 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA - 4. dio Čl. 1 - 184b | Čl. 185 - 393 | Čl. 394 - 599 | Čl. 600 - 789 | Čl. 790 - 1109
Glava XII UGOVOR O DJELU ODJELJAK 1. Opće odredbe Pojam Član 600. Ugovorom o djelu izvođač (poduzetnik, izvođač radova) obvezuje se da obavi određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari ili izvršenje kakva fizičkog- ili intelektualnog rada i sl., a naručilac se obvezuje da mu za to plati naknadu. Odnos s ugovorom o prodaji Član 601. (1) Ugovor kojim se jedna strana obvezuje da izradi određenu pokretnu stvar od svog materijala smatra se u sumnji kao ugovor o prodaji. (2) Ali ugovor ostaje ugovor o djelu ako se naručilac obvezao dati bitan dio materijala potreban za izradu stvari. (3) U svakom slučaju ugovor se smatra ugovorom o djelu ako su ugovaratelji imali na umu naročito izvođačev rad. Kvaliteta izvođačeva materijala Član 602. (1) Kad je ugovoreno da izvođač izradi stvar od svog materijala, a nije određena kvaliteta, izvođač je dužan dati materijal srednje kvalitete. (2) On odgovara naručiocu za kvalitetu upotrijebljenog materijala isto kao prodavalac. ODJELJAK 2. Nadzor Član 603. Naručilac ima pravo da obavlja nadzor nad obavljanjem posla i daje upute kad to odgovara prirodi posla, a izvođač je dužan da mu to omogući. ODJELJAK 3. Sklapanje ugovora nadmetanjem Poziv na nadmetanje o cijeni radova Član 604. (1) Poziv upućen određenom ili neodređenom broju osoba na nadmetanje za izvršenje određenih radova, pod određenim uvjetima i uz određene garancije, obvezuje pozivaoca da sklopi ugovor o tim radovima s onim koji ponudi najnižu cijenu, izuzev ako je tu obvezu isključio u pozivu na nadmetanje. (2) U slučaju isključenja obveze da se sklopi ugovor, poziv na nadmetanje smatra se kao poziv zainteresiranima da oni naprave ponude ugovora pod objavljenim uvjetima. Poziv na nadmetanje za umjetničko ili tehničko rješenje namjeravanih radova Član 605. Poziv upućen određenom ili neodređenom broju osoba na nadmetanje za umjetničko ili tehničko rješenje namjeravanih radova obvezuje pozivaoca da pod uvjetima sadržanim u pozivu na nadmetanje sklopi ugovor sa sudionikom u nadmetanju čije rješenje prihvati komisija čiji je sastav unaprijed objavljen, izuzev ako je tu obvezu isključio u pozivu na nadmetanje. ODJELJAK 4. Obveze izvođača Nedostaci materijala Član 606. (1) Izvođač je dužan upozoriti naručioca na nedostatke materijala koji mu je naručilac predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inače će odgovarati za štetu. (2) Ako je naručilac zahtijevao da se stvar izradi od materijala na čije mu je nedostatke izvođač ukazao, izvođač je dužan postupiti po njegovu zahtjevu, izuzev ako je očito da materijal nije podoban za naručeno djelo ili ako bi izrada od zahtijevanog materijala mogla nanijeti štetu ugledu izvođača, u kom slučaju izvođač može raskinuti ugovor. (3) Izvođač je dužan upozoriti naručioca na nedostatke u njegovu nalogu te na druge okolnosti za koje je znao ili je morao znati, koje mogu biti značajne za naručeno djelo ili za njegovo izvršenje na vrijeme, inače će odgovarati za štetu. Obveza da izvrši djelo Član 607. (1) Izvođač je dužan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima posla. (2) On je dužan izvršiti ga za određeno vrijeme, a ako ono nije određeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove. (3) On ne odgovara za zakašnjenje nastalo zbog toga što mu naručilac nije predao materijal na vrijeme, ili zbog toga što je tražio izmjene, ili što mu nije isplatio dužan predujam i uopće za zakašnjenje nastalo ponašanjem naručioca. Raskid ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uvjeta Član 608. (1) Ako se u toku izvršenja djela pokaže da se izvođač ne drži uvjeta ugovora i uopće da ne radi kako treba, te da će izvršeno djelo imati nedostatke, naručilac može upozoriti izvođača na to i odrediti mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama. (2) Ako do isteka tog roka izvođač ne postupi po zahtjevu naručioca, ovaj može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. Raskid ugovora prije isteka roka Član 609. (1) Ako je rok bitan sastojak ugovora, a izvođač je u tolikom zakašnjenju sa započinjanjem ili završavanjem posla da je očito da ga neće završiti u roku, naručilac može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. (2) On to pravo ima i onda kad rok nije bitan sastojak ugovora, ako zbog takva zakašnjenja naručilac očito ne bi imao interesa za ispunjenje ugovora. Povjeravanje izvršenja posla trećem Član 610. (1) Ako iz ugovora ili prirode posla ne proizlazi što drugo, izvođač nije dužan posao obaviti osobno. (2) Izvođač i nadalje odgovara naručiocu za izvršenje posla i kad posao ne obavi osobno. Odgovornost za suradnike Član 611. Izvođač odgovara za osobe koje su .po njegovu nalogu radile na poslu koji je .preuzeo da izvrši, kao da ga je sam izvršio. Neposredan zahtjev suradnika izvođača od naručioca Član 612. Za naplatu svojih potraživanja od izvođača njegovi suradnici mogu se obratiti neposredno naručiocu i zahtijevati od njega da im isplati ta potraživanja na teret svote koju u tom času duguje izvođaču, ako su ta potraživanja priznata. Predaja izrađene stvari naručiocu Član 613. (1) Izvođač je dužan naručiocu predati izrađenu ili popravljenu stvar. (2) Izvođač se oslobađa ove obveze ako stvar koju je izradio ili popravio propadne iz uzroka za koji on ne odgovara. ODJELJAK 5. Odgovornost za nedostatke Pregled izvršenog djela i obavještavanje izvođača Član 614. (1) Naručilac je dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po redovnom roku stvari moguće i o nađenim nedostacima bez odgađanja obavijestiti izvođača. (2) Ako naručilac na poziv izvođača da pregleda i primi izvršeni rad to ne uradi bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen. (3) Nakon pregleda i primanja izvršenog rada izvođač više ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti običnim pregledom, izuzev ako je znao za njih, a nije ih pokazao naručiocu. Skriveni nedostaci Član 615. (1) Ako se kasnije pokaže neki nedostatak koji se nije mogao otkriti običnim pregledom, naručilac se ipak može pozvati na njega, pod uvjetom da o njemu obavijesti izvođača što prije, a najduže u roku od mjesec dana od njegova otkrivanja. (2) Istekom dviju godina od primitka obavljenog posla, naručilac se više ne može pozvati na nedostatke. Prestanak prava Član 616. (1) Naručilac koji je izvođača na vrijeme obavijestio o nedostacima izvršenog posla ne može svoje pravo ostvarivati sudskim putem nakon isteka godine dana od učinjene obavijesti. (2) Ali i nakon isteka tog roka naručilac može, ako je o nedostacima pravodobno obavijestio izvođača, prigovorom protiv izvođačevog zahtjeva za isplatu naknada istaći svoje pravo na sniženje naknada i na naknadu štete. Kad izvođač gubi pravo da se pozove na prethodne članove Član 617. Izvođač se ne može pozvati na neku odredbu prethodnih članova kad se nedostatak odnosi na činjenice koje su mu bile poznate, ili mu nisu mogle ostati nepoznate, a nije ih saopćio naručiocu. Pravo zahtijevati uklanjanje nedostataka Član 618. (1) Naručilac koji je uredno obavijestio izvođača da izvršeni rad ima neki nedostatak može zahtijevati od njega da nedostatak otkloni, i za to mu odrediti primjeren rok. (2) On ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog toga. (3) Ako uklanjanje nedostatka zahtijeva pretjerane troškove, izvođač može odbiti da ga izvrši, ali u tom slučaju naručiocu pripada, po njegovu izboru, pravo na sniženje naknade ili raskid ugovora te pravo na naknadu štete. Raskid ugovora u posebnom slučaju Član 619. Kad obavijeni posao ima takav nedostatak koji ga čini neupotrebljivim ili je obavljen u suprotnosti s izričitim uvjetima ugovora, naručilac može, ne tražeći prethodno otklanjanje nedostatka, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. Pravo naručioca u slučaju drugih nedostataka izvršenog posla Član 620. (1) Kad izvršeni posao ima nedostatak zbog kojeg djelo nije neupotrebljivo odnosno kad posao nije izvršen u suprotnosti s izričitim uvjetima ugovora, naručilac je dužan dopustiti izvođaču da nedostatak otkloni. (2) Naručilac može odrediti izvođaču primjeren rok za otklanjanje nedostatka. (3) Ako izvođač ne otkloni nedostatak do isteka tog roka, naručilac može. po svom izboru, izvršiti otklanjanje nedostatka na račun izvođača, ili sniziti naknadu, ili raskinuti ugovor. (4) Kad je riječ o neznatnom nedostatku, naručilac se ne može koristiti pravom na raskid ugovora. (5) U svakom slučaju on ima pravo i na naknadu štete. Sniženje naknade Član 621. Naknada se snižava u razmjeru između vrijednosti izvršenog rada bez nedostatka u vrijeme sklapanja ugovora i vrijednosti koju bi imao u to vrijeme izvršeni rad s nedostatkom. ODJELJAK 6. Obveza naručioca Obveza da primi rad Član 622. Naručilac je dužan primiti rad izvršen prema odredbama ugovora i pravilima posla. Određivanje i isplata naknade Član 623. (1) Naknada se određuje ugovorom, ako nije određena obaveznom tarifom ili kojim drugim obaveznim aktom. (2) Ako naknada nije određena, utvrdit će je sud prema vrijednosti rada. prema normalno potrebnom vremenu za takav posao te prema uobičajenoj naknadi za tu vrstu rada. (3) Naručilac nije dužan isplatiti naknadu prije nego što je pregledao izvršeni rad i odobrio ga, izuzev ako je drugačije ugovoreno. (4) Isto vrijedi ako je ugovoreno izvršenje i predaja rada u dijelovima. Proračun s izričitim jamstvom Član 624 (1) Ako je naknada ugovorena na temelju proračuna s izričitim jamstvom izvođača za njegovu točnost, on ne može zahtijevati povećanje naknade čak i ako je u posao uložio više rada i ako je izvršenje posla zahtijevalo veće troškove nego što je bilo predviđeno. (2) Ovim se ne isključuje primjena pravila o raskidu i izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti. (3) Ako je naknada ugovorena na temelju proračuna bez izričitog jamstva izvođača za njegovu točnost, pa se u toku rada prekoračenje proračuna pokaže neizbježnim. izvođač mora o tome bez odgađanja obavijestiti naručioca, inače gubi svako potraživanje zbog povećanih troškova. ODJELJAK 7. Rizik Kad je izvođač dao materijal Član 625. (1) U slučaju kad je izvođač dao materijal za izradu stvari, a stvar bude oštećena ili propadne iz bilo kojeg uzroka prije predaje naručiocu, rizik snosi izvođač, te nema pravo na naknadu za dani materijal, a ni na naknadu za svoj rad. (2) Ako je naručilac pregledao izvršeni rad i odobrio ga, smatra se da mu je stvar predana, a da je kod izvođača ostala na čuvanja. (3) Ako je naručilac pao u zakašnjenje zbog neprimanja ponuđene stvari, rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari prelazi na njega. Kad je naručilac dao materijal Član 626. (1) Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi naručilac ako je on dao materijal za izradu. (2) U tom slučaju izvođač ima pravo na naknadu samo ako je stvar propala ili bila oštećena nakon dolaska naručioca u zakašnjenje, ili ako se naručilac nije odazvao njegovu urednom pozivu