 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA - 5. dio
Glava XX UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU ODJELJAK 1. Opće odredbe Pojam Član 790. (1) Ugovorom o trgovinskom zastupanju obvezuje se zastupnik da se stalno brine da treće osobe sklapaju ugovore s njegovim nalogodavcem, i da u tom smislu posreduje između. njih i nalogodavca te da nakon dobivenog ovlaštenja sklapa ugovore s trećim osobama u ime i za račun na1ogodavca, a ovaj se obvezuje da mu za svaki sklopljeni ugovor isplati određenu naknadu (proviziju). (2) Nalogodavac može imati na istom području za istu vrstu poslova više zastupnika. (3) Jedan zastupnik ne može bez pristanka nalogodavca preuzeti obvezu da na istom području i za istu vrstu poslova radi za drugog nalogodavca. Forma Član 791. Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti sklopljen u pismenoj formi. Sklapanje ugovora u ime nalogodavca Član 792. Zastupnik može sklapati ugovore u ime i za račun svog nalogodavca ako je za to od njega dobio posebno ili generalno ovlaštenje. Primanje ispunjenja Član 793. Zastupnik ne može zahtijevati ni primiti ispunjenje potraživanja svog nalogodavca ako za to nije posebno ovlašten. Izjave zastupnika za nalogodavca Član 794. Kad je ugovor sklopljen posredovanjem zastupnika, onda suugovaratelj nalogodavca može pravovaljano činiti zastupniku izjave koje se tiču nedostataka predmeta ugovora, a i druge izjave u vezi s tim ugovorom, radi očuvanja ili vršenja prava iz ugovora. Izjave u ime nalogodavca Član 795. Zastupnik je ovlašten da radi očuvanja prava svog nalogodavca čini potrebne izjave njegovu suugovaratelju. Mjere osiguranja Član 798. Radi zaštite interesa nalogodavca zastupnik može zahtijevati poduzimanje potrebnih mjera osiguranja. ODJELJAK 2. Obveze zastupnika Briga o interesima nalogodavca Član 797. (1) Zastupnik je dužan brinuti se o interesima nalogodavca i u svim poslovima koje poduzima dužan je postupiti s pažnjom dobrog privrednika. (2) Pri tome je dužan držati se uputa koje mu je dao nalogodavac. (3) On je dužan davati nalogodavcu sve potrebne obavijesti o tržišnoj situaciji, naročito one koje su značajne za svaki pojedini posao. Sudjelovanje u sklapanju poslova Član 798. Zastupnik je dužan sudjelovati po uputama nalogodavca pri sklapanju poslova, i to do njihova potpunog okončanja. Čuvanje poslovnih tajni Član 799. (1) Zastupnik je dužan čuvati poslovne tajne svog nalogodavca za koje je doznao u vezi s povjerenim poslom. (2) On odgovara ako ih iskoristi ili drugome otkrije i poslije prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju. Vraćanje stvari danih na upotrebu Član 800. Nakon prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju, zastupnik je dužan vratiti nalogodavcu sve stvari kaje mu je ovaj predao na upotrebu za trajanja ugovora. Poseban slučaj odgovornosti Član 801. (1) Zastupnik odgovara nalogodavcu za ispunjenje obveza iz ugovora za čije je sklapanje posredovao ili koje je po ovlaštenju on sklopio u ime nalogodavca, samo ako je za to posebno pismeno jamčio. (2) U tom slučaju on ima pravo i na posebnu naknadu (delkredere provizija). ODJELJAK 3. Obveze nalogodavca Materijal i dokumentacija Član 802. Kad je za obavljanje njegovih poslova zastupniku potreban određeni materijal ili određena dokumentacija, nalogodavac je dužan staviti mu to na raspolaganje. Dužnost obavještavanja Član 803. (1) Nalogodavac može po svojoj volji prihvatiti ili odbaciti sklapanje ugovora pripremljenog od strane zastupnika, ali je dužan bez odlaganja obavijestiti zastupnika o svojoj odluci. (2) Nalogodavac je dužan bez odgađanja obavijestiti zastupnika o potrebi da se opseg poslova sklopljenih njegovim posredovanjem svede na manju mjeru nego što je zastupnik mogao osnovano očekivati kako bi ovaj pravodobno smanjio svoju poduzimljivost u odgovarajućoj mjeri, inače mu odgovara za pretrpljenu štetu. Naknada (provizija) Član 804. (1) Nalogodavac je dužan isplatiti zastupniku naknadu za