IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 14. 1. 2025.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

b) Prijevoz putnika i prtljage

Članak 611.

Za primjenu odredaba ove glave Zakona o prijevozu putnika i njihove prtljage pojedini upotrijebljeni izrazi imaju ovo značenje:

1) brodar je osoba koja sklapa ugovor o prijevozu ili u čije se ime taj ugovor sklapa, bilo da on sam stvarno obavlja prijevoz bilo da ga obavlja preko stvarnog brodara,

2) stvarni brodar jest osoba različita od brodara bilo da je vlasnik broda, naručitelj, bilo osoba koja iskorištava brod koji stvarno obavlja prijevoz u cijelosti ili samo dio prijevoza,

3) putnik je osoba koja se prevozi brodom na temelju ugovora o prijevozu ili koja prati vozilo ili žive životinje koje se prevoze na temelju ugovora o prijevozu stvari,

4) prtljaga je svaka stvar uklučujući i vozilo koje se prevozi na temelju ugovora o prijevozu, osim:

a) stvari i vozila koja se prevoze na temelju ugovora o zakupu, na temelju teretnice ili ugovora koji se u prvom redu odnosi na prijevoz stvari, i

b) živih životinja,

5) ručna prtljaga jest prtljaga koju putnik ima u svojoj kabini ili koju on čuva ili nadzire, uključujući i prtljagu koja se nalazi u vozilu ili na vozilu,

6) šteta zbog zakašnjenja jest materijalna šteta koja je prouzročena zato što prtljaga nije uručena putniku u razumnom roku, računajući od dana dolaska broda na kojemu se prtljaga prevozila ili je trebalo da se prevozi, ali ne obuhvaća zakašnjenje uzrokovano obustavom rada, štrajkom ili sličnim događajima.

Članak 612.

Ugovorom o prijevozu putnika brodar se obvezuje naručitelju da će prevesti jednog ili više putnika, a naručitelj da će platiti prevozninu.

Članak 613.

Visina prevoznine određuje se ugovorom.

Članak 614.

Brodar je dužan izdati putniku, na njegov zahtjev, putnu kartu.

Putna karta može glasiti na ime ili na donositelja.

Članak 615.

Predmnijeva se da sadržaj putne karte odgovara sklopljenom ugovoru, dok se ne dokaže protivno.

Nepostojanje, neispravnost ili gubitak putne karte ne utječu na postojanje, valjanost i na sadržaj ugovora o prijevozu.

Članak 616.

Prigovor protiv sadržaja putne karte na donositelja može se staviti samo pri njezinu izdavanju.

Članak 617.

Putna karta koja glasi na ime ne može se prenijeti na drugu osobu bez pristanka brodara.

Putna karte koja glasi na donositelja ne može se, nakon što je putnik započeo putovanje, prenijeti na drugu osobu bez pristanka brodara.

Članak 618.

Putnik koji se ukrca bez putne karte što ju je morao nabaviti prije ukrcaja, dužan je odmah se javiti zapovjedniku ili drugome ovlaštenom članu posade broda.

Putnika bez putne karte iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda može iz opravdanih razloga iskrcati.

Putnik bez putne karte plaća prevozninu od luke ukrcaja do luke iskrcaja, a ako se nije na vrijeme javio zapovjedniku ili drugome ovlaštenom članu posade broda, dužan je platiti dvostruku prevozninu za prijeđeni put.

Lukom ukrcaja putnika smatra se polazna luka broda, ako se ne može utvrditi da se putnik ukrcao na kojoj drugoj luci.

Članak 619.

Putnik može odustati od ugovora ako brod ne zspočne putovanje u granicama unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske - jedan sat poslije vremena koje je određeno ugovorom ili redom plovidbe, a izvan tih granica - dvanaest sati poslije vremena koje je određeno ugovorom ili redom plovidbe.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka putnik ima pravo na povrat prevoznine.

Ako je do zakašnjenja početka putovanja broda došlo namjerno ili krajnjom nepažnjom brodara, odnosno osoba koje rade za brodara, brodar je dužan putniku nadoknaditi štetu.

Članak 620.

Prevoznina se ne vraća ako putnik ne dođe na brod do odlaska broda ili ako za puta izostane od putovanja.

Članak 621.

Brodar je dužan vratiti prevozninu putniku čija karta glasi na ime ako putnik odustane od putovanja u plovidbi u granicama unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske šest sati prije početka putovanja, a u plovidbi izvan tih granica - tri dana prije početka putovanja.

U slučaju odustajanja od putovanja prema stavku 1. ovoga članka brodar ima pravo zadržati najviše do 10% svote prevoznine.

Članak 622.

Ako je putna karta izdana na donositelja, brodar je dužan, ako drugačije ne proizlazi iz putne karte, vratiti prevozninu putniku, uz uvjet da je odustao od putovanja jedan sat prije početka putovanja.

U slučaju odustajanja od putovanja prema stavku 1. ovoga članka brodar ima pravo zadržati najviše do 10% svote prevoznine.

Članak 623.

Ako je tijekom putovanja došlo do prekida putovanja iz razloga koji ne padaju na stranu putnika, a prekid traje više od 12 sati u granicama unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske, a tri dana na putovanjima izvan tih granica, putnik ima pravo:

1) zahtijevati da ga brodar svojim ili drugim prikladnim prijevoznim sredstvom, zajedno s prtljagom, preveze do mjesta odredišta,

2) zahtijevati da ga brodar, zajedno s prtljagom, u primjerenom roku vrati u polaznu luku i da mu vrati prevozninu,

3) odustati od ugovora i tražiti da mu brodar vrati prevozninu,

Ako je do prekida putovanja došlo namjerno ili krajnjom nepažnjom brodara, odnosno osoba koje rade za brodara, brodar je dužan nadoknaditi putniku štetu.

Članak 624.

Putnik koji traži vraćanje prevoznine (članak 623. stavak 1. točka 2) i 3) ili naknadu štete (članak 623. stavak 2.) dužan je, u plovidbi u granicama unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske najkasnije u roku od tri dana, a u plovidbi izvan tih granica najkasnije u roku od sedam dana od dana kad je putovanje završeno, zahtijevati od brodara pisanim putem vraćanje prevoznine, odnosno naknadu štete ili u tim rokovima podnijeti tužbu sudu.

Pisani zahtjev za povratak u mjesto polaska, odnosno za nastavljanje putovanja (članak 623. stavak 1. točka 1) i 2) putnik je dužan dostaviti brodaru u roku od 24 sata poslije proteka rokova predviđenih u članku 623. u stavku 1. ovoga Zakona.

Putnik koji ne postupi prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka gubi pravo tražiti od brodara naknadu štete, povrat prevoznine, odnosno nastavljanje putovanja ili vraćanje u polaznu luku.

Članak 625.

Odredbe ovoga Zakona o odgovornosti brodara za smrt ili tjelesne ozljede putnika primjenjuju se i kad se prijevoz obavlja besplatno.

Članak 626.

Brodar odgovara za štetu nastalu zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika, za oštećenje, manjak ili gubitak prtljage ako se događaj koji je preuzročio štetu dogodio za prijevoza te za zakašnjenje u predaji prtljage putniku ako se šteta, odnosno zakašnjenje može pripisati krivnji brodara ili osoba koje rade za brodara.

Osoba koja traži naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka mora dokazati da se događaj koji je prouzročio štetu dogodio u tijeku prijevoza te visinu štete.

Članak 627.

Brodar odgovara za štetu iz članka 626. ovoga Zakona što je svojom krivnjom prouzroče osobe koje rade za brodara za obavljanja njihovih dužnosti.

Članak 628.

Krivnja brodara pretpostavlja se dok se ne dokaže protivno, ako su smrt ili tjelesna ozljeda putnika ili oštećenje, manjak ili gubitak ručne prtljage te zakašnjenje u njezinoj predaji putniku nastali neposredno ili posredno zbog brodoloma, sudara, nasukanja, eksplozije, požara ili mana broda.

Krivnja brodara za štetu zbog oštećenja, manjka ili gubitka ostale prtljage te zbog zakašnjenja u predaji te prtljage putniku pretpostavlja se dok se ne dokaže protivno, bez obzira na narav događaja koji je tu štetu prouzročio.

Članak 629.

Brodar odgovara putniku prema odredbi članka 628. stavka 2. ovoga Zakona za štetu zbog oštećenja, manjka ili gubitka stvari od vrijednosti te za zakašnjenje u predaji tih stvari putniku (novac, vrijednosni papir, zlato, srebro, dragulji, nakit, umjetnički predmeti) jedino ako ih je primio na čuvanje.

Za stvari iz stavka 1. ovoga članka koje su primljene na čuvanje brodar je dužan izdati pismenu potvrdu.

Članak 630.

Za prtljagu primljenu na čuvanje brodar je dužan, na zahtjev putnika, izdati prtljažnicu.

Prtljažnica mora sadržavati vrstu i broj koleta.

Predmnijeva se da su podaci u prtljažnici istiniti dok se ne dokaže protivno.

Članak 631.

Ako prtljaga nakon završetka putovanja ne bude preuzeta ili odnesena s broda, brodar ju je dužan, na trošak i rizik putnika, sam čuvati ili predati na čuvanje prikladnom čuvaru.

Članak 632.

Ako brodar dokaže da su smrt ili tjelesna ozljeda putnika, oštećenje, manjak ili gubitak prtljage ili zakašnjenje u predaji prtljage putniku u cijelosti ili djelomično prouzročeni krivnjom putnika ili njegovim ponašanjem koje se ne može smatrati normalnim, sud će isključiti, odnosno ublažiti brodarovu odgovornost.

Članak 633.

Odgovornost brodara u slučaju smrti ili tjelesne ozljede putnika ograničava se, u svim slučajevima, na 46.666 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po putniku i putovanju.

Ako se naknada štete dosuđuje u obliku rente kapitalizirana svota rente ne može premašiti svotu iz stavka 1. ovoga članka.

Svota iz stavka 1. ovoga članka služi za namirenje svih vjerovnika čije se tražbine temelje na događajima nastalim tijekom jednoga putovanja.

Članak 634.

Odgovornost brodara za štetu nanesenu prtljazi zbog njezina oštećenja, manjka ili gubitka ili zakašnjenja u predaji prtljage putniku ograničava se u svim slučajevima:

1 ) za ručnu prtljagu - 833 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po putniku i putovanju,

2) za vozila, uključujući i prtljagu koja se prevozi u vozilu ili na njemu na - 3.333 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po vozilu i putovanju,

3) za ostalu prtljagu, osim prtljage iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka -1.200 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po putniku i putovanju.

Odredba stavka 1. točke 3. ovoga članka ne primjenjuje se na odgovornost brodara i na naknadu štete za stvari od vrijednosti (članak 629.).

Članak 635.

Brodar i putnik mogu ugovoriti da će brodar odgovarati prema odredbama članka 634.ovoga Zakona tek nakon odbitka franšize ne veće od 117 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja u slučaju štete prouzročene vozilu i ne veće od 13 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po putniku u slučaju štete prouzročene drugoj prtljazi zbog njezina oštećenja, manjka, gubitka ili zakašnjenja u predaji putniku.

Svota franšize odbija se od visine odštete koja pripada putniku.

Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na stvari od vrijednosti.

Članak 636.

Brodar gubi pravo da se koristi ograničenjem odgovornosti iz članka 633., 634. i 635. ovoga Zakona ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji je brodar učinio, bilo u namjeri da uzrokuje štetu bilo iz krajnje nepažnje znajuči da bi šteta vjerojatno mogla nastupiti.

Članak 637.

Brodar i putnik mogu izričito i pismeno ugovoriti veću svotu ograničenja odgovornosti od svota navedenih u članku 633., 634. i 635. ovoga Zakona.

Članak 638.

Kamate i troškovi postupka dosuđeni putniku u parnici za naknadu štete zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika, oštećenja, manjka ili gubitka prtljage te zbog zakašnjenja u predaji prtljage putniku isplaćuju se u punoj svoti, i to pored svote koju je brodar dužan platiti prema odredbama članka 633., 634., 635. i 637. ovoga Zakona.

Članak 639.

Ako je tužba podnesena protiv osoba koje rade za brodara za štete predviđene odredbama ovoga Zakona o prijevozu putnika i prtljage, te se osobe, ako su radile u okviru poslova koje obavljaju na brodu, mogu koristiti isključenjem ili ograničenjem odgovornosti na koje se može pozvati brodar na temelju odredaba ovoga Zakona.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje rade za brodara ili stvarnog brodara ne mogu se pozivati na ograničenje odgovornosti iz članka 633., 634. i 635. ovoga Zakona ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji su te osobe učinile, bilo u namjeri da prouzroče štetu bilo iz krajnje nepažnje znajući da bi šteta vjerojatno mogla nastupiti.

