 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||
   EUROPSKE INTEGRACIJE  Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji > Popis kratica i pojmova > Odnos RH i EU > Interesi i prioriteti > Pristup i metodologija > Politički kriteriji > Gospodarske prilagodbe > Gospodarski trendovi > Strukturne reforme > Usklađivanje zakonodavstva > Sloboda kretanja roba > Sloboda kretanja radnika > Sloboda pružanja usluga > Sloboda kretanja kapitala > Pravo trgovačkih društava > Tržišno natjecanje i potpore > Promet > Carine > Socijalna politika i zapošlja. > Malo i srednje poduzetništvo > Telekomunikacije i informac. > Zaštita potrošača i zdravlja > Pravosuđe, unutarnji poslovi > Javna administracija > Državna samouprava > Komunikacijska strategija > EU Dodatak A > EU Dodatak B  > Sporazum o stabilizaciji > Protokoli SSP > Kronologija EU > Institucije EU > Izvori prava EU > Pravni akti EU > Financijske institucije > Ministarstvo (MEI) > Međunarodni ugovori > Informacijski releji > Baze podataka o EU > EURO 
 
> Pregled najvažnijih zakona > Poslovni WEB katalog > Trgovačko pravo > EU Baza podataka > Izrada Internet stranica KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Pitanja, narudžbe, savjeti... IZRADA WEB STRANICA Putem vlastitih web stranica možete pružiti brzu i detaljnu informaciju o Vašem poduzeću ili obrtu, proizvodima i uslugama. Obraćate se novim potencijalnim kupcima i kvalitetnije komunicirate sa svim postojećim, povećavate bazu dobavljača, dobivate pristup tržištima i segmentima koji su Vam dosad bili nedostupni - ukratko, poboljšavate svoje poslovanje i otvarate nove poslovne mogućnosti. CMS su internet stranice sa administracijom putem koje možete uvijek samostalno dodavati i ažurirati sadržaj bez ikakvih dodatnih troškova, objavljivati neograničeni broj tekstova... Što je to administracija? Administracija znači da uz pomoć lozinke imate pristup u te stranice, kao što imate i pristup na Facebook ili Gmail. CMS plaćate samo jednom, cijena CMS-a ne ovisi o tome koliko ćete objaviti članaka. Možete objaviti na stotine i tisuće članaka, sve bez ikakvog dodatnog plaćanja kao što bi vam naplaćivali po broju stranica (članaka) da vam rade stranice onako kako su se nekada radile, a što nažalost većina i još danas nudi. CMS Web Express odlikuje jednostavna promjena ili dorada dizajna, jednostavnost unosa i ažuriranja sadržaja. Na svojim CMS web stranicama možete imati i više tematskih cjelina i svakoj toj tematskoj cjelini možete zadati drugačiji dizajn. Dakle, niti sve pojedinačne web stranice unutar vašeg web portala ne moraju izgledati isto. Različitom slikom u zaglavlju web stranica, drugačijom bojom pozadine ili drugačijom bojom fonta možete vaše tematske cjeline učiniti prepoznatljivijima i olakšava snalaženje korisnika.
|
 |
 6.12. TELEKOMUNIKACIJE I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA 6.12.1 Pravni okvir Područje telekomunikacija i područje informacijskih tehnologija, koja snažno konvergiraju, nisu odgovarajuće uređeni u postojećemu nacionalnom zakonodavstvu. Zakon o telekomunikacijama ne regulira uopće odnose iz područja informacijske tehnologije, a u Strategiji “Informacijska i komunikacijska tehnologija”, informacijska je tehnologija još uvijek samo u području znanosti. Na temelju Strategije ”Informacijska i komunikacijska tehnologija” (NN 109/02.) te projekta “Hrvatsko telekomunikacijsko tržište” koji je izrađen na temelju rasprave održane u Vladi Republike Hrvatske 6. veljače 2001. godine, kao i drugih dokumenata sastavljenih na osnovi odgovarajućih europskih direktiva i drugih propisa, navode se opći ciljevi razvoja telekomunikacija i informacijske tehnologije (elektroničkih komunikacija) u Republici Hrvatskoj: stvaranje pravnog okvira za bržu i potpuniju prilagodbu i aktivno sudjelovanje u novom informacijskome društvu u skladu s odrednicama iz “Zelene knjige” (Green Paper) o konvergenciji sektora telekomunikacija, medija i informacijske tehnologije; aktivno sudjelovanje u razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), ostvarivanjem strategije razvoja, odgovarajućim zakonskim i podzakonskim propisima, istraživanjem, razvojem, proizvodnjom i primjenom; stvaranje uvjeta za liberalizaciju