 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 UREDBA ZA PROVEDBU CARINSKOG ZAKONA (NN 161/03) Čl. 1 - 99 Čl. 100 - 199 Čl. 200 - 299 Čl. 300 - 399 Čl. 400 - 499 Čl. 500 - 523 Članak 300. Kada se postupak zahtijeva radi popravka robe, privremeno izvezena roba mora biti podobna za popravak i popravak se ne smije koristiti u svrhu poboljšanja njezinih tehničkih ili drugih uporabnih svojstava. Odjeljak 2. Odredbe o provedbi postupka Članak 301. U odobrenju se određuje rok za završetak postupka. Ako to opravdavaju okolnosti, taj se rok može produžiti, pa čak i ako je prvotno utvrđeni rok već produžavan. Članak 302. Carinska deklaracija za privremeni izvoz se popunjava sukladno odredbama koje se odnose na izvoz. U slučaju prethodnog izvoza, uz deklaraciju za puštanje robe u slobodan promet prilaže se prijepis ili kopija odobrenja, osim ako se takvo odobrenje zahtijeva prema članku 209. stavak 3. točka d) ove Uredbe. Članak 125. stavak 3. ove Uredbe odgovarajuće se primjenjuje. Odjeljak 3. Odredbe o obračunu oslobođenja od plaćanja carinskog duga Članak 303. Pri izračunu svote za koju se umanjuje obračunati carinski dug moguća antidampinška i/ili izjednačena davanja ne uzimaju se u obzir. Sporedni dobiveni proizvodi koji predstavljaju otpatke, taloge, odreske ili ostatke smatraju se uključenima. Pri određivanju carinske vrijednosti robe koja je privremeno izvezena, u skladu s jednom od metoda iz članka 159. stavak 3. Carinskog zakona, troškovi utovara, prijevoza i osiguranja za privremeno izvezenu robu do mjesta, u kojem su obavljene proizvodne radnje ili posljednjega mjesta obavljanja tih radnji, ne uključuju se u: a) vrijednost privremeno izvezene robe, koja se uzima u obzir kod utvrđivanja carinske vrijednosti dobivenih proizvoda sukladno članku 38. stavak 1. točka b) podtočka 1. Carinskog zakona, b) troškove proizvodnih radnji, ako se vrijednost privremeno izvezene robe nije mogla odrediti prema članku 38. stavak 1. točka b) podtočka 1. Carinskog zakona. Troškovi utovara, prijevoza i osiguranja dobivenih proizvoda od mjesta obavljanja ili posljednjeg mjesta obavljanja proizvodnih radnji do mjesta njihova unosa u carinsko područje uključuju se u troškove proizvodnih radnji. Troškovima utovara, prijevoza i osiguranja smatraju se: a) provizije i posredničke nagrade, izuzimajući nabavne provizije, b) troškovi ambalaže, koja se ne smatra jedinstvenim dijelom privremeno izvezene robe, c) troškovi pakiranja, uključujući materijal i rad, d) troškovi postupanja s robom, vezani uz njezin prijevoz. Članak 304. Djelomično oslobođenje od carinskog duga, pri primjeni troškova proizvodnih radnji kao osnovice za obračun carinskog duga, odobrava se na osnovi zahtjeva. Iznimno, za nekomercijalnu robu odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se kada privremeno izvezena roba nema hrvatsko podrijetlo u smislu dijela II., glave II. odjeljka a) Carinskog zakona, a puštena je u slobodan promet uz carinsku stopu slobodno. Odredbe dijela II. glave 3. Carinskog zakona odgovarajuće se primjenjuju pri obračunu troškova obavljanja proizvodnih radnji, u koje nije uključena privremeno izvezena roba. Članak 305. Ako poduzetnik učestalije obavlja proizvodne radnje u okviru jednoga odobrenja, koje ne uključuje popravke, carinarnica može na zahtjev korisnika odobriti primjenu prosječne carinske stope (globalni obračun). Stopa iz stavka 1. ovoga članka određuje se za razdoblje ne duže od 12 mjeseci i odgovarajuće primjenjuje na dobivene proizvode koji se unutar toga roka puštaju u slobodan promet. Nakon isteka naznačenoga razdoblja carinarnica sačinjava konačni obračun i po potrebi primjenjujući članak 224. stavak 1. ili članak 232. Carinskog zakona. Glava III. PROVEDBENI PROPISI O IZVOZU Poglavlje 1. Konačni izvoz Članak 306. Kao izvoznik iz članka 169. stavak 4. Carinskog zakona podrazumijeva se osoba za račun koje je izvozna carinska deklaracija podnesena, i koja je u trenutku prihvata izvozne carinske deklaracije vlasnik robe, odnosno osoba koja ima pravo raspolaganja robom. Ako u skladu s ugovorom robom raspolaže osoba sa sjedištem izvan carinskog područja, kao izvoznik se podrazumijeva ugovorni partner sa sjedištem ili prebivalištem na carinskom području. Članak 307. Ako se izvoz vrši kod proizvođača, izvoznu carinsku deklaraciju može se podnijeti carinarnici nadležnoj prema sjedištu proizvođača. Članak 308. Kada se iz opravdanih razloga ne može primijeniti članak 169. stavak 4. Carinskog zakona, izvozni carinski postupak će se započeti pri bilo kojoj carinarnici u carinskom području. Za provedbu carinskog nadzora za robu koja se izvozi odgovarajuće se primjenjuju članci 330., 332., 333., 335., 339. i 342. ove Uredbe. Članak 309. Ako se za izvoznu carinsku deklaraciju koristi jedinstvena carinska deklaracija (u daljnjem tekstu: JCD), rabe se primjerci broj 1, 2 i 3. Carinarnica kod koje je bila podnesena izvozna carinska deklaracija (u daljnjem tekstu: carinarnica izvoznog carinjenja), potvrđuje polje A, i ako je to potrebno ispunjava polje D. Po puštanju robe carinarnica izvoznog carinjenja zadržava primjerak broj 1 i 2, a primjerak broj 3 vraća podnositelju. Članak 310. Primjerak broj 3 JCD-a i roba se podnose izlaznoj carinarnici. Za potrebe ovog članka »izlazna carinarnica« znači: a) u slučaju izvoza robe željeznicom, poštom, zrakom ili morem, mjesno nadležnu carinarnicu s obzirom na mjesto u kojem je roba obuhvaćena jedinstvenim ugovorom o prijevozu u drugu državu, preuzete od strane željezničkog poduzeća, pošte, zrakoplovnog ili brodskog poduzeća, b) u slučaju izvoza robe cjevovodima i električnim vodovima, nadležna carinarnica je carinarnica u kojoj izvoznik ima sjedište, c) u slučaju robe izvezene s ostalim prijevoznim sredstvima ili u okolnostima, koje nisu navedene u točkama a) i b), izlaznom carinarnicom smatra se posljednja carinarnica prije nego što roba napusti carinsko područje. Izlazna carinarnica provjerava da li podnesena roba odgovara robi koja je prijavljena za izvozni carinski postupak i potvrđuje stvarni istup robe u polju C primjerka broj 3, s navođenjem broja istupa, datumom i pečatom carinarnice. Istup u skladu sa stavkom 3. ovog članka se ne potvrđuje za robu izvezenu cjevovodima ili električnim vodovima. Ako izlazna carinarnica utvrdi da postoji manjak robe, to će zabilježiti kao primjedbu u polju I JCD pri potvrđivanju istupa i na taj način obavijestiti carinarnicu izvoznog carinjenja. Ako izlazna carinarnica utvrdi višak robe, neće dopustiti istup dok nije obavljen izvozni carinski postupak za svu robu. Ako izlazna carinarnica utvrdi da postoje razlike u vrsti robe, neće dopustiti istup dok se ne obavi izvozni carinski postupak za pravu vrstu robe i obavijesti o tome carinarnicu izvoznog carinjenja. Ako je roba poslana u drugu državu ili na izlaznu carinarnicu koja je nadležna za postupak provoza, otpremna carinarnica potvrdit će primjerak broj 3 JCD u skladu sa stavkom 3. ovog članka, te će je vratiti deklarantu nakon što u svim primjercima provozne isprave ili bilo koje druge isprave koja zamjenjuje provoznu ispravu upiše riječi »Izvoz«. Izlazna carinarnica kontrolira stvarni izlazak robe. Otpremna carinarnica može od izvoznika zahtijevati da predoči dokaz, da je roba stvarno napustila carinsko područje. Članak 311. Usmenu deklaraciju za izvoz robe moguće je podnositi samo u izlaznim carinarnicama. Članak 312. Ukoliko roba napušta carinsko područje bez izvozne deklaracije, izvoznik deklaraciju podnosi naknadno carinarnici, koja je nadležna prema mjestu u kojem izvoznik ima svoje sjedište ili prebivalište. U ovim slučajevima primjenjuje se