Granice odgovornosti koje brodar i putnik ugovore na temelju odredbe članka 637. ovoga Zakona ne odnose se na osobe navedene u stavku 1. ovoga članka.

Članak 640.

Prijevoz putnika i ručne prtljage obuhvaća vrijeme za koje se putnik nalazi na brodu, vrijeme za koje se obavljaju radnje ukrcavanja i iskrcavanja putnika te vrijeme za koje se obavlja prijevoz putnika vodenim putem od obale do broda i obratno, ako je cijena tog sporednog prijevoza uračunata u cijenu putne karte, ili ako brodar stavi putniku na raspolaganje brod koji se iskorištava za taj prijevoz. Prijevoz putnika ne obuhvaća vrijeme za koje se putnik nalazi u putničkoj lučkoj stanici ili na kakvom drugom lučkom uređaju na obali.

Pored vremena iz stavka 1. ovoga članka prijevoz ručne prtljage obuhvaća i vrijeme između trenutka otkad je brodar prtljagu na kopnu ili brodu primio na čuvanje do trenutka kad ju je predao putniku.

Članak 641.

Kad postoji osnova za primjenu granica odgovornosti iz članka 633., 634., 635. i 637. ovoga Zakona te granice odgovornosti važe za ukupnu svotu odštete koja se može postići u okviru svih ugovornih i izvanugovornih tužbi podnesenih po osnovi odgovornosti zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika ili oštećenja, manjka ili gubitka prtljage ili zakašnjenja u predaji prtljage putniku.

Pri prijevozu koji je obavio stvarni brodar ukupna svota odštete koja se može ostvariti od brodara ili stvarnog brodara te od osoba koje za njih rade, a koje su obavljale svoju službenu dužnost, ne može biti veća od najveće svote odštete koja se može tražiti bilo od brodara bilo od stvarnog brodara, s tim što nijedna od tih osoba ne odgovara preko granice koja se na nju može primijeniti.

U svim slučajevima kad se osobe koje rade za brodara ili za stvarnog brodara mogu, prema odredbama članka 639. ovoga Zakona, pozvati na ograničenje odgovornosti iz članka 633., 634. i 635. ovoga Zakona, ukupna svota odštete koja se može dobiti od brodara, ili eventualno od stvarnog brodara i osoba koje rade za njih ne može prijeći to ograničenje.

Članak 642.

Putnik je dužan uputiti pisani prigovor brodaru ili njegovu punomoćniku:

1) ako je prtljazi nanesena vidljiva šteta,

a) kad je u pitanju ručna prtljaga - prije ili u trenutku njezina iskrcaja,

b) kad je u pitanju ostala prtljaga - prije ili u trenutku, njezina izdavanja,

2) ako šteta nanesena prtljazi nije vidljiva ili u slučaju gubitka prtljage -15 dana od dana iskrcaja ili izdavanja ili od dana kad je prtljaga trebalo da bude izdana.

Ako putnik ne postupi prema odredbama stavka 1. ovoga članka. pretpostavlja se, dok se ne dokaže protivno, da je prtljagu primio u ispravnom stanju.

Pisani ugovor nije potreban ako je stanje prtljage utvrđeno u prisutnosti obiju strana u trenutku njezina preuzimanja.

Članak 643.

Putnik može izjaviti da smatra da je prtljaga izgubljena ako mu nije predana u roku od 30 dana od dana završetka putovanja.

Putnik ima pravo, pri davanju izjave prema stavku 1. ovoga članka, zahtijevati od brodara da ga obavijesti o pronalasku prtljage, ako se ona pronađe u roku od jedne godine od dana isplate naknade štete za gubitak prtljage.

U roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o pronalaženju prtljage putnik može zahtijevati da mu se prtljaga uz plaćanje troškova prijevoza preda u mjestu koje on odredi.

Putnik koji preuzme pronađenu prtljagu dužan je brodaru vratiti svotu koja mu je plaćena na ime naknade štete za gubitak prtljage, uz odbitak vozarine koja mu je bila vraćena, ali zadržava pravo na naknadu štete za zakašnjenje u predaji prtljage.

Ako putnik nije postavio zahtjev prema stavku 2. i 3. ovoga članka, brodar ima pravo slobodno raspolagati prtljagom.

Članak 644.

Svaka ugovorna odredba, sklopljena prije nastupanja slučaja koji je prouzročio smrt ili tjelesnu ozljedu putnika ili oštećenje, manjak ili gubitak njegove prtljage ili zakašnjenje u predaji prtljage putniku, sa svrhom da se brodar oslobodi odgovornosti prema putniku ili da se odredi niža svota ograničenja odgovornosti od svote odredene odredbama ovoga Zakona, osim svote ograničenja iz članka 635.ovoga Zakona, ili radi toga da se prenese na drugog teret dokazivanja koji pada na brodara, ništava je.

Članak 645.

Odredbe članka 626., 627., 628., 629. i 632. ovoga Zakona primjenjuju se na sve ugovorne i izvanugovorne zahtjeve koji su po bilo kojoj osnovi postavljeni prema brodaru za štetu prouzročenu smrću ili tjelesnom ozljedom putnika, za oštećenje, manjak ili gubitak prtljage te za štetu zbog za kašnjenja u predaji prtljage putniku.

Članak 646.

Brodar ima pravo zadržati i prodati prtljagu koja mu je predana na prijevoz i stvari od vrijednosti što ih je primio na čuvanje za namirenje svojih tražbina u vezi s prijevozom putnika, prtljage i čuvanjem stvari od vrijednosti

c) Tegljenje i potiskivanje

Članak 647

Ugovorom o tegljenju obvezuje se brodar tegljača da svojim brodom tegli ili potiskuje drugi brod ili objekt do određenog mjesta, ili za određeno vrijeme, ili za izvođenje određenog zadatka, a brodar tegljenog, odnosno potiskivanog broda obvezuje se da za to plati tegljarinu.

Visina tegljarine određuje se ugovorom.

Članak 648.

Smatra se, ako nije drugačije ugovoreno, da tegljenjem upravlja zapovjednik tegljenog broda.

Članak 649.

Prema ovom Zakonu :

1) tegljenje počinje:

- kad se tegljač po nalogu zapovjednika tegljenog broda stavi u položaj da može obavljati tegljenje, ili kad tegljač po naredbi zapovjednika tegljenog broda primi ili preda uže za tegljenje, ili kad počne potiskivanje tegljenog broda ili obavljanje bilo kojega drugog manevra potrebnog za tegljenje - ovisno o tome što je ranije nastupilo,

2) tegljenje se završava:

- kad se izvrši konačni nalog zapovjednika tegljenog broda da se otpusti uže za tegljenje ili kad prestane potiskivanje ili bilo koji manevar potreban za tegljenje - ovisno o tome što je kasnije nastupilo.

Članak 650.

Ako tegljač tegli plovni objekt koji nema posadu, brodar tegljača mora se primjenom uobičajenih mjera brinuti za održavanje sposobnosti za plovidbu tegljenog objekta u stanju u kojemu ga je primio na tegljenje.

Brodar tegljača mora se brinuti za očuvanje tereta na tegljenom objektu ako izričito preuzme takvu obvezu.

Brodar tegljača može ugovoriti prijevoz tereta tegljenjem svojim ili tuđim brodom. U slučaju sumnje predmnijeva se da je sklopljen ugovor o tegljenju.

Brodar tegljača koji se na temelju stavka 2. i 3. ovoga članka brine o teretu odgovara za štetu na teretu prema odredbama ovoga Zakona koje se odnose na odgovornost brodara za prijevoz stvari.

Članak 651.

Za naknadu štete koja nastane sudarom brodova koji plove u teglju ili između njih i trećih brodova, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o naknadi štete zbog sudara brodova.

Članak 652

Ako tegljeni brod dođe u opasnost zbog okolnosti za koje brodar tegljača prema ugovoru o tegljenju nije odgovoran, pa tegljač sudjeluje u spašavanju, brodar tegljača u slučaju uspješnog spašavanja ima pravo na nagradu za spašavanje.

Brodar tegljača nema pravo na nagradu za spašavanje ako iz ugovora proistječe da je tegljarinom obuhvaćena i nagrada za spašavanje.

Ako je tegljarina ugovorena samo za slučaj uspješno obavljenog tegljenja, brodar tegljača ima pravo na tegljarinu i kad tegljenje nije uspješno obavljeno ako dokaže da je za neuspjeh tegljenja kriv brodar tegljenog broda.

Ako tegljarina nije ugovorena samo za slučaj uspješno obavljenog tegljenja, brodar tegljača nema pravo na tegljarinu ako brodar tegljenog broda dokaže da je za neuspjeh tegljenja kriv brodar tegljača.

Članak 653.

Odredbe ovoga Zakona o zajedničkoj havariji primjenjuju se i na odnose tegljača i tegljenog broda.

Članak 654.

Tegljenje koje počinje i završava se u hrvatskim lukama ili u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (kabotažno tegljenje) ne mogu obavljati strani brodovi bez odobrenja ministra.

Članak 655.

Odredbe članka 647. stavka 2. i članka 650. do 654. ovoga Zakona primjenjuju se i na potiskivanje.

d) Drugi plovidbeni poslovi

Članak 656.

Odredbe članka 657. do 660. ovoga Zakona primjenjuju se na ugovore koje sklapaju naručitelj posla i brodar, a kojim se brodar obvezuje da će brodom obaviti kakav posao koji se ne odnosi na prijevoz putnika, prtljage, stvari ili tegljenje, a naručitelj posla obvezuje se da će platiti naknadu.

Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti i na vrijeme.

Članak 657.

Ako nije drugačije ugovoreno, brodar odgovara za sposobnost broda za plovidbu prema odredbama članka 479. ovoga Zakona.

Članak 658.

Brodar odgovara za radnje i propuste osoba koje u izvršenju ugovora rade za brodara kao za vlastite radnje i propuste, ako među strankama nije drugačije ugovoreno.

Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u odredbu članka 657. ovoga Zakona.

Brodar i osobe koje rade za brodara odgovaraju za smrt i tjelesne ozljede naručiteljevih osoba koje se nalaze na brodu u okviru izvršenja ugovora, prema odredbama ovoga Zakona o odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede članova posade.

Članak 659.

Odredbe članak 469. ovoga Zakona primjenjuju se i na ugovore iz članka 656. ovoga Zakona.

Članak 660.

Odredbe ovoga Zakona o vozarini za prijevoz stvari na odgovarajući se način primjenjuju i na ugovore iz članka 656. ovoga Zakona.

e) Prijevoz u kojem sudjeluje više vozara

Članak 661.

Ugovorom o prijevozu stvari, putnika i prtljage morem može se predvidjeti da će brodar obaviti prijevoz djelomično svojim brodom, a djelomično brodovima drugih brodara (izravan prijevoz).

Brodar koji je na temelju ugovora o izravnom prijevozu stvari primio teret izdaje teretnicu za cijeli ugovoreni put (izravna teretnica).

Brodar koji je ugovorio izravni prijevoz putnika izdaje putniku putnu kartu za cijeli ugovoreni put (izravna putna karta).

Brodar koji je na temelju ugovora o izravnom prijevozu putnika preuzeo od putnika prtljagu na prijevoz izdaje prtljažnicu za cijeli ugovoreni put (izravna prtljažnica).

Svaki daljnji brodar stupa u ugovor o izravnom prijevozu stvari ili prtljage ako primi teret ili prtljagu i izravnu prijevoznu ispravu.

Svaki daljnji brodar stupa u ugovor o izravnom prijevozu putnika ako primi na prijevoz putnika s izravnom putnom kartom.

Članak 662.

Brodar koji je sklopio ugovor o izravnom prijevozu, brodar koji je izdao izravnu prijevoznu ispravu, brodar koji je predao teret primatelju i brodar za čijeg se prijevoza desio događaj iz kojeg proistječe zahtjev za naknadu štete zbog oštećenja, manjka ili gubitka tereta odgovaraju solidarno ovlaštenoj osobi za tu tražbinu.

Za štetu prouzročenu zakašnjenjem u prijevozu stvari korisniku prijevoza odgovara brodar koji je sklopio ugovor o prijevozu i brodar koji je predao teret primatelju.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na izravni prijevoz prtljage.

Članak 663.

Brodar koji je podmirio tražbinu prema odredbi članka 662. ovoga Zakona ima pravo regresa prema brodaru za čijeg se prijevoza desio događaj iz kojeg je proistekla tražbina.