tržišta informacijskih i komunikacijskih usluga i opreme, uz odgovarajuću prilagodbu i usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije; stvaranje uvjeta za potpuniju usklađenost s propisima i normama suvremenih europskih elektroničkih komunikacijskih, kao što su Transeuropska mreža za elektroničku razmjenu podataka između administracija (IDA), Elektronički sustav razmjene informacija o namjeni frekvencija (EFIS), Telekomunikacijsko-informacijski prometni sustav (RTTT) i dr.; ostvarivanje suvremene audiovizualne politike u uređivanju odnosa između javnog radija i televizije (Hrvatska radiotelevizija) i komercijalnih radijskih i televizijskih postaja – koncesionara radija i televizije (europska direktiva o “televiziji bez granica”). 6.12.2 Telekomunikacije 6.12.2.1. Pravni okvir Područje telekomunikacija trenutačno je u Republici Hrvatskoj uređeno Zakonom o telekomunikacijama (NN 76/99., 128/99., 68/01. i 109/01.), Zakonom o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije (NN 101/98.) te Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 17/01.). Zakonom o telekomunikacijama, koji je sada na snazi, uređena su pitanja telekomunikacija, radija, televizije i kabelske televizije, te odnosi između davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga. S obzirom na uočene nedostatke i nedostatnu usklađenost važećeg Zakona s odgovarajućim direktivama i drugim propisima Europske unije, a imajući na umu dosad provedene izmjene i dopune tog Zakona, koje su razmjerno brojne i složene, kao i dio materije iz područja informacijskog društva, koji sada nije uopće zakonodavno uređen, pristupit će se izradi novoga zakonskog propisa pod radnim nazivom – Nacrt prijedloga Zakona o telekomunikacijama i informacijskoj tehnologiji (alternativno postoji mogućnost uporabe naziva "elektroničke komunikacije", koji se upotrebljava u novom skupu europskih direktiva i u nazivu nekih europskih tijela, npr. CEPT/ECC). Novi Zakon o telekomunikacijama i informacijskoj tehnologiji trebao bi zadovoljiti sljedeće zahtjeve: - što potpunija usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije (acquis communautaire); - izostavljanje odredaba kojima se uređuje područje sadržaja elektroničkih medija, kao što su odredbe o programskim uvjetima i mjerilima, odredbe o uporabi jezika, o promidžbenim porukama, teletrgovini i programima pod pokroviteljstvom, te druge odredbe kojima se područje elektroničkih medija usklađuje s ratificiranom Europskom konvencijom o prekograničnoj televiziji i Protokolom o izmjenama i dopunama te Konvencije, te uređivanje navedenih sadržaja u posebnom zakonskom propisu koji će se donijeti za područje medija; - uređivanje odnosa i uvjeta u vezi s primjenom suvremenih, multimedijskih informacijskih tehnologija te, prema potrebi, drugih aktivnosti iz područja informacijskog društva, što sada uopće nije zakonski uređeno; - preciznije i jasnije razdvajanje i definiranje poslova i nadležnosti nacionalne uprave nadležne za telekomunikacije i informacijsku tehnologiju (sada je to Uprava pošte i telekomunikacija Ministarstva pomorstva, prometa i veza, u čijoj nadležnosti trenutačno nije informacijska tehnologija), te poslova i nadležnosti nacionalnih regulatornih tijela (NRA) u području telekomunikacija i informacijske tehnologije (sada je to Vijeće za telekomunikacije, bez nadležnosti u svim informacijskim uslugama) i u području audiovizualnih (elektroničkih) medija (sada je to Vijeće za radio i televiziju, a novim zakonom mogao bi se razmotriti i alternativni naziv – Vijeće za audiovizualne medije), kao i poslova i nadležnosti Hrvatskog zavoda za telekomunikacije, kao stručnog tijela obaju navedenih regulatornih tijela, s određenim, točno utvrđenim javnim ovlastima. Usporedno s izradom novoga zakonskog okvira za telekomunikacije i informacijsku tehnologiju, potrebno je izraditi niz novih podzakonskih akata kojima će se pobliže regulirati pojedina područja u telekomunikacijama. Među najvažnije pravilnike, koje treba donijeti u idućem razdoblju, spadaju: Pravilnik o općim uvjetima za obavljanje javnih govornih usluga Pravilnik o međusobnom povezivanju (interconnection) i pristupu mreži Pravilnik o okvirnim uvjetima poslovanja i određivanja