 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 UREDBA ZA PROVEDBU CARINSKOG ZAKONA (NN 161/03) Čl. 1 - 99 Čl. 100 - 199 Čl. 200 - 299 Čl. 300 - 399 Čl. 400 - 499 Članak 500. U skladu sa člankom 236. Carinskog zakona, carinarnica neće provoditi postupak za vraćanje više plaćenog carinskog duga odnosno za otpust plaćanja, ako iznos koji bi trebalo vratiti ili otpustiti ne prelazi 40,00 kn. Poglavlje 3. Posebne odredbe koje se odnose na primjenu članka 235. Carinskog zakona Članak 501. Carinarnica koja rješava o zahtjevu za povrat ili otpust carinskog duga, koji je podnijet u skladu sa člankom 235. stavak 2. Carinskog zakona: a) vratit će ili otpustiti plaćanje carinskog duga, ako utvrdi da razlozi navedeni u zahtjevu odgovaraju nekoj od okolnosti iz članaka 502. do 505. ove Uredbe, i da te okolnosti nisu posljedica prijevare ili grube nemarnosti dotične osobe. b) neće izvršiti povrat i neće dopustiti otpust plaćanja carinskog duga, ako utvrdi da se zahtjev temelji na nekoj od okolnosti iz članka 506. ove Uredbe. Osobom iz stavka 1. točke a) ovog članka smatra se osoba ili osobe iz članka 482. stavak 1. ove Uredbe, opunomoćenike tih osoba ili bilo koju drugu osobu koja je bila uključena u obavljanje carinskih formalnosti koje se odnose na konkretnu osobu, ili je dala upute za obavljanje tih formalnosti. Članak 502. Uvozni carinski dug može se povratiti ili otpustiti: a) ako je strana roba koja je stavljena u carinski postupak s djelomičnim ili potpunim otpustom carinskog duga, ili ako je roba koja je puštena u slobodan promet na temelju povoljnije carine zbog njezine uporabe u određene svrhe, ukradena, pod uvjetom da je ukradena roba odmah ponovno pronađena i za nju ponovno uspostavljen isti carinski položaj, koji je roba imala u trenutku kada je bila ukradena, b) ako se strana roba greškom (omaškom) izuzme ispod carinskog nadzora u carinskom postupku s djelomičnim ili potpunim oslobođenjem plaćanja carine, ali pod uvjetom da se odmah kada se ustanovi greška, robi uspostavi isti carinski položaj, koji je imala u trenutku kada je roba izuzeta, c) ako radi tehničkih problema nije moguće otvoriti prijevozno sredstvo na kojem se nalazi roba koja je prethodno puštena u slobodan promet, i robu također u odredišnom mjestu nije moguće istovariti, pod uvjetom da se ta roba odmah ponovno izvozi, d) ako je roba, koja je bila puštena u slobodan promet naknadno vraćena dobavljaču izvan carinskog područja u postupku vanjske proizvodnje radi besplatnog popravka odnosno otklanjanja grešaka koje su postojale prije puštanja robe u slobodan promet (čak ako su te greške utvrđene po puštanju robe u slobodan promet) ili usklađivanja s uvjetima ugovora na temelju kojega je roba puštena u slobodan promet, pri čemu je dobavljač odlučio trajno zadržati robu, jer greške odnosno manjkavosti nije bilo moguće otkloniti odnosno njihovo otklanjanje bi bilo neekonomično, e) ako se u trenutku kada carinarnica odlučuje o naknadnom obračunu carinskog duga u svezi sa robom koja je bila puštena u slobodan promet s potpunim oslobođenjem carinskih davanja da je bila ta roba ponovno izvezena iz carinskog područja bez odobrenja carinarnice, pod uvjetom da se dokaže da su uvjeti koje propisuje Carinski zakon za povrat ili otpust takvog uvoznog carinskog duga bili stvarno ispunjeni u trenutku ponovnog izvoza te robe i uvozni dug bi mogao biti vraćen, da je bio obračunat pri puštanju robe u slobodan promet, f) ako je sud zabranio trgovinu s robom, koja je prethodno bila stavljena u carinski postupak na temelju kojeg je nastala obveza plaćanja uvoznog duga pod uobičajenim uvjetima, i ako je roba ponovno izvezena iz carinskog područja