodograditelj takav materijal ugradi u brod.

Ako brodograditelj nije istovremeno i projektant brodograditelj odgovara za one nedostatke u gradnji broda koje je izveo u skladu s projektom, a mogao ih je otkriti upotrebom dužne pažnje.

Brodograditelj ne odgovara prema stavku 5. ovoga članka ako je naručitelj, unatoč upozorenju, zahtijevao da se radovi izvedu prema projektu.

Članak 456.

Brodograditelj i brodopopravljač koji drže brod u gradnji ili na popravku u brodogradilišnoj luci imaju pravo zadržati brod, dok im ne budu isplaćene tražbine u skladu s ugovorom o gradnji ili popravci broda.

Članak 457.

Brodograditelj je dužan u primjerenom roku, na svoj trošak i rizik, otkloniti nedostatke za koje je odgovoran prema odredbama članka 452., 453. i 455. ovoga Zakona.

Ako se nedostaci ne mogu otkloniti, naručitelj može zahtijevati odgovarajuće sniženje cijene.

Ako je nedostatak koji se ne može otkloniti bitan, naručitelj ima pravo raskinuti ugovor.

Odredbama stavka 1. do 3. ovoga članka ne dira se u naručiteljevo pravo na naknadu štete.

Okolnost da naručitelj u toku gradnje broda nije prigovorio projektu koji je izgradio brodograditelj, upotrijebljenom materijalu i načinu izvođenja radova ne oslobađa brodograditelja obveze iz stavka 1. do 4. ovoga članka.

Članak 458.

Brodograditelj odgovara za skrivene nedostatke koji se otkriju u tijeku jedne godine, računajući od dana predaje broda naručitelju, uz uvjet da ga naručitelj pismeno obavijesti o tim nedostacima čim ih otkrije.

Članak 459.

Obveze brodograditelja iz članka 458. ovoga Zakona zastaruju za jednu godinu, računajući od dana kad je brodograditelj na temelju članka 458. ovoga Zakona obaviješten o nedostacima broda.

Odredbe ugovora o gradnji broda zaključene protivno odredbi stavka 1. ovoga članka nemaju pravni učinak.

GLAVA II.

UGOVORI O ISKORIŠTAVANJU BRODOVA

1. zajedničke odredbe

Članak 460.

Ugovori o iskorištavanju brodova jesu ugovori o plovidbenom poslu i ugovor o zakupu broda.

Članak 461.

Ugovori o plovidbenom poslu jesu: ugovor o prijevozu stvari morem, ugovor o prijevozu putnika morem, ugovor o tegljenju, odnosno potiskivanju morem te ugovori koji se odnose na druge plovidbene poslove.

Članak 462.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na pojedine ugovore o plovidbenom poslu na odgovarajući se način primjenjuju i na ostale ugovore o plovidbenom poslu, a ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 463.

Izrazi upotrijebljeni u ovoj glavi Zakona imaju ova značenja

1) naručitelj je ugovorna strana koja od brodara naručuje prijevoz stvari, osoba, tegljenje, odnosno potiskivanje i obavljanje drugoga plovidbenog posla,

2) krcatelj je naručitelj ili od njega određena osoba koja na temelju ugovora o prijevozu stvari predaje stvari brodaru radi prijevoza,

3) primatelj je osoba ovlaštena da primi stvari od brodara.

4) korisnik prijevoza jest osoba koja prema brodaru ima određena prava prema ugovoru o prijevozu stvari (naručitelj, krcatelj, primatelj),

5) stojnice su redovno vrijeme određeno za ukrcavanje, odnosno iskrcavanje tereta,

6) prekostojnice su vrijeme za koje se, preko vremena određenog stojnicama, produljuje ukrcavanje,odnosno iskrcavanje tereta.

Članak 464.

Odredbe ove glave Zakona (članak 460.-687.) primjenjuju se i na:

1) ratne brodove,

2) brodice.

Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1) ovoga članka na ugovore o iskorištavanju ratnih brodova ne primjenjuju se:

1) odredbe o brodarskom ugovoru na vrijeme za cijeli brod (članak 468., 469., 595. i 597., a od članka 465. i 467.odredbe koje se odnose na ovaj ugovor),

2) odredbe o pravu naručitelja da sklopi s trećom osobom ugovor o prijevozu stvari (članak 470),

3) odredbe o prijevozu putnika i prtljage (članak 611. do 646.), osim odredaba koje se odnose na odgovornost brodara za smrt i tjelesne ozljede putnika (članak 625 i 633, a od članka 626., 627., 628., 632., 637., 638., 640., 641., 644. i 645.odredbe koje se odnose na tu odgovornost) i odredbe članka 623. ovoga Zakona,

4) odredbe o zakupu broda (članak 671. do 685.),

5) odredbe članka 478. i 590. ovoga Zakona

2. Ugovori o plovidbenom poslu

a) Prijevoz stvari

Zajedničke odredbe o prijevozu stvari

Članak 465.

Ugovorom o prijevozu stvari brodar se obvezuje prevesti stvari brodom, a naručitelj prijevoza - platiti vozarinu.

Članak 466.

Ugovorom o prijevozu stvari brodom može se ugovoriti prijevoz stvari cijelim brodom, razmjernim dijelom broda ili određenim brodskim prostorom (brodski ugovor), a i prijevoz pojedinih stvari (vozarski ugovor)

Brodarski se ugovor može sklopiti za jedno ili više putovanja (brodarski ugovor na putovanje) ili za određeno vrijeme (Brodarski ugovor na vrijeme).

Članak 467.

Brodarski ugovor za više putovanja ili brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod mora se sastaviti u pisanom obliku.

Ugovori iz stavka 1. ovoga članka koji nisu sastavljeni u pisanom obliku nemaju pravni učinak.

Kod ugovora o prijevozu stvari koji nisu spomenuti u stavku 1. ovoga članka svaka stranka ima pravo zahtijevati da se o sklopljenom ugovoru o prijevozu stvari sastavi pisana isprava.

Ako stranka od koje se traži sastavljanje pisane isprave ne udovolji tom zahtjevu, druga stranka ima pravo odustati od ugovora ako se ugovor nije počeo izvršavati.

Odredbom stavka 4. ovoga članka ne dira se u pravo na naknadu štete stranke koja je zahtijevala sastavljanje pisane isprave.

Članak 468.

Kod brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod zapovjednik je broda dužan izvršiti nalog naručitelja u granicama ugovora i prema namjeni broda.

Kod brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod brodar ne odgovara naručitelju za obveze što ih je zapovjednik broda preuzeo u izvršenju posebnih naloga naručitelja.

Članak 469.

Kod brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod naručitelj ne može odrediti putovanje koje bi izložilo brod ili posadu broda opasnosti koja se u vrijeme sklapanja ugovora nije mogla predvidjeti, a ni putovanje za koje se ne može očekivati da se obavi bez znatnijeg prekoračenja vremena za koje je ugovor sklopljen.

Članak 470.

Naručitelj iz brodarskog ugovora može ugovoriti s trećom osobom ugovor o prijevozu stvari brodom na koji se odnosi brodarski ugovor.

Za obveze koje proistječu iz ugovora sklopljenog prema odredbi stavka 1. ovoga članka odgovara i brodar trećim osobama prema propisima čija se primjena ne može sporazumom stranaka isključiti i prema uvjetima uobičajenim za takvu vrstu prijevoza.

Ako se u slučaju iz stavka 2. ovoga članka povećaju obveze brodara, naručitelj odgovara brodaru za te povećane obveze.

Ako je trećoj osobi s kojom je bio sklopljen ugovor iz stavka 1. ovoga članka bio poznat brodarski ugovor, brodar odgovara toj osobi samo u granicama brodarskog ugovora i pravnih propisa čija se primjena ne može isključiti sporazumom stranaka.

Članak 471.

Naručitelj prijevoza koji je ovlastio drugu osobu da kao krcatelj preda brodaru teret na prijevoz odgovara brodaru za djela i propuste krcatelja u okviru ugovora o prijevozu.

Članak 472.