Ako se ne može utvrditi brodar za čijeg se prijevoza desio događaj iz stavka 1. ovoga članka, svota podmirene tražbine pada na teret brodara koji su sudjelovali u izravnom prijevozu, razmjerno udjelu svakog od njih u ugovorenoj vozarini, osim brodara koji dokažu da se događaj nije desio na dijelovima puta na kojima su oni obavljali prijevoz.

Ako brodar koji je podmirio tražbinu ne može bez svoje krivnje ostvariti regresni zahtjev prema brodaru za čijeg se prijevoza desio događaj, svota podmirene tražbine pada na teret svih brodara koji su sudjelovali u izravnom prijevozu razmjerno udjelu svakog od njih u ugovorenoj vozarini.

Članak 664.

Brodar koji sudjeluje u izravnom prijevozu i koji pri preuzimanju tereta nije stavio na izravnu prijevoznu ispravu primjedbe u skladu s člankom 528. ovoga Zakona mora prema drugim brodarima koji sudjeluju u tom prijevozu dokazati da je daljnjem brodaru ili primatelju predao teret onako kako ga je primio od prethodnog brodara, odnosno krcatelja.

Brodaru koji sudjeluje u izravnom prijevozu, a koji je u izravnu prijevoznu ispravu unio primjedbe u skladu s člankom 528. ovoga Zakona, drugi brodari moraju dokazati da su od krcatelja, odnosno od prethodnog brodara primili teret onako kako je navedeno u izravnoj prijevoznoj ispravi.

Članak 665.

Brodar koji je ugovorio izravni prijevoz putnika odgovara za cijeli ugovoreni put.

Svaki daljnji brodar koji sudjeluje u izvršenju izravnog prijevoza putnika odgovara putniku samo za štetu nanesenu na dijelu puta na kojem je on obavljao prijevoz.

Za oštećenje, manjak ili gubitak ručne prtljage odgovara brodar na čijem je dijelu puta nastala šteta na ručnoj prtljazi. Pisani prigovor predviđen u odredbi članka 642. stavka 1. ovoga Zakona putnik mora podnijeti brodaru na čijem je dijelu puta nastala šteta na ručnoj prtljazi, i to najkasnije pri iskrcaju putnika iz broda tog brodara.

Za štetu uzrokovanu smrću ili tjelesnom ozljedom putnika brodari iz stavka 1. i 2. ovoga članka odgovaraju solidarno.

Članak 666.

Ako brodar koji je sklopio ugovor o izravnom prijevozu putnika podmiri tražbinu putnika za koje odgovara i drugi brodar na temelju članka 665. stavka 2. ovoga Zakona, ima pravo regresa prema tom brodaru.

Članak 667.

Svaki poseban sporazum kojim brodar preuzima obveze koje nisu predviđene ovim Zakonom ili kojim se odriče prava koja ima prema ovom Zakonu ima pravni učinak prema stvarnom brodaru ako je on na to dao izričiti pristanak u pisanom obliku.

Članak 668.

Brodar koji je cijeli prijevoz ili jedan njegov dio povjerio stvarnom brodaru odgovoran je za prijevoz u cijelosti.

Odredbe ovoga Zakona o izravnom prijevozu putnika (članak 665. i 666.) odnose se na stvarnog brodara kome je povjeren prijevoz prema odredbi stavka 1. ovoga članka.

Članak 669.

Ugovorom o prijevozu stvari i putnika može se predvidjeti da će brodar koji je sklopio ugovor o prijevozu pribaviti usluge drugih brodara ili vozara.

Ako se brodar obveže u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, dužan je pažnjom urednog brodara pronaći odgovarajućeg brodara ili vozara, i odgovara putniku, odnosno naručitelju za svoj izbor.

Članak 670.

Ako se na temelju članka 669. ovoga Zakona prijevoz mora obaviti i vozilima kopnenog i zračnog prometa odredbe ovoga Zakona primjenjuju se samo na prijevoz obavljen brodovima.

3. Zakup

Članak 671.

Ugovorom o zakupu broda, prema ovom Zakonu, zakupodavatelj daje zakupoprimatelju brod na upotrebu, uz plaćanje zakupnine. radi obavljanja plovidbene djelatnosti.

Članak 672.

Ugovor o zakupu broda mora biti sklopljen u pisanom obliku.

Ugovor o zakupu broda koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.

Članak 673.

Zakupodavatelj je dužan predati zakupoprimatelju brod u takvu stanju da se može iskorištavati prema ugovorenoj ili uobičajenoj namjeni.

Brod se, ako nije drugačije ugovoreno, predaje bez posade.

Članak 674.

Troškove pogona broda snosi zakupoprimalelj.

Zakupoprimatelj je dužan održavati brod za trajanja ugovora i nakon proteka ugovora vratiti brod u stanju i mjestu u kojem ga je primio.

Zakupoprimatelj ne odgovara za redovno trošenje broda.

Zakupoprimatelj ne snosi troškove popravka broda potrebnog za uklanjanje skrivenih mana broda koje su postojale u vrijeme kad mu je brod predan na upotrebu niti snosi štetu za gubitak broda zbog djelovanja više sile.

Članak 675.

Za štetu nastalu zbog mana koje čine brod nesposobnim ili smanjuju njegovu sposobnost za ugovoreno ili uobičajeno iskorištavanje, a postojale su u vrijeme predaje broda zakupoprimatelju, odgovara zakupodavatelj, ako ne dokaže da te mane nije mogao otkriti pažnjom urednog brodara.

Članak 676.

Ako se brod daje u zakup, posada je dužna izvršavati naloge zakupoprimatelja ako je to u ugovoru o zakupu predviđeno.

Zakupoprimatelj ima pravo mijenjati posadu.

Članek 677.

U slučaju sumnje je li sklopljen ugovor o zakupu broda ili brodarski ugovor smatra se da je sklopljen brodarski ugovor.

Članak 678.

Zakupnina se plaća mjesečno unaprijed, računajući od dana kad počne teći.

Zakupnina ne pripada zakupodavatelju dok je zakupoprimatelj spriječen upotrebljavati brod krivnjom zakupodavatelja ili zbog skrivene mane broda koja je postojala u trenutku predaje broda zakupoprimatelju.

Članak 679.

Ako zakupoprimatelj ne plati zakupninu o dospjelosti, zakupodavatelj može odmah tražiti naplatu zakupnine ugovorene za cijelo vrijeme trajanja ugovora o zakupu broda ili može odustati od ugovora.

Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u pravo zakupodavatelja na naknadu štete.

Članak 680.

Ugovor o zakupu broda može se sklopiti na određeno ili na neodređeno vrijeme, za jedno ili za više putovanja

Članak 681.

Ugovor o zakupu broda sklopljen na određeno vrijeme može se produljiti samo pisanim sporazumom.

Ugovor o zakupu broda sklopljen na neodređeno vrijeme može se otkazati pisano, i to najkasnije tri mjeseca unaprijed.

Članak 682.

Ugovor o zakupu broda prestaje u slučaju propasti broda, njegove trajne nesposobnosti za iskorištavanje i u slučaju više sile koja onemogučuje iskorištavanje broda za vrijeme zakupa.

Ako popravci broda koje snosi zakupodavatelj traju predugo, ili se predviđa da će trajati predugo, zakupoprimatelj može odustati od ugovora.

Članak 683.

Ako zakupoprimatelj ne vrati zakupodavatelju brod nakon proteka ugovora o zakupu, dužan je za prekoračeno vrijeme platiti naknadu u visini dvostruke zakupnine.

Ako je zakupoprimatelj kriv za zakašnjenje u vračanju broda, odgovara zakupodavatelju i za svaku štetu iznad svote određene u stavku 1. ovoga članka

Članak 684.

Nagrada za spašavanje koje je obavljeno zakupljenim brodom za trajanja ugovora o zakupu broda pripada zakupoprimatelju.

Članak 685.

Zakupoprimatelj može dati brod u podzakup samo na temelju pismenog pristanka zakupodavatelja.

4. Zastara

Članak 686.

Tražbine iz ugovora o iskorištavanju brodova, osim tražbina iz ugovora o prijevozu putnika i prtljage, zastarijevaju nakon proteka jedne godine.

Tražbine iz ugovora o prijevozu putnika i prtljage zastarijevaju nakon proteka dviju godina.

Stranke mogu, pošto je nastala tražbina, pisano ugovoriti rok zastare koji je dulji od roka odredenog u stavku 1. ovoga članka.

Ugovor iz stavka 3. ovoga članka koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.

Vrijeme zastare počinje teći:

1) kod ugovora o prijevozu stvari:

- u slučaju naknade štete zbog oštećenja, manjka ili gubitka tereta - od dana kad je teret predan odnosno od dana kad je trebalo da bude predan na odredištu.

- u slučaju naknade štete zbog zakašnjenja - od dana kad je teret predan,

- u slučaju neudovoljavanja drugim ugovornim obvezama - od dana kad je obvezi trebalo udovoljiti,

2) kod ugovora o prijevozu putnika:

- u slučaju tjelesne ozljede - od dana iskrcaja putnika.

- u slučaju smrti putnika koja je nastala u tijeku prijevoza - od dana kad je brod stigao ili trebalo da stigne u luku u kojoj se putnik namjeravao iskrcati,

- u slučaju tjelesne ozljede putnika koja se dogodila u tijeku prijevoza, a zbog koje je nastupila smrt putnika poslije njegova iskrcaja s broda - od dana smrti putnika, a ako se tužba zbog naknade štete zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika ne podnose u roku od tri godine od dana iskrcaja gubi se pravo na naknadu štete,

3) kod ugovora o prijevozu prtljage:

- predane na prijevoz - od dana kad je prtljaga predana ili kad je trebalo da bude predana u luci u kojoj se putnik iskrcao ili se namjeravao iskrcati,

- ručne prtljage - od dana iskrcaja putnika, odnosno u slučaju smrti putnika koja je nastupila u tijeku prijevoza

- od dana kad je brod stigao ili je trebao stići u luku u kojoj se putnik namjeravao iskrcati,

4) kod ugovora o tegljenju - od dana kad je tegljenje završeno, osim kod tražbina za tegljarinu kod kojih rok počinje teći od dana dospjelosti tegljarine,

5) kod ugovora o zakupu broda - od dana kad je ugovor prestao važiti, osim kod tražbina za zakupninu kod kojih rok počinje teći od dana dospjelosti zakupnine,

6) kod regresnih zahtjeva - od dana kad je obavljena radnja koja daje pravo na regres.

GLAVA III.

UGOVOR O POMORSKOJ AGENCIJI

Članak 687.

Ugovorom o pomorskoj agenciji, pomorski agent se obvezuje, na temelju opće ili posebne punomoći, u ime i za račun nalagodavatelja, obavljati pomorske agencijske poslove te poslove pomaganja, posredovanja i zastupanja, a nalogodavatelj se obvezuje pomorskom agentu nadoknaditi troškove i platiti nagradu

Članak 688.

Pomorski agencijski poslovi jesu posebice oni koji se odnose na plovidbu, brodove i njihovo iskorištavanje, a osobito na: prihvaćanje i otpremanje brodova, posredova nje pri sklapanju ugovora o iskorištavanju brodova kupoprodaji, gradnji i popravku brodova, osiguranju brodova, tereta i interesa, opskrbi zalihama, popunjavanju posadom te na brigu o posadi i putnicima

Članak 689.

Ugovorom o pomorskoj agenčiji na temelju opće punomoći pomorski se agent obvezuje u ime i za račun nalogodavca obavljati sve poslove ili sve poslove određene vrste iz njegove djelatnosti.

Ugovor o pomorskoj agenciji na temelju opće punomoći mora biti sklopljen u pisanom obliku.

Ugovor koji nije sklopljen u pisanom obliku ne proizvodi pravne učinke.

U slučaju sumnje o granicama opće punomoći smatrat će se da se ona odnosi na poslove prihvačanja i otpremanja brodova

Ako se pomorski agent isključivo bavi posredovanjem, odnosno zastupanjem pri sklapanju ugovora o iskorištavanju brodova, smatrat će se, u slučaju sumnje o granicama opće punomoći, da se ona odnosi na posredovanje pri sklapanju tih ugovora, osim ugovora o zakupu i ugovora o prijevozu na vrijeme za cijeli brod.

Članak 690.

Ako nalogodavatelj ograniči ovlaštenja pomorskom agentu koja se odnose na uobičajene poslove pomorskog agencijskog posla, to ograničenje nema pravni učinak prema trećim osobama koje nisu za nj znale niti su prema okolnostima za nj morale znati.

Članak 691.

Pomorski je agent obvezan i ovlašten upotrebom dužne pažnje dobrog privrednika, u granicama danog ovlaštenja, obavljati poslove koji su potrebni ili uobičajeni za izvršenje dobivenog naloga.

Članak 692.