da stvar pregleda. Rizik u slučaju predaje po dijelovima Član 627. Ako je ugovoreno da će naručilac obavljati pregled i primanje pojedinih dijelova kako budu izrađeni, izvođač ima pravo na naknadu za izradu dijelova što ih je naručilac pregledao i odobrio, čak i ako bi oni nakon toga propali kod njega bez njegove krivnje. ODJELJAK 8. Pravo zaloga Član 628. Radi osiguranja naplate potraživanja naknade za rad i naknade za utrošeni materijal te ostalih potraživanja po osnovi ugovora o djelu, izvođač ima pravo zaloga na stvarima što ih je napravio ili popravio te na ostalim predmetima koje mu je predao naručilac u vezi a njegovim radom, sve dok ih drži i ne prestane dragovoljno da ih drži. ODJELJAK 9. Prestanak ugovora Raskid ugovora voljom naručioca Član 629. Sve dok naručeni posao nije dovršen naručilac može raskinuti ugovor kad god hoće, ali je u tom slučaju dužan isplatiti izvođaču ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos troškova koje ovaj nije učinio a koje bi bio dužan učiniti da ugovor nije raskinut, a i za iznos zarade što ju je ostvario na drugoj strani ili što ju je namjerno propustio ostvariti. Glava XIII UGOVOR O GRAĐENJU ODJELJAK 1. Opće odredbe Pojam Član 630. (1) Ugovor o građenju je ugovor o djelu kojim se izvođač obvezuje prema određenom projektu sagraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu odnosno na već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove, a naručilac se obvezuje da mu za to isplati određenu cijenu. (2) Ugovor o građenju mora biti sklopljen u pismenoj formi. Građevina Član 631. Pod »građevinom" prema ovoj glavi, razumijevaju se zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, željezničke pruge. bunari i ostali građevinski objekti čija izrada zahtijeva veće i složenije radove. Nadzor nad radovima i kontrola kvalitete materijala Član 632. Izvođač je dužan omogućiti naručiocu stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine i kvalitete upotrijebljenog materijala. Odstupanje od projekta Član 633. (1) Za svako odstupanje od projekta građenja odnosno ugovorenih radova izvođač mora imati pismenu suglasnost naručioca. (2) On ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove što ih je izvršio bez takve suglasnosti. Hitni nepredviđeni radovi Član 634. (1) Nepredviđene radove izvođač može izvesti i bez prethodne suglasnosti naručioca ako zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti tu suglasnost. (2) Nepredviđeni radovi su oni čije je poduzimanje bilo nužno da bi se osigurala stabilnost objekta ili spriječio nastanak štete, a izazvani su neočekivano težom prirodom zemljišta. neočekivanom pojavom vode ili drugim izvanrednim i neočekivanim događajima. (3) Izvođač je dužan o tim pojavama i poduzetim mjerama bez odgađanja izvijestiti naručioca. (4) Izvođač ima pravo na pravičnu naknadu za nepredviđene radove koji su morali biti obavljeni. (5) Naručilac može raskinuti ugovor ako bi uslijed tih radova ugovorena cijena morala biti znatno povećana, o čemu je dužan bez odgađanja obavijestiti izvođača. (6) U slučaju raskida ugovora naručilac je dužan isplatiti izvođaču odgovarajući dio cijene za već izvršene radove a i pravičnu naknadu za učinjene nužne troškove. Cijena radova Član 635. Cijena radova može se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinična cijena) ili u ukupnom iznosu za cijeli objekt (ukupno ugovorena cijena). Izmjena cijene Član 636. (1) Ako ugovorom u pogledu izmjene cijene nije predviđeno što drugo. izvođač koji je svoju obvezu ispunio u predviđenom roku može zahtijevati povećanje cijene radova ako su se u vrijeme između sklapanja ugovora i njegova ispunjenja povećale cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena radova, tako da bi ta cijena trebalo da bude veća za više od dva postotka (2) U slučaju da izvođač svojom krivnjom nije izveo radove u roku predviđenom ugovorom, on može zahtijevati povećanje cijene radova ako su se u vrijeme između sklapanja ugovora i dana kad su radovi prema ugovoru trebalo da budu završeni povećale cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena radova, tako da bi ona. prema novim cijenama tih elemenata trebalo da bude veća za više od pet postotaka. (3) U slučajevima iz prethodnih stavova izvođač može zahtijevati samo razliku u cijeni radova koja prelazi dva odnosno pet postotaka. (4) Izvođač se ne može pozivati na povećanje cijena elemenata na temelju kojih je određena cijena radova ako je do povećanja cijene došlo nakon njegova dolaska u zakašnjenje. Odredba o nepromjenljivosti cijena Član 637. (1) Ako je ugovoreno da se cijena radova neće mijenjati u slučaju da se nakon sklapanja ugovora povećaju cijene elemenata na temelju kojih je ona određena, izvođač može unatoč ovakvoj odredbi ugovora, zahtijevati izmjenu cijene radova ako su se cijene elemenata povećale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebalo da bude veća za više od deset postotaka. (2) Ali, i u tom slučaju izvođač može zahtijevati samo razliku u cijeni koja prelazi deset postotaka, osim ako je do povećanja cijene elemenata došlo poslije njegova dolaska u zakašnjenje. Raskid ugovora zbog povećane cijene Član 638. (1) Ako bi u slučajevima iz prethodnih članova ugovorena cijena morala biti znatno povećana, naručilac može raskinuti ugovor. (2) U slučaju raskida ugovora naručilac je dužan isplatiti izvođaču odgovarajući dio ugovorene cijene za dotle izvršene radove te pravičnu naknadu za učinjene nužne troškove. Pravo naručioca da traži sniženje ugovorene cijene Član 639. (1) Ako su se u vrijeme između sklapanja ugovora i ispunjenja obveze izvođača cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena radova snizile za više od dva postotka, a radovi su izvršeni u ugovorenom roku, naručilac ima pravo tražiti odgovarajuće sniženje ugovorene cijene radova iznad tog postotka. (2) Ako je ugovorena nepromjenljivost cijene radova, a oni su izvršeni u ugovorenom roku, naručilac ima pravo na sniženje ugovorene cijene u slučaju da su se cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena smanjile za toliko da bi cijena bila niža za više od deset postotaka, i to za razliku u cijeni preko deset postotaka. (3) U slučaju zakašnjenja izvođača radova naručilac ima pravo na razmjerno sniženje cijene radova za svako sniženje cijene elemenata na temelju kojih je cijena radova određena. ODJELJAK 2. Ugovor o građenju s posebnom odredbom Član 640. (1) Ako ugovor o građenju sadrži odredbu "ključ u ruke" ili neku drugu sličnu odredbu, izvođač se samostalno obvezuje izvršiti skupno sve radove potrebne za izgradnju i upotrebu određenoga cjelovitog objekta. (2) U tom slučaju ugovorena cijena obuhvaća i vrijednost svih- nepredviđenih radova i viškova radova, a isključuje utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu. (3) Ako u ugovoru "ključ u ruke" sudjeluje kao ugovorna strana više izvođača, njihova odgovornost prema naručiocu je solidarna. ODJELJAK 3. Odgovornost za nedostatke Primjena pravila ugovora o djelu Član 641. Ako u ovoj glavi nije drugačije određeno, za odgovornost za nedostatke građevine primjenjuju se odgovarajuće odredbe ugovora o djelu. Prijelaz prava iz odgovornosti za nedostatke Član 642. Prava naručioca prema izvođaču zbog nedostatka građevine prelaze i na sve kasnije stjecaoce građevine ili njezina dijela, ali s tim da kasnijim stjecaocima ne teče novi rok za obavijest i tužbu, već im se uračunava rok prethodnika. Posebna prava nosioca stanarskog prava Član 643. Nosilac stanarskog prava na stan u društvenom vlasništvu ima pravo zahtijevati od izvođača otklanjanje nedostatka u granicama njegove odgovornosti za nedostatke građevine prema naručiocu. ODJELJAK 4. Odgovornost izvođača i projektanta za solidnost građevine U čemu se sastoji Član 644. (1) Izvođač odgovara za nedostatke u izradi građevine koji se tiču njezine solidnosti, ako bi se ti nedostaci pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova. (2) Izvođač odgovara i za nedostatke zemljišta na kojem je podignuta građevina, koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova, osim ako je specijalizirana organizacija dala stručno mišljenje da je zemljište podobno za građenje a u toku gradnje se nisu pojavile okolnosti koje dovode u sumnju osnovanost stručnog mišljenja. (3) Isto vrijedi i za projektanta ako nedostatak građevine potječe od nekog nedostatka u planu. (4) Oni su odgovorni prema odredbama prethodnih stavova ne samo naručiocu, nego i svakom drugom stjecaocu građevine. (5) Ova njihova odgovornost ne može se ugovorom ni isključiti ni ograničiti. Dužnost obavještavanja i gubitak prava Član 645. (1) Naručilac ili drugi stjecalac dužan je o nedostacima obavijestiti izvođača i projektanta u roku od šest mjeseci od kad je nedostatak ustanovio, inače gubi pravo da se pozove na njega. (2) Pravo naručioca ili drugog stjecaoca prema izvođaču odnosno projektantu po osnovi njihove odgovornosti za nedostatke prestaje za godinu dana računajući od dana kad je naručilac odnosno stjecalac obavijestio projektanta odnosno izvođača o nedostatku. Smanjenje i isključenje odgovornosti Član 646. (1) Izvođač se ne oslobađa odgovornosti ako je šteta nastala zbog toga što je pri izvođenju određenih radova postupao po zahtjevima naručioca. (2) Ali, ako je prije izvršenja određenog rada po zahtjevu naručioca upozorio ovog na opasnost od štete, njegova odgovornost se smanjuje, a prema okolnostima konkretnog slučaja može se i isključiti. Regresi Član 647. (1) Kad su za štetu odgovorni izvođač i projektant, odgovornost svakog od njih određuje se prema veličini njegove krivnje. (2) Projektant koji je izradio projekt građevine i kojem je povjeren nadzor nad izvršenjem planiranih radova odgovara i za nedostatke u izvršenim radovima nastale krivnjom izvođača, ako ih je mogao opaziti normalnim i razumnim nadgledanjem radova, ali ima pravo zahtijevati od izvođača odgovarajuću naknadu. (3) Izvođač koji je naknadio štetu nastalu uslijed nedostatka u izvršenim radovima ima pravo zahtijevati naknadu od projektanta u mjeri u kojoj nedostaci u izvršenim radovima potječu od nedostataka u projektu. (4) Kad je za nedostatak odgovorna osoba kojoj je izvođač bio povjerio obavljanje jednog dijela posla, izvođač se, ako hoće da od nje zahtijeva naknadu, mora obavijestiti o postojanju nedostatka u roku od dva mjeseca računajući od dana kada je on sam obaviješten od naručioca o istom nedostatku. Glava XIII A. ORTAKLUK Odjeljak 1. OPĆE ODREDBE Pojam Članak 647a. (1) Ugovorom o ortakluku uzajamno se obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja. (2) Ortakluk je zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Odjeljak 2. IMOVINA ORTAKLUKA Sastav imovine Članak 647b. (1) Imovinu ortakluka čine ulozi ortaka (glavnica) te imovina stećena poslovanjem ortakluka. (2) U imovinu ortakluka ulaze i naknade za uništene, oštećene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini ortakluka. (3) Imovina ortakluka zajednička je imovina ortaka. (4) Imovina ortaka koja kao ulog nije unesena u