odredba članka 308. ove Uredbe. Da bi carinarnica mogla prihvatiti deklaraciju iz stavka 1. ovog članka, izvoznik mora priložiti nadležnoj carinarnici zadovoljavajući dokaz koji se odnosi na vrstu i količinu dotične robe, kao i okolnosti u kojima je roba napustila carinsko područje. Ta carinarnica također potvrđuje primjerak broj 3 JCD s odgovarajućom oznakom. Naknadno prihvaćena deklaracija u skladu s ovim člankom ne isključuje primjenu kazni koje su na snazi, kao ni posljedice koje mogu nastati u svezi s mjerama poljoprivredne politike. Članak 313. Ako roba, koja je bila deklarirana za izvoz, nije stvarno izvezena iz carinskog područja, deklarant mora o tome odmah obavijestiti carinarnicu izvoznog carinjenja i vratiti primjerak 3. carinske deklaracije. Ukoliko se u slučajevima navedenim u članku 405. stavak 8. ove Uredbe naknadno promijeni prijevozni ugovor zbog kojeg se prijevoz koji bi se morao okončati izvan carinskog područja, okonča u njemu, ugovor o prijevozu može se promijeniti samo uz suglasnost carinarnice navedene u članku 310. stavak 2. točka a) ove Uredbe, ili u slučaju postupka provoza, otpremne carinarnice. U tom slučaju se primjerak broj 3 mora vratiti. Poglavlje 2. Privremeni izvoz s uporabom obrasca ATA Članak 314. Obrazac ATA može se koristiti za privremeni izvoz, ukoliko su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) ako je obrazac ATA izdan na carinskom području i sadrži oznaku i jamstvo garantnog udruženja koje je Dio međunarodnog garancijskog lanca (Hrvatske gospodarske komore), b) da se obrazac ATA koristi samo za domaću robu: 1. koja prilikom izvoza iz carinskog područja nije bila predmet carinskih formalnosti s namjenom dobivanja povrata ili ostalih poticaja u skladu s mjerama poljoprivredne politike, 2. za koju nisu odobrene druge financijske povlastice u skladu s mjerama poljoprivredne politike, u svezi s obvezom izvoza spomenute robe, 3. za koju nije podnesen zahtjev za povrat ili otpust uvoznih davanja, c) da su predočene isprave navedene u članku 91. ove Uredbe, pri čemu carinarnica može zahtijevati prilaganje prijevoznih isprava. d) da je roba namijenjena ponovnom uvozu. Za robu koja se privremeno izvozi temeljem obrasca ATA, izvozna carinarnica mora obaviti sljedeće formalnosti a) potvrditi da podatak koji je naveden u polju A do G izvoznog kupona, odgovara robi koja se izvozi temeljem obrasca ATA, b) ispuniti ako je to potrebno, polje na prvoj strani obrasca s naslovom »Potvrda carinarnice«, c) potvrditi talon i polje H izvoznog kupona (popunjava kontrolni listić i rubriku H u izvoznom kuponu), d) upisati svoje ime u točki b) polja H u kuponu za ponovni uvoz, te e) zadržati izvozni kupon. Ukoliko carinarnica izvoza nije ujedno i izlazna carinarnica, carinarnica izvoza obavlja sve formalnosti navedene u stavku 2. ovog članka, a ne ispunjava polje 7 u izvoznom talonu kojeg mora popuniti izlazna carinarnica. Rok za ponovni uvoz robe kojeg je carinarnica navela u točki b) polju H izvoznog kupona, ne smije prekoračiti rok valjanosti obrasca ATA. Članak 315. Ako je roba, koja je s obrascem ATA izvezena iz carinskog područja i koja se ne namjerava ponovno uvesti, izvozna deklaracija se podnosi carinarnici izvoznog carinjenja. Kod podnošenja tog obrasca, carinarnica izvoznog carinjenja će potvrditi primjerak 3. izvozne deklaracije i poništiti kupon za ponovni uvoz i talon. Za privremeni izvoz robe koja ispunjava uvjete za primjenu Istambulske konvencije za koju nije izdan obrazac ATA, postupak privremenog izvoza provodi se podnošenjem JCD. Glava IV. PROVOZNI POSTUPAK Poglavlje 1. Opće odredbe Članak 316. Za potrebe ovog poglavlja pojedini izrazi imaju sljedeće značenje: a) prijevozna sredstva: 1. cestovna vozila s prikolicom ili poluprikolicom, 2. željezničko prijevozno sredstvo, 3. plovila, 4. zrakoplovi, 5. kontejneri, izrađeni u skladu sa Carinskom konvencijom o kontejnerima b) »otpremna carinarnica«: carinarnica kod koje započinje postupak provoza. c) »odredišna carinarnica«: carinarnica kod koje je radi završetka postupka provoza podnesena roba koja se prevozi u postupku provoza. Članak 317. Strana roba se u carinskom području ili preko njega prevozi u postupku provoza, osim ako je drugim carinskim propisima propisano drugačije. Članak 318. U okviru postupka provoza prevozi se, u skladu sa člankom 103. stavak 1. točka b) Carinskog zakona, domaća roba: a) pri kojoj je povrat ili otpust carine uvjetovan s tim, da se roba izveze iz carinskog područja ili unese u carinsko skladište, slobodnu zonu ili slobodno skladište, ili se stavi u drugi carinski postupak, osim u postupak puštanja u slobodan promet, ili b) koja se u postupku unutarnje proizvodnje u sustavu povrata carine pusti u slobodan promet da bi se izvezla iz carinskog područja u obliku dobivenih proizvoda, ako se podnese zahtjev u skladu sa člankom 137. Carinskog zakona ili podnositelj ima namjeru uložiti takav zahtjev. Roba deklarirana za izvoz koja nije napustila carinsko područje, smatra se domaćom robom, ako se dokaže da su izvozna deklaracija i carinske formalnosti radi kojih je bilo potrebno robu izvesti iz carinskog područja, a prema potrebi i učinke koje je mogla takva deklaracija proizvesti ukinuti. Poglavlje 2. Carinski status robe Članak 319. Roba koju putnik nosi sa sobom ili u svojoj osobnoj prtljazi, a nije komercijalne naravi, smatra se domaćom robom ako je deklarirana kao domaća roba i ako nema sumnje u istinitost deklariranja. Carinarnica može u slučaju sumnje zahtijevati dodatne isprave. Članak 320. Strana roba koja se u skladu sa člankom 103. stavak 2. točka d) Carinskog zakona, prevozi između dva mjesta unutar carinskog područja u poštanskom prometu (uključujući i pakete), na paketima i pratećim ispravama mora biti označena naljepnicom, čiji oblik i sadržaj odgovara Prilogu 32. ove Uredbe i njezin je sastavni dio. Poglavlje 3. Provedba postupka provoza Odjeljak 1. Postupak Članak 321. Za robu koja se prevozi u postupku provoza podnosi se deklaracija za postupak provoza. Deklaracija za postupak provoza popunjava se na obrascu JCD u skladu s ovom Uredbom. Pod uvjetima koji su propisani u člancima 325. do 328. ove Uredbe, može se kao opisni dio deklaracije za postupak provoza uporabiti popis pošiljaka sukladno obrascu koji je u Prilogu 33. ove Uredbe, i njezin je sastavni dio. Uporaba popisa pošiljaka ne utječe na obveze koje treba ispuniti pri otpremi, izvozu ili pri drugom postupku ili na obveze u svezi s obrascima, koje treba koristiti u tim postupcima. Kao popis pošiljaka može se uporabiti svaka komercijalna isprava koja odgovara uvjetima iz članaka 324. do 328. ove Uredbe, te odredbama članaka 322. i 323. ove Uredbe. Članak 322. Za obrasce popisa pošiljaka potrebno je uporabiti papir za pisanje s težinom najmanje 44g/m2, koji mora biti dovoljno tvrd da se pri normalnoj uporabi ne trga i ne gužva. Članak 323. Obrazac popisa pošiljaka je formata 210 x 297 mm, može biti kraći za 5 mm, i duži za 8 mm iznad propisane duljine. Popis pošiljaka može se ispuniti pisaćim strojem ili pomoću mehanografskog ili sličnog postupka, ili čitljivo ručno kemijskom olovkom ili tintom s tiskanim slovima. Obrazac nije dozvoljeno popravljati brisanjem ili prekrivanjem grešaka. Ispravke se unose križanjem netočnih riječi i po potrebi upisivanjem točnog podatka. Svaku takvu ispravku mora potvrditi carinarnica. Članak 324. Obrazac popisa pošiljaka mora sadržavati: a) naslov »popis pošiljaka« b) 70 x 55 mm veliko polje, koje je razdijeljeno na gornji dio veličine 70 x 15 mm, namijenjen za unos određenih kratica koje može propisati Carinska uprava – Središnji ured, i na