cijena davatelja usluga sa znatnijom tržišnom snagom Pravilnik o razmotanom pristupu lokalnoj petlji Pravilnik o prenosivosti broja i predodabiru operatora Pravilnik o postupku javnog prikupljanja ponuda i postupku javnog natjecanja Pravilnik o namjeni radiofrekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija (koji će biti u potpunosti usklađen s Radijskim pravilnikom ITU-a (ITU Radio Regulations) i Europskom zajedničkom namjenom radijskih frekvencija (ECA). Uz navedene nove podzakonske propise, potrebno je u 2003. godini izmijeniti već donesene pravilnike, među kojima su najvažniji: Pravilnik o izmjenama Pravilnika o koncesijama za obavljanje djelatnosti u javnim telekomunikacijama Pravilnik o izmjenama Pravilnika o naknadi za obavljanje telekomunikacijskih usluga i drugih telekomunikacijskih djelatnosti i načinu plaćanja Pravilnik o izmjenama Pravilnika o numeriranju i adresiranju u javnim telekomunikacijama i plaćanju naknade. Na međunarodnom planu Republika Hrvatska je potpisnica više međunarodnih konvencija i sporazuma na temelju kojih je postala članicom sljedećih međunarodnih organizacija i tijela iz područja telekomunikacija: Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) – Statut i Konvencija ITU-a potpisani su 22. prosinca 1992. godine; Europska konferencija poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) – potpisano 7. rujna 1992. godine; Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI) – potpisano 22. studenoga 1994. godine; Međunarodna organizacija za satelitske komunikacije (INTELSAT) – Konvencija i Operativni sporazum potpisani su 14. prosinca 1992. godine; Međunarodna organizacija za pokretne satelitske komunikacije (INMARSAT) – Sporazum i Operativni sporazum potpisani su 24. studenoga 1992. godine; Europska organizacija za satelitske komunikacije (EUTELSAT) – Sporazum i Operativni sporazum potpisani su 3. prosinca 1992. godine; Regionalni sporazum o radiotelefonskoj službi (RAINWAT) – potpisan 6. travnja 2000. godine. Dosadašnje praćenje i sudjelovanje u radu ITU-a, CEPT-a, ETSI-a, međunarodnih satelitskih organizacija (INTELSAT, EUTELSAT, INMARSAT i dr.) na najvišoj razini, trebalo bi u sljedećem razdoblju dodatno intenzivirati. U okviru sudjelovanja na plenarnim i radnim tijelima ITU-a, CEPT-a i ETSI-a, a u suradnji sa stručnim osobama Hrvatskog zavoda za telekomunikacije, posebnu bi pozornost trebalo posvetiti sudjelovanju i odgovarajućem doprinosu u izradi odluka, preporuka, izvješća i normi vezanih uz razvoj telekomunikacija i informacijskog društva te reguliranje telekomunikacijskog tržišta. Dosadašnji rezultati međunarodne suradnje na ovom području, naročito s pojedinim organizacijama, nisu uvijek bili dovoljni, a raspoloživi resursi (osobito mogućnost besplatne stručne izobrazbe, koju nude pojedina međunarodna tijela svim zemljama članicama) trebali bi biti bolje iskorišteni. 6.12.2.2 Institucionalni okvir Za provedbu i nadzor nad provedbom Zakona o telekomunikacijama nadležna su sljedeća tijela: - Ministarstvo pomorstva, prometa i veza – nadležno tijelo državne uprave koje u sklopu svoje Uprave pošte i telekomunikacija obavlja sljedeće poslove: - izrađuje nacrte prijedloga zakona i nacrte konačnih prijedloga zakona o telekomunikacijama - izrađuje prijedloge pravilnika koje ministar donosi na temelju Zakona o telekomunikacijama - prati stanje u području telekomunikacija - izrađuje nacrt općih ciljeva za pružanje javne govorne usluge te prijedlog izvješća o ostvarivanju općih ciljeva za pružanje javne govorne usluge - daje prijedlog za uređenje razine kakvoće i cijene osnovnih telekomunikacijskih usluga - daje prijedlog za utvrđivanje ograničenja u uporabi radijskih frekvencija - obavlja upravni nadzor nad Vijećem za telekomunikacije i Hrvatskim zavodom za telekomunikacije - obavlja nadzor nad zakonitošću rada trgovačkog društva Odašiljači i veze d.o.o., u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji - sudjeluje u radu međudržavnih i međunarodnih organizacija i tijela iz djelatnosti telekomunikacija, osobito na najvišoj državnoj razini - surađuje u izradi nacrta prijedloga sporazuma i drugih međunarodnih akata iz djelatnosti telekomunikacija - predlaže strategiju razvoja