Ugovor o prijevozu stvari prestaje važiti kad je njegovo izvršenje trajno onemogućeno djelovanjem više sile.

Ako je zbog djelovanja više sile izvršenje ugovora o prijevozu stvari onemogućeno za dulje vrijeme ili je neizvjesno koliko će to djelovanje trajati, svaka strana ima pravo odustati od ugovora.

Strana koja nije kriva za smetnju može u slučaju iz stavka 2. ovoga članka odustati od ugovora ako je smetnja trajala predugo ili se pretpostavlja da će trajati predugo.

Svaka strana ima pravo odustati od ugovora i kad bi mogla biti ugrožena sigurnost broda, posade ili tereta zbog djelovanja više sile ili druge okolnosti koja se ne može otkloniti ili spriječiti i koja se na vrijeme sklapanja ugovora ni je mogla predvidjeti, a koja bi imala trajati dulje vrijeme ili je neizvjesno koliko će trajati.

Članak 473.

U slučaju prestanka važenja ugovora ili odustajanja od ugovora o prijevoza stvari prema članku 472. ovoga Zakona brodar ima pravo na naknadu troškova u vezi s iskrcavanjem, a ako je razlog za prestanak važenja ugovora ili za odustajanje od ugovora nastao poslije odlaska broda iz luke ukrcavanja, brodar ima pravo i na naknadu vozarine u razmjeru prema korisno prevaljenom putu.

Osim prava brodara na naknadu prema odredbi stavka 1. ovoga članka ugovorne strane nemaju, jedna prema drugoj, pravo na bilo kakvu drugu naknadu

Članak 474.

Ako je izvršenje ugovora o prijevozu stvari onemogućeno samo na kraće vrijeme, ugovorne strane nemaju pravo odustati od ugovora.

Članak 475.

Kod brodarskog ugovora cijelim brodom naručitelj može odustati od ugovora do svršetka ukrcavanja, odnosno do svršetka prekostojnica ako ukrcavanje nije do tada završeno, uz uvjet da plati polovicu ugovorene vozarine, naknadu za nastale prekostojnice i druge troškove što ih je imao brodar, a koji nisu uračunati u vozarinu.

Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i ako je ugovoren prijevoz razmjernim dijelom broda, određenim brodskim prostorom, ili prijevoz pojedinih stvari, ako svi naručitelji odustanu od ugovora.

U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka naručitelj odnosno naručitelji mogu odustati od ugovora i nakon završetka ukrcavanja ili proteka prekostojnica, pa i u tijeku putovanja, ako plate cijelu ugovorenu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge troškove što ih je imao brodar, a koji nisu uračunati u vozarinu.

Kad je ugovoren prijevoz razmjernim dijelom broda, određenim brodskim prostorom, ili prijevoz pojedinih stvari, svaki naručitelj može odustati od ugovora prije početka ukrcavanja ako plati cijelu ugovorenu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge troškove što ih je imao brodar, a koji nisu uračunati u vozarinu.

Članak 476.

Svaki naručitelj može odustati od ugovora u slučaju članka 475. stavka 4. ovoga Zakona i poslije započetog ukrcavanja ako udovolji obvezama određenim u odredbama tog članka, a uz uvjet da se teret može iskrcati bez opasnosti za sigurnost broda i ostalog tereta, da zbog iskrcavanja ne nastane veće zakašnjenje u odlasku broda ili poremećaj u redu plovidbe, da se time ne nanosi šteta ostalim naručiteljima i da protiv iskrcavanja ne postoje drugi važni razlozi.

Ako brodar iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka ne prihvati odustajanje od ugovora, dužan je o tome odmah obavijestiti naručitelja.

Članak 477.

Kad je u slučajevima odustajanja od ugovora izdana teretnica, naručitelj može odustati od ugovora ako vrati brodaru sve primjene teretnice ili mu dade osiguranje za štetu koja bi brodaru mogla nastati zato što mu nisu vračeni svi primjerci teretnice.

Brod

Članak 478.

Brodar je dužan teret prevesti brodom koji je izričito ugovoren ili koji ima ugovorena svojstva.

Ako stranke nisu izričito ugovorile određeni brod, odnosno svojstva broda prema stavku 1. ovoga članka, brodar je dužan prevesti teret brodom koji ima uobičajena svojstva za izvršenje ugovorenog prijevoza.

Članak 479.

Brodar broda dužan je pravodobno, do početka putovanja, uložiti pažnju urednog brodara kako bi brod osposobio za plovidbu, primjereno ga opremio, popunio posadom, opskrbio potrebnim zalihama i pripremio tako da se teret može ukrcati, složiti, čuvati, prevesti i iskrcati u stanju kako je primljen na prijevoz.

Odredbe ugovora protivne odredbama stavka 1. ovoga članka nemaju pravni učinak.

Članak 480.

Brodski prostor koji obićno ne služi za smještaj tereta može se za to upotrijebiti samo na temelju izričitog sporazuma ugovornih strana, ako takav sporazum ne bi bio protivan propisima.

Članak 481.

Brodar može s pristankom naručitelja zamijeniti ugovoreni brod drugim brodom.

Ako se prijevoz obavlja na temelju vozarskog ugovora pristanak naručitelja za zamjenu broda nije potreban.

Članak 482.

Brodar odgovara za točnost podataka o nosivosti broda navedenih u brodarskom ugovoru ako je odstupanje veće od 5%.

Članak 483.

Ako je ugovoren prijevoz cijelim brodom ili određenim brodskim prostorom pa ugovoreni prostor nije potpuno iskorišten, brodar ne može raspolagati tim prostorom bez pristanka naručitelja.

Ukrcavanje tereta

Članak 484.

Brodar je dužan postaviti brod za ukrcavanje tereta u ugovorenoj luci.

Članak 485.

Ako brod iz razloga za koje naručitelj ne odgovara ne može doći u ugovorenu luku, naručitelj prijevoza ima pravo, imajući na umu svrhu ugovora, odrediti prvu prikladnu luku za preuzimanje tereta do kojeg brod može sigurno doći radi ukrcavanja.

Članak 486.

Mjesto ukrcavanja tereta u luci dužan je priskrbiti naručitelj.

U linijskoj plovidbi mjesto ukrcavanja u luci priskrbljuje brodar.

Članak 487.

Brodar je dužan postaviti brod na mjesto ukrcavenja koje, prema članku 486. ovoga Zakona odredi naručitelj, ako to može učiniti bez opasnosti za brod i ako se ukrcavanje tereta može na tom mjestu obaviti bez opasnosti za brod.

Ako mjesto ukrcavanja ne odgovara uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, brodar je dužan postaviti brod što bliže tom mjestu, ako to može učiniti bez opasnosti za brod i ako se ukrcavanje tereta na mjestu na kojem je brod postavljen može obaviti bez opasnosti za brod.

Članak 488.

Brod može primiti teret na sidrištu ako je tako ugovoreno ili mjesnim običajima predviđeno, a mora primiti teret na sidrištu ako ukrcavanje tereta na sidrištu odredi nadležno lučko tijelo.

Članak 489.

Ako naručitelj ili druga osoba ima pravo na temelju ugovora odrediti luku ukrcavanja, a zapovjednik broda ne primi takav nalog u ugovorenom ili primjerenom roku, ili primljeni nalog ne može izvršiti, zapovjednik broda dužan je postupiti na način koji smatra najboljim, vodeći računa i o interesima korisnika prijevoza.

Članak 490.

Kad brod prema ugovoru mora stići u određenu luku do određenog roka, smatra se da je stigao na vrijeme kad je stigao u luku, odnosno na njezino sidrište.

Članak 491.

Zapovjednik broda dužan je obavijestiti krcatelja pismeno da je brod spreman za ukrcavanje (pismo spremnosti).

Pismo spremnosti dostavlja se krcatelju na njegovu adresu u tijeku radnog vremena.

Ako zapovjedniku broda nije poznata adresa krcatelja ili ako se pismo spremnosti ne može uručiti na njegovu adresu, zapovjednik broda dužan je zatražiti upute od naručitelja, s tim da se pravni učinci predaje pisma spremnosti računaju od trenutka kad bi pismo spremnosti bilo predano da nije bilo navedenih smetnji.