ugovore sklopljene njegovim posredovanjem te za ugovore što ih je sam zastupnik zaključio, ako je za to bio ovlašten. (2) Zastupnik ima pravo na naknadu i za ugovore što ih je nalogodavac sklopio neposredna s klijentima koje je zastupnik našao. Stjecanje prava na naknadu Član 805. Ako između ugovornih strana nije drugačije ugovoreno, pravo na naknadu stječe zastupnik kad ugovor bude izvršen, ali mu to pravo pripada i kad ugovor ostane neizvršen, ako je do toga došlo iz uzroka koji je na strani nalogodavca. Visina naknade Član 806. (1) Ako iznos naknade nije određen ugovorom ili tarifom, zastupnik ima pravo na uobičajenu naknadu. (2) Ako je u danom slučaju naknada nerazmjerno velika prema učinjenoj usluzi, sud je može na zahtjev nalogodavca sniziti na pravičan iznos. Posebna naknada Član 807. Zastupnik koji je po ovlaštenju nalogodavca izvršio naplatu nekoga njegovog potraživanja ima pravo na posebnu naknadu od naplaćene svote. Troškovi Član 808. (1) Zastupnik nema pravo na naknadu troškova koji proizlaze iz redovnog obavljanja posredničkih poslova, osim ako je drugačije ugovoreno. (2) Ali, on ima pravo na naknadu posebnih troškova koje je učinio u korist nalogodavca ili na njegov nalog. ODJELJAK 4. Založno pravo Član 809. Radi osiguranja naplate svojih dospjelih potraživanja nastalih u vezi s ugovorom, zastupnik ima pravo zaloga na svotama što ih je naplatio za nalogodavca po njegovu ovlaštenju te na svim nalogodavčevim stvarima koje je u vezi s ugovorom primio od nalogodavca ili od nekog drugog, dok se nalaze kod njega ili kod nekog koji ih drži za njega, ili dok ima a rukama ispravu s pomoću koje može raspolagati njima. ODJELJAK 5. Prestanak ugovora Raskid ugovora sklopljenog za neodređeno vrijeme Član 810. (1) Kad trajanje ugovora o trgovinskom zastupanju nije određeno ugovorom niti se iz okolnosti posla može odrediti, svaka strana može raskinuti ugovor koncem svakoga kalendarskog tromjesečja. (2) Otkaz mora biti saopćen drugoj strani najmanje mjesec dana prije isteka kalendarskog tromjesečja, a ako je ugovor trajao tri godine, otkaz joj mora biti saopćen dva mjeseca prije isteka kalendarskog tromjesečja. (3) Ugovorne strane mogu drugačije odrediti rokove otkaza i prestanka ugovora, ali između otkaza i prestanka ugovora mora biti ostavljen rok od najmanje mjesec dana. Raskid ugovora bez otkaznog roka Član 811. (1) Iz ozbiljnih uzroka svaka strana može navodeći te uzroke raskinuti ugovor bez otkaznog roka. (2) Ako je izjava o raskidu učinjena bez ozbiljnih. uzroka, ona se smatra otkazom s redovnim otkaznim rokom. (3) Zastupnik koji je uslijed neosnovanog otkaza prekinuo svoju djelatnost ima pravo na naknadu štete zbog izgubljene provizije, a ako je on neosnovano otkazao ugovor, pravo na naknadu štete pripada nalogodavcu. (4) Neosnovani otkaz daje pravo drugoj-strani da raskine ugovor bez otkaznog roka. Prestanak ugovora sklopljenog za određeno vrijeme Član 812. (1) Kad je ugovor o trgovinskom zastupanju sklopljen za određeno vrijeme, on prestaje samim istekom određenog vremena. (2) Ako se takav ugovor prešutno produlji, smatra se i nadalje ugovorom sklopljenim za neodređeno vrijeme. Glava XXI POSREDOVANJE ODJELJAK 1. Opće odredbe Pojam Č1an 813. Ugovorom o posredovanju obvezuje se posrednik da nastoji naći i dovesti u vezu s nalogodavcem osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju određenog ugovora, a nalogodavac se obvezuje da mu isplati određenu naknadu, ako taj ugovor bude sklopljen. Primjena odredbi zakona o ugovoru o djelu Član 814. Kad je ugovoreno da će posrednik imati pravo na određenu naknada i ako njegovo nastojanje ostane bez rezultata, o takvom ugovoru sudit će se prema odredbama što vrijede za ugovor o djelu. Primanje ispunjenja Član 815. (1) Nalog za posredovanje ne sadrži ovlaštenje za posrednika da za nalogodavca primi ispunjenje obveze iz ugovora sklopljenog njegovim posredovanjem. (2) Za to je potrebna posebna pismena punomoć. Opoziv naloga za posredovanje