ili uništena pod carinskim nadzorom pod uvjetom da se dokaže da se roba na carinskom području nije koristila, g) ako je za robu bio započet carinski postupak na temelju kojeg je nastala obveza plaćanja carinskog duga, carinski dug u skladu sa svojim ovlastima samostalno podmiri carinski deklarant, a da tu robu bez ikakve krivnje deklaranta, nije bilo moguće isporučiti primatelju, h) ako je roba greškom pošiljatelja naslovljena na dotičnog primatelja, i) ako se utvrdi da roba radi očite greške u narudžbi ne može biti uporabljena za namjenu za koju ju je naručitelj namjeravao koristiti, j) ako se za robu po puštanju u carinski postupak na temelju kojeg nastane carinski dug, dokaže, da u trenutku puštanja nije bila u skladu s važećim propisima na području uporabe ili prometa s njom i radi toga se ta roba ne može koristiti za namjene koje je predvidio primatelj, k) ukoliko uporaba robe u svrhu koju je predvidio primatelj nije moguća ili je bitno ograničena, zbog općih mjera, koje ovlaštena tijela donesu nakon puštanja robe u carinski postupak, na temelju kojeg nastaje obveza plaćanja carinskog duga, l) ako bez krivnje osobe u postupku, carinarnica ne može odobriti djelomično ili potpuno oslobođenje od plaćanja carine, pri čemu obračunava carinski dug koji treba platiti, m) ako je roba isporučena primatelju nakon isteka roka isporuke naznačenog kao obvezujući uvjet u ugovoru, na temelju kojeg je roba stavljena u carinski postupak, u kojem je nastala obveza plaćanja carinskog duga, n) ako robu na carinskom području nije bilo moguće prodati, pa je besplatno ustupljena humanitarnim organizacijama: 1. koje svoju djelatnost obavljaju izvan carinskog područja, pod uvjetom da u carinskom području imaju svoja predstavništva, ili 2. koje svoju djelatnost obavljaju na carinskom području, ako bi za istovrsnu robu dobivenu iz inozemstva kod puštanja u slobodan promet bile oslobođene od plaćanja carine. o) ako je obveza za plaćanje carinskog duga nastala iz drugih razloga osim onih propisanih u članku 204. Carinskog zakona i dotična osoba priloži potvrdu o podrijetlu robe, provoznu ispravu za prijevoz domaće robe preko stranog carinskog područja ili drugu odgovarajuću ispravu, kojom dokazuje da bi za robu, ako bi bila puštena u slobodan promet, mogla ostvariti povoljnije uvjete ili bi se ta roba mogla smatrati domaćom robom, ako su ispunjeni ostali uvjeti iz članka 494. ove Uredbe. Bez obzira na stavak 5. ovog članka, otpust ili povrat carinskog duga u slučajevima iz točke c) i f) do n) stavka 1. ovog članka moguće je odobriti, ako je roba pod carinskim nadzorom ponovno izvezena iz carinskog područja. Ovaj uvjet neće se zahtijevati ako je roba uništena po odluci nadležnog tijela ili besplatno ustupljena humanitarnim organizacijama, koji svoju djelatnost obavljaju na carinskom području. Na zahtjev odnosne osobe može carinarnica odobriti da se roba, umjesto da bi se ponovno izvezla, uništi pod carinskim nadzorom ili da se radi namjeravanog ponovnog izvoza stavi u provozni postupak ili postupak carinskog skladištenja odnosno unese u slobodnu zonu ili slobodno skladište. Carinarnica će osigurati potrebne mjere, koje omogućuju da se roba stavljena u postupak carinskog skladištenja odnosno unesena u slobodnu zonu ili slobodno skladište, može naknadno prepoznati kao strana roba. Povrat ili otpust duga će se u slučaju iz točke h) i i) stavka 1. ovog članka odobriti, pod uvjetom da je roba ponovno izvezena istom stranom pošiljatelju ili na naslov kojeg on odredi. Pored drugih uvjeta iz ovog članka, potrebno je također dokazati, da roba nije bila ni korištena niti prodana prije ponovnog izvoza. Članak 503. Povrat ili otpust