telekomunikacija. Uprava pošte i telekomunikacija u sklopu Ministarstva pomorstva, prometa i veza trenutačno je ustrojena s dva odjela - Odjelom telekomunikacija i Odjelom pošte, u kojima je ukupno sistematizirano 20-ak službeničkih radnih mjesta. Hrvatski zavod za telekomunikacije – pravna osoba koju je osnovala Republika Hrvatska, obavlja sljedeće poslove: - pripremanje prijedloga akata, koje donosi Vijeće za telekomunikacije u obavljanju javnih ovlasti utvrđenih Zakonom o telekomunikacijama - obavljanje tehničkog pregleda radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za sklapanje ugovora o koncesiji za djelatnosti u području telekomunikacija, radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za - izdavanje dozvole za radijsku postaju i radi utvrđivanja ispunjavanja propisanih uvjeta za izgrađeni zajednički antenski sustav i instalacije za distribuciju radijskih i televizijskih programa u stambenoj, poslovnoj ili drugoj građevini do korisnika radijskog ili televizijskog prijamnika u toj građevini - sklapanje ugovora o koncesijama u području telekomunikacija, radija, televizije i kabelske televizije - razmatranje prijava za stjecanje prava obavljanja telekomunikacijskih usluga ili drugih djelatnosti javnih telekomunikacija - mjerenje i ispitivanje radi izdavanja potvrde (certifikata) o kakvoći te označavanja tehničke opreme i instalacije telekomunikacija i radijskih komunikacija te terminalne opreme, kao i radi izdavanja potvrde (certifikata) te označavanja električne i druge opreme o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) - izdavanje, na zahtjev koncesionara osnovnih telekomunikacijskih usluga i koncesionara radija i televizije, rješenja o zajedničkoj uporabi i načinu uporabe izgrađene infrastrukture telekomunikacijskog objekta te o plaćanju naknade - izdavanje privremenog odobrenja za postavljanje i uporabu radijskih sustava i terminalne opreme, radi tehničkog ili tržišnog ispitivanja - davanje suglasnosti za objavljivanje jedinstvenog cjenika javnih govornih usluga, koji donosi davatelj javnih govornih usluga sa znatnijom tržišnom snagom - objavljivanje u Narodnim novinama popisa relevantnih tržišta usluga na kojima se osnovna telekomunikacijska usluga ne obavlja prikladno i odgovarajuće, uz prethodno obavješćivanje operatora na koje se to odnosi, o namjeri objave tog popisa - objavljivanje u Narodnim novinama popisa davatelja usluga koji na određenome zemljopisnom području imaju znatniju tržišnu snagu - upravljanje radiofrekvencijskim spektrom i utvrđivanje frekvencijskih planova - usklađivanje uporabe radijskih frekvencija na domaćoj i međunarodnoj razini - utvrđivanje tehničke podloge za javno prikupljanje ponuda ili raspisivanje javnog natječaja za davanje koncesija u području telekomunikacija - izdavanje dozvola za radijsku postaju, privremenih dozvola za radijsku postaju i dozvola za postavljanje radijske postaje - izdavanje odobrenja za uvoz radijske postaje za vlastite potrebe, radi daljnje prodaje ili iznajmljivanja, za prijevoz radijskih postaja preko područja Republike Hrvatske te za privremeni uvoz radijske postaje radi popravka - pronalaženje uzroka smetnji u radijskim komunikacijama i poduzimanje mjera za njihovo otklanjanje - upravljanje adresnim prostorom u telekomunikacijama i izrada planova adresiranja - izrada i upravljanje planovima numeriranja - obavljanje stručnih, tehničkih i administrativnih poslova za Vijeće za radio i televiziju, Telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga i Fond za telekomunikacijske usluge - suradnju s međunarodnim organizacijama iz područja telekomunikacija i sudjelovanje u radu njihovih stručnih i radnih tijela - obavljanje nadzora nad provedbom odredaba Zakona o telekomunikacijama i kontrolu radiofrekvencijskog spektra. Hrvatski zavod za telekomunikacije samostalan je u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, a za svoj rad odgovara Vladi Republike Hrvatske kojoj podnosi godišnje izvješće o svom radu. U Zavodu je trenutačno zaposleno oko 50 radnika. Zavodom upravlja Vijeće Zavoda koje se sastoji od 5 članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske. Voditelj poslovanja Zavoda je direktor. Posebna napomena: - Hrvatski zavod za