Član 816. Nalogodavac može opozvati nalog, za posredovanje kad god hoće, ako se toga nije odrekao i pod uvjetom da opoziv nije protivan savjesnosti. Odsutnost obveze za nalogodavca da sklopi ugovor Član 817. Nalogodavac nije dužan pristupiti pregovorima za sklapanje ugovora s osobom koju je posrednik našao, ni sklopiti s njom ugovor pod uvjetima koje je saopćio posredniku ali će odgovarati za štetu ako je postupio protivno savjesnosti. ODJELJAK 2 Obveze posrednika Obveza tražiti priliku Član 818. (1) Posrednik je dužan tražiti s pažnjom dobrog privrednika priliku za sklapanje određenog ugovora i ukazati na nju nalogodavcu. (2) Posrednik je dužan posredovati u pregovorima i nastojati da dođe do sklapanja ugovora ako se na to posebno obvezao. (3) On ne odgovara ako i pored potrebne brižljivosti ne uspije u svom nastojanju. Obveza obavještavanja Član 819. Posrednik je dužan obavijestiti nalogodavca o svim okolnostima značajnim za namjeravani pasao koje su mu poznate ili su mu morale biti poznate. Odgovornost posrednika Član 820. (1) Posrednik odgovara za štetu koju bi pretrpjela jedna ili druga strana između kojih je posredovao, a koja bi se dogodila zbog toga što je posredovao za poslovno nesposobnu osobu za čiju je nesposobnost znao ili mogao znati, ili za osobu za koju je znao ili morao znati da neće moći izvršiti obveze iz tog ugovora, i uopće za svaku štetu nastalu njegovom krivnjom. (2) Posrednik odgovara za štetu koja bi za nalogodavca nastala uslijed toga što je bez dopuštenja nalogodavca obavijestio nekog trećeg o sadržaju naloga, o pregovorima ili o uvjetima sklopljenog ugovora. Posrednički dnevnik i list Član 821. Posrednik u privredi dužan je u posebnu knjigu (posrednički dnevnik) ubilježiti bitne podatke o ugovoru koji je sklopljen njegovim posredovanjem i izdati izvadak iz te knjige potpisan od njegove strane (posrednički list). ODJELJAK 3. Obveze nalogodavca Član 822. (1) Posrednik ima pravo na naknadu i kad nije ugovorena. (2) Ako visina naknade nije određena ni tarifom ili kojim drugim općim aktom, ni ugovorom, a ni običajem, odredit će je sud prema posrednikovom trudu i učinjenoj usluzi. (3) Ugovorenu posredničku naknadu sud može sniziti na zahtjev nalogodavca, ako nađe da je pretjerano visoka s obzirom na posrednikov trud i učinjenu us1ugu. (4) Sniženje ugovorene naknade ne može se tražiti ako je isplaćena posredniku nakon sklapanja ugovora za koji je on posredovao. Kada posrednik stječe pravo na naknadu Član 823. (1) Posrednik stječe pravo na naknadu u času sklapanja ugovora za koji je posredovao, ako što drugo nije ugovoreno. (2) Ali, ako je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom, posrednik stječe pravo na naknadu tek kad se uvjet ostvari. (3) Kad je ugovor sklopljen pod raskidnim uvjetom, ostvarenje uvjeta nema utjecaja na posrednikovo pravo na naknadu. (4) U slučaju nevaženja ugovora posrednik ima pravo na naknadu ako mu uzrok nevaženja nije bio poznat. Naknada troškova Član 824. (1) Posrednik nema pravo na naknada troškova učinjenih u izvršenju naloga, izuzev kad je to ugovoreno. (2) Ali, ako mu je ugovorom priznato pravo na naknadu troškova, on ima pravo na tu naknadu i u slučaju kad ugovor nije sklopljen. Posredovanje za obje strane Član 825. (1) Ako drugačije nije ugovoreno, posrednik koji je dobio nalog za posredovanje od obiju strana može zahtijevati od svake strane samo polovicu posredničke naknade i naknadu polovice troškova ako je naknada troškova ugovorena. (2) Posrednik je dužan da se s pažnjom dobrog privrednika brine o interesima obiju strana između kojih posreduje. Gubitak prava na naknadu Član 826. Posrednik koji protivno ugovoru ili protivno interesima svog nalogodavca radi za drugu stranu gubi pravo na posredničku naknadu i na naknadu troškova. Glava XXII OTPREMANJE (ŠPEDICIJA) ODJELJAK I. Opće odredbe Član 827. (1) Ugovorom o otpremanju obvezuje se otpremnik da radi prijevoza određene stvari sklapa u svoje ime i za račun nalogodavca ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvršenje prijevoza te da obavi ostale uobičajene poslove i radnje, a nalogodavac se obvezuje da mu isplati određenu naknadu. (2) Ako je ugovorom predviđeno, otpremnik može sklapati ugovor o prijevozu i poduzimati druge pravne radnje u ime i za račun nalogodavca. . Odustajanje od ugovora Član 828. Nalogodavac može po svojoj volji odustati od ugovora: ali je u tom slučaju dužan naknaditi otpremniku sve troškove što ih je dotle imao i isplatiti mu razmjeran dio naknade za dotadašnji rad. Primjena pravila o ugovoru o komisionu odnosno trgovinskom zastupanja Član 829. Na odnose nalogodavca i otpremnika koji nisu uređeni u ovoj glavi na odgovarajući se način primjenjuju pravila o ugovoru o komisionu odnosno o trgovinskom zastupanju. ODJEIJAK 2. Obveze otpremnika Upozorenje na nedostatke naloga Član 830. Otpremnik je dužan upozoriti nalogodavca na nedostatke u njegovu nalogu, naročito na one koji ga izlažu većim troškovima ili šteti. Upozorenje na nedostatke pakiranja Član 831. Ako stvar nije zapakirana ili inače nije spremljena za prijevoz kako treba, otpremnik je dužan upozoriti nalogodavca na te nedostatke, a kad bi čekanje da ih nalogodavac otkloni bilo od štete za njega, otpremnik ih je dužan otkloniti na račun nalogodavca. Čuvanje interesa nalogodavca Član 832. (1) Otpremnik je dužan u svakoj prilici postupiti kako to zahtijevaju interesi nalogodavca i s pažnjom dobrog privrednika. (2) On je dužan bez odgađanja obavijestiti nalogodavca o oštećenju stvari, a i o svim događajima značajnim za njega, i poduzeti sve potrebne mjere radi očuvanja njegovih prava prema odgovornoj osobi. Postupanje po uputama nalogodavca Član 833. (1) Otpremnik je dužan držati se uputa o pravcu puta, sredstvima i načinu prijevoza te ostalih uputa dobivenih od nalogodavca. (2) Ako nije moguće postupiti po uputama sadržanim u nalogu, otpremnik je dužan tražiti nove upute, a ako za to nema vremena ili je to nemoguće, otpremnik je dužan postupiti kako to zahtijevaju interesi nalogodavca. (3) O svakom odstupanju od naloga otpremnik je dužan bez odgađanja obavijestiti nalogodavca. (4) Ako nalogodavac nije odredio ni pravac puta ni sredstvo odnosno način prijevoza, otpremnik će ih odrediti kako zahtijevaju interesi nalogodavca u danom slučaju. (5)Ako je otpremnik odstupio od dobivenih uputa. odgovara i za štetu nastalu uslijed više sile; izuzev ako dokaže da bi se šteta dogodila i da se držao danih uputa. Odgovornost otpremnika za druge osobe Član 834. (1) Otpremnik odgovara za izbor prijevoznika te za izbor drugih osoba s kojima je u izvršenju naloga sklopio ugovor (uskladištenje robe i sl.), ali ne odgovara i za njihov rad, izuzev ako je tu odgovornost preuzeo ugovorom. (2) Otpremnik koji izvršenje naloga povjeri drugom otpremniku umjesto da ga sam izvrši, odgovara za njegov rad. (3) Ako nalog sadrži izričito ili prešutno ovlaštenje otpremniku da povjeri izvršenje naloga drugom otpremniku ili ako je to očito u interesu nalogodavca, on odgovara samo za njegov izbor, osim ako je preuzeo odgovornost za njegov rad. (4) Odgovornosti iz prethodnih stavova ovog člana ne mogu se ugovorom isključiti ni ograničiti. Carinske radnje i plaćanje carine Član 835. Ako ugovorom nije drugačije određeno, nalog za otpremu stvari preko granice sadrži obvezu za otpremnika da provede potrebne carinske radnje i isplati carinske pristojbe za račun nalogodavca. Kad otpremnik sam obavlja prijevoz ili druge poslove Član 836. (1) Otpremnik može i sam obaviti potpuno ili djelomično prijevoz stvari čija mu je otprema povjerena, ako nije što drugo ugovoreno. (2) Ako je otpremnik sam obavio prijevoz ili dio prijevoza, ima prava i obveze prijevoznika i u tom slučaju pripada mu i odgovarajuća naknada za prijevoz pored naknade po osnovi otpreme i naknade troškova u vezi s otpremom. (3) Isto vrijedi u pogledu drugih poslova obuhvaćenih nalogom, običajima ili općim uvjetima. Osiguranje pošiljke Član 