carinskog duga može se također odobriti: a) ako je roba za koju je greškom bio započet deklarirana za carinski postupak na temelju kojeg je nastala obveza plaćanja carinskog duga, ponovno izvezena iz carinskog područja, pri čemu za tu robu nije bio započet carinski postupak koji je trebao biti, pod uvjetom da su ispunjeni i drugi uvjeti iz članka 233. Carinskog zakona, b) ako je roba bez carinskog nadzora ponovno izvezena ili uništena u skladu sa člankom 234. stavak 3. točka b) i stavak 4. Carinskog zakona, pod uvjetom da su ispunjeni i drugi propisani uvjeti utvrđeni spomenutim člankom. c) ako je roba bez carinskog nadzora ponovno izvezena ili uništena u skladu sa člankom 502. stavak 1. točke c) i f) do n) ove Uredbe, pod uvjetom da su ispunjeni ostali uvjeti propisani člankom 502. stavak 2. do 6. ove Uredbe. Za povrat ili otpust duga u skladu sa stavkom 1. ovog članka moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: a) carinarnici, koja odlučuje o zahtjevu za povrat ili otpust moraju biti podnesene sve potrebne isprave o tome da je roba za koju se zahtijeva povrat ili otpust carinskog duga: 1. stvarno ponovno izvezena iz carinskog područja, ili 2. uništena pod nadzorom nadležnih tijela ili osoba, ovlaštenih da uništenje službeno potvrde. b) carinarnici, koja odlučuje o zahtjevu za povrat ili otpust moraju biti vraćene sve isprave, koje su potvrđivale carinski status domaće robe i s kojima je konkretna roba bila iznesena iz carinskog područja, odnosno priloženi svi dokazi koje carinarnica smatra potrebnim, da te isprave neće biti moguće koristiti pri mogućem kasnijem uvozu robe. Članak 504. Za potrebe članka 503. stavak 2. ove Uredbe: a) kao dokaz da je roba za koju se zahtijeva povrat ili otpust duga bila stvarno ponovno izvezena iz carinskog područja, smatra se: 1. izvornik ili ovjereni primjerak izvozne deklaracije, i 2. potvrda carinarnice preko koje je roba stvarno napustila carinsko područje. Ako takvu potvrdu nije moguće priložiti kao dokaz da je roba napustila carinsko područje, može se prihvatiti: - potvrda carinske službe koja potvrđuje prispijeće robe u odredišnu državu, izdanu u toj državi, ili - izvornik ili ovjereni primjerak carinske deklaracije odredišne države. Uz te isprave potrebno je priložiti komercijalne i upravne isprave, na temelju kojih carinarnica provjerava da je roba izvezena iz carinskog područja istovjetna robi deklariranoj za carinski postupak s obvezom plaćanja carinskog duga, i to: - izvornik ili ovjereni primjerak deklaracije za navedeni postupak, i - na zahtjev carinarnice također komercijalne i druge upravne isprave (npr. račune, otpremnice, provozne isprave, zdravstvene ili druge potvrde) koji sadrže potpuni opis robe (trgovački opis, količinu, i ostale podatke za identifikaciju i druge oznake), koji su priloženi uz deklaraciju za navedeni postupak, izvoznu carinsku deklaraciju ili carinsku deklaraciju odredišne države. b) kao dokaz da je roba, za koju se zahtijeva povrat ili otpust duga, stvarno uništena pod nadzorom nadležnog tijela ili drugih osoba, koje su ovlaštene da potvrde takvo uništenje, smatra se: 1. izvornik ili ovjereni primjerak zapisnika ili izjave o uništenju robe koju je sastavilo tijelo pod čijim nadzorom je bila roba uništena, ili 2. potvrdu koju je sastavila osoba koja je ovlaštena za nadzor uništenja robe, skupa s odgovarajućim dokazom o ovlaštenju za nadzor. Isprave iz točke b) moraju sadržavati dovoljno detaljan opis uništene robe (trgovački opis robe, količina, identifikacijske i druge oznake), koji carinarnici omogućuju usporedbu sa podacima iz deklaracije i uz nju priloženih komercijalnih isprava (računi, otpremnice i