Pomorski agent može, na temelju izričitog ovlaštenja ugovornih strana, potpisati u ime i za račun obiju ugovornih strana ugovor o iskorištavanju brodova.

Članak 693.

Ako pomorski agent izričilo ne navede da nastupa u svojstvu agenta, smatra se u odnosu na osobu koja je u dobroj vjeri da radi u svoje ime.

Članak 694.

Pomorski agent ima pravo na predujam za naknadu troškova i nagradu

Ako naknada troškova i nagrada agentu nisu plaćene, agent ima pravo pridržaja na imovini nalogodavatelja.

Članak 695

Pomorski agent ima pravo na naknadu troškova i na ngaradu za posredovanje i sklapanje ugovora na temelju činjenice da je ugovor sklopljen.

Članak 696.

Uvjete za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta donosi ministar.

GLAVA IV.

UGOVOR O POMORSKOM OSIGURANJU

1. zajedničke odredbe

Članak 697.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na:

1) osiguranje broda, njegovih strojeva, uređaja, opreme i zaliha te robe i drugih stvari koje se prevoze brodom ili se na njemu nalaze,

2) osiguranje vozarine, prevoznine. troškova osiguranja, troškova opskrbe broda, zajedničke havarije, nagrada za spašavanje, očekivanog dobitka, provizija, osobnih dohodaka posade, založnih i ostalih prava i materijalnih koristi koje postoje ili se opravdano mogu očekivati u vezi s plovidbom ili prijevozom robe brodom, a mogu se procijeniti u novcu,

3) osiguranje odgovornosti za štete nanesene trećim osobama u vezi s iskorištavanjem broda i drugih stvari navedenih u točki 1. ovog stava koje su vlasništvo fizičkih ili građanskih pravnih osoba.

Odredbe ove glave Zakonom primjenjuju se i na osiguranje brodova u gradnji i stvari namijenjenih njihovoj izgradnji, na osiguranje kontejnera, na platforme za istraživanje i eksploataciju podmorja, na osiguranje stvari koje se prije ili poslije prijevoza brodom prevoze drugim prijevoznim sradstvima ili se prije, u tijeku ili poslije takva prijevoza nalaze u skladlštima, stovarištima ili drugim mjestima te na druga slična osiguranja ako su sklopljena prema policama ili uvjetima uobičajenim za plovidbena osiguranja

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se i na reosiguranja, ako je predmet reosiguranja ugovor o osiguranju navedeo u ovom članku.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se i na osiguranje brodica.

Pod trećim osobama, prema ovoj glavi Zakona, razumijevaju se osobe koje nisu subjekti ugovora o osiguranju.

Članak 698.

Osiguranik može biti samo osoba koja ima ili može očekivati da će imati opravdan materijalni interes da ne nastupi osigurani slučaj.

Osiguranik može tražiti naknadu za nastalu štetu koja je pokrivena osiguranjem samo ako je imao interes na osiguranom predmetu u trenutku nastupanja osiguranog slučaja ili ako ga je stekao nakon toga.

Članak 699.

Ugovaratelj osiguranja može sklopiti ugovor o osiguranju za svoj račun, za račun treće određene osobe ili za račun neodređene osobe ("za račun koga se tiče").

Ako se iz ugovora o osiguranju ne vidi da je osiguranje sklopljeno za račun neodređene osobe, smatrat će se da je sklopljeno za račun ugovaratelja osiguranja ili treće određene osobe.

Pri sklapanju osiguranja ugovaratelj osiguranja nije dužan navesti sklapa li osiguranje za svoj račun ili za račun treće određene osobe.

Ne smatra se ugovarateljem osiguranja osoba koja je ugovor o osiguranju sklopila izričito u ime i za račun svog vlastodavca.

Članak 700.

Osiguranje sklopljeno za račun treće osobe bez njezina naloga pravovaljano je ako ta treća osoba (osiguranik) da de naknadno pristanak na sklopljeno osiguranje.

Pristanak na sklopljeno osiguranje, prema stavku 1.ovoga članka, može se dati i poslije nastanka štete pokrive ne osiguranjem.

Podnošenje odštetnog zahtjeva smatrat će se pristankom treće osobe na sklopljeno osiguranje

Članak 701.

Osiguranje za račun neodređene osobe smatra se da je sklopljeno za račun osobe koja u trenutku nastupanja osiguranog slučaja ima interes na osiguranom predmetu, odnosno koja, prema članku 698. stavku 2. ovoga Zakona, može tražiti naknadu za nastalu štetu.

Osiguranje sklopljeno za račun neodređene osobe pravovaljano je ako se osoba koja ima interes na osiguranom predmetu u trenutku nastupanja osiguranog slučaja ili koja može tražiti naknadu za nastalu štetu, prema članku 698. stavku 2. ovoga Zakona, nalazi ili dođe u posjed police i ako ta osoba pristane na već sklopljeno osiguranje

Članak 702.

Ako ugovaratelj osiguranja ili njegov punomoćnik pri sklapanju osiguranja ne prijave sve okolnosti koje su znali ili morali znati, a koje su značajne za ocjenu težine rizika. ili ako ih netočno prijave, osiguratelj ima pravo tražiti od ugovaratelja osiguranja da naknadno plati razliku između premije koja odgovara stvarnoj težini rizika i ranije plaćene premije.

Kod osiguranja za račun treće određene osobe smatra se da je ugovaratelj osiguranja morao znati okolnosti koje su bile poznate osiguraniku, a koje je on mogao pravovremeno javiti ugovaratelju osiguranja.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na okolnosti koje su općepoznate ili za koje je osiguratelj znao ili se opravdano moglo pretpostaviti da ih zna.

Osiguratelj gubi pravo iz stavka 1. ovoga članka ako ne zatraži plaćanje dopunske premije od ugovaratelja osiguranja u roku od tri mjeseca poslije svršetka osiguranja, od nosno ako je nastupio osigurani slučaj - najkasnije do potpune isplate naknade iz osiguranja.

Članak 703.

Ako ugovaratelj osiguranja ili njegov punomoćnik namjerno ili iz krajnje nepažnje ne prijave osiguratelju pri sklapanju osiguranja sve okolnosti koje su znali ili morali znati, a koje bi bitno utjecale na donošenje odluke o sklapanju i uvjetima osiguranja ili ako ih netočno prijave, osiguratelj ima pravo tražiti poništenje tako sklopljenog osiguranja ako nije zatražio od ugovaratelja osiguranja da naknadno plati razliku u premiji prema članku 702. ovoga Zakona.

Ako je osiguratelj po tako sklopljenom ugovoru nadok nadio štetu nesavjesnom osiguraniku, ima pravo tražiti da mu osiguranik vrati primljenu naknadu štete.

Na slučajeve iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe članka 702. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Osiguratelj ima pravo naplatiti i zadržati premiju i po red poništenja ugovora o osiguranju prema odredbama ovoga članka.

Članak 704.

Osiguratelj je obvezan ugovaratelju osiguranja, na njegov zahtjev, predati uredno izdanu i potpisanu policu osiguranja.

Ako se na zahtjev ugovaratelja osiguranja preda polica osiguranja koja je izdana u dva ili više izvornih primjeraka, na svakom takvom primjenu treba navesti u koliko je izvornika polica izdana.

Polica treba da sadrži sve odredbe iz sklopljenog ugovora o osiguranju kojim se utvrđuje obveza osiguratelja na naknadu štete iz osiguranja.

Ako je polica izdana i predana ugovaratelju osiguranja, osiguratelj nije dužan izvršiti svoje obveze iz sklopljenog osiguranja prije njezina podnošenja. odnosno ako osiguranik učini vjerojatnim da je polica izgubljena ili uništena - prije nego što dobije od osiguranika odgovarajuće osiguranje.

Osiguratelj se oslobađa svoje obveze iz osiguranja ako savjesno obavi isplatu imaocu police, a ako je polica izdana u više izvortlih primjeraka - podnositelju jednog od izvornih primjeraka koji učini vjerojatnim svoje pravo na naknadu osiguranja po toj polici.

Članak 705.

Osiguranik može prenijeti svoja prava iz osiguranja, prije nastanka štete, samo na osobu koja može biti osiguranik prema članku 698. stavku 1. ovoga Zakona.

Ako je polica izdana, prijenos prava iz osiguranja obavlja se indosiranjem police ili na drugi odgovarajući način.

Osiguratelj može novom osiguraniku staviti iste prigovore iz sklopljenog osiguranja koje je imao i prema prvobitnom osiguraniku.

Iznimno od odredbe stavka 3 ovoga članka osiguratelj ne može novome savjesnom osiguraniku staviti prigovor kojim se pobija sadržaj police koju je izdao, osim ako je u pitanju očita pogreška koju je novi osiguranik mogao primijetiti.

Ustupanje prava na osiguranom predmetu drugoj osobi ne povlaći za sobom i prijenos prava iz osiguranja ako o tome nema izrićitog ili prešutnog sporazuma između osiguranika i stjecatelja prava.

Osiguranik ne može prenijeti svoje pravo iz osiguranja prema stavku 1. ovoga članka ako je mogućnost takva prijenosa izričito iskljućena u ugovoru o osiguranju.

Članak 706.

Osigurani predmet treba biti označen u ugovoru o osiguranju i u polici, ako je izdana, na način koji omogučuje utvrđivanje njegova identiteta.

Ako se osigurani predmet nedovoljno ili pogrešno označi tako da se ne može ni posredno utvrditi je li bio izložen osiguranom riziku i oštećen, osiguratelj nije obvezan nadoknaditi nastalu štetu.

Članak 707.

Vrijednost osiguranog predmeta koja je dogovorno utvrđena u ugovoru o osiguranju ili u polici osiguranja (ugovorna vrijednost) obvezna je za osiguratelja i osiguranika.

Osiguratelj može osporiti ugovorenu vrijednost samo u slučaju prijevare ili ako je u pitanju očita pogreška.

Članak 708.

Ako nije drugačije ugovoreno, uzet će se da je osigurana vrijednost stvarna vrijednost osiguranog predmeta na poćetku osiguranja.

Kao stvarna vrijednost osiguranog predmeta uzima se njegova tržišna vrijednost na početku osiguranja

Stvarna vrijednost osiguranog predmeta ne mora biti označena u ugovoru ili polici.

Članak 709.

Osiguratelj je obvezan za štetu pokrivenu osiguranjem dati naknadu samo do svote navedene u ugovoru o osiguranju (u daljnjem tekstu: osigurana svota) na koju je osiguranje sklopljeno, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno.

Ako nije drugačije izričito ugovoreno, osigurana svota ne predstavlja ujedno i ugovorenu vrijednost osiguranog predmeta.

Članak 710.

Ako je osigurana svota veća od ugovorene, odnosno stvatne vrijednosti osiguranog predmeta, pri likvidaciji štete užet će se u obzir samo ugovorena, odnosno stvarna vrijednost osiguranog predmeta.

Članak 711.

Ako je osigurana svota manja od ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta, osiguratelj je obvezan nadoknaditi nastalu štetu samo razmjerno odnosu između osigurane svote i ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta.

Članak 712.

Ako je isti predmet osiguran od istih rizika, za isto vrijeme i u korist istog osiguranika kod dva ili više osiguratelja, a ukupne osigurane svote prelaze ugovorenu, odnosno stvarnu vrijednost tog predmeta, osiguranik može tražiti djelomićnu ili potpunu naknadu štete iz osiguranja od osiguratelja po svom izboru, s tim da ukupno dobivene naknade ne mogu prijeći svotu štete koja se može pokriti osiguranjem.

Osiguratelji koji su u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev osiguranika isplatili naknadu štete imaju pravo regresa prema ostalim osigurateljima razmjerno njihovim obvezama iz ugovora o osiguranju.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka osiguratelji koji prema odredbama ugovora o osiguranju ili zakonu koji se na njihov ugovor o osiguranju primjenjuje nisu dužni kod dvostrukog osiguranja nadoknaditi razmjeran dio štete koju su platili ostali osiguratelji nemaju pravo regresa prema tim osigurateljima za štete koje su neposredno nadoknadili osiguraniku.

Osiguratelji imaju pravo na punu premiju za sklopljeno osiguranje, neovisno o tome je li do slučaja iz stavka 1. ovoga članka došlo slučajno ili namjerno, ako nije drugačije ugovoreno.

Pri podnošenju odštetnog zahtjeva jednom osiguratelju osiguranik je dužan obavijestiti ga o svima ostalim ugovorima kojima je isti predmet osiguran od istih rizika i za isto vrijeme u njegovu korist.

Članak 713.

Ugovaratelj osiguranja obvezan je osiguratelju platiti premiju neposredno poslije sklapanja ugovora o osigura nju, ako nije drugačije ugovoreno.