837. (1) Otpremnik je dužan osigurati pošiljku samo ako je to ugovoreno. (2) Ako ugovorom nije određeno koje rizike treba da obuhvati osiguranje, otpremnik je dužan osigurati stvari od uobičajenih rizika. Polaganje računa Član 838. (1) Otpremnik je dužan nakon završenog posla položiti račun nalogodavcu. (2) Prema zahtjevu nalogodavca otpremnik je dužan položiti račun i u toku izvršavanja naloga. ODJELJAK 3. Obveze nalogodavca Isplata naknade Član 839. Nalogodavac je dužan isplatiti otpremniku naknadu prema ugovoru; a ako naknada nije ugovorena, onda naknadu određenu tarifom ili nekim drugim općim aktom, a ako ovoga nema, naknadu određuje sud. Kada otpremnik može zahtijevati nakradu Član 840. Otpremnik može zahtijevati naknadu kada izvrši svoje obvezu iz ugovora o otpremi. Troškovi i predujam Član 841. (1) Nalogodavac je dužan naknaditi otpremniku potrebne troškove učinjene radi izvršenja naloga o otpremanju stvari. (2) Otpremnik može zahtijevati naknadu troškova odmah pošto ih je učinio. (3) Nalogodavac je dužan na zahtjev otpremnika predujmiti mu potrebnu svotu za troškove koje zahtijeva izvršenje naloga o otpremi stvari. Kada je ugovoreno da naknadu isplati primalac stvari Član 842. Ako je ugovoreno da će otpremnik naplatiti svoja potraživanja od primaoca stvari, otpremnik zadržava pravo tražiti isplatu naknade od nalogodavca ako mu je primalac odbije isplatiti. Opasne stvari i dragocjenosti Član 843. (1) Nalogodavac je dužan obavijestiti otpremnika o osobinama stvari kojima može biti ugrožena sigurnost osoba ili dobara ili nanesena šteta. (2) Kada se u pošiljci nalaze dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari, nalogodavac je dužan obavijestiti o tome otpremnika i saopćiti mu njihovu vrijednost u času predaje radi otpreme. ODJELJAK 4. Posebni slučajevi otpremanja Otprema s fiksnom naknadom Član 844. (1) Kad je ugovorom o otpremanju određena jedna ukupna svota za izvršenje naloga o otpremi stvari, ona obuhvaća naknadu po osnovi otpreme i naknadu za prijevoz te naknadu svih ostalih troškova, ako nije što drugo ugovoreno. (2) U tom slučaju otpremnik odgovara i za rad prijevoznika i drugih osoba kojima se putem ovlaštenja iz ugovora poslužio. Zbirna otprema Član 845. (1) Otpremnik može u izvršavanju dobivenih naloga organizirati zbirnu otprema, osim ako je ugovorom to isključeno. (2) Ako zbirnom otpremom postigne razliku u vozarini u korist nalogodavca, otpremnik ima pravo na posebnu dodatnu naknadu. (3) U slučaju zbirne otpreme otpremnik odgovara za gubitak ili oštećenje stvari nastale za vrijeme prijevoza do kojih ne bi došlo da nije bilo zbirne otpreme. ODJELJAK 5. Založno pravo otpremnika Član 846. (1) Radi osiguranja naplate svojih potraživanja nastalih u vezi s ugovorom o otpremanju, otpremnik. ima pravo zaloga na stvarima predanim radi otpremanja i u vezi s otpremanjem sve dok ih drži ili dok ima u rukama ispravu s pomoću koje može raspolagati njima. (2) Kad je u izvršenja otpremanja sudjelovao i drugi otpremnik, on je dužan brinuti se o naplati potraživanja i ostvarenju prava zaloga prethodnih otpremnika. (3) Ako drugi otpremnik isplati otpremnikova potraživanja prema nalogodavcu, ta potraživanja i otpremnikovo pravo zaloga prelaze na njega po samom zakonu. (4) To isto biva ako drugi otpremnik isplati prijevoznikova potraživanja. Glava XXIII UGOVOR O KONTROLI ROBE I USLUGE Pojam Član 847. (1) Ugovorom o kontroli robe jedna ugovorna strana (vršilac kontrole) obvezuje se da stručno i nepristrano obavi ugovorenu kontrolu robe i izda certifikat o tome, a druga strana (naručilac kontrole) obvezuje se da za izvršenu kontrolu isplati ugovorenu naknadu. (2) Kontrola robe može se sastojati. u utvrđivanju identiteta, kvalitete, kvantitete i drugih svojstava robe. Opseg kontrole Član 848. Vršilac kontrole dužan je izvršiti kontrolu u opsegu i na način koji su određeni u ugovoru, a ako u ugovoru nije ništa određeno, u opsegu i na način koji odgovaraju prirodi stvari. Ništavost