donji dio veličine 70 x 40 mm, koji je namijenjen za podatke navedene u članku 328. stavku 3. ove Uredbe. c) stupce poredane na sljedeći način s nazivima kako slijedi: 1. redni broj, 2. oznake, brojeve, broj i vrsta paketa, opis robe i oznaku, te broj isprava prethodnog postupka, 3. otpremna/izvozna država, 4. bruto težina (kg), 5. prostor za službene zabilješke. Širina stupca može se prilagođavati prema potrebi; međutim, širina stupca pod nazivom »Ispunjava službena osoba« mora biti široka najmanje 30 mm. Pored toga korisnik za svoje potrebe može koristiti prazni prostor, osim polja navedenih u točkama a), b) i c) stavka 1. ovog članka. Članak 325. Za popis pošiljaka može se uporabiti samo prednja strana obrasca. Ispred svake stavke na tom popisu pošiljaka mora stajati redni broj. Za svaku pojedinu stavku robe potrebno je po potrebi upisati oznake, priložene isprave, potvrde i odobrenja. Vodoravna crta povlači se iza posljednje stavke, a preostali prazan prostor križa se kako bi se onemogućilo bilo kakvo naknadno upisivanje. Članak 326. Carinska uprava može kao popis pošiljaka, u skladu sa člankom 321. stavkom 2. ove Uredbe, odobriti uporabu lista koje ne ispunjavaju sve zahtjeve iz članka 321. stavka 2. i članka 324. ove Uredbe. Uporaba takvih lista dozvoljena je samo: a) ako ih podnose osobe čija evidencija se temelji na elektronskoj obradi podataka, b) ako su sastavljene i ispunjene tako da carinarnicama omogućuju kontrolu bez teškoća, te c) ako su za svaku stavku robe navedeni broj, vrsta i oznaka, te brojevi paketa, opis robe, državu otpreme ili državu izvoza, i bruto masu u kilogramima. Kao popis pošiljaka u skladu sa stavkom 1. ovog članka mogu se uporabiti liste s opisom robe koje se izdaju radi ispunjavanja izvoznih formalnosti, ako te liste ispunjavaju poduzeća koja svoju dokumentaciju ne sastavljaju pomoću kompjuterske obrade podataka. Carinska uprava može dopustiti da osobe koje svoju poslovnu evidenciju vode elektronskom obradom podataka i koje imaju u skladu sa stavkom 1. i 2. ovog članka odobrenje za uporabu lista po posebnom uzorku, te liste rabe također pri postupku provoza koji je vezan samo za jednu vrstu robe, u slučaju da tu mogućnost zahtijeva program za obradu podataka te osobe. Članak 327. Za osjetljivu robu koja podliježe naplati posebnih poreza (osjetljiva roba), postupit će se na sljedeći način: a) u deklaraciju za postupak provoza navodi se tarifna oznaka, b) na svim primjercima deklaracije za postupak provoza poprijeko se crvenom bojom u veličini najmanje 100 x 10 mm upiše zabilješka »OSJETLJIVA ROBA«, c) primjerci deklaracije za postupak provoza, koji sadrže zabilješku iz stavka 1. ovog članka moraju biti vraćeni otpremnoj carinarnici najkasnije sljedeći radni dan od dana kada je bila pošiljka i deklaracija za postupak provoza podnesena odredišnoj carinarnici. Također, po podnošenju odredišna carinarnica na propisani način obavijestit će otpremnu carinarnicu o primljenoj pošiljci. Članak 328. Ako glavni obveznik koristi popis pošiljaka za pošiljku koja sadrži više vrsta robe, popunjava polja 32, 33, 38 i po potrebi polje 44, a u polje 31 »Pakiranje i opis robe« JCD-a, upisuje se »Roba prema priloženom popisu pošiljaka«. U tom slučaju nije moguće koristiti dodatni list JCD-a. Popis pošiljaka treba priložiti u jednakom broju kao i obrazac koji se koristi kao deklaracija za postupak provoza. Popis pošiljaka mora nositi isti broj kao deklaracija za postupak provoza na koju se popis pošiljaka odnosi. Taj broj se upisuje pomoću pečata koji sadrži naziv otpremne carinarnice, ili rukom. U slučaju ručnog upisivanja mora biti ovjeren službenim pečatom otpremne carinarnice i potpisom carinskog službenika. Ako je uz jednu deklaraciju za postupak provoza priloženo više popisa pošiljaka, glavni obveznik ih mora označiti rednim brojem. Broj priloženih popisa pošiljaka se upisuje u polje 4 deklaracije za postupak provoza. Članak 329. Deklaraciju za postupak provoza mora potpisati glavni obveznik. Ako se postupak provoza nastavlja na neki drugi carinski postupak, treba taj postupak ili odgovarajuću carinsku ispravu upisati u deklaraciju za postupak provoza. Članak 330. Isto prijevozno sredstvo može se uporabiti za utovar robe kod više otpremnih i za istovar u više odredišnih carinarnica. Jedna deklaracija za postupak provoza uključuje samo robu koja je utovarena ili koja će biti utovarena na jedno prijevozno sredstvo u jednoj otpremnoj carinarnici do jedne odredišne carinarnice. U skladu sa stavkom 2. ovog članka kao jedno prijevozno sredstvo razumiju se sljedeća prijevozna sredstva koja prevoze robu, pod uvjetom da se roba koja se prevozi otprema zajedno: a) cestovno vozilo s jednom ili više prikolica ili poluprikolica, b) kompozicija željezničkih vagona, c) kontejneri koji su bili natovareni na jedno prijevozno sredstvo, d) brodovi teglenice koji čine jednu kompoziciju. Članak 331. Otpremna carinarnica prihvaća i evidentira deklaraciju za postupak provoza, određuje rok do kojeg roba mora stići u odredišnu carinarnicu, i na odgovarajući način poduzima mjere za identifikaciju robe koje smatra potrebnim. U slučaju kad carinarnice smatraju potrebnim, mogu odrediti poseban put. Taj put iznimno na zahtjev glavnog obveznika može promijeniti samo nadležna carinarnica. Nadležna carinarnica upisuje odgovarajuću oznaku u deklaraciju za postupak provoza i o tome bez odlaganja obavještava odredišnu carinarnicu. Carinarnica osigurava sve potrebne mjere za učinkovito sprječavanje nepravilnosti. U slučaju više sile prijevoznik može promijeniti put provoza. Robu i deklaraciju za postupak provoza treba predočiti najbližoj carinarnici. Carinarnica će obavijestiti otpremnu carinarnicu o promjeni i upisat će odgovarajuću oznaku u deklaraciju za postupak provoza. Otpremna carinarnica u deklaraciju za postupak provoza upisuje potrebne podatke i zadržava primjerak koji joj je namijenjen, ostale primjerke predaje glavnom obvezniku ili njegovom zastupniku. Članak 332. Istovjetnost robe se u pravilu osigurava stavljanjem carinskih obilježja. Carinska obilježja su carinska plomba, te otisci carinskog pečata i štambilja. Kao carinska obilježja smatraju se i opis robe, ovjereni od carinarnice, koji se upotrebljavaju ako se na carinsku robu ne mogu staviti carinska obilježja. Carinska plomba je oblikovani plosnati komad olova, okruglog oblika, sa šupljinom u presjeku koja se s jedne strane završava jednim otvorom, a s druge strane s dva otvora. Kroz plombu se provlači željezna žica, špaga i sl. Pri obilježavanju robe, plomba se žigoše (preša) carinskim kliještima, na kojima je na jednoj strani urezan grb Republike Hrvatske, a na drugoj strani broj kliješta i naziv carinarnice. Svaka carinska kliješta moraju imati poseban broj. Carinska plomba može biti izrađena i od drugog odgovarajućeg materijala. Carinski pečat je od gume, okruglog oblika, presjeka 35 mm, odnosno 18 mm, i na njemu je upisan pun naziv ovlaštene carinarnice u koncentričnim krugovima oko grba Republike Hrvatske, na hrvatskom jeziku. Carinski štambilj četverokutnog je oblika dimenzije 52x25 mm, s ugrađenim pečatom promjera 18 mm. Štambilj sadrži: a) na lijevoj strani pečat s državnim grbom Republike Hrvatske, desno od grba je broj pečata, te natpis Republika Hrvatska na obrubu, b) na desnoj strani: naziv carinarnice gore, naziv ispostave dolje, te šifra štambilja uz desni rub okomito, te c) datumar u sredini desnog dijela štambilja. Carinska obilježja, carinska kliješta i drugi materijal potreban za obilježavanje robe, osigurava Carinska uprava Republike Hrvatske. Članak 333. Carinska obilježja se stavljaju: a) na prostor u kojem je smještena roba, ako prijevozno sredstvo ima odobrenje prema drugim propisima, ili ako je otpremna carinarnica isto ocijenila kao odgovarajuće za stavljanje carinskih obilježja, b) u iznimnim slučajevima na svaki paket zasebno. Prijevozna sredstva primjerena za stavljanje carinskih obilježja su: a) na koje je moguće jednostavno i učinkovito namjestiti carinska obilježja, b) koja su konstruirana tako da nije moguće dodavati ili vaditi robu bez ostavljanja vidljivog traga na oznaci ili oštećenja carinskih obilježja, c) u kojima nema skrivenih prostora u kojima bi bilo moguće skriti robu, te d) u kojima su prostori namijenjeni za ukrcaj robe lako dostupni za carinsku kontrolu. Otpremna carinarnica može odustati od stavljanja carinskih obilježja, ako je istovjetnost robe moguće osigurati na osnovu opisa u deklaraciji za postupak provoza ili u priloženim ispravama, uz poštivanje mjera za utvrđivanje istovjetnosti. Članak 334. Prijevoz robe moraju pratiti primjerci deklaracije za postupak provoza, koje otpremna carinarnica predaje glavnom obvezniku ili njegovom opunomoćeniku. Primjerke deklaracije za postupak provoza treba predočiti na svaki zahtjev carinarnice. Članak 335. Ako se roba utovaruje ili istovaruje pri carinarnici koja nije otpremna carinarnica ili odredišna carinarnica, potrebno je priložiti primjerke deklaracije za postupak provoza ispostavljene kod otpremne carinarnice. Članak 336. Roba navedena u deklaraciji za postupak provoza može se pretovariti na drugo prijevozno sredstvo pod nadzorom carine. Carinarnica u tom slučaju unosi u deklaraciju za postupak provoza odgovarajuće izmjene. Carinarnica prema uvjetima koje sama odredi može dopustiti pretovar robe bez neposrednog carinskog nadzora. Pri takvom pretovaru mora prijevoznik u deklaraciji za postupak provoza navesti odgovarajuće podatke i obavijestiti carinarnicu da pretovar službeno potvrdi. Članak 337. Ako se u tijeku prijevoza nenamjerno, izvan kontrole prijevoznika oštete carinska obilježja, prijevoznik mora o tome obavijestiti carinarnicu koja će o tome sastaviti zapisnik. Nadležna carinarnica stavit će nova carinska obilježja. U slučaju nesreće zbog koje je potreban pretovar na drugo prijevozno sredstvo, na odgovarajući način primjenjuje se članak 336. ove Uredbe. U slučaju neposredne opasnosti zbog koje je potrebno odmah istovariti cjelokupni teret ili jedan njegov dio, prijevoznik može poduzeti radnje na osobnu odgovornost. Poduzete radnje upisuje u deklaraciju za postupak provoza. U tom slučaju odgovarajuće se primjenjuje stavak 1. ovog članka. Ako prijevoznik ne može ispuniti rok iz članka 331. ove Uredbe radi nesreće ili drugog događaja u prijevozu, o tome mora obavijestiti carinarnicu iz stavka 1. ovog članka koja će upisati odgovarajuću zabilješku u deklaraciju za postupak provoza. Članak 338. Odredišnoj carinarnici potrebno je podnijeti robu i deklaraciju za postupak provoza. Odredišna carinarnica, na primjerku 5 deklaracije za postupak provoza, upisuje podatke o kontrolama koje su izvršene i bez odgode šalje otpremnoj carinarnici, a primjerak 4 zadržava. U slučaju kada nadležna carinarnica smatra potrebnim, može na zahtjev glavnog obveznika i u suglasnosti s otpremnom carinarnicom promijeniti odredišnu carinarnicu. Nadležna carinarnica o promjeni odmah obavještava prethodnu odredišnu carinarnicu i unese odgovarajuću oznaku u provoznu deklaraciju. Rok za podnošenje robe odredišnoj carinarnici, kojega odredi otpremna carinarnica, obvezuje druge carinarnice i one ga ne smiju mijenjati. Ako je roba odredišnoj carinarnici podnesena po proteku roka kojega je odredila otpremna carinarnica, a nepoštivanje tog roka proizlazi iz okolnosti za koje nije odgovoran prijevoznik ili glavni obveznik, smatrat će se da je roba podnesena u roku. Članak 339. Potvrda primitka će se izdati na zahtjev osobe, koja je pri odredišnoj carinarnici podnijela robu s odgovarajućom deklaracijom za postupak provoza. Za potvrdu primitka kojom se dokazuje da je deklaracija za postupak provoza i na njoj navedena roba podnesena odredišnoj carinarnici, koristi se odrezak na poleđini primjerka broj 5 JCD. Potvrdu primitka unaprijed popunjava osoba iz stavka 1. ovog članka. Zabilješka odredišne carinarnice je obvezujuća samo za podatke sadržane u tom prostoru. Članak 340. Ukoliko otpremna carinarnica ne primi dokaz o završetku provoznog postupka u roku od 8 dana od dana prihvata provozne deklaracije, pokrenut će postupak s namjerom prikupljanja podataka potrebnih za završetak postupka, ili s namjerom: – utvrđivanja da li je nastao carinski dug, – utvrđivanja dužnika. Ako je otpremna carinarnica ima saznanja da provozni postupak nije završen, ili sumnja da nije završen, bez odlaganja će započeti postupak prikupljanja podataka. Postupak prikupljanja podataka će započeti također u slučaju, ako se naknadno pokaže da je dokaz o završetku provoznog postupka krivotvoren. Radi pokretanja postupka prikupljanja podataka, otpremna carinarnica će poslati zahtjev skupa sa svim potrebnim podacima odredišnoj carinarnici. Članak 341. Ako i nakon provedenog postupka iz članka 340. ove Uredbe, nije bilo moguće utvrditi da je postupak provoza završen, otpremna carinarnica će glavnom obvezniku poslati obavijest, u kojem će odrediti rok za podnošenje dokaza o pravilnom završetku provoznog postupka. Ako u roku određenom u obavijesti, glavni obveznik ne podnese dokaz o pravilnom završetku postupka, obračunat će se carinski dug. Članak 342. Dokazivanje o pravilnom završetku postupka provoza provodi se kod nadležne carinarnice tako da se: a) podnesu carinske ili komercijalne isprave koje je potvrdila carinarnica, iz kojih je vidljivo da je roba bila podnesena odredišnoj carinarnici ili u slučajevima iz članka 354. ove Uredbe, pri ovlaštenom primatelju. Ta isprava mora sadržavati podatke za utvrđivanje istovjetnosti robe; ili b) podnese carinska isprava koju je izdala druga država u kojoj je roba stavljena u carinski postupak ili postupanje ili prijepis ili fotokopiju te isprave. Prijepis ili fotokopiju mora ovjeriti ili tijelo koje je potvrdilo izvornik, ili upravno tijelo dotične države, ili hrvatsko upravno tijelo. Isprava mora sadržavati podatke za utvrđivanje istovjetnosti robe. Poglavlje 4. Prijevoz domaće robe preko stranog carinskog područja Članak 343. Prijevoz domaće robe preko stranog carinskog područja obavlja se u okviru postupka provoza. Za takvu robu se otpremnoj carinarnici, pri kojoj roba privremeno ulazi u drugu državu, podnosi deklaracija za postupak provoza. Na deklaraciji za postupak provoza mora biti u polju 44 zabilješka: »Prijevoz domaće robe preko stranog carinskog područja«. Opis robe u deklaraciji za postupak provoza mora biti takav da nedvojbeno omogući utvrđivanje istovjetnosti robe prilikom ponovnog ulaska u Republiku Hrvatsku. Carinarnica mora pri istupu robe pregledati robu i u polju D upisati, da je činjenično stanje robe u skladu sa podacima u deklaraciji za postupak provoza. Odredišna carinarnica pri ponovnom ulasku u Republiku Hrvatsku robu pušta u slobodan promet na temelju deklaracije za postupak provoza i šalje otpremnoj carinarnici primjerak broj 5 JCD. Jamstvo za prijevoz robe iz stavka 1. ovog članka nije potrebno. Bez obzira na stavak 1. ovog članka za prijevoz robe preko stranog carinskog područja u željezničkom prometu, može se koristiti teretni list CIM ili predajni list TR. U tom slučaju odgovarajuće će se primijeniti stavak 1. ovog članka. Članak 344. Iznimno od članka 343. stavak 1. ove Uredbe, prijevoz domaće robe preko stranog carinskog područja – Neumskog koridora obavlja se