telekomunikacije prihvatio je 9 prijava za davatelje usluga pristupa Internetu, tj. postoji 9 privatnih ISP-providera. Vijeće za telekomunikacije – neovisna pravna osoba koju je osnovala Republika Hrvatska, obavlja sljedeće poslove: - donošenje odluka u vezi s davanjem koncesija i rješenja u vezi s oduzimanjem koncesija za obavljanje djelatnosti u području telekomunikacija, osim djelatnosti radija i televizije, u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama - donošenje odluka i rješenja u vezi s uređivanjem odnosa između davatelja usluga na tržištu telekomunikacijskih usluga - obavljanje drugih regulatornih poslova u području telekomunikacija, utvrđenih Zakonom o telekomunikacijama. Vijeće za telekomunikacije samostalno je u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, a za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske, kojima podnosi godišnje izvješće o svom radu. Vijeće za telekomunikacije sastoji se od 7 članova koje imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Vijeće za telekomunikacije ima stručnu službu za obavljanje administrativnih i tehničkih poslova. Posebna napomena: Dosad su izdane dvije koncesije za GSM mreže. Vijeće za telekomunikacije izdalo je dvije koncesije za kabelsku televiziju na državnoj razini. Vijeće za radio i televiziju – tijelo koje je osnovao Hrvatski sabor radi obavljanja sljedećih poslova davanja koncesija u djelatnosti radija i televizije: - raspisivanje javnih natječaja za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti radija i televizije - donošenje odluka o davanju koncesija za obavljanje djelatnosti radija i televizije, te rješenja o oduzimanju navedenih koncesija - davanje suglasnosti za prijenos koncesije na drugu pravnu osobu - odobravanje izmjena i dopuna programske sheme koncesionara radija i televizije - davanje prethodne suglasnosti za promjenu sudjelovanja u kapitalu tvrtke koncesionara radija i televizije - odobravanje manjih korekcija područja koncesije, na temelju tehničkih mogućnosti koje je utvrdio Hrvatski zavod za telekomunikacije - davanje suglasnosti za objavu frekvencijskog plana za područje radija i televizije. Vijeće za radio i televiziju samostalno je u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, a za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru, kojemu podnosi godišnje izvješće o svojem radu. Vijeće za radio i televiziju sastoji se od 9 članova koje imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski zavod za telekomunikacije obavlja administrativne, stručne i tehničke poslove za Vijeće za radio i televiziju. Posebne napomene: Vijeće za radio i televiziji izdalo je ukupno 142 koncesije privatnim koncesionarima radija i televizije, i to: - 1 koncesija za emitiranje TV programa na nacionalnoj razini - 1 koncesija za emitiranje TV programa na regionalnoj razini - 6 koncesija za emitiranje TV programa na županijskoj razini - 6 koncesija za emitiranje TV programa na lokalnoj razini - 3 koncesije za emitiranja radioprograma na nacionalnoj razini - 2 koncesije za emitiranje radioprograma na regionalnoj razini - 16 koncesija za emitiranje radioprograma na županijskoj - 107 koncesija za emitiranje radioprograma na lokalnoj razini. 6.12.2.3 Prioriteti U području telekomunikacija potrebno je ponajprije ostvariti sljedeće: provesti odgovarajuće izmjene u propisima o ustrojstvu tijela državne uprave, u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, kako bi se postojećoj Upravi pošte i telekomunikacija dale nadležnosti i u području informacijske tehnologije, te u skladu s time prilagodio potreban broj visokostručnih državnih službenika; izraditi prijedlog Strategije razvoja telekomunikacija i informacijske tehnologije od 2003. do 2005. godine; izraditi Nacrt prijedloga Zakona o telekomunikacijama i informacijskoj tehnologiji, kao novoga, suvremenog zakonskog okvira, koji će biti usklađen s pravnom stečevinom Europske unije (acquis communautaire) te će, zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, posebno osigurati postizanje sljedećih ciljeva: pružanje univerzalnih usluga, uz odgovarajuća jamstva korisnicima telekomunikacijskih usluga u vezi s dostupnosti, pristupačnom cijenom i kakvoćom tih usluga otvoreni