Članak 492.

Pismo spremnosti ne predaje se ako brod plovi u linijskoj plovidbi.

Pri prijevozu brodom u linijskoj plovidbi teret se ukrcava čim brod na određenom mjestu bude spreman za ukrcavanje.

Članak 493.

Zapovjednik broda može predati pismo spremnosti ako je brod spreman za ukrcavanje, a nalazi se na mjestu u luci prema članku 484., 485., 487. i 488. ovoga Zakona ako je dobio prethodna odobrenja za promet s kopnom i za ukrcavanje i ako su obavljene druge radnje koje omogućuju ukrcavanje tereta u brod.

Pismo spremnosti može se predati i ako brod nije bio doveden na mjesto iz stavka 1. ovoga članka ako je u tome bio spriječen razlozima koji padaju na teret naručitelja.

Članak 494.

Brodar preuzima teret ispod vitla.

Članak 495.

Zapovjednik broda dužan je krcatelju koji sam krca teret na brod dati upute o načinu slaganja tereta da bi se izbjegla oštećenja tereta koja mogu nastati zbog toga što se teret prevozi brodom.

Krcatelj se pri ukrcavanju tereta mora držati uputa zapovjednika broda koja se odnose na raspored tereta u brodu i ostale okolnosti u vezi sa sigurnošću osoba, broda, njegovih uređaja i opreme te drugog tereta u brodu i sprečavanje onećišćenja okoliša.

Članak 496.

Teret se ne može smjestiti na palubu broda bez suglasnosti krcatelja, ako nije riječ o teretu koji se obično smješta na palubu.

Članak 497.

Količina tereta koja se predaje na prijevoz može se odrediti brojem komada, težinom ili obujmom.

U slučaju sumnje količina tereta određuje se mjerom koja je uobičajena u luci ukrcavanja.

Članak 498.

Umjesto ugovorenog tereta može se predati na prijevoz drugi teret, ako se time ne mijenjaju uvjeti prijevoza na štetu brodara ili ako zbog toga ne bi došlo do zadržavanja broda ili ako ne bi bila ugrožena sigurnost broda i drugog tereta te ako naručitelj dade brodaru, na njegov zahtjev, osiguranje za tražbine koje bi mogle nastati zbog zamjene tereta.

Ako je ugovoreni teret već bio ukrcan, troškove u vezi s njegovim iskrcavanjem i ukrcavanjem drugog tereta snosi naručitelj.

Članak 499.

Naručitelj, odnosno krcatelj dužan je brodaru dati upute za manipulaciju teretom ako se teret ne nalazi u redovnome trgovačkom prometu i ako bi zapovjednik bio dužan poduzeti posebne mjere pri slaganju tereta.

Članak 500.

Ako je riječ o opasnom teretu, naručitelj, odnosno krcatelj dužan je obavijestiti brodara, i bez njegova zahtjeva, o naravi opasnosti i naznačiti koje zaštitne mjere treba poduzeti.

Ako obavijest o opasnom teretu koji se prevozi nije naznačena u teretnici ili u pismenoj ispravi o ugovoru o prijevozu, teret dokazivanja da je brodar znao za opasnost skopčanu s prijevozom tog tereta pada na korisnika prijevoza.

Članak 501.

Brodar ne smije primiti na prijevoz teret čiji je uvoz, provoz ili izvoz zabranjen ili se krijumčari.

Brodar nije dužan primiti na prijevoz teret koji je po svojoj naravi opasan, ako mu opasno svojstvo tereta u vrijeme sklapanja ugovora nije bilo niti moralo biti poznato.

Brodar nije dužan primiti na prijevoz teret koji, s obzirom na svoje stanje i na stanje ambalaže, predstavlja opasnost za osobe, brod i okoliš te drugi teret s kojim tijekom prijevoza dolazi ili može doći u dodir.

Članak 502.

Naručitelj je odgovoran brodaru za nanesenu štetu osobama, brodu, teretu, okolišu te za sve druge štete i troškove prouzročene manjkavim stanjem ambalaže.

Članak 503.

Naručitelj je odgovoran brodaru za nanesenu štetu osobama, brodu, teretu, okolišu te za sve druge štete i troškove prouzročene prirodnim svojstvima i stanjem tereta ako brodaru ta svojstva i stanje tereta nisu bili niti morali biti poznati.

Članak 504.

Odredbe članka 486., 490., 491. i 494. ovoga Zakona primjenjuju se ako običajima luke nije drugačije određeno.

Vrijeme ukrcavanja

Članak 505.

Brodar je dužan preuzimati teret na prijevoz tijekom radnog vremena luke.

Radno vrijeme luke određuje, u skladu sa zakonom, tijelo koje upravlja lukom.

Članak 506.

Stojnice počinju teći početkom prijepodnevnoga radnog vremena, odnosno poslijepodnevnoga radnog vremena, uz uvjet da je pismo spremnosti predano najkasnije dva sata prije proteka prijepodnevnoga, odnosno poslijepodnevnoga radnog vremena.

Trajanje stojnica određuje se prema običajima luke. Stojnice se određuju prema radnim danima i dijelovima radnog dana, pri čemu se kao jedan radni dan računaju 24 tekuća sata.

U radne dane ne računaju se nedjelje, državni i drugi praznici kad se u luci ne radi, a ni vrijeme kad se, zbog vremenskih neprilika ili smetnji na strani broda, nije moglo ukrcavati.

Članak 507.

Nakon proteka stojnica počinju teći prekostojnice.

Prekostojnice se računaju prema tekućim danima i dijelovima dana bez prekida.

Prekostojnice se ne računaju za vrijeme u koje se nije moglo raditi zbog smetnji na strani broda.

Članak 508.

Brodar ima pravo na posebnu naknadu za prekostojnice.

Visina naknade za prekostojnice određuje se prema visini naknade za prekostojnice kod drugih sličnih brodova u istoj luci u isto vrijeme, a ako to nije moguće, visina naknade određuje se prema visini naknade za prekostojnice drugih sličnih brodova u najbližoj luci u isto vrijeme.

Naknada za prekostojnice plaća se svakog dana unaprijed za cijeli dan; ali ako je ukrcavanje obavljeno prije proteka dana za koje je naknada unaprijed plaćena, brodar je dužan vratiti razmjerni dio naknade.

Članak 509.

Ako se naknada za prekostojnice ne plati o dospjelosti, brod može odmah otputovati s ukrcanim dijelom tereta.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka brodar zadržava pravo na punu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge tražbine koje mu pripadaju prema ugovoru.

Članak 510.

Kad brod može otploviti i s ukrcanim dijelom tereta zato što prekostojnice nisu plaćene o dospjelosti (članak 510.) brodar ima pravo odustati od ugovora i iskrcati teret ako ukrcani dio tereta ne daje zadovoljavajuće jamstvo za tražbine brodara iz ugovora o prijevozu.

Pri iskrcavanju tereta brodar je dužan postupiti s pažnjom urednog brodara, uzimajući u obzir okolnosti slučaja.

U slučaju odustajanja od ugovora i iskrcaja tereta brodar zadržava pravo na punu vozarinu, na naknadu za nastale prekostojnice i na naknadu troškova iskrcavanja koji nisu uračunati u vozarinu te na druge tražbine koje mu pripadaju prema ugovoru.

Članak 511.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na stojnice i prekostojnice ne primjenjuju se na prijevoz brodovima linijske plovidbe.

Pri prijevozu brodovima linijske plovidbe krcatelj je dužan predavati teret onom brzinom kojom ga brod može preuzimati.

Članak 512.

Brod linijske plovidbe nije dužan čekati na ukrcavanje preko vremena određenog za odlazak broda koji je predviđen redom plovidbe, ako smetnja za ukrcavanje ne padana stranu broda.

Članak 513.