uz predočenje pojednostavnjene deklaracije koja može biti u obliku komercijalne isprave – računa, otpremnice, dostavnice, izdatnice, popisa robe i sl., sukladno Protokolu o slobodnom i nesmetanom prolazu prometa u tranzitu, kojeg su sklopile Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska. Poglavlje 5. Pojednostavnjeni postupci Odjeljak 1. Pojednostavnjenje formalnosti pri otpremnoj i odredišnoj carinarnici Članak 345. Kada se roba prevozi u postupku provoza, formalnosti se mogu pojednostavniti u skladu s ovim odjeljkom. Ovaj odjeljak se ne primjenjuje za robu iz članka 327. ove Uredbe. Pododjeljak 1. Formalnosti pri otpremnoj carinarnici Članak 346. Carinska uprava – Središnji ured može osobi koja ispunjava uvjete iz članka 347. ove Uredbe, i koja namjerava robu prevoziti u postupku provoza (u daljnjem tekstu: ovlašteni pošiljatelj) , dopustiti da to učini bez podnošenja robe otpremnoj carinarnici i podnošenja deklaracije za postupak provoza za tu robu. Članak 347. Odobrenje u skladu sa člankom 346. ove Uredbe može se izdati samo osobama koje: a) redovno šalju robu, b) svojim evidencijama carinarnicama omogućuju nadzor nad postupkom, c) su položile jamstvo, kada je po propisima o postupku provoza potrebno podnijeti jamstvo, d) nisu teže kršile ili nisu ponavljale kršenje carinskih ili uvoznih/poreznih propisa. Carinska uprava – Središnji ured može opozvati odobrenje, ako ovlašteni pošiljatelj više ne ispunjava uvjete propisane u stavku 1. ovog članka ili krši propise iz ovog pododjeljka ili se ne pridržava uvjeta iz odobrenja. Članak 348. Odobrenje koje izdaje Carinska uprava – Središnji ured mora sadržavati najmanje sljedeće podatke: a) carinarnice koje su kao otpremne carinarnice nadležne za postupak provoza, b) rok i sve ostale pojedinosti vezane uz prijavu pošiljke predviđene za postupak provoza koje mora obaviti ovlašteni pošiljatelj pri otpremnoj carinarnici, kako bi ona prije otpreme robe po potrebi mogla obaviti kontrolu, c) rok u kojem je potrebno robu podnijeti odredišnoj carinarnici, te d) potrebne mjere za osiguranje istovjetnosti. Carinska uprava – Središnji ured može odlučiti da ovlašteni pošiljatelj na prijevozna sredstva ili pakete mora staviti unaprijed propisana carinska obilježja. Članak 349. U odobrenju se određuje da je polje koje treba ispuniti na deklaraciji za postupak provoza za prijavu za postupak provoza, potrebno: a) unaprijed ovjeriti pečatom carinarnice i potpisom carinskog službenika, ili b) ga mora ovlašteni pošiljatelj ovjeriti s otiskom posebnog metalnog pečata, kojeg odobri Carinska uprava – Središnji ured; otisak tog pečata je na obrasce moguće utisnuti unaprijed, ako tiskanje izvrši tiskara s odgovarajućim odobrenjem Carinske uprave – Središnjeg ureda. Ovlašteni pošiljatelj mora polje A dopuniti navođenjem datuma otpreme i u deklaraciju za postupak provoza upisati broj u skladu s odlukom iz odobrenja. Carinska uprava – Središnji ured može dopustiti uporabu drugih obrazaca koji moraju biti opremljeni s raspoznavajućim znakom. Članak 350. Najkasnije uz otpremu robe ovlašteni pošiljatelj mora podnijeti pravilno ispunjenu deklaraciju za postupak provoza, s tim da u primjercima broj 1 i 4 u polje D »Kontrola otpremne carinarnice« upiše rok za podnošenje robe odredišnoj carinarnici, mjere za utvrđivanje istovjetnosti robe i zabilješku: »Pojednostavnjeni postupak«. Po otpremi je potrebno primjerak broj 1 deklaracije za postupak provoza poslati otpremnoj carinarnici. Carinska uprava – Središnji ured može u odobrenju odlučiti da treba primjerak broj 1 poslati otpremnoj carinarnici istovremeno kada se popuni deklaracija za postupak provoza. Ostali primjerci prate robu u skladu sa člancima 321. i 324. do 342. ove Uredbe. Ako otpremna carinarnica pri otpremi pošiljke izvrši kontrolu, to će upisati u polje D »Kontrola otpremne carinarnice« na primjercima broj 1 i 4 deklaracije za postupak provoza. Članak 351. Pravilno popunjena i u skladu sa člankom 350. ove Uredbe, dopunjena deklaracija za postupak provoza ima jednaku valjanost kao deklaracija za uobičajeni postupak provoza. Ovlašteni pošiljatelj koji je potpisao deklaraciju, postaje glavni obveznik. Članak 352. Carinska uprava – Središnji ured može ovlaštenog pošiljatelja osloboditi potpisivanja deklaracija za postupak provoza za deklaracije koje su bile podnesene elektronskom razmjenom ili automatskom obradom podataka, ako su opremljene otiskom posebnog pečata propisanog sukladno članku 201. ove Uredbe. Odobrenje će se izdati pod uvjetom da se ovlašteni pošiljatelj pri Carinskoj upravi – Središnjem uredu pismeno obveže da će za sve postupke provoza za koje će koristiti deklaracije za postupak provoza s otiskom posebnog pečata, nastupati kao glavni obveznik. Deklaracije za postupak provoza izrađene u skladu sa stavkom 1. ovog članka moraju u polju predviđenom za potpis glavnog obveznika sadržavati tekst »Oslobođeno potpisa«. Članak 353. Ovlašteni pošiljatelj mora: a) poštivati carinske propise, prije svega odredbe ovog odjeljka, te uvjete za izvođenje pojednostavnjenja određenih u odobrenju, b) sigurno čuvati posebni pečat ili obrasce s otisnutim pečatom otpremne carinarnice ili s otiskom posebnog pečata. Pri zlouporabi obrazaca s otiskom pečata otpremne carinarnice ili otiskom posebnog pečata, ovlašteni pošiljatelj je bez obzira na to tko je zlouporabio obrasce i bez obzira na kaznene mjere, odgovoran za plaćanje uvoznih i drugih davanja za robu koja se prevozi sa tim obrascima, ako carinarnici ne dokaže da je poduzeo sve mjere navedene u stavku 1. točki b. ovog članka. Pododjeljak 2. Formalnosti pri odredišnoj carinarnici Članak 354. Carinska uprava - Središnji ured može dopustiti da robu koja se prevozi u postupku provoza nije potrebno podnijeti odredišnoj carinarnici ako je roba namijenjena osobi koja ispunjava uvjete iz članka 355. ove Uredbe (u daljnjem tekstu: ovlašteni primatelj) i ima odgovarajuće odobrenje kojega je izdala Carinska uprava – Središnji ured. U slučajevima iz stavka 1. ovog članka glavni obveznik za postupak provoza ispunio je svoje obveze iz članka. 107. stavka 1. Carinskog zakona kada je primjerke deklaracija za postupak provoza koje su pratile robu te robu u nepromijenjenom stanju, podnio ovlaštenom primatelju u propisanom roku i u mjestu koje je određeno u odobrenju i ako su bile poštivane mjere za utvrđivanje istovjetnosti. Za svaku pošiljku koja je bila podnesena u skladu sa stavkom 2. ovog članka, ovlašteni primatelj ispostavlja na zahtjev prijevoznika potvrdu kojom potvrđuje da je primio deklaraciju za postupak provoza i robu, sukladno članku 339. ove Uredbe. Članak 355. Odobrenje iz članka 354. ove Uredbe izdaje Carinska uprava – Središnji ured samo osobama koje: a) redovito primaju robu u postupku provoza, b) sa svojim evidencijama omogućuju carinarnicama kontrolu nad postupkom i poslovanjem, te c) nisu teže kršile ili nisu ponavljale kršenje carinskih ili uvoznih/poreznih propisa. Carinska uprava – Središnji ured može ukinuti odobrenje, ukoliko ovlašteni primatelj više ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka ili krši carinske propise iz ovog poglavlja ili odobrenja. Članak 356. Odobrenje koje izdaje Carinska uprava – Središnji ured mora sadržavati najmanje sljedeće podatke: a) carinarnicu ili carinarnice, koje su kao odredišne carinarnice nadležne za nadzor nad pošiljkama, koje prima ovlašteni primatelj, b) rok i način obavještavanja odredišne carinarnice o prispijeću pošiljke zbog mogućih mjera carinskog nadzora. Osim u slučajevima iz članka 358. ove Uredbe, Carinska uprava – Središnji ured može u odobrenju odlučiti da li