pristup mreži (ONP) i međusobno povezivanje razmotani pristup lokalnoj petlji viši stupanj internetizacije cijelog društva djelotvorne planove numeriranja i adresiranja, uz postupno osiguranje prenosivosti broja i predodabir operatora djelotvorni plan namjene radiofrekvencijskog spektra, usklađen s Radijskim pravilnikom ITU-a (ITU Radio Regulations) i Europskom zajedničkom namjenom radijskih frekvencija (ECA) ocjenjivanje sukladnosti i stavljanje u promet R&TT opreme stvaranje odgovarajuće infrastrukture za uključivanje u sustav EFIS, za elektroničko izdavanje radijskih dozvola i potpuniji nadzor tržišta R&TT opreme stvaranje uvjeta za pokretne telekomunikacijske mreže treće generacije (UMTS) stvaranje uvjeta za nove digitalne radijske i televizijske mreže (T-DAB, S-DAB, DVB-T, DVB-S, DVB-C …) djelotvoran inspekcijski nadzor nad provedbom propisa u području telekomunikacija i informacijske tehnologije, osobito nadzor nad uporabom radijskih frekvencija, nadzor i kontrolu radiofrekvencijskog spektra, nadzor tržišta telekomunikacijske opreme i radijskih postaja i dr. 6.12.2.4 Financijske potrebe Donošenje Zakona o telekomunikacijama i informacijskoj tehnologiji zahtijevat će osiguravanje dodatnih sredstava u državnom proračunu za 2003. godinu, a i za samu će izradu novog Zakona i pratećih podzakonskih propisa, kao i za izradu Strategije razvoja telekomunikacija i informacijske tehnologije od 2003. do 2005. godine, trebati osigurati određena sredstva. Pritom bi, uz sredstva iz državnog proračuna, trebalo računati i na druge moguće izvore financiranja (međunarodni programi pomoći i sl.). 6.12.3 Poštanske usluge 6.12.3.1 Pravni okvir Ovo je područje sada uređeno sljedećim zakonima: Zakonom o pošti (NN 53/94.) i Zakonom o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije (NN 101/98.). Na temelju Zakona o pošti, donesena su četiri podzakonska propisa: Pravilnik o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga (NN 37/95.), Pravilnik o pošti (NN 37/95., 89/95. i 5/96.), Pravilnik o obrascu iskaznice državnog inspektora za poštu (NN 82/94.) i Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o obavljenom nadzoru državnog inspektora pošte (NN 84/94.). Zakonom o pošti predviđeno je, uz navedene podzakonske propise koje donosi ministar nadležan za poštu, i donošenje tehnoloških propisa kojima se utvrđuje tehnološki postupak u vezi s obavljanjem poštanskih usluga. Tehnološke propise donosi Hrvatska pošta d.d. uz suglasnost ministra nadležnog za poštu Programom rada Vlade Republike Hrvatske predviđena je izrada Nacrta prijedloga Zakona o pošti, kojim bi se u skladu s direktivama Europske unije uredila postupna liberalizacija poštanskih usluga, pri čemu bi Hrvatska pošta još neko vrijeme zadržala monopol nad obavljanjem određenih poštanskih usluga. Nacrt prijedloga navedenog zakona uskladit će se s postojećim europskim smjernicama, i to s Direktivom 97/67/EC o općim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga u Zajednici i poboljšanje kakvoće usluga te s Direktivom 2002/39/EC o izmjenama i dopunama Direktive 97/67/EC s obzirom na daljnje otvaranje poštanskih usluga u Zajednici tržišnom natjecanju. Na međunarodnom planu u području pošte i poštanskih usluga, Republike Hrvatska potpisnica je Svjetske poštanske konvencije i članica Svjetske poštanske unije (UPU). 6.12.3.2 Institucionalni okvir Za provedbu i nadzor nad provedbom Zakona o pošti nadležno je Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, i to Uprava pošte i telekomunikacije i Uprava inspekcijskih poslova. Upravni i stručni poslovi Uprave pošte i telekomunikacija: provodi i nadzire provođenje Zakona o pošti i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega predlaže strategiju razvoja pošte i unutarnjeg i međunarodnog poštanskog prometa priprema nacrte prijedloga zakona i prijedloge podzakonskih propisa iz djelatnosti pošte i poštanskog prometa sudjeluje u izradi nacrta prijedloga zakona o potvrđivanju međunarodnih ugovora iz područja pošte i poštanskog prometa izrađuje analize i izvješća o stanju sustava pošte i poštanskog prometa surađuje s međunarodnim i europskim organizacijama pošte i poštanskog prometa. Upravni i stručni poslovi Uprave inspekcijskih poslova: nadzor nad izgradnjom, održavanjem ili uporabom poštanskih objekata i opremom nadzor nad pružanjem poštanskih usluga i funkcioniranjem poštanskog prometa. 