Krcatelj je dužan zapovjedniku broda na vrijeme predati carinske i druge isprave potrebne za ukrcaj, prijevoz i iskrcaj tereta

Ako te isprave nisu predane za vrijeme trajanja stojnica, odnosno prekostojnica, a pri prijevozu brodom linijske plovidbe do vremena odredenog za odlazak broda, zapovjednik broda ima pravo iskrcati teret.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka brodar zadržava pravo na punu vozarinu i na naknadu za nastale prekostojnice, odnosno na naknadu štete za zadržavanje broda linijske plovidbe i na naknadu svake druge štete

Članak 514.

Odredbe članka 505. stavka 1. i članka 506., 507., 508., 511. i 512. ovoga Zakona primjenjuju se ako običajima luke nije drugačije određeno.

Prijevozne isprave

Članak 515.

Poslije završnog ukrcavanja brodar je dužan krcatelju, na njegov zahtjev, izdati teretnicu.

Članak 516.

Ako je teret predan brodaru prije ukrcaja, krcatelj može zahtijevati da mu brodar izda potvrdu o preuzimanju tereta ili teretnicu koja sadrži uočljivu napomenu "primljeno za ukrcaj" (teretnica za ukrcaj).

Brodar koji je izdao teretnicu za ukrcaj može, umjesto da izda teretnicu, stavljanjem napomene "ukrcano" na teretnicu za ukrcaj da je ukrcavanje obavljeno.

Članak 517.

Ako je brodar izdao teretnicu za ukrcaj, krcatelj je dužan pri primitku teretnice vratiti brodaru teretnicu za ukrcaj.

Ako je prije izdavanja teretnice bila izdana potvrda o pkreuzimanju tereta; krcatelj je dužan pri primitku teretnice tu potvrdu vratiti brodaru.

Članak 518.

Ako je teret koji je kao predmet prijevoza morao biti ukrcan u razne brodove, ili kad su u pitanju različite vrste robe, ili je teret podijeljen u razne partije, brodar i krcatelj imaju pravo zahtijevati da se za svaki upotrijebljeni brod ili za svaku vrstu robe ili za svaku partiju tereta izda posebna teretnica.

Ako se teret krca na brod u rasutom stanju, krcatelj ima pravo zahtijevati da se za određene količine tereta izda posebna teretnica.

Članak 519.

Sporazum stranaka sklopljen protivno odredbama članka 515. i članka 516. stavka 1. ovoga Zakona nema pravni učinak.

Članak 520.

Teretnica može glasiti na ime, po naredbi, ili na donosioca.

Ako u teretnici koja glasi po naredbi nije imenovana osoba prema čijem je nalogu brodar dužan predati teretnicu, teret se predaje po naredbi krcatelja.

Članak 521.

Teretnica na ime prenosi se ustupanjem, teretnica po naredbi - indosamentom, a teretnica na donosioca predajom.

Na oblik i učinak indosamenta na odgovarajući se način primjenjuju odredbe mjenićnog prava, osim odredaba o regresu.

Članak 522.

Brodar je dužan izdati krcatelju, na njegov zahtjev, više primjeraka teretnica, naznačujući na svakom primjenu broj izdanih primjeraka.

Članak 523.

Svaka strana može zahtijevati da se za njezine potrebe sastavi više prijepisa teretnice.

Na svakom prijepisu teretnice mora biti navedeno da je riječ o prijepisu.

Krcatelj mora brodaru, na njegov zahtjev, potpisati prijepis teretnice.

Članak 524.

Teretnica sadrži :

1) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište brodara koji izdaje teretnicu,

2) ime, odnosno druge podatke o identitetu broda,

3) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište krcatelja,

4) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište primatelja ili oznaku "po naredbi" ili "na donosioca",

5) luku odredišta ili vrijeme kad će se, odnosno mjesto gdje će se takva luka odrediti,

6) količinu tereta prema broju komada, težini, obujmu ili drugoj jedinici mjere, prema vrsti tereta,

7) vrstu tereta i oznake koje se na njemu nalaze,

8) stanje tereta ili omota prema vanjskom izgledu,

9) odredbe o vozarini,

10) mjesto i dan ukrcaja tereta i izdavanja teretnice.

Teretnica može sadržati i druge podatke te uvjete prijevoza.

Članak 525.

Podatke iz članka 524. ovoga Zakona mora sadržati i teretnica za ukrcaj, osim podataka o identitetu broda i o mjestu i danu ukrcaja.

Brodar je dužan, kad na teretnicu za ukrcaj stavi napomenu "ukrcano", u nju unijeti podatke o identitetu broda i o danu ukrcaja tereta.

Članak 526.

Teretnicu vlastoručno potpisuje brodar ili njegov punomoćnik.

Članak 527.

Teretnicu sastavlja brodar na temelju pismenih podataka krcatelja.

Članak 528.

Ako postoji opravdana sumnja da podaci što ih je naveo krcatelj o vrsti tereta, ili oznakama koje se na njemu nalaze, ili količini tereta prema broju komada, težini, obujmu ili drugoj jedinici mjere nisu točni ili potpuni, a ako nema razumne mogućnosti da se točnost tih podataka provjeri pri ukrcavanju ili ako su oznake na teretu nejasne ili nedovoljno trajne, brodar može u teretnicu unijeti primjedbe s obrazloženjem.

Članak 529.

Potpis krcatelja na teretnici ili prijepisu teretnice (članak 526.) ne znači da je krcatelj prihvatio brodareve primjedbe unesene u teretnicu prema odredbama članka 528. ovoga Zakona.

Članak 530.

Kad brodar nije unio u teretnicu primjedbe prema odredbama članka 528. ovoga Zakona, smatra se, za odnose između njega i trećega zakonitog i savjesnog imatelja teretnice, da je brodar preuzeo teret onako kako je naznačen u teretnici.

Kad brodar unese u teretnicu primjedbe prema odredbama članka 528. ovoga Zakona, pretpostavlja se da je teret preuzeo onako kako ga je predao primatelju dok zakoniti imatelj teretnice ne dokaže suprotno.

Članak 531.

Pismeni uvjeti ugovora o prijevozu i opći uvjeti brodara obvezuju ovlaštenog imatelja teretnice koji nije naručitelj prijevoza ni krcatelj samo ako se teretnica izričito poziva na te uvjete.

Usmeni uvjeti ugovora o prijevozu koji nisu uneseni u teretnicu ne obvezuju ovlaštenog imatelja teretnice koji nije naručitelj prijevoza ni krcatelj, pa i kad se teretnica izričito poziva na te uvjete.

Ako se teretnica samo općenito poziva na uvjete ugovora o prijevozu i opće uvjete brodara, imatelja teretnice iz stavka 1. ovoga članka ne obvezuju one odredbe ugovora o prijevozu i općih uvjeta brodara koji su teži od uvjeta uobićajenih za takve vrste prijevoza.

Putovanje

Članak 532.

Brodar je dužan obaviti putovanje u ugovorenom roku. Ako vrijeme putovanja nije ugovoreno, brodar je dužan obaviti putovanje u primjerenom roku.

Članak 533.

Brodar je dužan obaviti putovanje ugovorenim putom. Ako put nije ugovorom određen, brodar je dužan obaviti putovanje uobičajenim putom.

Članak 534.

Kad je brod iz bilo kojih razloga spriječen započeti ili nastaviti započeto putovanje, a smetnja bi mogla trajati dulje vrijeme ili je njezino trajanje neizvjesno, zapovjednik broda dužan je tražiti uputu od naručitelja ili osobe ovlaštene da raspolaže teretom.

Ako zapovjednik broda ne može postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka ili izvršiti primljenu uputu, dužan je, prema okolnostima slučaja, prekrcati teret, vratiti se s teretom u polaznu luku ili postupiti na drugi način, vodeći pri tom računa o interesima brodara i korisnika prijevoza.

Kad je u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka ugovor o prijevozu prestao važiti prema samom zakonu ili na temelju odustajanja, u pogledu prava i obveza ugovornih strana nastalih zbog mjera što ih je poduzeo zapovjednik broda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje uređuju odnose ugovornih strana za slučaj prestanka ugovora (članak 473.).