odredišna carinarnica mora poduzeti bilo kakve radnje prije nego ovlašteni primatelj može raspolagati primljenom robom, bez prisustva odredišne carinarnice. Članak 357. O pošiljkama koje su prispjele ovlaštenom primatelju ili na drugo mjesto koje je navedeno u odobrenju, ovlašteni primatelj mora: a) odmah i na način koji je određen u odobrenju, obavijestiti odredišnu carinarnicu o mogućem višku, manjku, zamjeni ili o drugim nepravilnostima, te o oštećenjima carinskih obilježja, b) odredišnoj carinarnici odmah poslati primjerke deklaracije za postupak provoza koja je pratila robu i ujedno navesti datum prispijeća i stanje stavljenih carinskih obilježja. Odredišna carinarnica na primjerke deklaracije za postupak provoza unosi propisane podatke. Pododjeljak 3. Ograničenja kod pojednostavnjenih postupaka provoza Članak 358. Za pojedine vrste robe Carinska uprava – Središnji ured može ograničiti pojednostavnjene postupke iz članka 346. odnosno članka 354. ove Uredbe. Članak 359. Ako se ne podnosi deklaracija za postupak provoza pri otpremnoj carinarnici za robu koja se prevozi u skladu s člancima 360. do 388. ove Uredbe sa teretnim listom CIM ili predajnim listom TR, carinarnica određuje potrebne mjere za utvrđivanje označavanja primjeraka 1, 2 i 3 teretnog lista CIM ili primjeraka 1, 2 i 3A predajnog – lista TR. Ako je roba koja se prevozi u skladu sa člancima 360. do 388. ove Uredbe namijenjena ovlaštenom primatelju, Carinska uprava – Središnji ured može, bez obzira na članak 354. stavak 2. i članak 357. stavak 1. točku b) ove Uredbe, odlučiti da primjerke 1, 2 i 3 teretnog lista CIM ili primjerke 1, 2 i 3A predajnog lista TR odredišnoj carinarnici neposredno podnesu hrvatske željeznice ili prijevoznik. Odjeljak 2. Pojednostavnjene formalnosti pri prijevozu robe u željezničkom prijevozu Pododjeljak 1. Opće odredbe Članak 360. Ako se roba prevozi u postupku provoza, odgovarajuće formalnosti mogu se uz odobrenje Carinske uprave – Središnjeg ureda pojednostavniti u skladu sa člancima 361. do 372. i člankom 388. ove Uredbe, ako prijevoz robe obavljaju hrvatske željeznice i ako se prijevoz robe u postupku provoza obavlja na temelju međunarodnog teretnog lista CIM. Članak 361. Teretni list CIM koristi se za robu koja se prevozom u postupku provoza kao deklaracija za postupak provoza. Članak 362. Hrvatske željeznice vode evidenciju u svezi s provozam robe. U svrhu nadzora i kontrole provoza, evidencija iz stavka 1. ovoga članka na raspolaganju su mjerodavnim carinarnicama. Na zahtjev carinarnice hrvatske željeznice dostavit će izvod iz evidencije iz stavka 1. ovoga članka, kao i prateće prijevozne isprave. Članak 363. Hrvatske željeznice koje preuzimaju na prijevoz robu koju prati teretni list CIM i koji se koristi kao deklaracija za postupak provoza, glavni su obveznik za taj postupak. Hrvatske željeznice su glavni obveznik za postupak provoza za pošiljke, koje ulaze u carinsko područje, iako su ih na prijevoz preuzele željeznice drugih zemalja. Članak 364. Hrvatske željeznice brinu se za označavanje pošiljaka u postupku provoza s naljepnicom na teretnom listu CIM, čiji sadržaj i oblik odgovara Prilogu 34. ove Uredbe i njezin je sastavni dio. Naljepnicu treba nalijepiti na teretni list CIM i na vagon u slučaju da jedna pošiljka popunjava cijeli vagon u kojem je teret; u ostalim slučajevima na paket odnosno pakete. Naljepnicu iz stavka 1. ovog članka može se zamijeniti s otiskom pečata u zelenoj boji s nacrtanim piktogramom, čiji sadržaj i oblik propisuje ministar financija. Članak 365. U slučajevima promjene ugovora o prijevozu zbog kojeg se: a) prijevoz koji bi se morao završiti izvan carinskog područja, završava u njemu ili b) prijevoz, koji bi se morao završiti na carinskom području, završava izvan njega, hrvatske željeznice mogu ugovor o prijevozu izmijeniti samo uz prethodno odobrenje otpremne carinarnice. U svim ostalim slučajevima hrvatske željeznice mogu izvršiti izmjene ugovora, s tim da odmah obavijeste otpremnu carinarnicu o učinjenim izmjenama u ugovoru. Članak 366. Ako prijevoz u postupku provoza započne u carinskom području, i u njemu će se i završiti, teretni list CIM podnosi se otpremnoj carinarnici. Otpremna carinarnica u polje namijenjeno za carinarnicu u teretnom listu CIM, upisuje kraticu koju odredi Carinska uprava – Središnji ured koju s pečatom potvrđuje otpremna carinarnica. Svi primjerci teretnog lista CIM se vraćaju podnositelju. Odredišna carinarnica je ona carinarnica na čijem se području nalazi odredišna željeznička postaja. Ako je roba puštena u slobodan promet ili je za nju odobren drugi carinski postupak na željezničkoj postaji koja nije navedena kao odredišna postaja, ulogu odredišne carinarnice preuzima carinarnica na čijem se području nalazi ta postaja. Zbog provođenja kontrole postupka provoza u skladu sa člankom 362. ove Uredbe, hrvatske željeznice moraju, u skladu sa dogovorom s nadležnom carinarnicom, dati na raspolaganje sve primjerke teretnog lista CIM. Članak 367. Ako mjere osiguranja koje primjenjuju hrvatske željeznice za utvrđivanje istovjetnosti robe zadovoljavaju, otpremna carinarnica na prijevozna sredstva ili pakete ne stavlja carinska obilježja. Članak 368. U slučajevima iz članka 366. stavka 4. ove Uredbe hrvatske željeznice podnose odredišnoj carinarnici teretni list CIM, te kopiju prvog primjerka. Odredišna carinarnica vraća hrvatskim željeznicama teretni list CIM, nakon što u njega unese oznaku, a kopiju prvog primjerka zadržava. Članak 369. Ako prijevoz započne u carinskom području i završava izvan njega, primjenjuju se članci 366. i 367. ove Uredbe. Radnje odredišne carinarnice preuzima carinarnica na čijem području se nalazi granična željeznička postaja, preko koje pošiljke napuštaju carinsko područje. Pri odredišnoj carinarnici ne obavljaju se nikakve formalnosti. Članak 370. Ako prijevoz započne izvan carinskog područja i neće se u njemu završiti, carinarnica koja se nalazi na području granične željezničke postaje preko koje roba ulazi u carinsko područje Republike Hrvatske, smatra se otpremnom carinarnicom. Pri otpremnoj carinarnici nije potrebno obaviti nikakve formalnosti. Radnje odredišne carinarnice preuzima carinarnica na čijem području se nalazi odredišna željeznička postaja. Pri odredišnoj carinarnici obavljaju se postupci, predviđeni u članku 368. ove Uredbe. Ako je roba na mjesnoj postaji puštena u slobodan promet ili je za nju odobren drugi carinski postupak, carinarnica te postaje djeluje kao odredišna carinarnica. Ta carinarnica potvrdit će teretni list CIM i kopiju prvog primjerka, kojeg podnose hrvatske željeznice s upisanim sljedećim oznakama: »Ocarinjeno«. Carinarnica će bez odlaganja vratiti teretni list CIM hrvatskim željeznicama, nakon što ih je ovjerila pečatom, te zadržava kopiju prvog primjerka. Postupak naveden u stavku 4. ovog članka ne primjenjuje se na proizvode koji podliježu naplati posebnih poreza navedenih u Zakonima o posebnim porezima. Za postupke navedene u stavku 4. ovog članka odredišna carinarnica ima pravo provjeriti navode koje je na teretni list CIM unijela carinarnica nadležna za nadzor mjesne postaje. Članak 371. Ako prijevoz počne izvan carinskog područja i završava izvan njega, naloge otpremne i odredišne carinarnice preuzima carinarnica navedena u članku 370. st. 1. odnosno članku 369. st. 2. ove Uredbe. Pri otpremnoj i odredišnoj carinarnici ne obavljaju se nikakve formalnosti. Članak 372. U slučajevima iz članaka 370. i 371. ove Uredbe, ta se roba smatra stranom robom. Pododjeljak 2. Odluke koje se odnose na robu koja se prevozi u velikim kontejnerima Članak 373. Ako se roba prevozi u postupku provoza, odgovarajuće se pojednostavnjuju formalnosti u skladu sa člancima 374. do 388. ove Uredbe za prijevoz robe u velikim kontejnerima, koje za izvođača željezničkih prijevoznih usluga obavljaju prijevoznici na temelju predajnog lista TR. Takav prijevoz može, osim željezničkog prijevoza od otpremne do odredišne željezničke postaje, obuhvatiti i druge vrste prijevoza i prijevoznih usluga u kombiniranom prijevozu. Članak 374. Za potrebe ovog pododjeljka pojedini izrazi imaju sljedeće značenje: a) »prijevoznik«: poduzeće, koje su osnovali izvođači željezničkih prijevoznih usluga za prijevoz robe u velikim kontejnerima uz uporabu predajnih listova TR, čiji su sudionik i hrvatske željeznice, b) »veliki kontejner«: kontejner definiran u skladu sa Carinskom konvencijom o kontejnerima. 