6.12.3.3. Prioriteti Donošenje Zakona o pošti kojim bi se uredila postupna liberalizacija poštanskih usluga u skladu s direktivama Europske unije i preporukama Svjetske poštanske unije (UPU), pri čemu bi Hrvatska pošta još neko vrijeme zadržala monopol nad obavljanjem određenih poštanskih usluga. 6.12.3.4 Financijske potrebe Budući da bi Hrvatska pošta još uvijek zadržala monopol nad obavljanjem određenih poštanskih usluga, a posebno zbog toga što Hrvatska pošta ima obvezu obavljanja poštanskih usluga na cijelom području Republike Hrvatske, pa i u područjima u kojima nema komercijalnog opravdanja, što znači da bi u tim područjima poslovala s gubitkom, te kako je obavljanje poštanskih usluga od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku, smatramo da će biti nužno osigurati određena sredstva u državnom proračunu. Sama izrada zakona o pošti isto će tako zahtijevati osiguranje dodatnih sredstava. 6.12.4 Informacijska tehnologija 6.12.4.1 Pravni okvir Za sada je jedini pravni okvir u ovom području Zakon o elektroničkom potpisu (NN 10/02)., koji je stupio na snagu 1. travnja 2002. godine. Njime se prije svega željelo stvoriti povjerenje najšire javnosti u djelovanje i uporabu elektroničkog potpisa te potaknuti najširu moguću primjenu elektroničkog potpisa i razmjenu elektroničkih dokumenata preko otvorenih telekomunikacijskih sustava. Istodobno, ovim se zakonom želio stvoriti prostor za intenzivnije djelovanje sustava elektroničke trgovine koja sve više postaje imperativ postizanja konkurentnosti na svjetskim tržištima. Zakon svojim odredbama konkretno regulira pravo fizičkih i pravnih osoba na uporabu elektroničkog potpisa u upravnim, sudskim i drugim postupcima, poslovnim i drugim radnjama, te prava, obveze i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba u vezi s davanjem usluga certificiranja elektroničkog potpisa, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Subjekti na koje se odnosi ovaj zakon ponajprije su fizičke i pravne osoba koje se koriste elektroničkim potpisom u upravnim, sudskim i drugim postupcima, poslovnim i drugim radnjama, te fizičke i pravne osobe koje pružaju usluge certificiranja elektroničkog potpisa. Pri izradi zakonskog teksta, u obzir su uzeti sljedeći dokumenti i propisi: –Strategija razvitka RH - dio Informacijska i komunikacijska tehnologija; –(UNCITRAL) Model Law on Electronic Signatures; – Preporuka Međunarodne telekomunikacijske udruge - standard za oblikovanje, utvrđivanje i odobravanje autentičnosti elektroničkog potpisa u postupcima razmjene digitalnih dokumenata kroz komunikacijsku (internetsku) mrežu; – odredbe Direktive 1999/93/EZ. 6.12.4.2 Prioriteti Kao članica Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu, Republika Hrvatska je, zajedno s ostalim zemljama članicama, pripremila “eSEEurope agendu za razvoj informacijskog društva" prepoznajući specifične zadaće vlada, a na temelju pozitivnih iskustava procesa za informacijsko društvo eEurope i eEurope+, te odlučila poduzeti konkretne aktivnosti u područjima: - organizacije, uspostavljanjem institucionalnih okvira za društvo zasnovano na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji; - zakonodavstva, uvođenjem novih zakonodavnih okvira za društvo zasnovano na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji; - regulacije, liberalizacijom, privatizacijom, politikom i strategijom vezanom za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i srodne usluge; - promicanja, poticanjem civilnog društva, nevladinih organizacija, zajedničke elektroničke uprave (e-Governance), elektroničkog učenja (e-Learning) i drugih aktivnosti na regionalnoj razini. Republika Hrvatska potpisala je ovaj dokument u listopadu 2002. godine. Republika Hrvatska odlučna je provesti navedene ciljeve te očekuje da Radna skupina eSEEurope osigura i nadzire, u okviru svojih nadležnosti, njihovo ispunjavanje, kao značajan i prijeko potreban korak u zajedničkim naporima k izgradnji informacijskog društva u zemljama regije Jugoistočne Europe. Prepoznajući uspjeh procesa pokrenutih u Lisabonu 