pojedinih odredaba ugovora Član 849. (1) Ništave su odredbe ugovora koje vršiocu kontrole nameću dužnosti koje bi mogle utjecati na nepristranost u obavljanju kontrole ili na ispravnost isprave o izvršenoj kontroli (certifikat). (2) Kontrola se smatra izvršenom tek izdavanjem certifikata. Čuvanje robe odnosno uzorka Član 850. (1) Robu koju je naručilac kontrole predao vršiocu kontrole radi obavljanja ugovorene kontrole, vršilac kontrole je dužan čuvati i osigurati od zamjene. (2) Vršilac kontrole dužan je čuvati predane mu uzorke najmanje šest mjeseci, ako nije drugačije ugovoreno. Obveza obavještavanja naručioca Član 851. Vršilac kontrole dužan je o svim značajnim okolnostima u toku kontrole i čuvanja robe pravodobno obavještavati naručioca kontrole, a naročito o nužnim i korisnim troškovima učinjenim za njegov račun. Naknada Član 852. (1) Za obavljenu kontrolu i čuvanje robe vršilac kontrole ima pravo na ugovorenu odnosno uobičajenu naknadu. (2) Vršilac kontrole ima pravo i na naknadu svih nužnih i korisnih troškova koji su učinjeni za račun naručioca kontrole. Pravo zaloga Član 853. Radi osiguranja ugovorene ili uobičajene naknade i naknade nužnih i korisnih troškova vršilac kontrole ima pravo zaloga na robi koja mu je predana na kontrolu. Povjeravanja kontrole robe drugom vršiocu kontrole Član 854: (1) Vršilac kontrole može obavljanje ugovorene kontrole robe povjeriti drugome, izuzev ako mu je naručilac kontrole to izričito zabranio. (2) Vršilac kontrole odgovara naručiocu kontrole za rad drugog vršioca kontrole. Kontrola robe s-vršenjem pojedinih pravnih radnji Član 855. (1) Na temelju izričitog naloga naručioca kontrole, vršilac kontrole je ovlašten pored izvršenja ugovorene kontrole robe vršiti i pojedine pravne radnje u ime i za račun naručioca kontrole. (2) Vršilac kontrole ima pravo na posebnu uobičajenu ili ugovorenu naknadu za obavljanje pojedinih pravnih radnji u ime i za račun naručioca kontrole. Kontrola robe s garancijom Član 856. (1) Vršilac kontrole može garantirati za nepromjenljivost svojstava kontrolirane robe u ugovorenom roku. (2) Za preuzetu garanciju u pogledu svojstava robe vršilac kontrole ima pravo na posebnu, ugovorenu ili uobičajenu naknadu. Kontrola usluga i stvari koje nisu namijenjene prometu Član 857. Ako se obavljanje kontrole odnosi na usluge ili stvari koje nisu namijenjene prometu, vršilac kontrole i naručilac kontrole imaju ista prava i obveze kao i kod kontrole robe. Član 858. Naručilac kontrole može izjaviti da raskida ugovor sve dok naručena kontrola nije izvršena, ali je u tom slučaju dužan vršiocu kontrole platiti razmjerni dio naknade i učinjene nužne i korisne troškove, a i naknaditi mu štetu. Glava XXIV UGOVOR O ORGANIZIRANJU PUTOVANJA ODJELJAK 1. Opće odredbe Pojam Član 859. Ugovorom o organiziranju putovanja obvezuje se organizator putovanja da pribavi putniku skup usluga koje se sastoje od prijevoza, boravka i drugih usluga koje su s njima vezane, a putnik se obvezuje da organizatoru plati jednu ukupnu (paušalnu) cijenu. Izdavanje potvrde o putovanju Član 860. (1) Organizator putovanja prilikom sklapanja ugovora izdaje putniku potvrdu o putovanju.' (2) Potvrda o putovanju treba da sadrži: mjesto i datum izdavanja; oznaku i adresu organizatora putovanja; ime putnika; mjesto i datum početka i svršetka putovanja, datume boravka, nužne podatke o prijevozu, boravku te drugim uslugama koje su obuhvaćene, ukupnom cijenom; najmanji broj potrebnih putnika; ukupnu cijenu za skup usluga predviđenih ugovorom; uvjete pod kojima putnik može tražiti raskid ugovora te druge podatke za koje se smatra da je korisno da budu sadržani u potvrdi. (3) Ako je prije izdavanja potvrde o putovanju putniku uručen program putovanja u kojem se nalaze podaci iz prethodnog stava, potvrda o putovanju može sadržati samo uputu na taj program. Odnos ugovora i potvrde o putovanju Član 861. (1) Postojanje i pravovaljanost ugovora o organiziranju putovanja nezavisni su od