1. oblikovan tako da se može ispravno zapečatiti u skladu sa člankom 382. ove Uredbe, 2. takve veličine da površina omeđena četirima donjim vanjskim uglovima nije manja od 7 m2. c) »predajni list TR«: podrazumijeva ispravu koja obuhvaća ugovor o prijevozu kojim prijevoznik organizira prijevoz jednog ili više velikih kontejnera od pošiljatelja primatelju u međunarodnom prijevozu. U gornjem desnom uglu svaki predajni list TR ima radi identifikacije serijski broj. Serijski broj je sastavljen od osam brojeva ispred kojih stoji oznaka TR. Predajni list TR je sastavljen iz sljedećih primjeraka po rednom broju: 1. br. 1: primjerak za upravu prijevoznika, 2. br. 2: primjerak za predstavnika prijevoznika na odredišnoj željezničkoj postaji, 3. br. 3A: primjerak za carinarnicu, 4. br. 3B: primjerak za primatelja, 5. br. 4: primjerak za upravu prijevoznika, 6. br. 5: primjerak za predstavnika prijevoznika na otpremnoj željezničkoj postaji, 7. br. 6: primjerak za pošiljatelja. Svaka stranica predajnog lista TR, osim stranice 3A, označena je uz svoj desni rub zelenom trakom širokom otprilike 4 cm. d) »popis velikih kontejnera«, u daljnjem tekstu: »popis«, podrazumijeva ispravu pridodanu predajnom listu TR kao njegov nedjeljivi dio, a koji služi za obuhvaćanje pošiljke od nekoliko velikih kontejnera iz jedne otpremne postaje do jedne odredišne postaje na kojima se obavljaju carinske formalnosti. Popis se podnosi u istom broju primjeraka kao predajni list TR na koji se odnosi. Broj popisa upisuje se u rubriku namijenjenu za upis broja upisa u gornjem desnom uglu predajnog lista TR. U gornjem desnom uglu svakog popisa, potrebno je upisati serijski broj pripadajućeg predajnog lista TR. e) »najbliža odgovarajuća željeznička postaja«: mjesto utovara ili istovara najbližoj željezničkoj postaji ili terminalu kod koje se mogu pretovariti kontejneri navedeni u točki b) ovog članka. Članak 375. Predajni list TR i drugi međunarodno priznati obrasci koje koristi prijevoznik za robu koja se prevozi u postupku provoza, koristi se kao deklaracija za postupak provoza. Članak 376. Prijevoznik mora evidencije koje se vode pri centralnoj obračunskoj službi, dati na uvid nadležnim carinarnicama radi kontrole. Prijevoznik mora carinarnicama na njihov zahtjev poslati sve isprave, evidencije ili informacije, koje su povezane sa otpremljenim pošiljkama ili pošiljkama koje se šalju i koje carinarnice smatraju potrebnim. U slučajevima kada se predajni list TR u skladu sa člankom 375. ove Uredbe koristi kao deklaracije za postupak provoza, prijevoznik ili njegov zastupnik obavijestit će: a) odredišnu carinarnicu, ako primi primjerak 1 predajnog lista TR bez oznake, b) otpremnu carinarnicu, ako nije dobila natrag primjerak 1 predajnog lista TR i prijevoznik ne može utvrditi da je dotična pošiljka podnesena odredišnoj carinarnici u skladu s propisima ili ako je pošiljka u skladu s člankom 394. ove Uredbe napustila carinsko područje. Članak 377. Hrvatske željeznice su glavni obveznik za pošiljke koje preuzmu na prijevoz. Hrvatske željeznice su glavni obveznik za postupak provoza za pošiljke iz članka 373. ove Uredbe, koje ulaze na carinsko područje, i kada su ih na prijevoz preuzele željeznice druge države. Članak 378. Ako je u prijevozu koji se ne odvija u željezničkom prometu do otpremne željezničke postaje ili od odredišne željezničke postaje potrebno obaviti carinske formalnosti, u pojedini predajni list TR dozvoljeno je upisati samo jedan veliki kontejner. Članak 379. Prijevoznik se brine o označavanju prijevoza koji se odvija u postupku provoza. Prijevoz se označava naljepnicom iz članka 364. ove Uredbe. Naljepnicu treba nalijepiti na predajni list TR i na velike kontejnere. Naljepnica navedena u stavku 1. ovog članka može se nadomjestiti i otiskom pečata u zelenoj boji s nacrtanim piktogramom iz članka 364. ove Uredbe. Članak 380. Pri promjeni ugovora o prijevozu, radi kojeg: a) se prijevoz koji bi se morao završiti izvan carinskog područja, završi u njemu, ili b) se prijevoz, koji bi se morao završiti u carinskom području, završi izvan njega, prijevoznik može promijeniti ugovor o prijevozu po prethodnom odobrenju otpremne carinarnice. U svim ostalim slučajevima prijevoznik može promijeniti ugovor o prijevozu, ali o tome mora bez odlaganja obavjestiti otpremnu carinarnicu. Članak 381. Ako se prijevoz u postupku provoza počne na carinskom području, i na njemu se završava, predajni list TR se podnosi otpremnoj carinarnici. Otpremna carinarnica polje namijenjeno za carinarnicu u primjercima 2, 3A i 3B predajnog lista TR popunjava kraticom koju propisuje Carinska uprava – Središnji ured i potvrđuje se pečatom otpremne carinarnice. Svi primjerci predajnog lista TR vraćaju se podnositelju. Predajni list TR za robu navedenu u stavku 2. ovog članka treba podnijeti istoj odredišnoj carinarnici kod koje se podnosi roba za carinski postupak puštanja u slobodan promet ili za drugi carinski postupak. Članak 382. Istovjetnost robe se utvrđuje u skladu sa člankom 332. i 333. ove Uredbe. S obzirom na mjere koje poduzimaju hrvatske željeznice za utvrđivanje istovjetnosti robe otpremna carinarnica na velike kontejnere u načelu ne stavlja plombu. Ako se kontejneri pečate, to se upisuje u polje za carinska obilježja u primjercima 3A i 3B predajnog lista TR. Članak 383. U slučaju iz članka 381. stavka 4. ove Uredbe prijevoznik odredišnoj carinarnici podnosi primjerke 1, 2 i 3A predajnog lista TR. Odredišna carinarnica vraća primjerke 1 i 2 prijevozniku nakon unosa zabilješki i zadržava primjerak 3A. Članak 384. Ako prijevoz počne na carinskom području, i ako se okonča izvan njega, primjenjuju se odredbe članka 381. i 382. ove Uredbe. Ulogu odredišne carinarnice preuzima carinarnica na čijem području se nalazi željeznička granična postaja, preko koje pošiljka napušta carinsko područje. Pri odredišnoj carinarnici nisu potrebne nikakve formalnosti. Članak 385. Ako prijevoz počne izvan carinskog područja i u njemu će se okončati, ulogu otpremne carinarnice preuzima carinarnica na čijem području se nalazi granična željeznička postaja preko koje pošiljka ulazi u carinsko područje. Pri otpremnoj carinarnici nisu potrebne nikakve formalnosti. Ulogu odredišne carinarnice preuzima ista carinarnica pri kojoj se podnosi roba. Pri odredišnoj carinarnici potrebno je obaviti formalnosti, previđene u članku 383. ove Uredbe. Članak 386. Ako prijevoz počne izvan carinskog područja, i ako se okonča izvan carinskog područja, ulogu otpremne i odredišne carinarnice preuzima carinarnica navedena u članku 385. stavak 1. i u članku 384. stavak 2. ove Uredbe. Pri otpremnoj i odredišnoj carinarnici nisu potrebne nikakve formalnosti. Pododjeljak 3. Ostale odredbe Članak 387. Ako je teretnom listu CIM ili predajnom listu TR priloženi popis