Osiguratelj nije obvezan izdanu policu predati ugova ratelju osiguranja prije nego što ugovaratelj osiguranja plati dužnu premiju.

Pri likvidaciji štete osiguratelj može od naknade iz osiguranja odbiti svotu premije koja se još duguje.

Neplaćanje premije u roku ne oslobađa osiguratelja njegove obveze iz ugovora o osiguranju i ne daje mu pravo da raskine ugovor o osiguranju, ako nije drugačije ugovoreno.

Ako se ugovor o osiguranju sklopi s tim da se premija osiguranja naknadno odredi, visina premije utvrđuje se u primjerenoj visini, razmjerno težini rizika.

Ugovaratelj osiguranja dužan je osiguratelju platiti premiju za sklopljeno osiguranje i kad je osigurani predmet prestao biti izložen osiguranim rizicima prije sklapanja ugovora o osiguranju uz uvjet da osiguratelj za to nije znao pri sklapanju ugovora o osiguranju.

Članak 714.

Osiguratelj je obvezan ugovaratelju osiguranja vratiti naplaćenu premiju ako osigurani predmet nije bio izložen osiguranim rizicima ili ako je ugovor o osiguranju poništen a da ugovaratelj osiguranja i osiguranik za to nisu krivi.

Ako je izdana polica osiguranja, osiguratelj je dužan vratiti premiju ovlaštenom imaocu police.

Pri povratu premije osiguratelj može zadržati dio premije u uobičajenoj ili ugovorenoj visini za pokriće svojih troškova u vezi sa sklopljenim osiguranjem.

Članak 715.

Kod osiguranja na odredeno putovanje, ako je zbog postupka osiguranika ili po njegovu pristanku došlo do znatnijeg odstupanja od osiguranog putovanja, (promjena putovanja, skretanje s puta, neopravdano zakašnjenje i sl.) osiguratelj nije obvezan nadoknaditi štetu nastalu poslije tog odstupanja.

Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i kad je šteta nastala pošto se brod vratio na predviđeni put.

Od odredbe stavka 1. ovoga članka izuzimaju se slučajevi odstupanja obavljeni u interesu osiguratelja ili radi spašavanja imovine i života na moru i unutrašnjim vodama i pružanja liječnićke pomoći te slučajevi kad odstupanja nisu imala znatnijeg utjecaja na nastanak i veličinu štete.

Članak 716.

Kod osiguranja na određeno vrijeme osiguranje počinje teči u 0 sati prvog i završava se u 24 sata posljednjeg dana predviđenog u ugovoru o osiguranju.

Vrijeme iz stavka 1. ovoga članka računa se prema službenom vremenu mjesta u kojem je izdana polica, a ako nema police - prema službenom vremenu mjesta u kojem je sklopljen ugovor o osiguranju.

Članak 717.

Ako u ugovoru o osiguranju nije drugačije određeno, plovidbenim osiguranjem pokrivaju se rizici kojima je izložen osigurani predmet za plovidbe, i to: plovidbena nezgoda, elementarna nepogoda, eksplozija, požar i razbojništvo.

Ugovorom o osiguranju mogu se pokriti i drugi rizici kojima je osigurani predmet izložen za trajanja osiguranja, kao što su krađa i neisporuka, manipulativni rizici, kopneni transportni rizici, ratni i politički rizici itd

Članak 718.

Promjena rizika poslije sklopljenog ugovora o osiguranju do koje dolazi neovisno o volji osiguranika ne utječe na važenje osiguranja i obveza stranaka.

Ako je zbog postupka osiguranika ili po njegovu pristanku došlo do znatnog pogoršanja rizika, osiguratelj nije obvezan nadoknaditi štetu koja se može pripisati takvoj promjeni rizika.

Ako je zbog postupka osiguranika ili po njegovu pristanku došlo do poboljšanja rizika, osiguratelj nije obvezan vratiti osiguraniku razmjeran dio već naplaćene premije, odnosno razmjerno smanjiti već ugovorenu premiju.

Članak 719.

Ako nije drugačije ugovoreno, osiguranjem su pokrivene štete nastale zbog osiguranih rizika:

1) potpuni gubitak osiguranog predmeta,

2) djelomični gubitak i oštećenje osiguranog predmeta,

3) osiguranikovi troškovi spašavanja i troškovi neposredno prouzročeni nastupanjem osiguranog slučaja,

4) zajedničke havarije,

5) nagrade za spašavanje,

6) troškovi utvrđivanja i likvidacije štete pokrivene osiguranjem.

Osiguranjem nije pokrivena odgovornost osiguranika za štete nanesene trećim osobama, ako ugovorom o osiguranju nije drugačije određeno.

Članak 720.

Osiguranjem se mogu pokriti i štete nastale prije sklapanja ugovora o osiguranju, uz uvjet da u trenutku sklapanja ugovora ugovaratelj osiguranja i osiguranik nisu znali niti morali znati da je već nastupio osigurani slučaj ili ako su u trenutku sklapanja ugovora obje ugovorne strane znale za nastupanje osiguranog slučaja - da nisu znale za opseg štete.

Članak 721.

Iz osiguranja su isključene štete nastale posredno ili neposredno zbog namjernog postupka osiguranika.

Ako u ugovoru o osiguranju nije drugačije određeno, iz osiguranja su isključene i štete nastale posredno ili neposredno zbog:

1) krajnje nepažnje osiguranika,

2) namjernog postupka ili krajnje nepažnje osoba za čije postupke, prema samom zakonu, odgovara osiguranik,

3) nastupanja ratnih i političkih rizika.

Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na štete nastale zbog namjernog postupka ili krajnje napažnje posade broda, a ni na štete nastale zbog radnji i propusta osiguranika - zapovjednika ili drugog člana posade broda ili pilota u plovidbi i rukovanju brodom.

Članak 722.

Kao potpuni gubitak osiguranog predmeta, prema ovom Zakonu, uzima se potonuće bez mogućnosti vađenja, uništenje, nestanak i trajno oduzimanje cijeloga osiguranog predmeta te takvo njegovo oštećenje koje se ne može popraviti i zbog kojega osigurani predmet prestaje biti stvar određene vrste.

U slučaju potpunog gubitka osiguranog predmeta iz osiguranja se nadoknađuje šteta u visini njegove stvarne vrijednosti, odnosno ako je vrijednost ugovorena - u visini ugovorene vrijednosti, ali ne iznad osigurane svote.

Isplatom naknade iz stavka 2. ovoga članka na osiguratelja prelaze sva prava koja osiguranik ima na osiguranom predmetu ako ih se osiguratelj tom prilikom ne odrekne.

Ako je osigurani predmet bio podosiguran, prava na osigurani predmet prelaze na osiguratelja prema stavku 3 ovoga članka samo razmjerno odnosu između osigurane svote i ugovoreile, odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta.

Članak 723.

Osiguranik ima pravo tražiti naknadu iz osiguranja kao da je nastao potpuni gubitak prema članku 722. ovoga

Zakona, ako je potpuni gubitak osiguranog predmeta neizbježan ili ako troškovi potrebni za popravak oštećenoga osiguranog predilketa i troškovi spašavanja prelaze njegovu ugovorenu ili stvarnu vrijednost.

Osiguranik ima pravo također tražiti naknadu kao za potpuni gubitak ako zbog osiguranog rizika ne može u neprekidnom trajanju od dvanaest mjeseci slobodno upotrebljavati cijeli osigurani predmet i njime raspolagati.

Kada osiguranik odluči tražiti naknadu iz osiguranja prema stavku 1. i 2. ovoga članka, dužan je osiguratelju podnijeti obrazloženi pisani zahtjev za isplatu naknade. Osiguranik gubi pravo na takav zahtjev ako to ne učini u roku od dva mjeseca od dana kada je spoznao okolnosti na kojima temelji svoje pravo, a u slučaju iz stavka 2. ovoga članka odmah po isteku roka određenog u tom stavku.

Zahtjev osiguranika prema odredbi stavka 3 ovoga članka treba biti bez uvjeta i odnositi se na cijeli osigurani predmet.

Ako osiguratelj prihvati zahtjev osiguranika podnesen prema odredbi stavka 3. ovoga članka ili ako ga ne ospori u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva, šteta se nadoknađuje prema odredbi članka 722. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

Ako osiguratelj ospori zahtjev podnesen prema odredbi stavka 4. ovoga članka i dođe do spora između osiguratelja i osiguranika, sud će cijeniti je li udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka prema okolnostima koje su postojale na dan kad je osiguranik podnio zahtjev, odnosno uvjetima iz stavka 2. ovoga članka prema okolnostima na dan isteka roka određenog u tom stavku.

Članak 724.

Predmnijeva se da je brod nestao ako su od primitka posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom slučaju uzima se da je potpuni gubitak broda nastupio na dan koji se odnosi na posljednje raspoložive vijesti o njemu.

Ako su zajedno s brodom osigurani i stanoviti troškovi prema članku 739. stavku 2. ovoga Zakona, od naknade za potpuni gubitak odbijaju se osigurani troškovi što ih je osiguranik uštedio zbog gubitka broda.

Članak 725.

U slučaju oštećenja osiguranog predmeta ili gubitka jednoga njegova sastavnog dijela iz osiguranja se nadoknađuje šteta u visini troškova nužnih za popravak i dovođenje osiguranog predmeta u prvobitno stanje, ali ne iznad osigurane svote.

Ako je osigurani predmet podosiguran, troškovi popravka prema stavku 1. ovoga članka nadoknađuju se razmjerno odnosu između osigurane svote i njegove ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti.

Ako se osigurani predmet ne može popraviti i dovesti u prvobitno stanje te u slučaju gubitka stanovite količine odnosrio dijela osiguranog predmeta (djelomičan gubitak), iz osiguranja se nadoknađuje šteta u postotku gkzbitka vrijednosti osiguranog predmeta primijenjenog na osiguranu svotu.

Ako je osigurani predmet nadosiguran, postotak gubitka vrijednosti prema stavku 3. ovoga članka primjenjuje se na njegovu ugovorenu, odnosno stvarnu vrijednost.

Članak 726.

U slučaju zajedničke havarije nastale u vezi s osiguranim rizicima iz osiguranja se nadoknađuju gubici i oštećenja osiguranog predmeta i troškovi osiguranika u vezi s osiguraikim predmetom koji su priznati u pravovaljanoj diobnoj osnovi te doprinosi u zajedničku havariju koji su za osigurani predmet određeni u takvoj diobnoj osnovi

Pri utvrđivanju visine naknade iz stavka 1 ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 725. i 728. ovoga Zakona, neovisno o vrijednosti osiguranog predmeta utvrđene u pravovaljanjoj diobnoj osnovi.

Isplatom naknade za gubitke, oštećenja i troškove prema stavku 1. ovoga članka na osiguratelja prelazi pravo osiguranika na doprinos iz zajedničke havarije, ali samo do svote isplaćene naknade povećane za odgovarajuću svotu kamate i provizije koji su priznati u pravovaljanjoj diobnoj osnovi.

Članak 727.

Iz osiguranja se nadoknađuju nagrade za spašavanje osiguranog predmeta od opasnosti pokrivenih osiguranjem koje je osiguranik dužan platiti te troškovi postupka utvrđivanja nagrade.

Ako je osigurani predmet podosiguran, na naknadu iz stavka i ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 711 ovoga Zakona, neovisno o vrijednosti koja je služila kao osnova za određivalkje visine nagrade za spašavanje.

Članak 728.

Izvanredni troškovi osiguranika radi izbjegavanja šteta od neposredne opasnosti ili smanjenja već nastalih šteta (osiguranikovi troškovi spašavanja) nadoknađuju se iz osiguranja ako su učinjeni razurrrrio ili u suglašnosti s osigurateljem, i ako su u pitanju štete pokrivene osiguranjem.

Troškovi iz stavka 1. ovoga članka, bez obzira na koristan rezultat, nadoknađuju se iz osiguranja i kad zajedno s naknadom štete premašuju osiguranu svotu, ali sama naknada za te troškove ne može biti veća od osigurane svote.

Troškovi osiguranika nastali neposredno zbog nastupanja osiguranog slučaja nadoknađuju se iz osiguranja samo do osigurane svote.

Ako je osigurani predmet podosiguran, troškovi spašavanja te troškovi nastali neposredno zbog nastupanja osiguranog slučaja nadoknađuju se razmjerno odnosu između osigurane svote i ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti tog predmeta.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka troškovi spašavanja koji su učinjeni na zahtjev osiguratelja unatoč opravdanom protivljenju osiguranika nadoknađuju se u potpunosti bez obzira na odredbe o podosiguranju.

Članak 729.