dr.) za puštanje u carinski postupak, u kojem je nastala obveza plaćanja carinskog duga, kako bi mogla utvrditi da je uništena roba istovjetna robi koja je bila podnesena u carinski postupak. Kada su dokazi iz stavka 1. točke a) i b) ovog članka, nedostatni da bi carinarnica mogla u konkretnom slučaju odlučiti, ili ako neka od njih nisu na raspolaganju, potrebno je iste dopuniti ili nadomjestiti s drugim ispravama, koje carinarnica smatra potrebnim. Članak 505. Ako propisi koji uređuju plaćanje izvoznog duga ne propisuju drugačije, povrat plaćenog izvoznog duga odobriti, kada je ponovno uvezena roba za koju je bio pri izvozu plaćen izvozni dug puštena u slobodan promet. Stavak 1. ovog članka će se primijeniti samo u slučajevima iz članka 432. ove Uredbe. Carinarnici kojoj se roba deklarira za puštanje u slobodan promet, treba priložiti dokaze da se radi o robi iz članka 188. stavak 4. točka b) Carinskog zakona. Stavak 1. ovog članka primjenjuje se također i u slučaju ponovnog uvoza samo dijela robe za koju je bio pri izvozu plaćen izvozni dug. Članak 506. Povrat ili otpust uvoznog carinskog duga ne može se odobriti, ako se prema okolnostima slučaja zahtjev temelji isključivo na jednoj od sljedećih činjenica: a) da se roba, koja je stavljena u carinski postupak zbog kojeg je nastala obveza plaćanja duga, ponovno izvozi radi drugih razloga od onih koji su navedeni člancima 233. i 234. Carinskog zakona i člancima 502. i 503. ove Uredbe, prije svega radi neuspjele prodaje robe; b) da se radi o robi koju je carinarnica već prepustila u carinski postupak na temelju koje je nastala obveza plaćanja carinskog duga, koja je nakon prepuštanju deklarantu uništena, osim ako takvo uništenje izričito predviđaju važeći propisi; c) da su podnesene isprave na temelju kojih je bila pri puštanju robe u slobodan promet priznata povoljnija carina, a za koje se naknadno utvrdi da su lažne, krivotvorene ili da nisu valjane za odobravanje povoljnije carine, čak i ako su bile podnesene u dobroj vjeri. Članak 507. Nadležna carinarnica pri odlučivanju o zahtjevu za povrat uvoznog duga provjerava također da li treba, u skladu sa člankom 237. Carinskog zakona, obračunati kamate. Ako su ispunjeni uvjeti za obračun kamata, carinarnica ih obračunava u skladu s propisima o naplati kamate. Kamate se u skladu sa ovim člankom obračunavaju za razdoblje od dana plaćanja uvoznog duga do dana izdavanja rješenja o povratu. Plaćanje kamata vrši se na isti način kao i sam povrat uvoznog duga. Dio V. PRODAJA STRANE ROBE ODUZETE ILI USTUPLJENE DRŽAVI I PODJELA SREDSTAVA PRIKUPLJENIH TOM PRODAJOM Poglavlje 1. Uvodne odredbe Članak 508. Odredbama ovog dijela Uredbe uređuju se uvjeti i postupak prikupljanja, čuvanja i prodaje, te drugi načini raspolaganja stranom robom oduzetom u carinskome upravnome postupku ili prekršajnom postupku, te strane robe koja je sukladno carinskim propisima ustupljena u korist države (u daljnjem tekstu: oduzeta strana roba), sukladno odredbama Carinskog zakona. Odredbe ovoga dijela Uredbe odgovarajuće se primjenjuju i prilikom prodaje druge strane robe, temeljem drugih propisa oduzete ili ustupljene ili ustupljene u korist države, ako je Carinska uprava posebnim propisima ovlaštena za prodaju takve robe. Poglavlje 2. Prodaja oduzete ili ustupljene strane robe Članak 509. Roba iz članka 508. ove Uredbe prodaje se u postupku javne prodaje, ako drugim odredbama ove Uredbe nije drugačije propisano. Iznimno, namirnice i drugu brzo pokvarljivu robu, (žive životinje, svježe meso, voće i povrće i drugo), te otpatke i ostatke nastale pri provedbi postupka s gospodarskim učinkom mogu se prodati i prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom s trgovačkim društvom registriranim za trgovinu odnosnim namirnicama i brzo pokvarljivom robom odnosno za zbrinjavanje otpada. Članak 510. Oduzetu ili ustupljenu stranu robu, osim motornih i priključnih vozila, plovila i njihovih dijelova, prodaje carinarnica, koju za to ovlasti ravnatelj Carinske uprave Republike Hrvatske. Sukladno postupku utvrđenom propisima o nabavi roba i usluga i ustupanju radova, ravnatelj Carinske uprave može za obavljanje poslova javne prodaje zaključiti ugovor s trgovačkim društvom ili udrugom (u daljnjem tekstu: ovlašteno društvo). Oduzeta ili ustupljena strana motorna i priključna vozila i plovila, te njihove dijelove prodaje Hrvatski autoklub. Ugovorom zaključenim s ovlaštenim društvom ili Hrvatskim autoklubom iz stavka 2. i 3. ovoga članka, uređuju se međusobne obveze i odgovornosti Carinske uprave i ovlaštenog društva odnosno Hrvatskog autokluba u vezi s prikupljanjem, čuvanjem i prodajom oduzete strane robe, uključujući i visinu naknade za izvršene usluge, te uvjete i način njezinoga obračuna i namirenja. Poglavlje 3. Posebne odredbe o preuzimanju, čuvanju i prodaji cestovnih motornih vozila i plovila Članak 511. U ovom dijelu Uredbe navedeni izrazi imaju sljedeće značenje: 1) cestovna motorna vozila: a) osobni automobili i druga motorna vozila, konstruirana prvenstveno za prijevoz ljudi, uključujući i motorna vozila za kombinirani prijevoz ljudi i robe (tipa »karavan«, »kombi« itd.) i trkaći automobili, b) motorna vozila za javni prijevoz putnika, c) motorna vozila za prijevoz robe (samoutovarna – samoistovarna, damperi, cisterne itd.), d) motorna vozila za posebne namjene (samoistovarna vozila, vozila s dizalicom, vozila s ugrađenom betonskom mješalicom, vatrogasna vozila, vozila za čišćenje cesta, vozila za prskanje ili posipavanje, pokretne radionice, pokretne radiološke jedinice), e) traktori, cestovni tegljači s poluprikolicom i druga vozila za vuču, f) sve vrste motornih kotača, uključujući mopede i bicikle s pomoćnim motorom, 2) priključna vozila: sve vrste priključnih, polupriključnih i drugih nesamokretnih vozila, 3) dijelovi motornih vozila: svi dijelovi i pribor za motorna i priključna vozila iz točke 1. i 2. ovoga članka, u sastavljenom ili rastavljenom stanju, te 4) plovila: jahte dužine do 15 metara i plovila za šport i razbibrigu, u smislu propisa o Carinskoj tarifi. Članak 512. Hrvatski autoklub prikuplja, preuzima, čuva, te prodaje odnosno odstranjuje s carinskog područja Republike Hrvatske: a) motorna i priključna vozila koja su pronašli ili oduzeli drugi državni organi (sudovi, policija, inspekcijski organi i dr.) i predali na čuvanje do okončanja odgovarajućega postupka, b) motorna i priključna vozila sa stranom registracijom, koja se privremeno smještaju ili predaju na čuvanje uz odobrenje carinarnice, c) oštećena motorna i priključna vozila sa stranom registracijom, koja su vlasnik ili vozač uz odobrenje carinarnice predali na čuvanje, dok se ne ostvari pravo na odštetu, d) privremeno uvezena motorna i priključna vozila, koja nisu bila pravodobno vraćena u inozemstvo, bilo zbog isteka roka privremenog uvoza ili zbog toga što je osoba koja je vozilo deklarirala za privremeni uvoz nije pri napuštanju carinskog područja izvezla vozilo, e) motorna i priključna vozila i njihovi dijelovi, koji su bili oduzeti u upravnom postupku, f) motorna i priključna vozila kao i njihovi dijelovi, kojima je protekao rok ležanja, g) motorna i priključna vozila te njihovi dijelovi, koji su ustupljeni u korist države, h) oštećena privremeno uvezena motorna vozila i priključna vozila, kao i njihovi dijelovi, koji su bili predati