Ako ugovor nije prestao važiti ili ako se upute naručitelja ne mogu izvršiti, štetne posljedice snosi strana koja je kriva za nastalu smetnju, odnosno na čijoj se strani nalazi razlog za smetnju. Ako se razlog za smetnju nalazi na obje strane, svaka strana snosi svoju štetu.

Ako su obje strane krive za smetnju, štetu snose razmjerno svojoj krivnji.

Članak 535.

Naručitelj, odnosno zakoniti imatelj teretnice može odustati od ugovora nakon započetog putovanja uz uvjete navedene u članku 475. stavku 3. i članku 476. i 477. ovoga Zakona.

Članak 536.

Brodar koji ne izvrši nalog dobiven od korisnika prijevoza, kad je to na temelju odredaba ovoga Zakona dužan učiniti, odgovara korisniku prijevoza za svaku štetu koja je zbog toga nastala.

Brodar je dužan nadoknaditi štetu primatelju koji je zakoniti imatelj teretnice ako izvrši nalog naručitelja iako mu nisu vraćeni svi primjerci teretnice.

Visina naknade štete iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne može prijeći svotu koju bi brodar bio dužan platiti ako odgovara za potpuni gubitak tereta.

Članak 537.

Brodarova dužnost da nadoknadi štetu na temelju odredaba članka 536. stavka 2. ovoga Zakona ne dira u njegovo pravo regresa prema korisniku prijevoza.

Predaja tereta primatelju

Članak 538.

Brodar je dužan predati teret primatelju u luci odredišta.

Članak 539.

Za odredišnu luku i predaju tereta primatelju primjenjuju se odredbe članka 485. do 489. i članka 491. do 494. ovoga Zakona.

Članak 540.

Brodar je dužan predati teret ovlaštenom imatelju teretnice, a ako ta isprava nije izdana - osobi ovlaštenoj na temelju ugovora o prijevozu.

Članak 541.

Ako za teret koji se prevozi nije izdana prijevozna isprava, primatelj ima pravo tražiti od brodara kad brod stigne u luku odredišta da mu preda teret, uz uvjet da udovolji obvezama koje ga terete na temelju ugovora.

Brodar je dužan postupiti po zahtjevu primatelja iz stavka 1. ovoga članka ako iz naručiteljeva naloga o raspolaganju teretom, koji je brodar dužan izvršiti, ne proizlazi drugačije.

Članak 542.

Ovlašteni imatelj teretnice ima pravo, čim teret stigne u luku odredišta, uz uvjet da udovolji svim obvezama koje proizlaze iz teretnice, zahtijevati da mu brodar preda teret.

Pri preuzimanju tereta ovlašteni imatelj teretnice dužan je teretnicu vratiti brodaru.

Kad je u luci odredišta teret predan podnositelju jednog od više primjeraka teretnice, ostali primjerci teretnice ne obvezuju više brodara.

Članak 543.

Ako za teret koji se prevozi nije izdana prijevozna isprava, primatelj ima pravo zahtijevati od brodara da mu preda teret prije nego što brod stigne u luku odredišta, ako ga je na to u ugovoru s brodarom ovlastio naručitelj.

Zakoniti imatelj teretnice ima pravo zahtijevati da mu se teret preda prije dolaska broda na odredište, uz uvjete navedene u članku 475. stavku 3. i članku 476. i 477. ovoga Zakona.

Članak 544.

Brodar ima pravo zahtijevati od osobe kojoj predaje teret da mu izda potvrdu da je teret primila.

Članak 545

Ako se teret označen u jednoj prijevoznoj ispravi predaje u dijelovima, brodar može zahtijevati da mu se primitak dijela tereta potvrdi na samoj ispravi ili posebnom potvrdom.

Članak 546.

Ako za teret koji se prevozi nije izdana prijevozna isprava, naručitelj ima pravo narediti brodaru da teret preda u luci odredišta drugoj osobi, a ne onoj koja je navedena u ugovoru.

naručitelj gubi pravo iz stavka 1. ovoga članka kad na temelju odredaba ovoga Zakona primatelj stekne pravo zahtijevati i zahtijeva predaju tereta od brodara.

Članak 547.

Odredbe članka 505. do 508. i članka 514. ovoga Zakona primjenjuje se i na vrijeme iskrcavanje.

Članak 548.

Ako se naknada za prekostojnice ne plati o dospjelosti, zapovjednik broda može, radi osiguranja naknade za prekostojnice i drugih tražbina iz ugovora o prijevozu, na trošak i rizik primatelja ili druge osobe ovlaštene da raspolaže teretom, iskrcati teret i čuvati ga sam ili ga dati na čuvanje javnom skladištu ili drugoj prikladnoj osobi.

Članak 549.

Ako primatelj tereta ne stavi pismeni prigovor zbog oštećenja ili manjka tereta odmah pri preuzimanju, pretpostavlja se, dok primatelj ne dokaže suprotno, da mu je teret predan onako kako je naznačen u teretnici ili ako prijevozna isprava nije izdana - onako kako je primljen na prijevoz.

Članak 550.

Ako oštećenje ili manjak nisu vidljivi, primatelj može staviti pismeni prigovor iz članka 549. ovoga Zakona u roku od tri dana od dana preuzimanja tereta.

Prigovor iz članka 549. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka mora bići dovoljno određen.

Ako primatelj stavi pismeni prigovor u rokovima iz stavka 1. ovoga članka i članka 549. ovoga Zakona pretpostavlja se, dok brodar ne dokaže protivno, da su navodi prigovora istiniti.

Ako su brodar i primatelj pri iskrcavanju i predaji tereta zajednički pismeno utvrdili da postoji oštećenje ili manjak tereta, nije potrebno stavljanje prigovora

Sporazum stranaka sklopljen protivno odredbama stavka 1. do 4. ovoga članka i članka 549. ovoga Zakona koji je na štetu korisnika prijevoza nema pravni učinak.

Brodar i primatelj dužni su, u granicama mogućnosti, međusobno olakšati utvrđivanje stanja tereta i količine pri njegovu preuzimanju.

Članak 551.

Pri utvrđivanju količine manjka predanog tereta uzima se u obzir i uobičajeni rastur tijekom prijevoza.

U slučaju gubitka tereta rastur se ne uzima u obzir. Rastur iz stavka 1. ovoga članka računa se prema običajima mjesta luke iskrcaja.

Članak 552.

Štetu prouzročenu zakašnjenjem u predaji tereta, koja ne predstavlja manjak ili oštećenje tereta, mora dokazati primatelj.

Članak 553.

Ako se primatelj tereta ne javi, ili ako se ne može pronaći, ili ako neće ili ne može preuzeti teret, odnosno ako se prije predaje tereta javi više zakonitih imatelja teretnice, brodar je dužan tražiti uputu od krcatelja, odnosno od naručitelja.

Članak 554.

Ako brodar, koji je prema članku 553. ovoga Zakona tražio uputu od krcatelja, odnosno naručitelja, ne primi na vrijeme tu uputu ili primljenu uputu ne može izvršiti, on može postupiti prema članku 548. ovoga Zakona, a o poduzetim mjerama mora obavijestiti sve korisnike prijevoza koji su mu poznati.

Ako je riječ o prijevozu brodom linijske plovidbe ili o prijevozu na temelju vozarskog ugovora, brodar je dužan o smetnjama za predaju tereta obavijestiti odmah sve korisnike prijevoza koji su mu poznati, ali nije dužan čekati uputu, već može odmah poduzeti mjere iz članka 548. ovoga Zakona.

Članak 555.

Ako brodar preda teret na čuvanje javnom skladištu ili drugoj osobi, odgovara samo za njihov izbor.

Članak 556.

Ako teret koji prema članku 548. i 554. ovoga Zakona brodar čuva ili ga je predao na čuvanje nije preuzet u roku od 30 dana od dana preuzimanja na čuvanje, odnosno od dana predaje tereta na čuvanje u luci odredišta, i ako nisu plaćeni vozarina i ostale tražbine koje proistječu iz ugovora o prijevozu, brodar može prodati teret ili dio tereta, ako je to potrebno za podmirenje tih tražbina.