Troškovi osiguranika koji su bili potrebni za utvrđivanje i likvidaciju šteta pokrivenih osiguranjem nadoknađuju se iz osiguranja u potpunosti i u slučaju podosiguranja.

Članak 730.

Osiguratelj je obvezan nadoknaditi uzastopne štete na stale za istog osiguranja i kad ukupna visina naknade za pokrivene štete prelazi osiguranu svotu.

Ako poslije djelomičnog gubitka ili oštećenja za istog osiguranja dođe do potpunog gubitka osiguranog predmeta, osiguratelj je obvezan, pored naknade za potpuni gubitak, nadoknaditi još samo troškove pokrivene osiguranjem koje je osiguranik imao u vezi s djelomičnim gubitkom i oštećenjem.

Članak 731.

Ako nije udovoljeno posebno ugovorenim uvjetima koji su bili bitni za odluku o pružanju pokrića uopće, osiguratelj može tražiti poništaj ugovora o osiguranju.

Ako nije udovoljeno posebno ugovorenim uvjetima koji su bili značajni samo za težinu pojedinih rizika i veličinu šteta, osiguratelj može od naknade iz osiguranja odbiti dio štete koji je vjerovatno nastao zbog neudovoljavanja tim uvjetima.

Članak 732.

Osiguranik je dužan za vrijeme trajanja osiguranja voditi brigu o osiguranom predmetu pažnjom dobrog privrednika i ne poduzimati ništa što bi onemogućilo ostvarivanje prava na naknadu štete od osobe odgovorne za štetu.

U slučaju ostvarenja osiguranog rizika osiguranik je dužan:

1) poduzeti, po mogućnosti u suglasnosti s osigurateljem, sve razumne mjere potrebne da se izbjegne, odnosno smanji šteta,

2) obavijestiti o nastaloj šteti osiguratelja ili njegova ovlaštenog predstavnika čim sazna za štetu,

3) osigurati pravo na naknadu štete od osobe odgovorne za štetu.

Ako osiguranik, za trajanja osiguranja, namjerno ili iz krajnje nepažnje ne vodi brigu o osiguranom predmetu ili ne izvrši svoju dužnost iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, osiguratelj nije obvezan nadoknaditi štetu koja je zbog toga nastala.

Ako osiguranik, za trajanja osiguranja, namjerno ili iz krajnje nepažnje onemogući ostvarenje prava na naknadu štete od osobe odgovorne za štetu ili ne izvrši svoje dužnosti iz stavka 2. točke 2) i 3) ovoga članka, osiguratelj može od naknade iz osiguranja odbiti svotu u visini štete koju je zbog toga pretrpio.

Članak 733.

Pri podnošenju odštetnog zahtjeva osiguranik treba, na zahtjev osiguratelja, dati podatke i dostaviti raspoloživu dokumentaciju i ostala dokazna sredstva koja su potrebna za utvrđivanje naravi, uzroka i visine štete te ostalih okolnosti na temelju kojih se može utvrditi ili bar učiniti vjerojatnim njegovo pravo na naknadu iz osiguranja.

Ako osiguranik namjerno ili iz krajnje nepažnje propusti pravodobno utvrditi štetu na ugovoreni ili, ako o tome nema ugovorenih odredaba, na uobičajeni način, osiguratelj je obvezan nadoknaditi štetu samo ako osiguranik podnese vjerodostojne dokaze o naravi, uzrocima i visini štete te o okolnostima bitnim za utvrđivanje da je šteta pokrivena osiguranjem.

Članak 734.

Osiguratelj je dužan naknadu iz osiguranja platiti u roku od mjesec dana pošto mu osiguranik dostavi odštetni zahtjev u skladu s člankom 733. ovoga Zakona, sa svim podacima i dokumentacijom kojima se utvrđuje njegova obveza iz ugovora o osiguranju.

Članak 735.

Ako su u ugovoru o osiguranju koji je sklopljen s više osiguratelja označeni njihovi posebni udjeli, svaki osiguratelj dužan je nadoknaditi štetu samo razmjerno svom udjelu.

Članak 736.

lsplatom naknade iz osiguranja sva prava osiguranika prema trećim osobama, nastala u vezi sa štetom za koju je isplaćena naknada, prelaze na osiguratelja, ali najviše do isplaćene svote.

Ako je osigurani predmet bio podosiguran, prava osiguranika iz stavka 1. ovoga članka prelaze na osiguratelja samo razmjerno odnosu između osigurane svote i ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta.

Osiguranik je dužan osiguratelju, na njegov zahtjev, dati punu pomoć u ostvarivanju prava pr-ema trećim osobama i izdati mu uredno popunjenu i potpisanu ispravu o ustupanju svojih prava.

Članak 737.

Tražbine iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za pet godina.

Rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći:

1) od dana kad su utvrđeni doprinos i nagrada koje treba platiti osiguranik - za tražbinu naknade za doprinos u zajedničku havariju i za nagradu za spašavanje

2) od dana kad osiguranik dobije zahtjev treće osobe za naknadu štete - za tražbinu naknade za štete nanesene trećim osobama,

3) od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je nastala tražbina - za ostale tražbine

Članak 738.

Odredbe članka 698., članka 705. stavka 1., članka 712 stavka 5. i članka 721. stavka 1. ovoga Zakona ne mogu se mijenjati ni izričitim odredbama ugovora o osiguranju.

2. Osiguranje broda

Članak 739.

Osiguranje broda obuhvaća trup broda, njegove strojeve, uređaje i opremu, redovne zalihe goriva, maziva i ostalog brodskog materijala te zalihe hrane i pića potrebne za posadu broda.

Izvanredne zalihe goriva, maziva i ostalog materijala te zalihe hrane i pića koje ne služe za redovrie potrebe posade broda te troškovi opremanja i osiguranja broda obuhvaćeni su osiguranjem broda samo ako je to izričito ugovoreno

Članak 740.

Osiguranje broda na određeno putovanje počinje od početka ukrcavanja tereta u polaznoj luci navedeno u ugovoru o osiguranju i traje dok se ne završi iskrcavanje tereta u odredišnoj luci navedenom u tom ugovoru, ali ne dulje od 21 dana nakon dolaska broda u tu luku.

Ako se prije završetka iskrcavanja tereta prema odredbi stavka 1. ovoga članka počne s ukrcavanjem tereta u od redišnoj luci za novo putovanje, osiguranje prestaje kad počne ukrcavanje novog tereta.

Ako se u polaznoj luci teret ne ukrcava, osiguranje počinje kad brod digne sidro ili se odveže u toj luci radi polaska na osigurano putovanje.

Ako se u odredišnoj luci teret ne iskrcava, osiguranje prestaje kad se brod usidri ili priveže u toj luci.

Ako se putovanje prekine prije odredišne luke, osiguranje prestaje u mjestu u kojemu je putovanje prekinuto, pri čemu se na odgovarajući način primjenjkrju odredbe stavka 1, 2. i 4. ovoga članka.

Brod je osiguran i za neodgodivih popravaka oštećenja pokrivenih osiguranjem koji se izvode bez neopravdanog zadržavanja u usputnoj luci neposredno nakon završetka osiguranog putovanja, ako se brodom za to vrijeme ne mo že koristiti u privredne ili druge svrhe.

Članak 741.

Ako se osiguranje broda na vrijeme završava dok se brod nalazi na putovanju, osiguranje se produljuje do prve odredišne luke, ako se osiguranik nije toga odrekao prije proteka osiguranog vremena.

U pogledu završetka putovanja u prvoj odredišnoj luci na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 740. ovoga Zakona.

Osiguranje se produljuje i za trajanja neodgodivih popravaka oštećenja pokrivenih osiguranjem koji su zapoćeti u tijeku trajanja ili neposredno poslije proteka osiguranja, a izvode se bez neopravdanog zadržavanja ako se brodom za to vrijeme ne može koristiti u privredne svrhe.

U slučaju produljenja osiguranja prema odredbi stavka i ovoga članka osiguratelj ima pravo na dopunsku premiju razmjerno vremenu za koje je osiguranje produljeno.

Članak 742.

Iz osiguranja broda isključene su štete nastale posredno ili neposredno zbog mane ili nesposobnosti broda za plovidbu ako je osiguranik za njih znao ili mogao saznati pozornošću urednog brodara i spriječiti nastanak štete.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na štete nastale zbog mane ili nesposobnosti za plovidbu za koje je osiguratelj bio obaviješten ili saznao na drugi način pri sklapanju ugovora o osiguranju.

Pod nesposobnošću broda za plovidbu prema ovom članku razumijeva se njegova opća nesposobnost te nesposobnost za određeno putovanje i prijevoz koje brod obavlja, bilo zbog tehničkih nedostataka bilo zbog njegove nedovoljne ckpremljenosti, neodgovarajuće posade, prekomjernog ili nepravilnog ukrcavanja tereta, ukrcaja putnika izrrad dopuštenog broja bilo iz drugih razloga.

Pri osiguranju broda na vrijeme iz osiguranja su isključene štete nastale posredno ili neposredno zbog rizika ostvarenih izvan granice plovidbe predviđene u ugovoru o osiguranju

Članak 743

Ako se oštećeni brod popravi ili izgubljeni dijelovi trupa broda, strojeva, uređaja, opreme ili zaliha zamijene, iz osiguranja se nadoknađuje šteta u visini stvarnih troškova nužnih za popravak broda ili zamjenu dijelova, ali ne i šteta zbog gubitka vrijednosti broda do kojeg je došlo unatoč obavljenim popravcima i zamjeni dijelova.

Ako se zbog popravka broda ili zamjene dijelova znatno poveća stvarna vrijednost broda, od naknade iz osiguranja odbija se povečani dio vrijednosti koji je na taj način nastao.

Ako se oštećeni brod ne popravi ili izgubljeni dijelovi ne zamijene u tijeku trajanja osiguranja ili neposredno poslije toga, a osiguranik traži da se šteta nadoknadi prije nego što se obavi popravak, odnosno zamjena, iz osiguranja se nadoknađuje šteta u postotku gubitka vrijednosti broda primijenjenog na osiguranu svotu, ali ne iznad procijenjenih troškova popravka broda, odnosno zamjene dijelova broda.

3. Osiguranje robe

Članak 744.

Jednom ugovorenom vrijednosti, a ako vrijednost nije ugovorena - jednom osiguranom svotom, mogu se osigurati, pored vrijednosti robe u polaznom mjestu, još i troškovi osiguranja, vozarine, carine i ostali troškovi u vezi s prijevozom i isporukom robe te očekivani dobitak, pri čemu nije potrebno u ugovoru izričito navesti sve te troškove i očekivani dobitak, koji su pokriveni istim ugovorom o osiguranju

Članak 745.

Osiguranje robe na određeno putovanje počinje od početka ukrcavanja na prvo prijevozno sredstvo u mjestu predviđenom u ugovoru o osiguranju radi izvršenja osiguranog putovanja i traje dok se roba ne iskrca s posljednjeg prijevoznog sredstva u odredištu predviđenom u ugovoru o osiguranju.

Ako se putovanje prekine u kakvu usputnom mjestu, osiguranje prestaje iskrcanjem robe s posljednjega prije voznog sredstva u tom mjestu.

Odredbama ovoga članka ne dira se u odredbe članka 715. ovoga Zakona u pogledu odstupanja od osiguranog putovanja.

Članak 746.

Iz osiguranja su isključene štete nastale zbog mane ili prirodnih svojstava robe, ako nije drugačije ugovoreno.

Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na slučaj kad je do štete došlo zakašnjenjem prijevoznog sredstva nastalim zbog osiguranog rizika.

Članak 747.

U slučaju potpunog gubitka robe iz osiguranja se nadoknađuje vrijednost robe u polaznom mjestu i vrijednost ostalih interesa obuhvaćenih istom ugovornom vrijednosti, odnosno istom osiguranom svotom prema članku 744. ovoga Zakona.

Ako je osiguranik zbog potpunog gubitka robe ili iz drugih razloga uštedio stanovite troškove koji su bili osigu rani zajedno s vrijednošću robe u polaznom mjestu, od naknade za potpuni gubitak odbijaju se tako ušteđeni troškovi.

Članak 748.

Pri osiguranju robe postotak gubitka vrijednosti prema odredbi članka 725. stavka 3. ovoga Zakona utvrđuje se uspoređivanjem vrijednosti robe u zdravom i oštećenom sta nju u mjestu u kojem se osigurano putovanje završava.

Ako se oštećena roba prije dolaska na odredište proda, u sporazumu s osigurateljem radi izbjegavanja veće štete, iz osiguranja se nadoknađuje razlika između ćiste svote dobivene prodajom i osigurane svote, ili, ako je roba nadosigurana - razlika između ćiste svote dobivene prodajom i ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti.

Članak 749.