carinarnici, i) rezervne dijelove prethodno uvezenih motornih i priključnih vozila sa stranom registracijom, koji nisu bili vraćeni u inozemstvo, j) dijelove motornih i priključnih vozila pristigle u poštanskim pošiljkama, koji nisu uručeni primatelju, a strani pošiljatelj ih ne želi preuzeti, k) motorna i priključna vozila, te njihove dijelove, koji su bili oduzeti u prekršajnom postupku, l) motorna i priključna vozila, te njihovi dijelovi, koji su po bilo kojoj osnovi pri carinarnici, osim u postupku redovnog carinjenja, koje carinarnica preda na čuvanje, te m) jahte i plovila za šport i razbibrigu. Ako Hrvatski autoklub od carinarnice, policije ili druge pravne ili fizičke osobe dobije obavijest o potrebi preuzimanja napuštenoga vozila, odnosno na neki drugi način dođe u posjed motornog vozila, priključnog motornog vozila ili njihovih dijelova, mora zbrinuti vozilo na licu mjesta ili ga bez odlaganja prevesti u prostore pod svojim nadzorom. U smislu odredbi ove Uredbe o privremenom uvozu i privremenom smještaju, smatra se da je za robu koja se smješta u prostorije ili prostore Hrvatskog autokluba namijenjene za čuvanje motornih i priključnih vozila ili plovila dato odobrenje carinarnice za privremeni smještaj motornih i priključnih vozila, odnosno plovila. Članak 513. Ako je cestovno motorno ili priključno vozilo, te plovilo sa stranom registracijom, čiji je vlasnik poznat, tako oštećeno da ga nije moguće popraviti ili prodati ili ne udovoljava propisima o homologaciji motornih vozila, vlasnik ili druga osoba koja ga je deklarirala za privremeni uvoz ili Hrvatski autoklub na trošak tih osoba ili njihovog osiguravatelja, moraju ih u roku koji odredi carinarnica: a) izvesti iz carinskog područja Republike Hrvatske, odnosno b) uništiti pod carinskim nadzorom, ako to dopuštaju propisi o zaštiti okoliša. Preuzimatelj vozila ili plovila iz stavaka 1. ovoga članka plaća Hrvatskom autoklubu sve troškove koje je imao u svezi sa zbrinjavanjem, preuzimanjem i čuvanjem odnosnoga vozila ili plovila. Ako je u svezi s čuvanjem vozila ili plovila nastao carinski dug, vozilo ili plovilo može se predati osobi iz stavka 1. ovoga članka, ako je nastali carinski dug podmiren ili je položeno odgovarajuće jamstvo. Ako je nadležna carinarnica dopustila da se vozilo ili plovilo pod carinskim nadzorom vrati u inozemstvo, Hrvatski autoklub ga predaje ovlašteniku u skladu s rješenjem carinarnice po namirenju troškova iz stavka 2. ovoga članka. Poglavlje 4. Raspoređivanje sredstava dobivenih prodajom oduzete strane robe Članak 514. Sredstva ostvarena prodajom oduzete strane robe raspoređuju se tako da se najprije naplati carina, te porezi i druge pristojbe koje se obračunavaju prilikom uvoza odnosne robe, zatim troškovi odnosnoga carinskoga ili drugoga postupka, te novčane kazne izrečene sukladno carinskim propisima. Iz sredstava ostvarenih prodajom oduzete strane robe namiruju se troškovi njezina prikupljanja, čuvanja i prodaje, a ostatak sredstava izvanredni je prihod državnog proračuna. Osnovica za obračun carinskog duga za prodana motorna i priključna vozila, te plovila i njihove dijelove putem postupka javne prodaje je ostvarena prodajna cijena Članak 515. Glede sredstava dobivenih prodajom robe iz članka 508. ove Uredbe: a) Hrvatski autoklub sastavlja mjesečni obračun, te ga do 10. u mjesecu za prethodni mjesec dostavlja na ovjeru ovlaštenoj carinarnici, b) sukladno po carinarnici ovjerenom obračunu iz točke a) ovoga stavka, Hrvatski autoklub do 20. u mjesecu obračunati prihod za prethodni mjesec uplaćuje se u korist državnog proračuna Republike Hrvatske. Troškove prikupljanja, čuvanja i prodaje robe, kao i drugi troškovi