zajedničku imovinu, njegova je posebna, od zajedničke odvojena, imovina. Ulog Članak 647c. (1) Ortački se ulog može sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i drugim dobrima. (2) Ako se ulaže cijela imovina, pod njom se razumijeva samo sadašnja imovina. Ali ako ugovor obuhvaća i buduću imovinu, pod njom se razumijeva samo stečena, a ne i naslijeđena imovina, osim ako su obje izrijekom ugovorene. (3) Ugovor koji se odnosi na ulaganje samo sadašnje ili samo buduće imovine nije valjan bez popisa i opisa dijelova koji u nju ulaze. (4) Ortak koji se obvezao uložiti samo svoj rad ima pravo na udio u dobiti, ali ne i na udio u glavnici ortakluka, osim ako je vrijednost njegova rada, procijenjena u novcu, uključena u glavnicu. Veličina uloga Članak 647d. (1) Ako nije drukčije ugovoreno, ortaci su obvezni na jednake uloge. (2) Ortak nije obavezan na naknadno povečanje ugovorenog uloga. Ali ako se zbog promijenjenih okolnosti zajednički cilj ne bi mogao postiči bez povečanja uloga, ortak koji ne pristane na povečanje može istupiti iz ortakluka, a može ga se iz njega i isključiti. (3) Svi ortaci su, u pravilu, dužni jednako sudjelovati u ostvarivanju zajedničkog cilja, bez obzira na vrstu i veličinu njihovih uloga. Unošenje uloga u imovinu ortakluka Članak 647e. (1) Stvari i prava iz ortačkog uloga postaju imovinom ortakluka temeljem ugovora o ortakluku na način propisan za.stjecanje pojedinih imovinskih prava. (2) Ortak odgovara za materijalne i pravne nedostatke svog uloga. (3) Kad se ulaiu novac i stvari procijenjene u novcu, u dvojbi se smatra da se daju u vlasništvo. (4) Ortak ne može raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajedničke imovine, niti može zahtijevati njezinu diobu. Odjeljak 3. POSLOVODSTVO I ZASTUPANJE Zajedničko poslovodstvo Članak 647f. (1) Pravo na vođenje poslova ortakluka pripada zajednički svim ortacima. (2) Odluke u vođenju poslova ortakluka donose se primjenom propisa o upravljanju zajedničkom stvarju u suvlasništvu. (3) Ortak koji ulaže samo svoj rad, a koji nije ukljućen u glavnicu, sudjeluje kod donošenja odluka, ali bez prava glasa. Prijenos poslovodstva i zastupanje Zabrana konkurencije Članak 647g. (1) Kad je ugovorom o ortakluku ovlaštenje na vođenje poslova preneseno na jednog ili više ortaka, tada se oni smatraju punomočnicima. (2) Ako je ovlaštenje na vodenje poslova preneseno na više ortaka odgovarajuće se primjenjuje odredba iz članka 647f, stavka 2. ovog Zakona, ali ako je ugovorom o ortakluku određeno da svaki od njih može sam poduzimati poslove, svaki se od ostalih ortaka ovlaštenih na vodenje poslova može usprotiviti poduzimanju posla u kojem se slučaju namjeravani posao ne može poduzeti. (3) Prava i obveze ortaka kojima je povjereno vođenje poslova ortakluka određuju se prema odredbama iz članka 752. - 753. ovog Zakona, ako ugovorom o ortakluku nije drukčije određeno. (4) Nijedan ortak nema pravo povjeriti vođenje poslova ortakluka trečoj osobi, niiti koga primiti u ortakluk, a ni poduzeti posao kojim bi se, radi svoje posebne koristi, ugrozilo postizanje zajedničkog cilja ili nanijela šteta ortakluku. Polaganje računa Članak 647h. (1) Ortaci kojima je povjereno poslovodstvo dužni su uredno voditi poslovne knjige i polagati račun o stanju zajedničke imovine te svim prihodima i rashodima. (2) Prije nego se dovrši posao ne može se zahtijevati za ključni obračun i podjela dobiti i gubitka. Ali ako se radi o dugoročnim poslovima koji donose godišnji prihod, ortaci mogu zahtijevati polaganje računa i podjelu dobiti koncem svake poslovne godine. (3) Ortak koji je pristao na podnošenje samo zaključnog obračuna ili se odrekao prava zahtijevati polaganje računa, može, ako dokaže nepošteno vođenje poslova, zahtijevati polaganje računa za dovršene i buduće poslove. Pravo nadzora Članak 647i. Ortaci koji su povjerili poslovodstvo jednom ili više ortaka, zadržavaju pravo osobnog nadzora nad poslovanjem ortakluka koje uključuje pravo zahtijevati izvješće o poslovima ortakluka i pravo uvida u poslovne knjige i druge isprave. Oduzimanje ovlaštenja i otkaz poslovodstva Članak 647j. (1) Ovlaštenje na vodenje poslova preneseno na jednog ili više ortaka, ako ugovorom o ortakluku nije drugačije određeno, može se jednoglasnom odlukom ostalih ortaka oduzeti zbog grube povrede povjerene dužnosti, nesposobnosti za uspješno vođenje poslova ili drugih važnih razloga. (2) Ortak može otkazati povjereno mu poslovodstvo ako za to ima opravdan razlog. (3) lJ slučaju otkaza odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz članka 766. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. Odjeljak 4. ODNOS PREMA TREĆIMA Sklapanje pravnih poslova Članak 647k. (1) Ortak ne može pravnim poslom s trećom osobom pravovaljano obvezati ortakluk bez izričitog ili prešutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomoćnika. (2) Položaj trećega može imati i ortak koji je u ortakluku samo s dijelom svoje imovine, a s preostalim dijelom samostalno sudjeluje u pravnom prometu. Potraživanja i dugovanja ortakluka Članak 6471. (1) Na potraživanja i dugovanja ortakluka, ako nije drugačije ugovoreno, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obvezama s više dužnika ili vjerovnika. (2) Treći kao dužnik ortakluka ne može staviti u prijeboj potraživanje koje ima prema nekome od ortaka protiv potraživanja koja pripadaju ortakluku. (3) Prigovor da potraživanje pripada imovini ortakluka ne može se istaknuti prema dužniku koji to nije znao, niti mu je moralo biti poznato. Odjeljak 5. ODGOVORNOST ZA ŠTETU Odgovornost za štetu i nedopuštenost prijeboja Članak 647m (1) Ortak odgovara za štetu koju nanese ortakluku, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. (2) Nije dopušten prijeboj štete s korišću koju je ortak inače pribavio ortakluku, osim kad su šteta i korist nastale istim samovlasno poduzetim poslom. Odjeljak 6. DOBIT I GUBITAK Pojam Članak 647n. (1) Dobit je onaj dio imovine ortakluka koji preostane nakon odbitka vrijednosti ortačkih uloga (glavnice, zajedničkih dugova i troškova). (2) Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortačkih uloga (glavnice). Udjeli u dobiti i gubitku Članak 647o. (1) Ako udjeli ortaka u dobiti i gubitku nisu utvrđeni ugovorom o ortakluku, svaki ortak ima, neovisno o vrsti i veličini uloga, jednak udio u dobiti i gubitku. (2) Ako je određen samo udio u dobiti, ili samo u gubitku, u dvojbi to utanačenje vrijedi za dobit i za gubitak Odjeljak 7. ISTUP I ISKLjUČENJE ORTAKA Istup iz ortakluka Članak 647p. (1) Ugovor o ortakluku sklopljen na neodređeno vrijeme ortak može otkazati u svako doba, osim u nevrijeme ili na štetu ostalih ortaka. Isto vrijedi za ortakluk koji je nakon isteka određenog vremena prešutno nastavljen, kao i za ortakluk osnovan za trajanja života ortaka. (2) Ugovor o ortakluku sklopljen na određeno vrijeme može se otkazati prije isteka toga vremena samo iz važnih razloga, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortakluku koju, namjerno ili iz krajnje nepažnje, učini drugi ortak, zbog nemogućnosti ispunjenja takve obveze ili smrti, odnosno istupa ortaka od kojega je poglavito zavisilo obavljanje poslova ortakluka. (3) Ortak koji otkaže suprotno odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka, odgovara ostalim ortacima na štetu koja zbog toga nastane. (4) Vjerovnik koji je postigao pljenidbu ortakova udjela u imovini ortakluka, može otkazati ortakluk i bez pridržavanja otkaznog roka. Za vrijeme trajanja ortakluka vjerovnik ne može ostvarivati prava ortaka iz ugovora o ortakluku, izuzev prava na udio u dobiti. (5) Ništava je odredba ugovora kojom se isključuje ili ograničuje pravo ortaka na otkaz ugovora o ortakluku. Iskljućenje ortaka Članak 647r. (1) Ortak se može isključiti iz ortakluka ako za to postoje važni razlozi, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortakluku, pada pod stečaj, potpunog ili djelomičnog oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubitka povjerenja zbog učinjenog kažnjivog djela. (2) Odluku o iskljućenju, ako nije drugačije ugovoreno, donose ostali ortaci jednoglasno. Učinak istupa i isključenja Članak 647s. (1) Učinak otkaza i isključenja nastupa danom izjave o otkazu odnosno danom priopćenja odluke o isključenju, pa i onda kad su bili osporeni, a zatim potvrđeni kao pravovaIjani. (2) Ortak koji je otkazao ugovor o ortakluku ili je iz ortakluka isključen sudjeluje u dobiti i gubitku nastalima do dana otkaza, odnosno isključenja. (3) Ostala prava i obveze ortaka iz prethodnog stavka utvrđuju se prema odredbama o diobi zajedničke imovine ortakluka u slučaju njegova prestanka. Odjeljak 8. PRESTANAK ORTAKLUKA Razlozi prestanka Članak 647š. (1) Ortakluk prestaje: 1. ostvarenjem zajedničkog cilja ili ako njegovo ostvarenje postaje nemogućim, 2. protekom vremena na koje je sklopljen ugovor o ortakluku, 3. propašću zajedničke imovine, 4. sporazumom ortaka, 5. smrću odnosno prestankom postojanja te istupom ortaka, ako ortakluk čine dva ortaka Ako ih je u ortakluku više od dva, predmnijeva se da u navedenim slučajevima ostali žele nastaviti ortakluk. Nasljeđivanje prava i obveza ortaka Članak 647t. (1) Ortačka prava i obveze u pravilu ne prelaze na njegove nasljednike. (2) Nasljednici ortaka, ako se ortakluk ne bi s njima nastavio, ovlašteni su zahtijevati polaganje računa i njihovo podmirenje do dana ostaviteljeve smrti, ali i obvezni podmiriti ono što je ostavitelj dugovao ortakluku. (3) Ako su ugovorom o ortakluku izrijekom obuhvaćeni nasljednici ortaka, obvezni su, ako prihvate nasljedstvo, nastaviti ortakluk. Ta se obveza ne može odnositi na nasljednike nasljednika. (4) Ako nasljednik nije u stanju ispuniti ostaviteljeve obveze prema ortakluku, odbit će mu se od nasljeđenog udjela razmjeran dio. Odjeljak 9. DIOBA ZAJEDNIČKE IMOVINE Povrat stvari Članak 647u. (1) Nakon prestanka ortakluka slijedi dioba zajedničke imovine. (2) Stvari koje je ortak dao na upotrebu ortakluku, vraćaju mu se. On nema pravo na naknadu za slučajnu propast stvari, niti za njezino pogoršanje zbog redovite upotrebe. Redoslijed u diobi zajedničke imovine Članak 647v. (1) Iz zajedničke imovine najprije se podmiruju dugovanja ortakluka. Za nedospjela i sporna dugovanja ostavlja se onoliko koliko je potrebno za njihovo podmirenje. (2) Nakon podmirenja zajedničkih dugova, vraćaju se ulozi. Za nenovčane uloge, osim onih koji su se sastojali u radu ili prepuštanju stvari na uporabu, naknaduje se vrijednost koju su imali u vrijeme ulaganja. (3) U svrhu namirenja dugova i vraćanja uloga, unovčit će se zajednička imovina, ako je to potrebno. (4) Ostatak zajedničke imovine, nakon podmirenja dugova ortakluka i vraćanja ortačkih uloga, dijeli se na ortake prema njihovim udjelima u dobiti. Doplata manjka Članak 647z. Ako zajednička imovina nije dostatna za podmirenje zajedničkih dugova i vraćanje uloga, ortaci doplaćuju manjak prerna razmjeru snašanja gubitka. Ako se od nekog ortaka ne bi mogao naplatiti dio koji na njega otpada, ostali ortaci ga snose na jednake