Ako se zbog nastupanja osiguranog slučaja roba iskrca s broda prije odredišta, iz osiguranja se, prema odredbi članka 728. stavka 3. ovoga Zakona, nadoknađuju, pored troškova iskrcavanja, još i troškovi uskladištenja te višak troškova daljnjeg otpremanja robe do odredišta koji padaju na teret osiguranika.

Članak 750.

Pored slučajeva iz članka 723. stavka 1. ovoga Zakona osiguranik ima pravo tražiti naknadu iz osiguranja kao da je nastao potpuni gubitak osigurane robe prema odredbi članka 722. ovoga Zakona još i:

1) kad je brod u tijeku putovanja postao nesposoban za plovidbu zbog ostvarenja osiguranog rizika, a roba se nije mogla otpremiti do odredišta u roku od šest mjeseci poslije toga ili ako bi troškovi otpremanja robe, koji padaju na teret osiguranika, bili veći od ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranih interesa na robi,

2) kad je roba, zbog oštećenja, izgubila četiri petine svoje vrijednosti, a ne može se popraviti i dovesti u prijašnje stanje,

3) kad izdaci za spašavanje i troškovi popravka i otpreme oštećene robe do odredišta, koji treba da se obave i koji padaju na teret osiguranika, prelaze ugovorenu, odnosno stvarnu vrijednost osiguranih interesa na robi.

Članak 751.

Ako se veći broj pošiljaka koje se uzastopce otpremaju osigurava jednim ugovorom samo u općim crtama (opći ugovor o osiguranju). ugovaratelj osiguranja dužan je sve takve pošiljke naknadno prijaviti osiguratelju kad se otpreme, sa svim podacima potrebnim za konačno utvrđivanje obveza stranaka, u skladu s općim ugovorom o osiguranju.

Ako općim ugovorom o osiguranju nije utvrđena širina pokrića koje se daje ili vrijednost na koju se pojedine pošiljke osiguravaju, ugovaratelj osiguranja dužan je svoj zahtjev u tom pogledu prijaviti osiguratelju, po mogućnosti prije početka putovanja.

Ako ugovaratelj osiguranja na udovolji za pojedine pošiljke svojoj dužnosti iz stavka 2 ovoga članka prije nastanka štete ili ako štete nema - prije svršetka osiguranog putovanja, smatra se da su te pošiljke osigurane protiv rizika iz članka 717. stavlca 1. ovoga Zakona na stvarnu vrijednost prema članku 708. ovoga Zakona povećanu za svotu vozarine koja pada na teret osiguranika i troškova osiguranja.

Ako ugovaratelj osiguranja namjerno ili iz krajnje nepažnje ne izvrši svoju dužnost iz stavka 1. ovoga članka, osiguratelj ima pravo raskinuti opći ugovor o osiguranju i odbiti isplatu naknade za štete nastale kod neprijavljenih pošiljaka.

Osiguratelj ima pravo na premiju osiguranja i za neprijavljene pošiljke ako su bile makar i kratko vrijeme izložene rizicima prema općem ugovoru o osiguranju, pa i u slučaju raskida ugovora prema stavku 4. ovoga članka.

Osiguratelj je obvezan, na zahtjev ugovaratelja osiguranja, predati policu prema članku 704. ovoga Zakona za svaku prijavljenu pošiljku

4. Osiguranje vozarine

Članak 752

Osiguranjem vozarine pokriva se bruto svota vozarine, ako nije drugačije ugovoreno.

Članak 753.

U slučaju potpunog gubitka vozarine zbog potpunog gubitka robe za koju je vozarina plaćena ili treba da se plati šteta se nadoknađuje prema odredbi članka 722. stavka 2. ovoga Zakona, s tim da na osiguratelja vozarine ne prelaze prava koja osiguranik ima na robi.

Članak 754.

Ako je osigurana vozarina koja je plaćena ili treba da se plati za određenu robu, naknada za štetu zbog osiguranih rizika, ako se ne može utvrditi na drugi način, utvrđuje se u istom razmjeru kao i naknada za štetu na robi na koju se vozarina odnosi.

Članak 755.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na osiguranje vozarine za prijevoz određene robe na odgovarajući se način primjenjuju odredbe koje se odnose na osiguranje robe, a na osiguranje druge vozarine - odredbe koje se odnose na osiguranje broda.

5. Osiguranje odgovornosti

Članak 756.

Pri osiguranju odgovornosti osiguranika za štete nanesene trećim osobanla iz osiguranja se nadoknađuju svote koje je osiguranik obvezan platiti tim osobama u vezi sa svojom odgovornošću pokrivenom osiguranjem te troškovi potrebni za utvrđivanje visine njegove obveze.

U slučaju osiguranja iz stavka 1. ovoga članka oštecenik može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete koju je pretrpio dogadajem za koji odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

Iz osiguranja se nadoknađuju i troškovi mjera poduzetih na zahtjev osiguratelja i njegovih predstavnika ili u sporazumu s njima, radi zaštite od neopravdanih ili pretjeranih zahtjeva trećih osoba te troškovi razumnih mjera što ih je osiguraraik poduzeo u istu svrtlu bez suglasnosti osigura telja ili njegovih predstavnika ako se takva suglasnost nije mogla pravovremeno dobiti.

Ako je u ugovoru o osiguranju predviđena svota na koju je odgovornost osigurana, naknada iz stavka 1. ovoga članka daje se samo do osigurane svote.

Članak 757

Ako je odgovornost brodara pokrivena. istim ugovorom kojim je osiguran brod, naknada iz osiguranja odgovornosti prema članku 748. ovoga Zakona daje se neovisno o visini naknade ostalih šteta pokrivenih osiguranjem broda.

Ako u ugovoru nije predviđena posebna svota za osiguranje odgovornosti brodara, smatrat će se da je njegova odgovornost osigurana na istu svotu na koju je osiguran i brod.

Članak 758.

U slučaju sudara izmedu dva broda istog osiguranika primjenjuju se odredbe o osiguranju odgovornosti brodara kao da brodovi pripadaju raznim osobama

Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i kad osigurani brod nanese štetu drugim sredstvima, odnosno imovini istog osiguranika.

6. Razna osiguranja

Članak 759.

U slučaju potpunog gubitka očekivanog dobitka zbog potpunog gubitka robe šteta se nadoknađuje prema odredbi članka 722. stavka 2 ovoga Zakona, s tim da na osigura telja očekivanog dobitka ne prelaze prava koja osiguranik ima na robi.

Na osiguranje oćekivanog dobitka u vezi s prijevozom robe na odgovarajući se način primjenjuju odredbe koje se odnose na osiguranje robe.

Članak 760.

Troškovi osiguranja mogu se osigkrrati jednom ugovorenom vrijednosti, a ako vrijednost nije ugovorena - jednom osiguranom svotom zajedno s predmetom za čije su osiguranje plaćeni ili treba da se plate, pri čemu nije potrebno da se u ugovoru o osiguranju izričito navedu ti troškovi.

DIO DEVETI

PLOVIDBENE NEZGODE

GLAVA I

SUDAR BRODOVA

Članak 761.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na svaki plovni objekt bez obzira na njegovu namjenu, uključujući i brodicu te hidroavion na vodi.

Članak 762

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na odgovornost za štetu

1) koju su brod, osobe na brodu ili stvari na brodu pretrpjeli zbog sudara brodova,

2) koju jedan brod prouzroči drugom brodu zbog obavljanja manevra ili propuštanja da obavi manevar ili zbog nepridržavanja propisa o sigurnosti plovidbe, iako do sudara između brodova nije došlo,

3) koju prouzroči usidreni brod ili se nanese usidrenom brodu,

4) koju prouzroče jedan drugome brodovi koji plove u sastavu istog teglja, odnosno u istome potiskivanom sastavu.

Za odgovornost za štetu koja je pri sudaru brodova prouzročena radioaktivnim svojstvima, ili istodobnim radioaktivnim i toksičkim svojstvima, ili eksplozivnim ili dru gim opasnim svojstvima nuklearnog goriva, ili radioaktivnim svojstvima proizvoda ili otpadaka. primjenjuju se odredbe članka 850. do 866. ovoga Zakona.

Članak 763.

Za štete u slučajevima navedenim u članku 762. ovoga Zakona odgovara brod, odnosno brodovi za koje se dokaže da je njihovom krivnjom šteta prouzročena.

Pod odgovornošću broda razumijeva se odgovornost vlasnika broda i brodara.

Članak 764.

Odgovornost brodara prema odredbama ove glave Zakona postoji i kad je šteta preuzročena radnjom ili propuštanjem radnje od peljara, bez obzira na to je li peljarenje bilo obvezno.

Članak 765.

Ako je šteta preuzročena krivnjom dvaju ili više brodova, svaki brod odgovara razmjerno svojoj krivnji.

Ako se opseg krivnje ne može ustanoviti, odgovornost brodova za štetu dijeli se na jednake dijelove.

Članak 766.

Pri šteti preuzročenoj sudarom brodova nadoknađuje se i izmakli dobitak, bez obzira na stupanj krivnje.

Članak 767.

Ako je sudarom brodova prouzročena smrt ili tjelesna ozljeda osobe, za štetu nastalu smrću ili tjelesnom ozljedom odgovaraju solidarno brodovi čijom je krivnjom došlo do sudara.

Članak 768.

Brod koji je u slučajevima iz članka 767. ovoga Zakona platio na ime naknade štete više nego što iznosi naknada razmjerna njegovoj krivnji ima pravo zahtijevati od drugog broda da mu od isplaćene svote namiri onoliko koliko bi na taj brod otpalo na ime naknade štete određene razmjerno njegovoj krivnji.

Brod koji, iz razloga koji ne ovise o njemu, ne može naplatiti od drugog broda ili drugih brodova svotu na koju ima pravo prema stavku 1. ovoga članka može naplatu te svote zahtijevati od ostalih brodova čijom je krivnjom nastala šteta razmjerno krivnji svakog od tih brodova.

Članak 769.

Ako je šteta prouzročena slučajem ili višom silom ili ako se ne može ustanoviti uzrok zbog kojeg je nastao sudar brodova, štetu snosi oštećenik.

Članak 770.

Zapovjednik broda dužan je brodu s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda, ako je moguće, priopčiti ime posljednje luke iz koje je isplovio i ime luke u koju plovi.

Vlasnik broda i brodar ne odgovaraju za naknadu štete preuzročenu od zapovjednika broda neizvršenjem obveze iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 771.

Tražbina naknade štete preuzročene sudarom broda zastarijeva za dvije godine od dana sudara.

Regresni zahtjev (članak 768.) zastarijeva za jednu godinu

Stranke mogu, pošto je nastala tražbina, pisano ugovoriti zastarni rok koji je dulji od roka navedenog u stavku 1. i 2. ovoga članka.

Zastara izstavka 2. ovoga članka počinje teći:

1) od dana pravomoćnosti sudske presude kojom se utvrđuje svota solidarne odgovornosti,

2) od dana plaćanja, ako nije pokrenut sudski postupak,

3) od dana kad je vjerovnik saznao za plaćevnu nesposobnost svojeg dužnika, s tim da zastarni rok ne može biti dulji od dvije godine od dana plaćanja, odnosno od dana pravomoćnosti sudske presude - pri zahtjevu za raspodjelu dijela plaćevno nesposobnog dužnika (članak 768. stavak 2.).

Članak 772.

Odredbama ove glave Zakona ne dira se u odredbe ovoga Zakona o ograničenju odgovornosti brodara, a ni u prava i obveze koje proizlaze iz ugovora o iskorištavanju brodova ili kakva drugog ugovora.

Članak 773.

Odredbe ove glave Zakona, osim odredbe članka 770. stavka 1. ovoga Zakona, primjenjuju se i na ratne brodove.

GLAVA II.

SPAŠAVANJE

Članak 774.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na spašava nje osoba, brodova i stvari s tih brodova.

Pod spašavanjem, prema ovom Zakonu, razumijeva se i pružanje pomoći.

Članak 775.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na sve plovne objekte, bez obzira na njihovu namjenu uključujući brodice i zrakoplove koji spašavaju ili su predmetom spašavanja na vodi.

Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se i na ratne brodove.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka odredbe članka 796. do 799. i članka 800. stavka 2. ovoga Zakona ne primjenjuju se na ratne brodove.

Članak 776.

Zapovjednik broda koji na bilo koji način dozna da se osobe, uključujući i neprijatelje u slučaju oružanog sukoba, nalaze u životnoj opasnosti na moru dužan im je odmah krenuti u pomoć najvećom brzinom obavještavajući ih o tome.Ako je to moguće, i poduzeti njihovo spašavanje.