23./24. svibnja 2000. te pozitivna iskustva procesa eEurope i eEurope+ za informacijsko društvo, Republika Hrvatska, kao zemlja potpisnica, ovim se dokumentom pridružuje procesu eEurope i poduzet će konkretne akcije u okviru svojeg okruženja u području: Prihvaćanja politike i strategije za informacijsko društvo; Prihvaćanja i provedbe zakonodavne infrastrukture za informacijsko društvo u skladu s pravnom stečevinom Zajednice zemalja Europske unije; Uspostavljanja regionalne suradnje i nacionalnih provedbenih mehanizama; Promicanja informacijskog društva u svrhu razvoja. Svaki od sljedećih koraka podrazumijeva konkretne aktivnosti kao što su: 1. Prihvaćanje politike i strategije za informacijsko društvo Prihvatiti regionalno usklađene smjernice za stvaranje Nacionalne politike za informacijsko društvo (NISP), koja će služiti kao osnova za sve zakonodavne i ostale regulativne aktivnosti. Pripremit će se u okviru Radne skupine eSEEurope, vlade će ih prihvatiti do 31. ožujka 2003. Usvojiti Nacionalnu strategiju za informacijsko društvo i Plan provedbe, utemeljene na Programu eSEE i Nacionalnoj politici za informacijsko društvo, s jasnim ciljevima, odgovornostima i rokovima za provedbu. Prihvatiti do 30. listopada 2003. 2. Usvajanje i provedba zakonodavne infrastrukture za informacijsko društvo Započeti usvajanje i provedbu zakonodavstva o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i srodnim uslugama u skladu s okvirom odgovarajućih smjernica Europske unije. Započeti do 1. studenog 2003. Usvojiti tekući rad na zakonodavstvu o elektroničkoj trgovini, elektroničkim ugovorima i elektroničkom potpisu u skladu s okvirom odgovarajućih smjernica Europske unije. Usvojiti do 1. studenog 2003. Potpisati, ratificirati i provesti Konvenciju o računalskom kriminalu (engl. cybercrime) Vijeća Europe. Potpisati do 1. ožujka 2003 3. Uspostavljanje regionalne suradnje i nacionalnih provedbenih mehanizama za implementaciju Uspostaviti Nacionalno tijelo za informacijsko društvo na razini Vlade s jedinstvenim Opisom posla koje će biti odgovorno za provedbu nacionalne politike, strategije i regulative informacijskog društva, uključujući one koje se odnose na uobičajene postupke u javnoj upravi, utemeljene na elektroničkoj upravi (e-Governance) te koordinirati uvođenje nastavnih programa i standarda informacijskog društva između ministarstava i relevantnih regionalnih i međunarodnih sudionika. 6.12.4.3 Institucionalni okvir Ministarstvo gospodarstva nadležno je za vođenje evidencije o davateljima usluga certificiranja. Ministarstvo upisuje davatelje usluga certificiranja u Evidenciju davatelja usluga certificiranja u Republici Hrvatskoj, odmah nakon što davatelj usluge certificiranja podnese prijavu kojom obavještava Ministarstvo o početku obavljanja usluga. Ministarstvo gospodarstva nadležno je i za upis davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata, kojima je izdana dozvola, u Registar davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata u Republici Hrvatskoj. Navedeno Ministarstvo provodi i inspekcijski nadzor nad radom davatelja usluga certificiranja. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo daje prethodno mišljenje ministru znanosti i tehnologije, na temelju kojega se pravilnikom utvrđuju tehnička pravila za osiguravanje povezanosti evidencija izdanih i opozvanih certifikata davatelja usluga certificiranja u Republici Hrvatskoj. Za sada nema potrebe za osnivanjem novih institucija, već samo za dodatnom izobrazbom kadrova. 6.12.4.4 Prioriteti Jedan je od glavnih prioriteta tijekom 2003. godine donošenje niza provedbenih propisa temeljem kojih će se omogućiti uspješna primjena Zakona o elektroničkom potpisu u praksi budući da sam Zakon u načelu ne sadrži odredbe provedbenog karaktera. Drugi je prioritet upućivanje Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkoj trgovini u Vladinu proceduru, te njegovo usvajanje i stupanje na snagu do kraja 2003. godine. Navedenim zakonom obavilo bi se usklađivanje materije iz predmetnog područja s relevantnim propisima EU i to u potpunosti, a radi se o odredbama Direktive 2000/31/EZ, te Zajedničkog stajališta (EC) br.99, COM(97) 157 final. Zaštita potrošača i zdravlja |
|||||||||||||