dijelove. Primjena odredaba o razvrgnuću suvlasničke zajednice Članak 647ž. Na pitanja u vezi s diobom zajedničke imovine koja nisu uređena u prethodnim odredbama, odgovarajuće se primjenjuju propisi o razvrgnuću suvlasničke zajednice. Glava XIV PRIJEVOZ ODJELJAK 1. Opće odredbe Pojam Član 648. (1) Ugovorom o prijevozu obvezuje se prijevoznik da preveze na određeno mjesto neku osobu ili neku stvar, a putnik odnosno pošiljalac se obvezuje da mu za to isplati određenu naknadu. (2) Prijevoznikom, prema ovom zakonu, smatra se kako osoba koja se bavi prijevozom kao svojim redovnim poslovanjem, tako i svaka druga osoba koja se ugovorom obveže izvršiti prijevoz uz naknadu. Obveze prijevoznika u linijskom prijevozu Član 649. (1) Prijevoznik koji obavlja prijevoz na određenoj liniji (linijski prijevoz) dužan je redovno i uredno održavati objavljenu liniju. (2) On je dužan primiti na prijevoz svaku osobu i svaku stvar koji udovoljavaju uvjetima određenim u objavljenim općim uvjetima. (3) Ako redovna prijevozna sredstva prijevoznika nisu dovoljna za izvršenje svih zahtijevanih prijevoza, prvenstvo imaju osobe ili stvari za koje je to posebnim propisima predviđeno, a daljnje se prvenstvo određuje prema redu zahtjeva, s tim da se između istovremenih zahtjeva prvenstvo određuje prema većoj dužini prijevoza. Odustanak od ugovora Član 650. (1) Pošiljalac odnosno putnik može odustati od ugovora prije nego što počne njegovo izvršenje, ali je dužan naknaditi štetu koju bi prijevoznik pretrpio uslijed toga. (2) Kad prijevoznik s počinjanjem prijevoza kasni toliko da druga strana više nema interesa za ugovoreni prijevoz, ili kad prijevoznik neće ili ne može izvršiti ugovoreni prijevoz, druga strana može odustati od ugovora i tražiti da se vrati plaćena naknada za prijevoz. Visina naknade za prijevoz Član 651. (1) Ako je visina naknade za prijevoz određena tarifom ili kojim drugim objavljenim obaveznim aktom, ne može se ugovoriti veća naknada. (2) Ako iznos naknade za prijevoz nije određen tarifom ili kojim drugim objavljenim obaveznim aktom, a ni ugovorom, prijevoznik ima pravo na uobičajenu naknadu za tu vrstu prijevoza. (3) U ostalom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o naknadi sadržane u glavi ovog zakona o ugovoru o djelu. Ograničenje primjene odredaba ove glave Član 652. Odredbe ove glave primjenjuju se na sve vrste prijevoza ako zakonom za pojedine vrste nije drugačije određeno. ODJELJAK 2. Ugovor o prijevozu stvari Odsjek l. OPCE ODREDBE Predaja stvari Član 653. Prijevoznik je dužan stvar koju je primio radi prijevoza predati na određenom mjestu pošiljaocu ili određenoj osobi (primaocu). O čemu pošiljalac treba da obavijesti prijevoznika Član 654. (1) Pošiljalac je dužan obavijestiti prijevoznika o vrsti pošiljke i o njezinu sadržaju i količini, i saopćiti mu kuda pošiljka treba da bude prevezena, ime i adresu primaoca pošiljke, svoje ime i svoju adresu te sve drugo što je potrebno da bi prijevoznik mogao ispuniti svoje obveze bez odgađanja i smetnji. (2) Kad se u pošiljci nalaze dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari, pošiljalac je dužan obavijestiti o tome prijevoznika u času njihove predaje na prijevoz i saopćiti mu njihovu vrijednost. (3) Kad je riječ o prijevozu opasne stvari ili stvari za koju su potrebni posebni uvjeti prijevoza, pošiljalac je dužan o tome obavijestiti prijevoznika na vrijeme tako da bi on mogao poduzeti odgovarajuće posebne mjere. (4) Ako pošiljalac ne dade prijevozniku podatke iz st. 1. i 3: ovog člana ili mu ih dade pogrešno, odgovara za štetu koja bi uslijed toga nastala. Tovarni list Član 655. (1) Ugovaratelji se mogu sporazumjeti da se o pošiljci predanoj na prijevoz načini tovarni list. (2) Tovarni list treba da sadrži: ime i adresu pošiljaoca i prijevoznika, vrstu, sadržaj i količinu pošiljke te vrijednost dragocjenosti i drugih skupocjenih stvari, odredišno mjesto, iznos naknade za prijevoz, odnosno zabilješku da je naknada plaćena unaprijed, odredbu o svoti kojom je pošiljka opterećena, mjesto i dan izdavanja tovarnog lista. (3) U tovarni list mogu biti unesene i druge odredbe ugovora o prijevozu. (4) Tovarni list moraju potpisati oba ugovaratelja. (5) Tovarni list može sadržati odredbu "po naredbi" ili glasiti na donosioca. Ugovor o prijevozu i tovarni list Član 656. Postojanje i pravovaljanost ugovora o prijevozu neovisni su o postojanju tovarnog lista i njegovoj točnosti. Potvrda o primitku za prijevoz Član 657. Ako nije izdan tovarni list, pošiljalac može zahtijevati od prijevoznika da mu izda potvrdu o primitku pošiljke za prijevoz s podacima koje treba da sadrži tovarni list. Odsjek 2. ODNOS POŠILJAOCA I PRIJEVOZNIKA Pakiranje Član 658. (1) Pošiljalac je dužan zapakirati stvari na propisani ili uobičajeni način kako ne bi došlo do nastanka kakve štete ili ugrožavanja sigurnosti ljudi ili dobara. (2) Prijevoznik je dužan upozoriti pošiljaoca na nedostatke pakiranja koji se mogu opaziti, inače odgovara za oštećenje pošiljke koje bi se dogodilo zbog tih nedostataka. (3) Ali prijevoznik ne odgovara za oštećenje pošiljke ako je pošiljalac, iako mu je skrenuta pažnja na nedostatke pakiranja, zahtijevao da prijevoznik primi pošiljku na prijevoz s tim nedostacima. (4) Prijevoznik je dužan odbiti pošiljku ako su nedostaci u njezinu pakiranju takvi da može biti ugrožena sigurnost osoba ili dobara ili uzrokovana kakva šteta. (5) Za štetu koju zbog nedostatka u pakiranju pretrpe treće osobe dok se stvar nalazi kod prijevoznika odgovara prijevoznik, a on ima pravo zahtijevati naknadu od pošiljaoca. Naknada za prijevoz i troškovi u vezi s prijevozom Član 659. (1) Pošiljalac je dužan isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz i troškove u vezi s prijevozom. (2) Ako u tovarnom listu nije navedeno da pošiljalac plaća naknadu za prijevoz i ostale troškove u vezi s prijevozom, pretpostavlja se da je pošiljalac uputio prijevoznika da ih naplati od primaoca. Raspolaganje pošiljkom Član 660. (1) Pošiljalac može raspolagati pošiljkom i mijenjati naloge sadržane u ugovoru te može naložiti prijevozniku da obustavi daljnji prijevoz pošiljke, da mu pošiljku vrati, da je preda drugom primaocu ili da je uputi u neko drugo mjesto. (2) Pravo pošiljaoca da mijenja usluge prestaje nakon prispijeća pošiljke u odredišno mjesto kad prijevoznik preda primaocu tovarni list, ili kad prijevoznik pozove primaoca da preuzme pošiljku, ili kad primalac sam zatraži njezinu predaju. (3) Ako je izdan tovarni list po naredbi odnosno na donosioca, prava pošiljaoca iz prethodnog stava pripadaju isključivo imaocu tovarnog lista. (4) Ovlaštena osoba koja se posluži pravom da daje nove naloge prijevozniku dužna je naknaditi mu troškove i štetu što ih je imao zbog toga te mu na njegov zahtjev, dati jamstvo da će mu troškovi i šteta biti naknađeni. Pravac prijevoza Član 661. (1) Prijevoznik je dužan izvršiti prijevoz ugovorenim putem. (2) Ako nije ugovoreno kojim putem treba da se izvrši prijevoz, prijevoznik je dužan izvršiti ga onim putem koji najviše odgovara interesima pošiljaoca. Smetnje pri izvršenju prijevoza Član 662. (1) Prijevoznik je dužan obavještavati pošiljaoca o svim okolnostima koje bi bile od utjecaja na izvršenje prijevoza i postupiti po uputama što ih od njega dobije. (2) Prijevoznik nije dužan postupiti po uputama pošiljaoca čije bi izvršenje moglo ugroziti sigurnost osoba ili dobara. (3) Ako bi slučaj bio takav da se ne bi mogle čekati pošiljaočeve upute, prijevoznik je dužan postupiti kako bi postupio dobar privrednik odnosno dobar domaćin u istoj situaciji, i o tome obavijestiti pošiljaoca i tražiti njegove daljnje upute. (4) Prijevoznik ima. pravo na naknadu troškova što ih je imao zbog smetnji nastalih bez njegove krivnje. Naknada u slučaju prekida prijevoza Član 663. (1) Ako je prijevoz prekinut iz nekog uzroka za koji odgovara prijevoznik, on ima pravo na razmjeran dio naknade za izvršeni prijevoz, ali je dužan naknaditi štetu koja bi nastala za drugu stranu prekidom prijevoza. (2) Ako je prijevoz prekinut iz nekog uzroka za koji ne odgovara nijedna od zainteresiranih osoba, prijevoznik ima pravo na razliku između ugovorene naknade za prijevoz i troškova prijevoza od mjesta gdje je prijevoz prekinut do odredišnog mjesta. (3) Prijevoznik nema pravo ni na dio naknade ako u toku prijevoza pošiljka propadne uslijed više sile. Kad pošiljka ne može biti predana Član 664. (1) Ako primalac ne može biti obaviješten o prispijeću pošiljke ili je odbije primiti, i uopće ako pošiljka ne može biti predana, ili ako primalac ne isplati prijevozniku dužnu naknadu i ostale svote koje terete pošiljku, prijevoznik je dužan obavijestiti o tome pošiljaoca, tražiti od njega upute i poduzeti za njegov račun potrebne mjere za čuvanje stvari. (2) Ako u primjerenom roku ovlaštena osoba ne poduzme ništa s pošiljkom, prijevoznik je ima pravo prodati prema pravilima o prodaji dugovane stvari u slučaju zakašnjenja vjerovnika, i naplatiti svoja potraživanja iz postignute cijene, a ostatak je dužan položiti-kod suda za ovlaštenu osobu. Odgovornost prijevoznika prema pošiljaocu. Član 665. Ako je prijevoznik predao pošiljku primaocu, a nije naplatio od njega svotu kojom je bila opterećena, dužan je isplatiti tu svotu pošiljaocu, ali ima pravo tražiti naknadu od primaoca. Odsjek 3. ODNOS PRIJEVOZNIKA I PRIMAOCA Obavještavanje primaoca o prispijeću pošiljke Član 666. (1) Prijevoznik je dužan obavijestiti primaoca bez odgađanja da je pošiljka prispjela, staviti mu je na raspolaganje kako je ugovoreno i podnijeti mu tovarni list, ako je izdan. U slučaju kad je izdan tovarni list po naredbi ili na donosioca, on je dužan postupati po prethodnom stavu samo ako je u tovarnom listu označena osoba u odredišnom mjestu koju treba obavijestiti da je pošiljka prispjela. Predaja pošiljke kad je izdan duplikat tovarnog lista Član 667. Prijevoznik može odbiti da preda pošiljku ako mu, se istovremeno ne preda duplikat tovarnog lista na kojem je primalac potvrdio da mu je pošiljka predana. Pravo primaoca da zahtijeva predaju pošiljke Član 668. (1) Primalac može vršiti prava iz ugovora o prijevozu prema prijevozniku i od njega zahtijevati da mu preda tovarni list i pošiljku tek pošto ona prispije u odredišno mjesto. (2) Prijevoznik je dužan na zahtjev primaoca predati mu pošiljku prije nego što ona prispije u odredišno mjesto samo ako ga je na to ovlastio pošiljalac. (3) Primalac može vršiti prava iz ugovora o prijevozu i zahtijevati od prijevoznika predaju pošiljke samo ako udovolji uvjetima predviđenim u ugovoru o prijevozu. Utvrđivanje istovjetnosti i stanja pošiljke Član 669. (1) Ovlaštena osoba ima pravo zahtijevati da se zapisnički utvrdi istovjetnost pošiljke i, ako je pošiljka oštećena., u čemu se sastoji oštećenje. (2) Ako se utvrdi da pošiljka nije. ona koja je bila predana prijevozniku, ili da je oštećenje veće nego što je prijevoznik tvrdio, troškove utvrđivanja snosi prijevoznik. Obveza primaoca da isplati naknadu za prijevoz Član 670. (1) Preuzimanjem pošiljke i tovarnog lista, ako je izdan, primalac se obvezuje isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz, ako nije što drugo određeno u ugovoru o prijevozu ili u tovarnom listu, te mu isplatiti svote kojima je pošiljka opterećena. (2) Ako primalac smatra da nije dužan isplatiti prijevozniku onoliko koliko ovaj zahtijeva, on može vršiti prava iz ugovora samo ako kod suda položi sporni iznos. Odsjek 4. ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA ZA GUBITAK, OSTECENJE I ZAKAŠNJENJE POŠILJKE Gubitak ili oštećenje pošiljke Član 671. (1) Prijevoznik odgovara za gubitak ili oštećenje pošiljke koji bi se dogodili od časa preuzimanja do njezine predaje, osim ako su uzrokovani radnjom ovlaštene. osobe, svojstvima pošiljke ili stranim uzrocima koji se nisu mogli predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti. (2) Ništave su odredbe ugovora o prijevozu, općih uvjeta prijevoza, tarifa ili kojega drugog općeg akta, kojima se ova odgovornost smanjuje. (3) Ali je pravovaljana odredba kojom se unaprijed određuje najviši iznos naknade, pod uvjetom da nije u očitom nerazmjeru sa štetom. (4) Ovo ograničenje iznosa naknade ne vrijedi ako je štetu prijevoznik uzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom. (5) Ako drugačije nije ugovoreno visina naknade određuje se prema tržišnoj cijeni pošiljke u vrijeme i mjestu predaje za prijevoz. Gubitak ili oštećenje pošiljke skupocjenih stvari Član 672. (1) U slučaju gubitka ili oštećenja pošiljke u kojoj su se nalazile dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari, prijevoznik je dužan naknaditi tako nastalu štetu samo ako je pri predaji stvari na prijevoz bio obaviješten o prirodi tih stvari i njihovoj vrijednosti ili ako je štetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom. (2) Ako su se s navedenim stvarima u pošiljci nalazile i druge stvari, za njihov gubitak ili oštećenje prijevoznik odgovara po općim pravilima o odgovornosti prijevoznika. Vraćanje plaćene naknade za prijevoz Član 673. U slučaju potpunog gubitka pošiljke prijevoznik je, pored naknade štete, dužan pošiljaocu vratiti naknadu za prijevoz ako je ona plaćena. Kad primalac preuzme pošiljku bez prigovora Član 674. (1) Kad primalac preuzme pošiljku bez prigovora i isplati prijevozniku njegova potraživanja, prestaje odgovornost prijevoznika, izuzev ako je oštećenje zapisnički utvrđeno prije preuzimanja pošiljke. (2) Prijevoznik ostaje odgovoran za oštećenja pošiljke koja se nisu mogla opaziti u času predaje, ako ga je primalac obavijestio o tim oštećenjima odmah po njihovu otkrivanju, ali ne kasnije od osam dana od predaje. (3) Prijevoznik se ne može pozivati na odredbe prethodnih stavova ako je oštećenje uzrokovao namjerno- ili krajnjom nepažnjom. Odgovornost prijevoznika za zakašnjenje Član 675. Prijevoznik odgovara za štetu nastalu zbog zakašnjenja, izuzev ako je zakašnjenje uzrokovano nekom činjenicom koja isključuje njegovu odgovornost za gubitak ili oštećenje stvari. Odgovornost za pomoćnike Član 676. Prijevoznik odgovara za osobe koje su po njegovu nalogu radile na izvršenju prijevoza. Odsjek 5. SUDJELOVANJE VIŠE PRIJEVOZNIKA U PRIJEVOZU POŠILJKE Kad oni odgovaraju solidarno Član 677. (1) Prijevoznik koji povjeri nekom drugom prijevozniku potpuno ili djelomično izvršenje prijevoza pošiljke što ju je primio na prijevoz ostaje i na dalje odgovoran za njezin prijevoz od njezina primitka do predaje, ali ima pravo na naknadu od prijevoznika kojem je pošiljku povjerio. (2) Ako drugi prijevoznik preuzme od prvog prijevoznika s pošiljkom i tovarni list, on postaje ugovorna strana u ugovoru o prijevozu, s pravima i dužnostima solidarnog dužnika i solidarnog vjerovnika, čiji su udjeli razmjerni njegovu udjelu u prijevozu. (3) Isto vrijedi i kad se za izvršenje prijevoza neke pošiljke obveže jednim istim ugovorom više prijevoznika koji će sudjelovati u prijevozu jedan za drugim. (4) Svaki od više prijevoznika ima pravo zahtijevati da se utvrdi stanje pošiljke u času kada mu se predaje radi izvršenja njegova dijela prijevoza. (5) Solidarni prijevoznici sudjeluju u snošenju štete razmjerno njihovim udjelima u prijevozu, izuzev onog koji dokaže da šteta nije nastala dok je on. prevozio pošiljku. (6) Prigovori učinjeni kasnijem prijevozniku djeluju i prema svim prijašnjim. Podijeljena odgovornost prijevoznika Član 678. Kad u izvršenju prijevoza iste pošiljke sudjeluje jedan za drugim nekoliko prijevoznika što ih je odredio pošiljalac, svaki od njih odgovora samo za svoj dio prijevoza. Odsjek 6. PRAVO ZALOGA Kad prijevoznik ima pravo zaloga Član 679. (1) Radi osiguranja naplate naknade za prijevoz i nužnih troškova što ih je učinio u vezi s prijevozom, prijevoznik ima pravo zaloga na stvarima koje su mu predane radi prijevoza i u vezi s prijevozom, dok ih. drži ili dok ima u rukama ispravu s pomoću koje može raspolagati njima. (2) Kad je u izvršenju prijevoza sudjelovalo više prijevoznika jedan za drugim, njihova potraživanja u vezi s izvršenjem prijevoza osigurana su također ovim zalogom, i posljednji prijevoznik je dužan, ako tovarni list ne sadrži što drugo, naplatiti sva potraživanja po tovarnom listu. (3) Potraživanja prijašnjeg prijevoznika i njegovo pravo zaloga prelaze po samom pravu na kasnijeg prijevoznika koji mu je isplatio ta potraživanja. (4) To isto vrijedi i ako prijevoznik isplati otpremnikova potraživanja. Sukob založnih prava Član 680. (1) Kad pored založnog prava prijevoznika postoje na istoj stvari istovremeno založna prava komisionara,, otpremnika i skladištara, prvenstvo naplate imaju potraživanja bilo kojeg od tih vjerovnika nastala otpremom ili prijevozom, i to obratno redu kojim su nastala. (2) Ostala potraživanja komisionara i skladištara, a i potraživanja otpremnika i prijevoznika nastala davanjem predujmova, naplaćuju se tek nakon isplate potraživanja navedenih u prethodnom stavu, i to po redu kojim su nastala. ODJELJAK 3. Ugovor o prijevozu osoba Opća odredba Član 681. Prijevoznik je dužan prijevoz osoba izvršiti sigurno onim prijevoznim sredstvom što je određeno ugovorom o prijevozu i uz one uvjete udobnosti i higijene koji se prema vrsti dotičnog prijevoznog sredstva i udaljenosti puta smatraju nužnim. Pravo putnika na određeno mjesto Član 682. Prijevoznik je dužan dati putniku ono mjesto i u onom prijevoznom sredstvu kako je ugovoreno. Odgovornost prijevoznika za zakašnjenje Član 683. (1) Prijevoznik je dužan prevesti putnika do određenog mjesta na vrijeme. (2) On odgovara za štetu koju bi putnik pretrpio zbog zakašnjenja izuzev ako je do zakašnjenja došlo iz uzroka koji nije mogao otkloniti ni pažnjom stručnjaka. Odgovornost prijevoznika za sigurnost putnika Član 684. (1) Prijevoznik odgovara za sigurnost putnika od početka do završetka prijevoza, kako u slučaju prijevoza uz naknadu,. tako i u slučaju besplatnog prijevoza, te je dužan naknaditi štetu koja nastane oštećenjem zdravlja, povredom ili smrću putnika, izuzev ako je uzrokovana radnjom putnika ili stranim uzrokom koji se nije mogao predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti. (2) Ništave su odredbe ugovora te općih uvjeta prijevoza, tarifa ili kojega drugog općeg akta, kojima se ova odgovornost smanjuje. Odgovornost za prtljagu predanu na prijevoz i za ostale svari Član 685. (1) Prtljagu koju mu je putnik predao prijevoznik je dužan prevesti u isto vrijeme kad i putnika i predati mu je nakon završetka prijevoza. (2) Za gubitak i oštećenje prtljage koju mu je putnik predao prijevoznik odgovara prema odredbama za prijevoz stvari. (3) Za oštećenje stvari koje putnik drži uza se prijevoznik odgovara prema općim pravilima o odgovornosti. Glava XV UGOVOR O LICENCI ODJELJAK 1. Opće odredbe Pojam Član 686. Ugovorom o licenci obvezuje se davalac licence da stjecaocu licence ustupi u cjelini ili djelomično pravo iskorištavanja izuma, tehničkog znanja i iskustva, žiga, uzorka ili modela, a stjecalac licence se obvezuje da mu za to plati određenu naknadu. Forma Član 687. Ugovor o licenci mora biti sklopljen u pismenoj formi. Trajanje licence Član 688. Licenca za iskorištavanje patentiranog izuma, uzorka ili modela ne može biti zaključena za vrijeme dulje od trajanja zakonske zaštite tih prava. Isključiva licenca Član 689. (1) Ugovorom o licenci stjecalac licence stječe isključivo pravo iskorištavanja predmeta licence samo ako je to izričito ugovoreno (isključiva licenca). (2) Ostale mogućnosti iskorištavanja predmeta licence zadržava davalac licence. (3) Ako u ugovoru o licenci nije naznačeno o kakvoj je licenci riječ, smatra se da mu je dana neisključiva licenca. Prostorno ograničenje prava iskorištavanja Član 690. (1) Pravo iskorištavanja predmeta licence može biti prostorno ograničeno samo ako to nije protivno Ustavu i zakonima Republike Hrvatske. (2) Ako ugovorom o licenci nije prostorno ograničeno pravo iskorištavanja predmeta licence, smatra se da je licenca prostorno neograničena. ODJELJAK 2. Obveze davaoca licence Predaja predmeta licence Član 691. (1) Davalac licence dužan je stjecaocu licence u određenom roku predati predmet licence. (2) Davalac licence dužan je stjecaocu licence predati i tehničku dokumentaciju potrebnu, za praktičnu primjenu predmeta licence. Davanje uputa i obavijesti Član 692. Davalac licence je dužan stjecaocu licence dati sve upute i obavijesti koje su potrebne za uspješno iskorištavanje predmeta licence. Obveza garantiranja Član 693. Davalac licence garantira stjecaocu licence tehničku izvodljivost i tehničku upotrebljivost predmeta licence. Jamstvo Član 694. (1) Davalac licence jamči da pravo iskorištavanja koje je predmet ugovora pripada njemu, da na njemu nema tereta i da nije ograničeno u korist nekoga trećeg. l2) Ako je predmet ugovora isključivo licenca, davalac licence jamči da pravo iskorištavanja nije ustupio drugome ni potpuno ni djelomično. (3) Davalac licence dužan je čuvati i braniti pravo ustupljeno stjecaocu licence od svih zahtjeva trećih osoba. Obveza davaoca isključive licence Član 695. Ako je ugovorena isključiva licenca; davalac licence ne može ni u kom obliku sam iskorištavati predmet licence, niti njegove pojedine dijelove, niti to povjeriti nekome drugom u granicama prostornog važenja licence. ODJELJAK 3. Obveze stjecaoca licence Iskorištavanje predmeta licence Član 696. Stjecalac licence dužan je iskorištavati predmet licence na ugovoreni način, u ugovorenom opsegu i u ugovorenim granicama. Korištenje naknadnih usavršavanja Član 697. Ako zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno, stjecalac licence nije ovlašten iskorištavati naknadna usavršavanja predmeta licence. Čuvanje predmeta licence u tajnosti Član 698. Ako predmet licence čine nepatentirani izum ili tajno tehničko znanje i iskustvo, stjecalac licence je dužan čuvati ga u tajnosti. Kvaliteta Član 699. (1) Ako je uz licencu za proizvodnju ustupljena i licenca za upotrebu žiga; stjecalac licence može stavljati u promet robu s tim žigom samo ako je njezina kvaliteta ista kao što je kvaliteta robe koju proizvodi davalac