postojanja potvrde o putovanju i njezina sadržaja. (2) Ali, organizator putovanja odgovara za svu štetu koju druga strana pretrpi zbog neizdavanja potvrde o putovanju ili njezine netočnosti. Pretpostavka točnosti potvrde Član 862. Smatra se da je točno ono što stoji u potvrdi sve dok se ne dokaže suprotno. ODJELJAK 2. Obveze organizatora putovanja Zaštita prava i interesa patnika Član 863. Organizator putovanja dužan je putniku dati usluge koje imaju sadržaj i svojstva predviđene ugovorom, potvrdom, odnosne programom putovanja i brinuti se o pravima i interesima putnika, u skladu s dobrim poslovnim običajima u ovoj oblasti. Obveza obavještavanja Član 864. Organizator putovanja dužan je putniku dati potrebne obavijesti o cijenama i uvjetima prijevoza, boravka i posebnih usluga te obavijesti koje se odnose na kvalitetu prijevoznih sredstava i smještaja, na vozni red veze, granične i carinske formalnosti; na sanitarne, monetarne i druge administrativne propise. Obveza čuvanja tajne Član 865. Obavijesti koje dobije o putniku, njegovoj prtljazi i njegovim kretanjima organizator može saopćiti trećim osobama samo s odobrenjem putnika ili na zahtjev nadležnog organa. Odgovornost za organiziranje putovanja Član 866. Organizator putovanja odgovara za štetu koju uzrokuje putniku zbog potpunog ili djelomičnog neizvršenja obveza koje se odnose na organiziranje putovanja predviđenih ugovorom i ovim zakonom. Odgovornost organizatora putovanja kad sam obavlja pojedine usluge Član 867. Ako sam obavija usluge prijevoza, smještaja ili druge usluge vezane za izvršenje organiziranog putovanja, organizator odgovara za štetu nanesenu putniku prema propisima koji se odnose na te usluge. Odgovornost organizatora putovanja kad je izvršenje pojedinih usluga povjerio trećim osobama Član 868. (1) Organizator putovanja koji je povjerio trećim osobama izvršenje usluga prijevoza, smještaja ili drugih usluga vezanih za izvršenje putovanja, odgovara putniku za štetu koja je nastala zbog potpunoga, ili djelomičnog neizvršenja tih usluga, u skladu s propisima koji se na njih odnose. (2) Ali i kad su usluge izvršene u skladu s ugovorom i propisima koji se na njih odnose, organizator odgovara za štetu koju je putnik pretrpio u povodu njihova izvršenja, osim ako dokaže da se ponašao kao pažljiv organizator putovanja pri izboru osoba koje su ih izvršile. (3) Putnik ima pravo neposredno od treće osobe odgovorne za štetu zahtijevati potpunu ili dopunsku naknadu za pretrpljenu štetu. (4) U mjeri u kojoj je naknadio štetu putniku organizator putovanja stječe sva prava koja bi putnik imao prema trećoj osobi odgovornoj za ovu štetu (pravo na regres). (5) Putnik je dužan ustupiti organizatoru putovanja isprave i sve što je potrebno za ostvarivanje prava Sniženje cijena Član 869. (1) Ako su usluge iz ugovora o organiziranju putovanja nepotpuno ili nekvalitetno izvršene, putnik može zahtijevati razmjerno sniženje cijene pod uvjetom da je stavio prigovor organizatoru putovanja u roku od osam dana od dana završetka putovanja. (2) Zahtjev za sniženje cijene ne utječe na pravo putnika da zahtijeva naknadu štete. Isključenje i ograničenje odgovornosti organizatora Član 870. (1) Ništave su odredbe ugovora o organiziranju putovanja kojima se isključuje ili smanjuje odgovornost organizatora putovanja. (2) Ali je pravovaljana pismena odredba ugovora kojom se unaprijed određuje najviši iznos naknade, pod uvjetom da nije u očitom nerazmjeru sa štetom. (3) Ovo ograničenje iznosa naknade ne vrijedi ako je organizator štetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom. ODJELJAK 3. Obveze putnika Plaćanje cijene Član 871. Putnik je dužan organizatoru putovanja platiti ugovorenu cijenu za putovanje u vrijeme kako je ugovoreno odnosna uobičajeno. Obveza davanja podataka Član 872. Putnik je dužan na traženje organizatora pravodobno dostaviti sve podatke potrebne za organiziranje putovanja, a posebno za pribavljanje prijevoznih karata, rezervaciju