pošiljaka, na njih se primjenjuju odredbe članaka 321. st. 2. i 324. do 326. ove Uredbe. Broj priloženih popisa pošiljaka se upisuje u polje za navođenje priloga u teretnom listu CIM ili predajnom listu TR. U popis pošiljaka pored toga treba navesti broj vagona na kojeg se odnosi teretni list CIM ili ako je primjereno, broj kontejnera koji sadrži robu. U slučaju iz stavka 1. ovog članka popis pošiljaka koji je priložen teretnom listu CIM ili predajnom listu TR, njihov je sastavni dio i ima jednaki pravni učinak. Izvornici popisa pošiljaka ovjeravaju se u otpremnoj željezničkoj postaji. Pododjeljak 4. Opseg uobičajenih i pojednostavnjenih postupaka Članak 388. U slučaju kada se roba prevozi u postupku provoza pri ispunjavanju teretnog lista CIM ili predajnog lista TR u polju za navođenje priloga potrebno je čitko upisati podatak o uporabljenim deklaracijama za postupak provoza. Taj podatak mora sadržavati vrstu isprave, naziv carinarnice koja ga je izdala, te datum i broj svake uporabljene deklaracije za postupak provoza. Ako se postupak provoza provodi s predajnim listom TR u skladu sa člancima 373. do 386. ove Uredbe, u teretnom listu CIM u polje za priloge, čitko se upisuje, pozivanje na predajni list TR. Ta zabilješka mora sadržavati navod »Predajni list TR« i serijski broj. Poglavlje 6. Odluke za posebne vrste prijevoza Članak 389. Postupak provoza prijenosom robe cjevovodima i električnim vodovima, obavlja se u skladu sa stavkama 2. do 6. ovog članka. Za robu koja se prenosi cjevovodom, postupak provoza počinje po ulasku na carinsko područje ako roba na to područje uđe cjevovodom, ili po ulasku u cjevovod ako se roba već nalazi u carinskom području. Glavni obveznik za robu iz stavka 2. ovog članka je osoba odgovorna za cjevovod. Osoba odgovorna za cjevovod je ujedno i prijevoznik. Postupak provoza je završen kada roba koja se prenosi cjevovodom dospije u objekte primatelja ili je prihvaćena u distribucijsku mrežu primatelja, te je ubilježena u njegovu poslovnu dokumentaciju. Osoba koja se bavi prijevozom robe u skladu sa ovim člankom, mora voditi evidenciju i carinarnicama omogućiti također kontrolu poslovne dokumentacije. Za prijenos električne energije putem vodova, odgovarajuće se rabe stavci 2. do 6. ovog članka. Poglavlje 7. Prijevoz i postupci sa obrascem TIR ili ATA Članak 390. Obrazac TIR odnosno obrazac ATA može se uporabiti kao deklaracija za postupak provoza za prijevoz strane robe i domaće robe preko carinskog područja, ili od jednog do drugog mjesta na carinskom području, u skladu sa važećim međunarodnim konvencijama. Za robu koja se prevozi uz uporabu obrazaca TIR i ATA, koristi se jamstvo propisano tim konvencijama. Glava V. DRUGO CARINSKI DOPUŠTENO POSTUPANJE ILI UPORABA Poglavlje 1. Slobodne zone i slobodna skladišta Odjeljak 1. Opće odredbe Članak 391. Kada se sukladno važećim propisima trgovinske mjere primjenjuju: a) pri puštanju robe u slobodan promet, te mjere se ne primjenjuju na robu koja se unosi u slobodnu zonu ili slobodno skladište ili dok se roba nalazi u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu, osim ako se odnosna roba u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu pušta u slobodan promet; b) pri unosu robe u carinsko područje, te mjere se primjenjuju kada se strana roba smješta u slobodnu zonu ili slobodno skladište; c) pri izvozu robe, te mjere se primjenjuju kada se domaća roba iz slobodne zone ili slobodnog skladišta izvozi iz carinskog područja. Ta roba podliježe mjerama carinskog nadzora. Odjeljak 2. Provedba carinskog nadzora u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu Članak 392. Za provođenje carinskog nadzora mjesno je nadležna carinarnica na području na kojem se nalazi slobodna zona ili slobodno skladište. Članak 393. Područje slobodne zone ili slobodnoga skladišta mora biti ograđeno na način koji carinarnici omogućuje provedbu mjera carinskog nadzora. Stavak 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na slobodno skladište. Članak 394. Carinarnica obavlja carinsku provjeru unosa ili iznosa robe povremeno, sukladno kriterijima utvrđenim sustavom za analizu i procjenu rizika, odnosno kad god posumnja da se ne poštuju važeći carinski propisi o poslovanju u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu. Pododjeljak 1. Djelatnosti u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu i odobrenje evidencije Članak 395. Korisnik slobodne zone ili slobodnog skladišta (u daljnjem tekstu: korisnik) mora poduzeti potrebne mjere da će osobe koje je zaposlio za obavljanje djelatnosti u slobodnoj zoni ili slobodnome skladištu poštivati provedbu mjera carinskog nadzora i provjere. Članak 396. Odobrenje carinarnice za vođenje evidencije iz članka 179. Carinskog zakona korisnik mora ishoditi prije početka obavljanja djelatnosti u slobodnoj zoni ili slobodnome skladištu. Nadležna carinarnica donijet će rješenje o odobrenju za vođenje evidencije samo onim osobama koje daju sva potrebna jamstva za poslovanje u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu u skladu sa carinskim propisima. Članak 397. Zahtjev za izdavanje odobrenja o vođenju evidencije podnosi se nadzornoj carinarnici. U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka navode se djelatnosti koje korisnik namjerava obavljati u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu i podaci o vrsti i carinskom statusu robe koja će biti predmet navedenih djelatnosti, a gdje je to moguće i o carinskom postupku, koji će se koristiti za izvođenje navedenih djelatnosti. Zahtjev mora sadržavati i sve druge podatke koji su potrebni radi osiguravanja pravilne primjene carinskih propisa. Zahtjeve i druge isprave koje se odnose na svaki pojedini zahtjev, carinarnica čuva najmanje tri godine od kraja kalendarske godine u kojoj je korisnik prestao obavljati djelatnosti u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu. Članak 398. Prijedlog korisnika za vođenje evidencije treba sadržavati sve navode i podatke iz članka 397. stavak 2. ove Uredbe, koji omogućavaju provedbu carinskog nadzora nad poslovanjem korisnika u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu, u skladu sa carinskim propisima, carinarnica će rješenjem odobriti ili odbiti predloženi način vođenja evidencije. Korisnik po vlastitoj inicijativi ili na zahtjev carinarnice može zahtijevati izmjene ili dopune rješenja o odobrenju za vođenje evidencije. Članak 399. Ako rješenjem carinarnice odobreni način vođenja evidencije ne omogućava ili više ne omogućava djelotvornu provedbu mjera carinskog nadzora nad poslovanjem korisnika u slobodnoj zoni ili slobodnome skladištu, carinarnica će od korisnika zatražiti da u roku određenom prema okolnostima slučaja predloži odgovarajuće izmjene ili dopune u načinu vođenja evidencije. Ako korsnik u određenom roku ne predloži odgovarajuće izmjene ili dopune u načinu vođenja evidencije ili ako u više navrata utvrdi veće nepravilnosti u načinu vođenja evidencije, odnosno manjak ili nestanak robe koji nije moguće na prihvatljiv način objasniti, s pozivom na članak 10. Carinskog zakona carinarnica će ukinuti rješenje o odobrenju načina vođenja evidencije. Kada carinarnica ukine rješenje o vođenju evidencije u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, korisnik ne smije više obavljati djelatnosti na koje se odnosi ukinuta odobrena evidencija. Postojeće zalihe robe se tretiraju kao da je roba unesena ili ponovno unesena u carinsko područje i istoj se mora odrediti carinski dopušteno postupanje ili uporaba. Čl. 1 - 99 Čl. 100 - 199 Čl. 200 - 299 Čl. 300 - 399 Čl. 400 - 499 Čl. 500 - 523
|
||||||||||||||||