Brodar može prodati teret i prije proteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako se prodajom ne bi mogla postići svota dovoljna za pokriće tražbina brodara i troškova čuvanja, ili ako je riječ o robi u kvaru ili o pokvarljivoj robi.

Prodaja tereta obavlja se javnom dražbom ako nije riječ o pokvarljivoj robi, robi u kvaru ili o robi koja ima burzovnu cijenu.

Pri prodaji pokvarljive robe ili robe u kvaru brodar mora postupati s dužnom pažnjom.

Članak 557.

Svotu postignutu prodajom tereta prema članku 556. ovoga Zakona brodar je dužan, nakon odbitka svoje tražbine u vezi s prijevozom tog tereta i nakon odbitka troškova čuvanja i prodaje tereta, položiti u sud nadležan prema mjestu prodaje u korist osobe ovlaštene da raspolaže teretom i o tome bez odgode obavijestiti korisnike prijevoza koji su mu poznati.

Članak 558.

Brodar koji je, u slučaju prijevoza brodom linijske plovidbe, spriječen, krivnjom korisnika prijevoza, iskrcati teret u luci odredišta do vremena određenog redom pIovidbe za odlazak broda iz te luke, može ga iskrcati u drugoj obližnjoj luci, zadržavajući pravo na veću vozarinu te na naknadu štete koja iz tog nastane.

Ako iskrcavanje u luci odredišta nije spriječeno krivnjom korisnika prijevoza, brodar je dužan snositi troškove dopreme do te luke, a ako je do smetnje za iskrcavanje došlo njegovom krivnjom - i nadoknaditi štetu za zakašnjenje.

Odgovornost brodara za štete na stvarima i za zakašnjenje

Članak 559.

Brodar odgovara za svako oštećenje, manjak ili gubitak tereta koji primi na prijevoz od preuzimanja pa do predaje te za štetu koja nastane zbog zakašnjenja u predaji tereta.

Članak 560.

Zakašnjenje u predaji tereta postoji ako teret nije predan primatelju u ugovorenom roku, ili kad taj rok nije ugovoren, ako teret nije predan primatelju u primjerenom roku.

Članak 561.

Brodar ne odgovara za oštećenje, manjak ili gubitak tereta ili za zakašnjenje u predaji tereta ako dokaže da oštećenje, manjak, gubitak ili zakašnjenje potječu iz uzroka koji se nisu mogli spriječiti niti otkloniti pažnjom urednog brodara.

Članak 562.

Za radnje i propuste zapovjednika broda, drugih članova posade broda i ostalih osoba koje rade za brodara, u okviru obavljanja njihovih dužnosti, brodar odgovara kao i za svoje radnje i propuste.

Brodar broda ne odgovara za oštećenje, manjak ili gubitak tereta te zakašnjenje u predaji tereta koji su prouzročeni radnjama ili propustima osoba iz stavka 1. ovoga članka u plovidbi i rukovanju brodom.

Članak 563.

Za štetu koja je teretu na brodu preuzročena požarom, brodar broda odgovara samo ako se dokaže da je požar skrivio osobnom radnjom ili propustom.

Članak 564.

Brodar ne odgovara za štetu na teretu nastalu zbog nesposobnosti broda za plovidbu ako dokaže da je uložio pažnju urednog brodara (članak 479.).

Članak 565.

Brodar broda ne odgovara za štetu na teretu za koju dokaže da je nastala zbog:

1 ) više sile, pomorske nezgode, ratnih događaja, međunarodnih zločina na moru, nemira i pobune,

2) sanitarnih ograničenja ili drugih mjera i radnji državnih tijela,

3) radnji ili propusta krcatelja ili osoba ovlaštenih da raspolažu teretom ili osoba koje za njih rade,

4) obustave rada, odnosno štrajka, masovnog isključenja radnika s posla ili bilo kojih drugih smetnji koje potpuno ili djelomično sprečavaju rad,

5) spašavanja ili pokušaja spašavanja ljudi i imovine na moru,

s) skretanja broda u slučajevima iz točke 1. ovog stavka ili zbog drugih opravdanih razloga,

7) prirodnog gubitka u težini ili obujmu tereta ili oštećenja, ili gubitaka koji nastaju zbog vlastite mane, skrivene mane ili posebne naravi tereta,

8) nedovoljnog pakiranja ili nejasnih ili nedovoljno trajnih oznaka na teretu,

9) skrivenih mana koje se ne mogu dužnom pažnjom otkriti.

Unatoč brodarevu dokazu iz stavka 1. ovoga članka brodar će za štetu biti odgovoran ako korisnik prijevoza dokaže da je šteta prouzročena osobnom krivnjom brodara ili krivnjom osoba za čije je radnje i propuste odgovoran brodar, a koji se ne odnose na plovidbu i rukovanje brodom.

Članak 566.

Zapovjednik broda može, ako se to ne protivi važećim propisima, opasni teret u svako doba i bilo gdje iskrcati, učiniti ga bezopasnim ili ga baciti ako brodar o toj opasnosti nije bio obaviješten prije ukrcavanja.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka brodar zadržava pravo na punu vozarinu i ne odgovara za štetu.

Članak 567.

Ako je brodar primio na prijevoz opasan teret, znajući za opasnost koju teret predstavlja, može ga iskrcati ili učiniti bezopasnim ako bude ugrožena sigurnost broda, osoba ili drugog tereta na brodu te okoliša.

Ako na temelju stavka 1. ovoga članka brodar iskrca teret prije dolaska na odredište, ima pravo na vozarinu prema korisno prevaljenom putu, a ostale štete uzrokova ne ukrcajem opasnog tereta i postupkom brodara snosi svaka stranka za sebe.

Članak 568.

Brodar ne odgovara za štetu nastalu zbog oštećenja, manjka ili gubitka tereta ili zakašnjenja u predaji tereta ako je krcatelj neispravno naznačio vrstu ili vrijednost tereta, znajući da je naznaka neispravna.

Članak 569.

Naručitelj odgovara brodaru za naknadu štete koja mu je prouzročena zato što su naručitelj, odnosno krcatelj dali netočne ili nepotpune podatke o količini, vrsti i oznakama tereta.

Članak 570.

Naručitelj odgovara brodaru za štetu koja mu je prouzročena ukrcajem ili prijevozom stvari čiji je uvoz, izvoz ili provoz zabranjen, ili se krijumčare, ako u vrijeme ukrcavanja ta svojstva brodaru nisu bila niti su morala biti poznata.

Članak 571.

Osoba koja bez znanja brodara ukrca stvari odgovara brodaru za štetu koja mu je ukrcajem tih stvari prouzročena.

Članak 572.

Brodar može, prema svojoj ocjeni, u svako doba i bilo gdje iskrcati, a ako je riječ o ugrožavanju osoba, broda, tereta na brodu i okoliša, i baciti teret koji je bez njegova znanja ukrcan te teret koji je neispravno ili nepotpuno naznačen.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka brodar zadržava pravo na punu vozarinu i naknadu štete, a ne odgovara za štetu koja je nastala njegovim postupkom.

Članak 573.

Teret čiji je uvoz, izvoz ili provoz zabranjen zapovjednik broda može vratiti u luku ukrcaja ili ga bilo gdje iskrcati ako se za takav postupak zapovjednika ukaže potreba, a u slučaju nužde i baciti ga.

Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka svojstva tereta brodaru nisu bila niti morala biti poznata, brodar zadržava pravo na punu vozarinu, a ne odgovara za štetu koja je nastala takvim postupkom.

Ako je brodar znao ili morao znati za svojstva tereta iz stavka 1. ovoga članka, zadržava pravo na vozarinu prema korisno prevaljenom putu, a ostale štete snosi svaka stranka za sebe.

Članak 574.

Ako je do zabrane uvoza, izvoza ili provoza robe došlo za putovanja brodom, u pogledu postupanja zapovjednika s tom robom primjenjuje se odredba članka 573. stavka 1. ovoga Zakona.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka brodar zadržava pravo na punu vozarinu i naknadu štete, a ne odgovara za štetu koja je nastala takvim postupkom.