izvršenih usluga carinarnica namiruje na teret odgovarajuće stavke državnog proračuna. Iznimno, sredstva dobivena prodajom vozila i njihovih dijelova iz članka 512. stavak 1. točka b), d), f), h), i l) ove Uredbe, po obračunu i uplati carinskog duga uplaćuju se na posebni depozitni račun Carinske uprave. Ako vlasnik vozila u roku šest mjeseci po uplati ne podnese zahtjev za isplatu deponiranog iznosa, sredstva se uplaćuju u korist državnog proračuna. Poglavlje 5. Besplatno ustupanje oduzete strane robe i drugi načini postupanja s oduzetom stranom robom Članak 516. Oduzetu ili ustupljenu stranu robu, koja predstavlja predmete za potrebe povijesne, arheološke, etnografske, kulturne, umjetničke ili znanstvene vrijednosti, Vlada Republike Hrvatske može robu besplatno ustupiti tijelima ili ustanovama koje obavljaju odgovarajuću djelatnost. Oduzetu stranu robu, koja je sukladno posebnim propisima u ograničenom pravnom prometu (oružje, streljivo, radijske postaje itd.), te drugu odgovarajuću oduzetu ili ustupljenu stranu robu Vlada Republike Hrvatske može besplatno ustupiti državnim organima i organizacijama, kojima je ta roba potrebna za obavljanje djelatnosti. Oduzetu stranu robu podobnu za uporabu u kulturne, prosvjetne, znanstvene, humanitarne, vjerske, socijalne ili karitativne svrhe, odnosno za uporabu u svrhu obavljanja drugih neprofitnih djelatnosti, sukladno prijedlogu nadležnog ministarstva, Vlada Republike Hrvatske može besplatno ustupiti tijelima, ustanovama i udrugama koje obavljaju odgovarajuću djelatnost. Vlada Republike Hrvatske može za donošenje odluka iz stavaka 1. do 3. ovoga članka ovlastiti povjerenstvo, koje čine predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva rada i socijalne skrbi i Ministarstva kulture. Članak 517. Ako se roba ne proda ili besplatno ne ustupi prema odredbama ovoga dijela Uredbe, sukladno posebnim propisima uništava se pod carinskim nadzorom. Poglavlje 6. Donošenje provedbenih popisa o prodaji ustupljene ili oduzete strane robe Članak 518. Ministar financija propisat će uvjete za provedbu i način postupanja suDionika u postupcima prikupljanja, čuvanja i prodaje oduzete ili ustupljene strane robe, te način obračuna i raspodjele sredstava dobivenih prodajom, te postupak besplatnog ustupanja oduzete ili ustupljene strane robe. Dio VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 519. Odobrenja i druge isprave koje je Carinska uprava izdala do početka primjene ove Uredbe, primjenjuju se do isteka roka njihovoga važenja. Članak 520. Isprave položene Carinskoj upravi kao osiguranje za namirenje carinskoga duga do dana početka primjene ove Uredbe, odgovarajuće se primjenjuju i važe i to: a) bankovne garancije, do u njima naznačenome roku važenja, b) ostali instrumenti osiguranja, do okončanja odnosnoga carinskoga postupka za kojeg su položene ili do prestanka važenja odobrenja za provedbu odnosnoga postupka. Članak 521. Propisi za provedbu ove Uredbe donijet će se u roku 90 dana od dana njezinoga stupanja na snagu. Do dana početka primjene propisa iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće će se primjenjivati propisi za provedbu Uredbe, koja na dan početka primjene ove Uredbe prestaje važiti. Članak 522. Danom početka primjene ove Uredbe prestaje važiti Uredba za provedbu carinskog zakona (»Narodne novine«, br. 144/99, 48/2000, 49/2000, 77/2000, 12/2001 i 110/2001). Članak 523. Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. studenoga 2003. godine. Klasa: 413-01/03-01/09 Urbroj: 5030120-03-1 Zagreb, 25. rujna 2003. Predsjednik Ivica Račan, v. r. Čl. 1 - 99 Čl. 100 - 199 Čl. 200 - 299 Čl. 300 - 399 Čl. 400 - 499
|
||||||||||||||||