licence. (2) Suprotan sporazum nema pravni učinak. Obilježavanje Član 700. Stjecalac licence dužan je robu obilježiti oznakom o proizvodnji po licenci. Naknada Član 701. Stjecalac licence dužan je isplatiti davaocu licence ugovorenu naknadu u vrijeme i na način kako je to određeno ugovorom. Podnošenje izvještaja Član 702. Ako se naknada određuje u zavisnosti od opsega iskorištavanja predmeta licence, stjecalac licence dužan je podnijeti davaocu. licence izvještaj o opsegu iskorištavanja i obračunati naknadu svake godine, ako ugovorom nije za to određen kraći rok. Izmjena ugovorene naknade Član 703. Ako je ugovorena naknada postala očito nerazmjerna u odnosu prema prihodu koji stjecalac licence ima od iskorištavanja predmeta licence, zainteresirana strana može zahtijevati izmjenu ugovorene naknade. ODJELJAK 4. Podlicenca Kad se može dati Član 704. (1) Stjecalac isključive licence može pravo iskorištavanja predmeta licence ustupiti drugome (podlicenca). (2) Ugovorom se može predvidjeti da stjecalac licence ne može dati drugome podlicencu ili mu je ne može dati bez dopuštenja davaoca licence. Kad davalac može odbiti dopuštenje Član 705. Kad je za davanje podlicence potrebno dopuštenje davaoca licence, ovaj ga može odbiti stjecaocu isključive licence samo iz ozbiljnih razloga: Otkaz zbog nedopuštene podlicence Član 706. Davalac licence može otkazati ugovor o licenci bez otkaznog roka ako je podlicenca dana bez njegova dopuštenja, kad je to prema zakonu ili prema ugovoru potrebno. Neposredan zahtjev davaoca licence Član 707. (1) Ugovorom o podlicenci ne stvara se nikakav poseban pravni odnos između stjecaoca podlicence i davaoca licence, čak ni kad je davalac licence dao potrebno dopuštenje za zaključenje podlicence. (2) Ali, davalac licence može, radi naplate svojih potraživanja od stjecaoce licence nastalih iz licence, zahtijevati neposredno od stjecaoca podlicence isplatu iznosa koje ovaj duguje davaocu podlicence po osnovi podlicence. ODJELJAK 5. Prestanak ugovora Protek određenog vremena Član 708. Ugovor o licenci sklopljen na određeno vrijeme prestaje samim protekom vremena za koje je zaključen, te nije potrebno da bude otkazan. Prešutno obnavljanje licence Član 709. (1) Kad nakon proteka vremena za koje je ugovor o licenci bio sklopljen stjecalac licence produži iskorištavati predmet licence, a davalac licence se tome ne protivi, smatra se da je zaključen nov ugovor o licenci neodređenog trajanja, pod istim uvjetima kao i prethodni. (2) Osiguranja što su ih treće osobe dale za prvu licencu prestaju protekom vremena za koje je bila zaključena. Otkaz Član 710. (1) Ugovor o licenci čije trajanje nije određeno prestaje otkazom koji svaka strana može dati drugoj, poštujući određeni otkazni rok. (2) Ako otkazni rok nije ugovorom određen, iznosi šest mjeseci, s tim što davalac licence ne može otkazati ugovor tokom prve godine njegova važenja. Smrt, stečaj i redovna likvidacija Član 711. (1) U slučaju smrti davaoca licence licenca se nastavlja s njegovim nasljednicima, ako drugačije nije ugovoreno. (2) U slučaju smrti stjecaoca licence licenca se na stavlja s njegovim nasljednicima koji produžavaju njegovu djelatnost. (3) U slučaju stečaja ili redovne likvidacije stjecaoca licence davalac licence može raskinuti ugovor. Glava XVI OSTAVA ODJELJAK 1. O ostavi uopće Odsjek 1. OPĆE ODREDBE Pojam Član 712. (1) Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je čuva i da je vrati kad je ovaj bude zatražio. (2) Predmet ostave mogu biti samo pokretne stvari. Ostava tuđe stvari Član 713. (1) Ugovor o ostavi može pravovaljano sklopiti u svoje ime i osoba koja nije nosilac prava raspolaganja odnosno vlasnik stvari, i ostavoprimac je dužan vratiti stvar njoj, izuzev ako bi doznao da je stvar ukradena. (2) Ako treća osoba tužbom zahtijeva stvar od ostavoprimca kao nosilac prava raspolaganja odnosno kao vlasnik, ostavoprimac je dužan saopćiti sudu od koje osobe je stvar primila, istodobno obavijestiti ostavodavca o podignutoj tužbi. Odsjek 2. OBVEZE OSTAVOPRIMCA Obveze čuvanja i obavještavanja Član 714. (1) Ostavoprimac je dužan čuvati stvar kao svoju vlastitu, a ako je ostava uz naknadu, kao dobar privrednik odnosno dobar domaćin. (2) Ako su ugovoreni mjesto ili način čuvanja stvari, ostavoprimac ih može promijeniti samo ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, inače odgovara i za slučajnu propast ili slučajno oštećenje stvari. (3) O svim promjenama koje bi primijetio na stvari i o opasnostima da budu oštećene bilo na koji način, ostavoprimac je dužan obavijestiti ostavodavca. Predaja stvari drugom na čuvanje Član 715. Ostavoprimac ne može bez pristanka ostavodavca ili bez nužde predati povjerenu mu stvar drugome da je čuva, inače odgovara i za njezinu slučajnu propast ili oštećenje. Upotrebljavanje stvari Član 716. (1) Ostavoprimac nema pravo upotrebljavati stvar povjerenu mu na čuvanje. (2) U slučaju nedopuštene upotrebe stvari ostavoprimac duguje ostavodavcu odgovarajuću naknadu i odgovara za slučajnu propast ili oštećenje stvari koji bi se dogodili tom prilikom. (3) Kad je u ostavu dana neka nepotrošna stvar i ostavoprimcu dopušteno da je upotrebljava, onda se na odnose ugovaratelja primjenjuju pravila o ugovoru o posluzi; a samo o pitanjima vremena i mjesta vraćanja stvari sudi se po pravilima o ugovoru o ostavi, ako ugovaratelji nisu što drugo odredili u tom pogledu. Upotrebljavanje i predaja stvari drugome Član 717. Kada ostavoprimac bez pristanka ostavodavca i bez nužde suprotno ugovoru upotrebljava stvar, mijenja mjesto ili način njezina čuvanja ili kad stvar preda na čuvanje drugoj osobi, on ne odgovara za slučajnu propast ili oštećenje stvari do kojih bi došlo i da je. postupao u skladu s ugovorom. Vraćanje stvari Član 718. (1) Ostavoprimac je dužan vratiti stvar čim je ostavodavac zatraži i to sa svim plodovima i drugim koristima od stvari. (2) Ako je određen rok za vraćanje stvari, ostavodavac može tražiti da mu se stvar vrati i prije isteka roka, izuzev kad rok nije ugovoren isključivo u interesu ostavodavca. (3) Vraćanje se obavlja u mjestu predaje stvari ostavoprimcu, ako ugovorom nije određeno neko drugo mjesto, u kom slučaju ostavoprimac ima pravo na naknadu troškova prijenosa stvari. Odsjek 3. PRAVA OSTAVOPRIMCA Naknada troškova i štete Član 719. Ostavoprimac ima pravo zahtijevati od ostavodavca da mu naknadi troškove opravdana učinjene radi očuvanja stvari te štetu koju je imao zbog ostave. Naknada Član 720. Ostavoprimac nema pravo na naknadu za svoj trud, izuzev ako je naknada ugovorena, ako se ostavoprimac bavi primanjem stvari na čuvanje ili ako se naknada mogla očekivati s obzirom na okolnosti posla. Vraćanje stvari u slučaju besplatne ostave Član 721. (1) Ostavoprimac koji se obvezao da besplatno čuva stvar određena vrijeme može je vratiti ostavodavcu prije isteka ugovorenog, roka ako bi samoj stvari prijetila opasnost propasti ili oštećenja ili ako bi mu njezino daljnje čuvanje moglo uzrokovati štetu. (2) Ako rok nije ugovoren, ostavoprimac iz prethodnog stava može u svako doba odustati od ugovora, ali je dužan ostavodavcu odrediti primjeren rok za preuzimanje stvari. Odsjek 4. POSEBNI SLUČAJEVI OSTAVE Neprava ostava Član 722. Kad su u ostavu dane zamjenljive stvari s pravom za ostavoprimca da ih potroši i obvezom da vrati istu količinu stvari iste vrste, onda se na njegove odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu samo će u pogledu vremena i mjesta vračanja važiti pravila ugovora a ostavi, ako ugovaratelji nisu što drugo odredili u tom pogledu. Ostava u nuždi Član 723. Kome je stvar povjerena u slučaju kakve nevolje,na primjer u slučaju požara, potresa, poplave, dužan ju je čuvati s povećanom pažnjom. ODJELJAK 2. Ugostiteljska ostava Ugostitelj kao ostavoprimac Član 724. (1) Ugostiteljska poduzeća i drugi ugostitelji smatraju se ostavoprimcima u pogledu stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili oštećenje najviše do deset tisuća dinara, ali Savezno izvršno vijeće može odrediti i veću svotu; (2) Ova je odgovornost isključena ako su stvari propale ili oštećene uslijed okolnosti koje se nisu mogle izbjeći ili otkloniti, uslijed nekog uzroka u samoj stvari, ako su nestale ili oštećene ponašanjem samog gosta, ili ponašanjem osoba koje je on doveo ili koje su mu došle u posjet. (3) Ugostitelj duguje potpunu naknadu ako mu je gost predao stvar na čuvanje te ako je šteta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara. Obveze ugostitelja da primi stvari na čuvanje Član 725. (1) Ugostitelj je dužan primiti na čuvanje stvari koje gosti donesu i hoće da mu predaju na čuvanje, izuzev ako ne raspolaže prikladnim prostorijama za njihovo smještanje ili ako njihovo čuvanje prelazi njegove mogućnosti iz kakva drugog uzroka. (2) Ako ugostitelj neopravdano odbije primiti stvar na čuvanje, duguje potpunu naknadu štete koju gost uslijed toga pretrpi. Dužnost gosta da prijavi štetu Član 726. Gost je dužan prijaviti nestanak ili oštećenje stvari čim dozna za njih, inače ima pravo na naknadu samo ako dokaže da je šteta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara. Objave o isključenju odgovornosti Član 727. Nemaju nikakav pravni učinak objave istaknute u prostorijama ugostitelja kojima se isključuje, ograničava ili uvjetuje njihova odgovornost za stvari koje su gosti donijeli. Prava zadržanja Član 728. Ugostiteljska poduzeća, radnje i pojedinci koji primaju goste na noćenje imaju pravo zadržati stvari koje su gosti donijeli, do potpune naplate potraživanja za smještaj i ostale usluge. Proširenje primjene odredaba o ugostiteljskoj ostavi Član 729. Odredbe o ugostiteljskoj ostavi na odgovarajući se način primjenjuju i na bolnice, garaže, hola za spavanje, organizirane kampove i sl. Glava XVII USKLADIŠTENJE. ODJELJAK 1. Opće odredbe Pojam Član 730. (1) Ugovorom o uskladištenju obvezuje se skladištar da primi i čuva određenu robu i da poduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njezina očuvanja u određenom stanju te da je preda na zahtjev ostavodavca ili druge ovlaštene osobe, a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati određenu naknadu. (2) Pri predaji robe ostavodavac je dužan dati sve potrebne obavijesti o njoj i izjaviti kolika je njezina vrijednost. Isključenje odgovornosti i neke obveze skladištara Član 731. (1) Skladištar odgovara za štetu na robi osim ako dokaže da je šteta uzrokovana uslijed okolnosti koje se nisu mogle izbjeći ili otkloniti ili je uzrokovana krivnjom ostavodavca, manama ili prirodnim svojstvom robe te neispravnom ambalažom. (2) Skladištar je dužan upozoriti ostavodavca na mane ili prirodna svojstva robe odnosno na neispravnu ambalažu uslijed kojih može doći do štete na robi, čim je navedene nedostatke opazio ili morao opaziti. (3) Ako bi se na robi događale takve neotklonjive promjene zbog kojih postoji opasnost da se roba pokvari ili propadne, skladištar je dužan, ako to na njegov poziv ne bi mogao na vrijeme učiniti ostavodavac prodati robu bez odgađanja na najpogodniji