Članak 575.

Brodar ne odgovara za naknadu štete za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, a ni za zakašnjenje u predaji tereta za iznos veći od 666,67 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po koletu ili jedinici oštećenoga, manjkajućeg ili izgubljenog tereta ili tereta predanoga sa zakašnjenjem, odnosno 2 obračunske jedinice Posebnih prava vučenja po kilogramki bruto težine oštećenoga, manjkajućeg ili izgubljenog tereta, s time da se primjenjuje iznos koji je viši.

Pod jedinicom tereta, prema stavku 1. ovoga članka. razumijeva se koleto ili komad, a kod tereta u rasutom stanju - metarska tona ili kubični metar, odnosno druga mjera prema tome na temelju koje je jedinice mjere vozarina ugovorena. Ako vozarina nije ugovorena po jedinici mjere, za rasuti teret pod jedinicom mjere razumijeva se jedinica mjere na temelju koje se uobičajeno ugovara vozarina u mjestu ukrcaja.

Ako se teret prevozi kontejnerima, paletama ili drugim sličnim napravama, pod jedinicom tereta prema stavku 1. ovoga članka, smatra se:

1 ) koleto ili jedinica tereta navedena u teretnici - ako je u teretnici navedeno koleto ili jedinica tereta sadržana u kontejneru, paleti ili drugoj sličnoj napravi,

2) kontejner, paleta ili druga slična naprava kojom se prevozi teret ako u teretnici nije navedeno koleto ili jedinica tereta.

Članak 576.

Naručitelj, odnosno krcatelj može, u sporazumu s brodarom, povisiti granicu brodarove odgovornosti iz članka 575. ovoga Zakona, naznačujući tako povišenu vrijednost robe po jedinici tereta.

Ako je izdana prijevozna isprava sporazum stranaka o povišenju brodarove odgovornosti, koji nije naveden u toj ispravi, nema pravni učinak u korist primatelja koji nije naručitelj ni krcatelj.

Članak 577.

Predmnijeva se da vrijednost tereta odgovara svoti koju strane sporazumno utvrde na temelju članka 576. ovoga Zakona, dok brodar ne dokaže protivno.

Članak 578.

Brodar gubi pravo na ograničenje odgovornosti prema članku 575. i 576. ovoga Zakona ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji je brodar učinio, bilo u namjeri da prouzroči štetu bilo iz krajnje nepažnje znajući da će šteta vjerojatno nastupiti.

Članak 579.

Brodar odgovara za vrijednost izgubljene stvari ili njezina dijela i za smanjenje vrijednosti oštećene stvari.

Za stvari predane sa zakašnjenjem brodar odgovara i za štetu prouzročenu zakašnjenjem

Iznimno od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka brodar koji na temelju članka 578. ovoga Zakona ne može ograničiti svoju odgovornost odgovara za svaku štetu prouzročenu gubitkom, manjkom ili oštećenjem stvari ili zakašnjenjem u predaji stvari.

Članak 580.

Visina štete za gubitak stvari određuje se prema prometnoj vrijednosti druge stvari iste količine i svojstva u luci odredišta na dan kad je brod stigao u tu luku ili ako nije stigao - kad je morao stići.

Ako se visina štete za gubitak stvari ne može odrediti prema odredbi stavka 1. ovoga članka, ona se određuje prema prometnoj vrijednosti stvari u luci ukrcaja u vrijeme odlaska broda, povećanoj za troškove preuzročene prijevozom.

Visina štete za oštećene stvari određuje se u visini razlike izmedu prometne vrijednosti te stvari u neoštećenom stanju i prometne vrijednosti te stvari u oštećenom stanju.

Visinu štete za izgubljene, odnosno oštećene stvari koja se ne može ođrediti prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje sud.

Od svote koju brodar mora platiti na ime naknade štete zbog oštećenja, manjka ili gubitka stvari odbijaju se troškovi ušteđeni zato što stvari nisu stigle na odredište, odnosno što su stigle u oštećenom stanju.

Članak 581.

Odredbe članka 575., 579. i 580. ovoga Zakona primjenjuju se i kad zapovjednik broda, drugi član posade broda ili druge osobe koje rade za brodara odgovaraju prema općim propisima za naknadu štete preuzročene manjkom, gubitkom ili oštećenjem stvari, ako se dokaže da je šteta prouzročena na radu ili u vezi s radom, odnosno u obavljanju službe ili u vezi sa službom.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka gube pravo na ograničenje odgovornosti ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji su učinile, bilo u namjeri da prouzroče štetu bilo iz krajnje nepažnje znajući da će šteta vjerojatno nastupiti.

Članak 582.

Ukupna svota naknade štete od brodara i osoba iz članka 581. stavka 1. ovoga Zakona ne može premašiti svotu predviđenu u članku 575. ovoga Zakona.

Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u odredbu članka 581. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 583.

Osobe iz članka 581. stavka 1. ovoga Zakona odgovaraju do svote predviđene u članku 575. ovoga Zakona i kad je brodar na temelju članka 576. ovoga Zakona povisio granicu svoje odgovornosti.

Članak 584.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na odgovornost brodara ne mogu se ugovorom mijenjati na štetu korisnika prijevoza.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka odredbe ovoga Zakona o odgovornosti brodara mogu se ugovorom mijenjati u korist brodara u slučaju:

1) oštećenja, manjka ili gubitka tereta nastalog prije početka ukrcavanja ili nakon iskrcaja,

2) štete zbog zakašnjenja.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na odgovornost brodara brodar može ugovorom mijenjati u svoju korist i u slučaju:

1) prijevoza živih životinja,

2) prijevoza tereta koji je na temelju suglasnosti krcatelja smješten na palubi.

Članak 585.

Odredbe ugovora koje su protivne članku 584. ovoga Zakona nemaju pravni učinak.

Članak 586.

Odredbe ovoga Zakona o odgovornosti brodara primjenjuju se na sve ugovorne i izvanugovorne zahtjeve koji su na bilo kojoj osnovi postavljeni protiv brodara za oštećenje, manjak ili gubitak tereta.

Članak 587.

Odredbama ovoga Zakona o odgovornosti brodara ne dira se u odredbe ovoga Zakona o zajedničkim havarijama.

Vozarina

Članak 588.

Visina vozarine određuje se ugovorom.

Ako visina vozarine nije određena ugovorom, ona se određuje prema prosječnom vozarinskom stavu prema kojem se za odgovarajuću vrstu tereta ugovarala vozarina u vrijeme ukrcavanja tog tereta u luci ukrcavanja.

Članak 589.

Ako se ukrca više tereta nego što je ugovoreno, vozarina se razmjerno povećava.

Ako se umjesto ugovorenog tereta ukrca drugi teret čija je vozarina veća od ugovorene, plaća se vozarina za stvarno ukrcani teret.

Ako se ukrca manje od onoga što je ugovoreno ili se ne ukrca ništa, vozarina se plaća za cijelu ugovorenu količinu tereta.

Ako je ukrcano manje tereta nego što je ugovoreno, a vozarina je za ukrcani teret veća od ugovorene vozarine, plaća se cijela ugovorena vozarina i razlika između ugovorene i veće vozarine za ukrcani dio tereta.

Odredbom stavka 3. ovoga članka ne dira se u odredbe članka 475. ovoga Zakona.

Članak 590.

Ako se ukrca samo dio tereta određenog brodarskim ugovorom, a brodar je raspolagao neiskorištenim dijelom brodskog prostora, ugovorena se vozarina razmjerno snižava.

Ako je brodar raspolagao neiskorištenim dijelom brodskog prostora, protivno izričitoj zabrani naručitelja, brodar odgovara naručitelju za naknadu štete.

Članak 591.

Vozarina ugovorena brodarskim ugovorom na putovanje ostaje nepromijenjena, bez obzira na trajanje putovanja, ako vozarina nije ugovorena po jedinici vremena.

Ako se na zahtjev naručitelja ili u interesu korisnika prijevoza putovanje produlji dalje od ugovorenog odredišta, vozarina se razmjerno povećava.

Članak 592.