Zapovjednik broda u opasnosti ima pravo poslije sav jetovanja sa zapovjednicima koji su odgovorili na njegov poziv za pomoć, ako je savjetovanje moguće obaviti, izabra ti jedan od tih brodova ili više njih za koje smatra da su naj prikladniji pružiti mu pomoć.

Zapovjednik ili zapovjednici brodova izabranih da pruže pomoć brodu u opasnosti dužni su prihvatiti izbor i odmah, najvećom brzinom, krenuti u pomoć osobama koje su u životnoj opasnosti.

Zapovjednik broda dužan je spašavati osobe koje su u životnoj opasnosti iako se one tome protive ili ako se spašavanju osoba protivi zapovjednik broda na kojem se te osobe nalaze.

Članak 777

Iznimno od odredbi članka 776. ovoga Zakona, zapovjednik broda nije dužan krenuti u pomoć i poduzeti spašavanje osoba u životnoj opasnosti:

1) ako bi poduzimanje tog spašavanja predstavljalo ozbiljnu opasnost za brod kojim on zapovijeda i za osobe na tom brodu,

2) ako opravdano smatra da, prema posebnim okolnostima slučaja, poduzimanje spašavanja osoba u opasnosti ne bi bilo uspješno,

3) ako dozna da je drugi brod izabran da ide u pomoć i da je izabrani brod taj izbor prihvatio,

4) ako od zapovjednika broda u opasnosti, ili neposredno od osoba koje su bile u životnoj opasnosti, ili od zapovjednika drugog broda koji je stigao do tih osoba bude obaviješten da pomoć više nije potrebna.

Članak 778.

U slučaju sudara brodova zapovjednik broda dužan je, ako to može učiniti bez ozbiljne opasnosti za brod kojim zapovijeda i za osobe na njemu, pored prvenstvenog spašavanja osoba, poduzeti spašavanje drugog broda s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda.

Članak 779.

Zapovjednik broda mora u brodski dnevnik unijeti razloge zbog kojih nije krenuo u pomoć osobama u opasnosti i poduzeo njihovo spašavanje (članak 777.) te razloge zbog kojih nije poduzeo spašavanje broda uakon sudara (članak 778.)

Članak 780.

Vlasnik broda ili brodar ne odgovara za štetu koja nastane zato što je zapovjednik broda povrijedio dužnosti određene u članku 776. i 778. ovoga Zakona.

Članak 781.

Spašavanje hrvatskog ratnog broda i osoba na njemu neće se poduzeti u slučaju izričite zabrane zapovjednika tog broda.

Članak 782.

Odredbe članka 776. i 778. ovoga Zakona odnose se i na ratne brodove.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ministar obrane propisat će u kojim slučajevima zapovjednik hrvatskog ratnog broda nije dužan obavljati spašavanje kao što je to određeno u članku 776. i 779. ovoga Zakona.

Članak 783.

Za spašavanje osoba ne pripada nagrada.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je u spašavanju sudjelovalo više spašavatelja od kojih su neki spasili osobe, a neki brod ili stvari s broda, spašavatelju koji je spasio samo osobe pripada pravični dio nagrade za spašavanje priznate spašavatelju broda i stvari s broda.

Članak 784 .

Odredbe ovoga Zakona primjenjivat će se na spašavanje broda i stvari s broda, osim ako se ugovorom o spašavanju ne predviđa drugačije.

Zapovjednik broda ili brodar broda u opasnosti imaju pravo zaključiti ugovor o spašavanju u ime vlasnika stvari na brodu.

Stranke ugovorom ne mogu isključiti ili umanjiti svoje obveze glede zaštite morskog okoliša utvrđene u članku 786. niti isključiti odredbe članka 787 ovoga Zakona.

Članak 785.

Za svako spašavanje bruda ili stvari s broda koje je dalo koristan rezultat spašavatelju pripada pravična nagrada.

Visina nagrade ne može iznositi više od vrijednosti spašenog broda, odnosno spašenih stvari.

Članak 786.

Spašavatelj je dužan pri obavljanju spašavanja i pri sprečavanju ili smanjenju štete na morskom okolišu primijeniti dužnu pažnju, zatražiti pomoć drugih spašavatelja ako to okolnosti nalažu i prihvati pomoć drugih spašavatelja kada ga zapovjednik broda ili brodar broda u opasnosti, odnosno vlasnik stvari s broda razborito zatraži da tako učini.

Zapovjednik broda, brodar, odnosno vlasnik stvari s broda u opasnosti dužni su surađivati sa spašavateljem tijekom spašavanja, primijeniti dužnu pažnju pri sprečavanju ili smanjenju štete na morskom okolišu, a kada brod ili stvari s broda budu dopremljeni u sigurnost - prihvatiti brigu o njima ako ih spašavatelj to razborito zatraži.

Članak 787.

Sud može, na zahtjev stranke, poništiti ili izmijeniti ugovor o spašavanju broda ili stvari s broda:

1) ako je ugovor sklopljen u trenutku i pod utjecajem opasnosti i ako utvrdi da ugovorne odredbe nisu pravične,

2) ako utvrdi da je stranka na sklapanje ugovora bila navedena prijevarom ili namjernim prikrivanjem činjenica,

3) ako utvrdi da je ugovorena nagrada prema učinjenoj usluzi pretjerano visoka ili pretjerano niska.

Članak 788.

Ako stranke nisu sklopile ugovor o spašavanju broda ili stvari s broda, ili ako su takav ugovor sklopile, ali nisu ugovorile visinu nagrade za spašavanje, o visini nagrade, u slučaju spora, odlučuje sud.

Sud utvrđuje visinu nagrade za spašavanje uzimajući u obzir:

1) spašenu vrijednost broda i stvari s broda,

2) vještinu i napore spašavatelja u sprečavanju ili smanjenju štete na morskom okolišu,

3) stupanj uspjeha što ga je spašavatelj postigao,

4) prirodu i stupanj opasnosti,

5) vještinu i napore spašavatelja u spašavanju osoba, broda i stvari s broda,

6) utrošeno vrijeme, uložene troškove i gubitke spašavatelja,

7) rizik odgovornosti i druge rizike kojima su se izložili spašavatelji ili njihova oprema,

8) brzinu kojom su usluge pružene,

9) dostupnost i upotrebu brodova i druge opreme namijenjene operacijama spašavanja,

10) stanje spremnosti i djelotvornosti opreme spašavatelja te njenu vrijednost.

Odredbe stavka 2 ovoga članka primjenjuje se i kad sud na temelju članka 787. ovoga Zakona mijenja visinu ugovorene nagrade.

Članak 789.

Ako je spašavatelj obavio spašavanje broda koji je sam ili svojim teretom prijeti štetom na morskom okolišu, pa prema odredbi članka 788 stavka 2. ovoga Zakona nije uspio zaslužiti nagradu za spašavanje barem u visini posebne naknade u skladu s ovim člankom, imat će pravo na posebnu naknadu od vlasnika toga broda u visini svojih uloženih troškova.

Ako je spašavatelj, uz uvjete utvrdene u stavku 1 ovoga članka, svojim djelovanjenk spriječio ili smanjio štetu na morskom okolišu, posebna naknada koju vlasnik broda ima platiti takvom spašavatelju može se povećati do 30% od troškova koje je spašavatelj uložio.Međutim, ako to smatra pravičnim i opravdanim te primjenjujući odredbu članka 788 stavka 2 ovoga Zakona, sud može dodatno povećati takvu posebnu naknadu do najviše 100% od troškova koje je spašavatelj uložio.

Troškovi spašavatelja, u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka, znače gotovinske izdatke koje je spašavatelj razborito uložio pri spašavanju i pravičan omjer za opremu i osoblje koji su stvarno i razborito bili uključeni u spašavanje, prirnjenjujući mjerila utvrdena u članku 788. stavku 2. točkama 8), 9) i 10) ovoga Zakona.

Ukupna posebna naknada po ovom članku platit će se jedino onda i u onom omjeru za koliko je ta naknada veća od nagrade za spašavanje koja spašavatelju pripada na osnovi odredbe članka 788. ovoga Zakona.

Ako je spašavatelj svojom krivnjom propustio spriječiti ili smanjiti štetu na morskom okolišu, sud ga može dijelom ili u cijelosti lišiti posebne naknade iz ovoga članka.

Odredbama ovoga članka ne isključuje se niti utječe na moguću regresnu tražbinu vlasnika broda iz kojeg je proistekla opasnost za morski okoliš.

Članak 790.

Ako ima više spašavatelja, a spašavatelji se nisu sporazumjeli o razmjeru u kojem se između njih treba podijeliti nagrada za spašavanje broda ili stvari s broda, o tom razmjeru odlućuje sud primjenjujući odredbe članka 788 ovoga Zakona.

Ako ima više spašavatelja, svaki od njih može ostvarivati zahtjev za nagradu i samostalno.

Članak 791.

Sud može smanjiti nagradu ili odlučiti da spašavatelju ne pripada nagrada za spašavanje broda ili stvari s broda ako su spašavatelji svojom krivnjom izazvali potrebu spašavanja ili ako su pri spašavanju izvršili krađu, utaju ili prijevarnu radnju.

Članak 792.

Spašavatelj koji se upustio u spašavanje broda ili stvari s broda protiv izričite i razborite zabrane od zapovjednika broda vlasnika broda ili brodara spašavanog broda, odnosno osobe ovlaštene raspolagati stvarima na spašavanom brodu, nema pravo na nagradu.

Članak 793.

Ako se spašavanje broda i stvari s broda obavlja na temelju ugovora o spašavanju koji je sklopio zapovjednik broda ili brodar broda u opasnosti, nagradu za spašavanje dužan je platiti brodar spašenog broda, ako ugovorom nije drugačije predviđeno.

Ako je sklopljen ugovor o spašavanju, vlasnik spašenih stvari ili osoba koja ima pravo raspolagati tim stvarima odgovara solidarno s osobom obveznom na plaćanje nagrade za spašavanje broda samo za dio nagrade koji se odnosi na te stvari.

Ako ugovor o spašavanju nije bio sklopljen, nagradu za spašeni brod dužan je plaliti brodar spašenog broda, a nagradu za spašene stvari - vlasnik ili osoba koja ima pravo raspolagati tim stvarirna.

Članak 794.

Na zahtjev spašavatelja. osoba koja plaća nagradu za spašavanje prema odredbama članka 793. ovoga Zakona dužna je pružiti odgovarajuće jamstvo za dažbinu spašavatelja, uključujući moguće kamate i troškove postupka.

Uz osobnu obvezu iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik i brodar spašenog broda dužni su na vrijeme poduzeti sve razumne mjere kako bi vlasnici ili osobe ovlaštene raspolagati stvarima na spašenom brodu pružili odgovarajuće jamstvo za svoja dugovanja spašavatelju, uključujući moguće kamate i troškove postupka.

Bez suglasnosti spašavatelja spašeni brod i stvari s broda ne smiju se otpremiti iz luke ili mjesta na koje su dospjeli neposredno po dovršetku spašavanja, sve dok se ne pruži odgovarajuće jamstvo za tražbine spašavatelja prema njima.

Članak 795.

Iznos utvrđen pravomoćnom odlukom o visini nagrade za spašavanje ili o posebnoj naknadi (članak 789.) spašavatelj ima pravo potraživati izravno od osiguratelja broda i stvari s broda, odnosno od osiguratelja odgovornosti broda, ako je takav osiguratelj dao jamstvo glede tih iznosa.

Članak 796.

Svota nagrade za spašavanje koja preostane nakon odbitka svote štete nanesene brodu spašavatelju pri spašavanju i troškova preuzročnih spašavanjem predstavlja čistu nagradu.

Određeni dio čiste nagrade pripada posadi broda spašavatelja.

Članak 797

Spašavatelj se ne može odreći dijela nagrade koji čini udio članova posade u toj nagradi bez pristanka članova posade broda spašavatelja.

Članak 798.

Svaki član posade broda spašavatelja može, nakon proteka roka od jedne godine od dana kad je spašavanje okončano, tužbom prema brodaru spašenog broda ostvariti nagradu za spašavanje u dijelu koji predstavlja njegov udio u toj nagradi, ako brodar spašavatelj nije podnio u tom roku tužbu za isplatu nagrade za spašavanje.

Članak 799.

Odredbe ove glave Zakona koje se odnose na nagradu za spašavanje primjenjuju se i u slučaju spašavanja između brodova istog vlasnika broda ili brodara.

Članak 800.

Tražbine za isplatu nagrade za spašavanje zastarijevaju nakon proteka dvije godine od dana kad je spašavanje okonćano.

Tražbine članova posade navedena u članku 798. ovoga Zakona zastarijevaju nakon proteka jedne godine.

Nakon što je nastala tražbina stranke mogu pisano ugovoriti rokove zastare koji su dulji od rokova navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.