način. (4) Skladištar je obvezan poduzimati radnje radi očuvanja prava ostavodavca prema prijevozniku koji mu je predao robu za račun ostavodavca u oštećenom ili manljivom stanju. Kad postoji dužnost osiguranja Član 732. (1) Skladištar je dužan osigurati robu primljenu na čuvanje samo ako je to ugovoreno. (2) Ako ugovorom nije određeno koje rizike treba da obuhvati osiguranje. skladištar je dužan osigurati robu od uobičajenih rizika. Ograničenje naknade štete Član 733. Naknade štete koju je skladištar dužan platiti zbog propasti, umanjenja ili oštećenja robe od njezina primitka do predaje ne može prijeći stvarnu vrijednost robe, osim ako je štetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom. Miješanje zamjenljivih stvari Član 734. (1) Skladištar ne može pomiješati primljene zamjenljive stvari sa stvarima iste vrste i iste kakvoće, osim ako je ostavodavac na to pristao, ili ako je očito da je riječ o stvarima koje se mogu miješati bez opasnosti od nastanka štete za ostavodavca. (2) Ako su stvari pomiješane, skladištar može na zahtjev ovlaštene osobe bez sudjelovanja ostalih ovlaštenih osoba iz smjese zamjenljivih stvari izdvojiti dio koji mu pripada. Pregledanje robe i uzimanje uzoraka Član 735. Skladištar je dužan dopustiti ovlaštenoj osobi da pregleda robu i da uzima uzorke od nje. Potraživanje skladištara i pravo zaloga Član 736. (1) Pored naknade za čuvanje skladištar ima pravo na naknadu troškova koji su bili potrebni za očuvanje robe. (2) Za svoja potraživanja iz ugovora o uskladištenju i ostala potraživanja nastala u vezi s čuvanjem robe on ima založno pravo na toj robi. Podizanje robe i prodaja nepodignute robe Član 737. (1) Ostavodavac može robu podići i prije ugovorenog roka. (2) Ako ostavodavac ne podigne robu nakon isteka ugovorenog roka ili nakon isteka godine dana ako nije ugovoren. rok za čuvanje, skladištar može za njegov račun prodati robu na javnoj prodaji, ali je dužan obavijestiti ga prethodno o svojoj namjeri i ostaviti mu naknadni rok najmanje od osam dana da robu podigne Nedostaci pri primitku robe Član 738. (1) Primalac robe dužan je robu pregledati u trenutku njezina preuzimanja. (2) Ako prilikom preuzimanja robe primijeti nedostatke, primalac je dužan na to odmah upozoriti skladištara, inače se smatra da je roba uredno primljena. (3)O nedostacima robe koji se nisu mogli utvrditi u trenutku preuzimanja primalac je dužan na pouzdan način obavijestiti skladištara u roku od sedam dana, računajući od dana preuzimanja robe, inače se smatra da je roba uredno primljena. Primjena pravila o ostavi Član 739. Na ugovore o uskladištenju na odgovarajući se način primjenjuju pravila o ostavi, ako pravilima o uskladištenju nije drugačije regulirano. ODJELJAK 2. SKLADIŠNICA Dužnost izdavanja skladišnice Član 740. Skladištar koji je na temelju zakona ovlašten za robu primljenu na uskladištenje izdati skladišnicu dužan ju je izdati ostavodavcu na njegov zahtjev. Sastojci i sadržaj skladišnice Član 741. (1) Skladišnica se sastoji iz priznanice i založnice. (2) Priznanica i založnica sadrže podatke: naziv odnosno ime i zanimanje ostavodavca, njegovo sjedište odnosno prebivalište, naziv i sjedište skladištara, datum i broj skladišnice, mjesto gdje se skladište nalazi, vrstu; prirodu i količinu robe, navod o tome do kojeg iznosa je roba osigurana te ostale podatke potrebne za raspoznavanje robe i određivanje njezine vrijednosti. (3) Priznanica i založnica moraju se pozivati jedna na drugu. Skladišnica za dijelove robe Član 742. (1) Ostavodavac može zahtijevati da skladištar podijeli robu na određene dijelove i da mu za svaki dio izda posebnu skladišnicu. (2) Ako je već dobio skladišnicu za cijelu količinu robe, on može zahtijevati da skladištar podijeli robu na određene dijelove i da mu, u zamjenu za skladišnicu koju je dobio, izda posebne skladišnice za svaki pojedini dio. (3) Ostavodavac može zahtijevati da mu skladištar izda skladišnicu samo za jedan dio zamjenljive robe koji je ostavio kod njega. Prava imaoca skladišnice Član 743. (1) Imalac skladišnice ima pravo zahtijevati da mu se preda roba označena u njoj. (2) On može raspolagati robom označenom u skladišnici prenošenjem skladišnice. Prenošenje priznanice i založnice Član 744. (1) Priznanica i založnica mogu se prenositi indosamentom, zajedno ili odvojeno. (2) Pri svakom prijenosu na njima mora biti ubilježen datum. (3) Na zahtjev primaoca priznanice ili založnice, prijenos na njega prepisat će se u registar skladišta, gdje će se ubilježiti i njegovo sjedište odnosno prebivalište. Pravo imaoca priznanice Član 745. (1) Prijenos priznanice bez založnice daje primaocu pravo zahtijevati da mu se preda roba samo ako isplati imaocu založnice, ili položi skladištaru za imaoca založnice, iznos koji treba da mu bude isplaćen na dan dospjelosti potraživanja. (2) Imalac priznanice bez založnice može zahtijevati da se roba proda, ako se postignutom cijenom može isplatiti iznos na. koji ima pravo imalac založnice, s tim da se ostvareni višak preda njemu. (3) Kad je riječ o zamjenjivim stvarima, imalac priznanice bez založnice može zahtijevati da mu skladištar preda jedan dio robe pod uvjetom da položi skladištaru za račun imaoca založnice odgovarajući iznos u novcu. Prava imaoca založnice Član 746. (1) Prijenos založnice bez priznanice daje primaocu prava zaloga na robi. (2) Pri prvom prijenosu na založnici moraju biti ubilježeni naziv odnosno ime i zanimanje vjerovnika,. njegovo poslovno sjedište odnosno prebivalište iznos njegova potraživanja računajući i kamate, i datum dospijevanja. (3) Prvi primalac založnice dužan je bez odgađanja prijaviti skladištaru da je na njega izvršen prijenos založnice, a skladište je dužno. prepisati taj prijenos u svoj registar i na samoj založnici zabilježiti da je taj prijepis izvršen. (4) Bez obavljanja radnji iz prethodnog stava založnica se ne može dalje prenositi indosamentom. (5) Založnica koja ne sadrži iznos potraživanja založnog vjerovnika obvezuje u korist založnog vjerovnika cjelokupnu vrijednost stvari navedenu u njoj. Protest zbog neisplate i prodaje robe Član 747. (1) Imalac založnice bez priznanice, kojem ne bude isplaćeno u roku potraživanje osigurano založnicom, dužan je, pod prijetnjom gubitka prava zahtijevati isplatu od prenosilaca, podići protest prema Zakonu o mjenici. (2) Imalac založnice koji je podigao protest može nakon proteka osam dana od dospjelosti potraživanja zahtijevati prodaju založene robe, a isto pravo pripada i prenosiocu koji je isplatio imaocu založnice potraživanje osigurano založnicom. (3) Od iznosa postignutog prodajom izdvaja se potrebna svota za podmirenje troškova prodaje, potraživanja skladištara iz ugovora o skladištenju i ostalih njegovih potraživanja nastalih u veži a ostavljenom robom, zatim se isplaćuje osigurano potraživanje imaoca založnice, a ostatak pripada imaocu priznanice. Zahtjev isplate od prenosilaca založnice Član 748. (1) Imalac založnice može zahtijevati isplatu od prenosioca tek ako nije mogao postići potpuno namirenje prodajom založene robe. (2) Ovaj zahtjev mora biti podignut u roku određenom u Zakonu o mjenici za zahtjev prema indosantima, i taj rok počinje teći od dana kad je izvršena prodaja robe. (3) Imalac založnice. gubi pravo zahtijevati isplatu od prenosilaca ako ne bude zahtijevao prodaju robe najdalje u roku od mjesec dana od protesta. Glava XVIII NALOG ODJELJAK 1. Opće odredbe Pojam Član 749. (1) Ugovorom o nalogu obvezuje se nalogoprimac prema nalogodavcu da za njegov račun poduzme određene poslove. (2) Istovremeno se nalogoprimac ovlašćuje na poduzimanje tih poslova. (3) Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je drugačije ugovoreno ili proizlazi iz prirode međusobnog odnosa. Osobe dužne da odgovore na ponudu naloga Član 750. Tko se bavi obavljanjem tuđih poslova kao zanimanjem ili se javno nudi za obavljanje tih poslova dužan je, ako neće da prihvati ponuđeni nalog koji se odnosi na te poslove, o tome bez odgađanja obavijestiti drugu stranu, inače odgovara za štetu koju bi ova pretrpjela zbog toga. ODJELJAK 2. Obveza nalogoprimca Izvršenje naloga kako glasi Član 751. (1) Nalogoprimac je dužan izvršiti nalog prema primljenim uputama, s pažnjom dobrog privrednika odnosno dobrog domaćina, ostajući u njegovim. granicama i u svemu paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi. (2) Kad nalogoprimac smatra da bi izvršenje naloga po dobivenim uputama bilo od štete za nalogodavca, on je dužan skrenuti na to njegovu pažnju i tražiti nove upute. (3) Ako nalogodavac nije dao određene upute o poslu koji treba obaviti; nalogoprimac je dužan, rukovodeći se interesima nalogodavca, postupiti kao dobar privrednik odnosno dobar domaćin, a ako je nalog bez naknade, kako bi u istim okolnostima postupio u vlastitoj stvari. Odstupanje od naloga i uputa Član 752. (1) Od dobivenog naloga i uputa nalogoprimac može odstupiti samo sa suglasnošću nalogodavca, a kada mu zbog kratkoće vremena ili iz kakva drugog uzroka nije moguće tražiti suglasnost nalogodavca, on može odstupiti od naloga i uputa samo ako je po procjeni svih okolnosti mogao osnovano smatrati da to zahtijevaju interesi nalogodavca. (2) Ako nalogoprimac prekorači granice naloga ili odstupi od dobivenih uputa izvan slučaja predviđenog u prethodnom stavu, neće se smatrati nalogoprimcem, već poslovođom bez naloga, izuzev ako nalogodavac naknadno odobri ono što je uradio. Zamjena Član 753. (1) Nalogoprimac je dužan izvršiti nalog osobno. (2) On može povjeriti izvršenje naloga drugome samo ako mu je nalogodavac to dopustio te ako je na to primoran okolnostima. (3) U tim slučajevima on odgovara samo za izbor zamjenika i za upute koje mu je dao. (4) U ostalim slučajevima on odgovara za rad zamjenika te za slučajnu propast ili oštećenje stvari koji bi se dogodili kod zamjenika. (5) Nalogodavac može u svakom slučaju zahtijevati neposredno od zamjenika izvršenje obveze iz naloga. Polaganje računa Član. 754. O izvršenom poslu nalogoprimac je dužan položiti račun i predati bez odugovlačenja nalogodavcu sve što je primio na temelju obavljanja, povjerenih poslova, bez obzira na to da li je ono što je primio za nalogodavca bilo dugovano ovome ili ne. Podnošenje izvještaja Član 755. Nalogoprimac je dužan na zahtjev nalogodavca podnijeti izvještaj o stanju poslova i položiti račun i prije određenog vremena. Odgovornost za upotrebu nalogodavčeva novca Član 756. Ako se nalogoprimac služio za svoje potrebe novcem koji je primio za nalogodavca, dužan je platiti kamatu po najvišoj dopuštenoj ugovornoj stopi, računajući od dana upotrebe, a na ostali dugovani novac koji nije predao na vrijeme, zateznu kamatu, računajući od dana kada ga je bio dužan predati. Solidarna odgovornost nalogoprimaca Član 757. Ako je obavljanje nekog posla povjereno nekolicini istim nalogom da ga zajednički obavljaju, oni odgovaraju solidarno za obveze iz tog naloga, ako što druga nije ugovoreno. ODJELJAK 3. Obveze nalogodavca Predujmljivanje novca Član 758. Nalogodavac je. dužan na zahtjev nalogoprimca