Ako je brodarskim ugovorom na putovanje vozarina određena po jedinici vremena, a vrijeme otkad se vozarina mora platiti nije utvrđeno, ono počinje teći od dana kad je dana obavijest o spremnosti broda, i to od podne - ako je obavijest dana prije podne, a od ponoći - ako je obavijest dana poslije podne.

Ako je po nalogu krcatelja ukrcavanje počelo prije vremena određenog u stavku 1. ovog članka ili je brod otplovio bez tereta, vrijeme otkad se vozarina mora platiti računa se od početka ukrcavanja, odnosno od odlaska broda.

Vrijeme za koje se plaća vozarina završava se iskrcajem tereta, a ako je brod stigao bez tereta, to se vrijeme završava kad se brod usidri ili priveže u luci u kojoj se završava putovanje, pri čemu se posljednji dan putovanja računa kao čitav dan.

Članak 593.

Ako je brodarskim ugovorom na putovanje određena vozarina po jedinici vremena, pa tijekom putovanja nastane smetnja u izvršavanju ugovora na strani brodara bez krivnje naručitelja, odnosno krcatelja, vozarina se ne plaća za trajanje smetnje.

Članak 594.

Vozarinu određenu brodarskim ugovorom na vrijeme plaća naručitelj u jednakim mjesečnim svotama unaprijed, ali brodaru pripada vozarina samo za vrijeme dok je izvršavao ugovor.

Za trajanja smetnje u iskorištavanju broda u toku važenja brodarskog ugovora na vrijeme vozarina se plaća samo kad je smetnja na strani naručitelja ili zbog izvršenja njegova naloga.

Brodar može odustati od ugovora i kad vozarina nije plaćena o dospjelosti.

Članak 595.

Kod brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod naručitelj je dužan, pored plaćanja vozarine, opskrbljivati brod na svoj trošak pogonskim gorivom i mazivom i vodom potrebnom za pogonske strojeve broda i druge strojne uređaje broda te platiti lučke i plovidbene naknade.

Članak 596.

Rok plaćanja vozarine na temelju brodarskog ugovora na vrijeme počinje teći kao kod brodarskog ugovora na putovanje u kojem je vozarina određena po jedinici vremena (članak 592.).

Za vrijeme za koje se nakon proteka brodarskog ugovora na vrijeme brod nalazi za putovanju za račun naručitelja, bez krivnje brodara, plaća se dvostruka vozarina.

Članak 597.

Nagrada koju brod dobije za spašavanje u toku brodarskog ugovora na vrijeme za prijevoz cijelim brodom dijeli se, nakon odbitka troškova spašavanja i dijela koji pripada posadi broda, na jednake dijelove između brodara i naručitelja.

Članak 598.

Za teret ukrcan bez pristanka brodara i za teret neispravno ili nepotpuno označen plaća se vozarina po najvišem vozarinskom stavku, prema kojemu se za odgovarajuću vrstu tereta ugovarala vozarina u vrijeme ukrcaja tog tereta za isti ili približni put, ako je tako određena vozarina veća od ugovorene.

Članak 599.

Vozarina se plaća samo za teret koji je prevezen i u luci odredišta stavljen primatelju na raspolaganje.

Pored slučajeva predviđenih u članku 475., 476., 509., 510., 566., 572., 573. i 574. ovoga Zakona, a iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vozarina se plaća i za teret koji nije prevezen i stavljen primatelju na raspolaganje ako je nedolazak tereta na odredište preuzročio naručitelj prijevoza ili krcatelj ili osoba ovlaštena da raspolaže teretom, odnosno osobe za koje oni odgovaraju, ili ako razlog iz kojega teret nije stigao u luku odredišta pada na stranu tereta, a brodar za taj razlog nije odgovoran.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka za teret ko ji je prevezen samo dijelom puta brodar, pored slučajeva iz članka 473., 567., 573. i 600. ovoga Zakona, ima pravo na vozarinu razmjerno korisno prevaljenom putu i kad nije odgovoran za prekid putovanja.

Članak 600.

U slučaju brodoloma ili druge plovidbene nezgode te u slučaju zapljene ili zadržavanja broda ili tereta zbog ratnih dogadaja. međunarodnih zločina na moru, nemira ili pobune, za spašeni teret brodaru pripada vozarina razmjerno korisno prevaljenom putu.

Članak 601.

Ako se prijevoz obavlja bez izdavanja prijevozne isprave, primatelj je dužan platiti vozarinu i druge tražbine u vezi s prijevozom tereta čim preuzme teret, ako između naručitelja i brodara nije drugačije ugovoreno.

Članak 602.

Ako se preuzimanje tereta obavlja na temelju teretnice, primatelj je dužan platiti samo tražbine navedene u teretnici ili koja su nastala nakon njezina izdavanja.

Članak 603.

Ako primatelj ne izvrši svoje obveze iz članka 601. do 603. ovoga Zakona brodar ima pravo zadržati i prodati teret prema odredbama članka 555. do 557. ovoga Zakona.

Prava iz stavka 1. ovoga članka brodar ima i kad teret predaje osobi koja nije primatelj.

Članak 604.

Brodar koji je predao teret primatelju nema pravo potraživati od naručitelja svote što ih je propustio naplatiti od primatelja primjenom odredbe članka 603. ovoga Zakona.

Ako je brodar prodajom tereta uspio naplatiti svoju tražbinu samo djelomično, ima pravo, uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka, zahtijevati od naručitelja isplatu nenamirenog dijela tražbine.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako brodar dokaže da mu upotrebom dužne pažnje nije bilo moguće postupiti prema odredbama članka 603. ovoga Zakona.

Privilegiji na stvarima ukrcanim na brodu

Članak 605.

Privilegiji na stvarima ukrcanim na brodu postoje za: 1) sudske troškove učinjene u zajedničkom interesu svih vjerovnika u postupku izvršenja ili osiguranja radi toga da se sačuvaju stvari ili da se provede prodaja te troškove čuvanja i nadzora tih stvari od ulaska broda u posljednju luku,

2) tražbine po osnovi nagrade za spašavanje i doprinosa iz zajedničkih havarija koje terete stvari,

3) tražbine iz ugovora o prijevozu, uključujući i troškove uskladištenja ukrcanih stvari.

Privilegiji u korist glavnice postoje i za kamate.

Članak 606.

Privilegiji na ukrcanim stvarima ne prestaju promjenom vlasnika stvari, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 607.

Red prvenstva tražbina osiguranih privilegijama na ukrcanim stvarima određuje se prema redu prvenstva iz članka 605. stavka 1. ovoga Zakona.

Ako se tražbine iz članka 605. stavka 1. točke 1) i 3) ovoga Zakona ne mogu u potpunosti namiriti, namiruju se razmjerno svojim svotama.

Ako se tražbine iz članka 605. stavka 1. točke 2) ovoga Zakona ne mogu u potpunosti namiriti, kasnije nastala tražbina ima prednost pred prijašnjim.

Smatrat će se da su tražbine vezane uz isti događaj nastale istodobno.

Članak 608.

Izvršavanjem prava zadržavanja od brodara, prema članku 603. ovoga Zakona, ne dira se u red prvenstva tražbina osiguranih privilegijima na stvarima ukrcanim na brod.

Članak 609.

Prestankom privilegija na ukrcanim stvarima ne prestaje i tražbina koja je bila osigurana tim pravom.

Ustupom tražbine osigurane privilegijem prenosi se i privilegij na ukrcanim stvarima.

Članak 610.

Privilegiji na ukrcanim stvarima prestaju:

1) prestankom tražbine osigurane privilegijem,

2) prodajom stvari u izvršnom ili stečajnom postupku, 3) ako vjerovnik ne zatraži izdavanje privremene mjere kod nadležnog suda u roku od 15 dana od dana kad su stvari iskrcane,

4) ako su i prije proteka roka iz točke 3) ovoga članka iskrcane stvari na zakonit način prešle u ruke trećih osoba koje ih ne drže u ime dužnika,

5) proglašenjem stvari pomorskim plijenom ili ratnim plijenom na moru.