dati mu stanovitu svotu novca za predviđene izdatke. Naknada troškova i preuzimanje obveza Član 759. (1) Nalogodavac je dužan naknaditi nalogoprimcu, čak i ako njegov trud bez njegove krivnje nije imao uspjeha, sve potrebne troškove što ih je učinio za izvršenje naloga, s kamatom od dana kad su učinjeni. (2) On je dužan preuzeti obveze što ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajući u svoje ime povjerene mu poslove, ili ga na koji drugi način osloboditi njih. Naknada štete Član 760. Nalogodavac je dužan naknaditi nalogoprimcu štetu koju je ovaj pretrpio bez svoje krivnje u obavljanju naloga. Visina naknade Član 761. Ako drugačije nije ugovoreno, nalogodavac duguje naknada u uobičajenoj visini, a ako o tome nema običaja, onda pravičnu naknadu. Isplata naknade Član 762. (1) Ako nije drugačije ugovoreno, nalogodavac je dužan isplatiti nalogoprimcu. naknadu nakon obavljenog posla. (2) Ako je nalogoprimac bez svoje krivnje samo djelomično obavio nalog, ima pravo na razmjerni dio naknade. (3) U slučaju kad bi unaprijed ugovorena naknada bila u očitom nerazmjeru s učinjenim uslugama nalogodavac može zahtijevati njezino smanjenje. Pravo zaloga Član 763. Radi osiguranja naknade i troškova nalogoprimac ima pravo zaloga na pokretnim stvarima nalogodavca što ih je dobio po osnovi naloga, a i na novčanim iznosima koje je naplatio za račun nalogodavca. Solidarna odgovornost nalogodavaca Član 764. Ako je više njih povjerilo nalogoprimcu izvršenje naloga, oni mu odgovaraju solidarno. ODJELJAK 4. Prestanak naloga Odustanak od ugovora Član 765. (1) Nalogodavac može odustati od ugovora. (2) U slučaju odustanka od ugovora u kome nalogoprimcu pripada naknada za njegov trud nalogodavac je dužan isplatiti nalogoprimcu odgovarajući dio naknade, i naknadili mu štetu koju je pretrpio odustankom od ugovora, ako za odustanak nije bilo osnovanih razloga. Otkaz Član 766. (1) Nalogoprimac može otkazati nalog kad hoće, samo ne u nevrijeme. (2) On je dužan naknaditi nalogodavcu štetu koju je ovaj pretrpio zbog otkaza naloga u nevrijeme, izuzev kad su za otkaz postojali osnovani razlozi. (3) Nalogoprimac je dužan produžiti nakon otkaza poslove koji ne trpe odgađanje, dok nalogodavac ne bude mogao preuzeti brigu o njima. Smrt, prestanak pravne osobe Član 767. (1) Nalog prestaje smrću nalogoprimca. (2) Nasljednici nalogoprimca dužni su o njegovoj smrti što prije obavijestiti nalogodavca i poduzeti što je potrebno za zaštitu njegovih interesa, dok ne bude u stanju sam preuzeti brigu o njima. (3) Nalog prestaje smrću nalogodavca samo ako je tako ugovoreno ili ako se nalogoprimac primio naloga s obzirom na svoje osobne odnose s nalogodavcem. (!) U tom slučaju nalogoprimac je dužan produžiti povjerene poslove, ako bi inače nastupila šteta za nasljednike, dok ovi ne budu mogli sami preuzeti brigu o njima. (5) Ako je nalogodavac ili nalogoprimac neka pravna osoba, nalog prestaje kad ta osoba prestane postojati. Stečaj, lišenje poslovne sposobnosti Član 768. Nalog prestaje kad nalogodavac ili nalogoprimac padne pod stečaj ili bude potpuno ili djelomično lišen poslovne sposobnosti. Čas prestanka naloga Član 769. (1) Kad je nalogodavac odustao od ugovora te kad je umro ili pao pod stečaj ili potpuno ili djelomično lišen poslovne sposobnosti, nalog prestaje u času kad je nalogoprimac saznao za događaj zbog kojega nalog prestaje. (2) Kad je nalogoprimcu izdana pismena punomoć, dužan ju je vratiti nakon prestanka naloga. Iznimke Član 770. Kad je nalog dan da bi nalogoprimac mogao postići ispunjenje nekoga svog potraživanja od nalogodavca, nalogodavac ne može odustati od ugovora i nalog ne prestaje ni smrću, ni stečajem nalogodavca ili nalogoprimca, ni kada jedan od njih bude potpuno ili djelomično lišen poslovne sposobnosti. Glava XIX KOMISION Opće odredbe Pojam Član 771. (1) Ugovorom o komisionu obvezuje se komisionar da za naknadu (proviziju) obavi u svoje ime i za račun komitenta jedan ili više poslova koje mu povjerava komitent. (2) Komisionar ima pravo na naknadu i kad ona nije ugovorena. Primjena pravila o ugovoru o nalogu Član 772. Na ugovor o komisionu na odgovarajući se način primjenjuju pravila o nalogu, ako pravilima o komisionu nije drugačije određeno. Sklapanje posla pod uvjetima različitim od naloga Član 773. (1) Ako je komisionar sklopio neki posao pod nepovoljnijim uvjetima od onih određenih nalogom kad to nije smio, dužan je naknaditi komitentu razliku, a i uzrokovanu štetu. (2) U slučaju iz prethodnog stava komitent može odbiti da prihvati sklopljeni posao, pod uvjetom da o tome odmah obavijesti komisionara. (3) Ali, komitent gubi to pravo ako komisionar pokaže spremnost da mu odmah isplati razliku i naknadi uzrokovanu štetu. (4) Ako je posao sklopljen pod povoljnijim uvjetima od onih određenih nalogom, sva tako postignula korist pripada komitentu. Prodaja robe prezaduženoj osobi Član 774. Komisionar odgovara komitentu za štetu ako je prodao robu osobi za čiju je prezaduženost znao ili je mogao znati. Kad sam komisionar kupuje robu komitenta ili mu prodaje svoju robu Č1an 775. (1) Komisionar kome je povjereno da proda ili da kupi neku robu kotiranu na burzi ili na tržištu može, ako mu je komitent to dopustio zadržati robu za sebe kao kupac, odnosno isporučiti je kao prodavalac, po cijeni u vrijeme izvršenja povjerenog posla. (2) U tom slučaju između komisionara i komitenta nastaju odnosi iz ugovora o prodaji. (3) Ako se burzovna odnosno tržišna cijena i cijena koju je odredio komitent ne slažu, komisionar prodavalac ima pravo na manju od ove dvije cijene, a komisionar - kupac dužan je platiti veću. ODJELJAK 2. Obveze komisionara Čuvanje i osiguranje Član 776. (1) Komisionar je dužan čuvati povjerenu robu s pažnjom dobrog privrednika. (2) On odgovara i za slučajnu propast ili oštećenja robe ako je nije osigurao, a prema nalogu je bio dužan to učiniti. Obavijest o stanju primijene robe Član 777. (1) Prilikom preuzimanja robe od prijevoznika, koju mu je poslao komitent, komisionar je dužan utvrditi njezino stanje i bez odgađanja izvijestiti komitenta o danu prispijeća robe te o vidljivim oštećenjima ili manjku, inače odgovara za štetu koja bi zbog tog propuštanja nastala za komitenta. (2) On je dužan poduzeti sve potrebne mjere radi očuvanja prava komitenta prema odgovornoj osobi. Obavijest o promjenama na robi Član 778. Komisionar je dužan obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti od svoje vrijednosti, a ako nema vremena za čekanje njegovih uputa, ili ako on odugovlači s davanjem uputa, u slučaju opasnosti znatnijeg oštećenja robe, komisionar je dužan prodati je na najpogodniji način. Saopćavanje komitentu imena suugovaratelja Član 779. (1) Komisionar je dužan saopćiti komitentu s kojom je osobom obavio posao što mu ga je komitent povjerio. (2) Ovo pravilo ne vrijedi u slučaju prodaje pokretnih stvari koja se obavlja preko komisionih prodavaonica, osim ako nije drugačije ugovoreno. Polaganje računa Član 780. (1) Komisionar je dužan položiti račun o obavljenom poslu bez nepotrebnog odgađanja. (2) On je dužan predati komitentu sve što je primio po osnovi posla izvršenog za njegov račun. (3) Komisionar je dužan prenijeti na komitenta potraživanja i ostala prava koja je stekao prema trećem s kojim je obavio posao u svoje ime i za njegov račun. Delkredere Član 781. (1) Komisionar odgovara za ispunjenje obveze svog suugovaratelja samo ako je posebno jamčio da će on svoje obveze ispuniti (delkredere), u kom slučaju on odgovara solidarno s njim. (2) Komisionar koji je jamčio za ispunjenje obveza svog suugovaratelja ima pravo i na posebnu naknadu (delkredere provizija). ODJELJAK 3. Obveze komitenta Naknada (provizija) Član 782. (1) Komitent je dužan isplatiti komisionaru naknadu kad bude izvršen posao što ga je komisionar obavio te ako izvršenje posla bude spriječeno nekim uzrokom za koji odgovara komitent. (2) U slučaju postupnog izvršavanja komisionar može zahtijevati razmjeran dio naknade poslije svakog djelomičnog ispunjenja. (3) Ako ne dođe do izvršenja sklopljenog posla iz uzroka za koji ne odgovaraju ni komisionar ni komitent komisionar ima pravo na odgovarajuću naknadu za svoj trud. (4) Komisionar koji je nevjerno postupio prema komitentu nema pravo na naknadu. Visina naknade Član 783. (1)Ako iznos naknade nije određen ugovorom ili tarifom, komisionaru pripada naknada prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu. (2) Ako je u danom slučaju naknada nerazmjerno velika prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu sud je može, na zahtjev komitenta, sniziti na pravičan iznos. Naknada troškova Član 784. (1) Komitent je dužan naknaditi komisionaru troškove koji su bili potrebni za izvršenje naloga, s kamatom od dana kad su učinjeni. (2) Komitent je dužan dati komisionaru posebna naknadu za upotrebu njegovih skladišta i transportnih sredstava, ako ona nije obuhvaćena naknadom za izvršenje posla. Predujmljivanje novca komisionaru Član 785. Ako ugovorom o komisionu nije što drugo određeno, komitent nije dužan predujmiti komisionaru potrebna sredstva za obavljanje povjerenog posla. ODJELJAK 4. Založno pravo Član 786. (1) Komisionar ima pravo zaloga na stvarima koje su predmet ugovora o komisionu dok se te stvari nalaze kod njega ili kod nekog koji ih drži za njega ili dok on ima u rukama ispravu s pomoću koje može raspolagati njima. (2) Iz vrijednosti tih stvari komisionar može naplatiti prije ostalih komitentovih vjerovnika svoja potraživanja po osnovi svih komisionih poslova s komitentom te po osnovi zajmova i predujmova danih komitentu, bez obzira na to da li su nastala u vezi s tim stvarima ili nekim drugim. (3) Pravo prvenstvene naplate ima komisionar iz potraživanja koja je izvršavajući nalog stekao za račun komitenta. ODJELJAK 5. Odnosi s trećim osobama Komitentova prava na potraživanja iz posla s trećim Član 787. (1) Komitent može zahtijevati ispunjenje potraživanja iz posla što ga je komisionar sklopio s trećim i za njegov račun tek pošto mu ih komisionar ustupi. (2) Ali, u pogledu odnosa komitenta s komisionarom i njegovim vjerovnicima, ova se potraživanja od svog nastanka smatraju komitentovim potraživanjima. Ograničenje prava komisionarovih vjerovnika Član 788. Vjerovnici komisionara ne mogu radi naplate svojih potraživanja, ni u slučaju njegova stečaja, poduzeti mjere izvršenja na pravima i stvarima što ih je komisionar izvršavajući nalog stekao u svoje ime ali za račun komitenta, izuzev ako je riječ o potraživanjima nastalim u vezi sa stjecanjem tih prava i stvari. Stečaj komisionara Član 789. (1) U slučaju stečaja komisionara komitent može zahtijevati izlučenje iz stečajne mase stvari što ih je predao komisionaru radi prodaje za njegov račun, a i stvari što ih je komisionar nabavio za njegov račun: (2) U istom slučaju komitent može zahtijevati od trećeg kome je komisionar predao stvari da mu isplati njihovu cijenu odnosno njezin još neisplaćeni dio.
Čl. 1 - 184b | Čl. 185 - 393 | Čl. 394 - 599 | Čl. 600 - 789 | Čl. 790 - 1109
|
||||||||||||||||||