za smještaj te isprave potrebne za prelazak preko granice. Ispunjavanje uvjeta predviđenih propisima Član 873. Putnik je dužan brinuti se da on osobno, njegove osobne isprave i njegova prtljaga ispunjavaju uvjete predviđene graničnim, carinskim, sanitarnim, monetarnim i drugim administrativnim propisima. Odgovornost putnika za nanesenu štetu Član 874. Putnik odgovara za štetu što je nanese organizatoru putovanja neizvršavanjem obveza koje za njega proizlaze iz ugovora i odredaba ovog zakona ODJELJAK 4. Posebna prava i obveze ugovornih strana Zamjena patnika drugom osobom Član 875. Ako drugačije nije ugovoreno. putnik može odrediti drugu osobu da se umjesto njega koristi ugovorenim uslugama pod uvjetom da ta osoba udovoljava posebnim zahtjevima predviđenim za određeno putovanje i da putnik naknadi organizatoru putovanja troškove uzrokovane zamjenom. Povećanje ugovorene cijene Član 876. (1) Organizator putovanja može zahtijevati povećanje ugovorene cijene samo ako je nakon sklapanja ugovora došlo do promjena u tečaju zamjene valute ili do promjene u tarifama prijevoznika, koje utječu na cijenu putovanja. (2) Pravo na povećanje ugovorene cijene iz prethodnog stava organizator putovanja može ostvarivati samo pod uvjetom da je ono predviđeno u potvrdi o putovanju. (3) Ako povećanje ugovorene cijene prijeđe deset posto, putnik može raskinuti ugovor bez obveze da naknadi štetu. (4) U tom slučaju putnik ima pravo na vraćanje onoga što je platio organizatoru putovanja. Pravo putnika da odustane od ugovora Član 877. (1) Putnik može u svakom trenutku odustati od ugovora, potpuno ili djelomično. (2) Ako putnik prije početka putovanja odustane od ugovora u razumnom roku koji se određuje s obzirom na vrstu aranžmana (pravodobni odustanak), organizator putovanja ima pravo samo na naknadu administrativnih troškova. (3) U slučaju nepravodobnog odustanka od ugovora organizator putovanja može od putnika zahtijevati naknadu u određenom postotku ugovorene cijene koji se utvrđuje razmjerno vremenu preostalom do početka putovanja i koji mora biti ekonomski opravdan. (4) Organizator putovanja ima pravo samo na naknadu učinjenih troškova ako je putnik odustao od ugovora zbog okolnosti koje nije mogao izbjeći ili otkloniti i koje bi, da su postojale u vrijeme sklapanja ugovora, predstavljale opravdan razlog da ne sklopi ugovor, a i u slučaju ako je putnik osigurao odgovarajuću zamjenu ili je zamjenu našao sam organizator. (5) Ako putnik odustane od ugovora nakon početka putovanja, a razlog za to nisu okolnosti iz prethodnog stava ovog člana, organizator ima pravo na puni iznos ugovorene cijene putovanja. Prava organizatora putovanja da odustane od ugovora Član 878. (1) Organizator putovanja može odustati od ugovora, potpuno ili djelomično, bez obveze na naknadu štete, ako prije ili za vrijeme izvršavanja ugovora nastupe izvanredne okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti, a koje bi, da su postojale u vrijeme sklapanja ugovora, predstavljale opravdan razlog za organizatora putovanja da ugovor ne sklopi. (2) Organizator putovanja može odustati od ugovora bez obveze na naknadu štete i kad se minimalan broj putnika, predviđen u potvrdi o putovanju, nije sakupio, pod uvjetom da o toj okolnosti putnik bude obaviješten u primjerenom roku koji ne može biti kraći od pet dana prije dana kad je putovanje trebalo započeti. (3) U slučaju odustanka od ugovora prije njegova izvršenja organizator mora u cijelosti vratiti ono što je primio od putnika. (4) Ako je organizator odustao od ugovora za vrijeme njegova izvršenja, ima pravo na pravičnu naknadu za ostvarene ugovorene usluge, a dužan je poduzeti sve nužne mjere za zaštitu interesa putnika. Izmjena programa putovanja Član 879. (1) Izmjene u programu putovanja mogu se obavljati samo ako su uzrokovane izvanrednim okolnostima koje organizator putovanja nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti. (2) Troškove koji su nastali izmjenom programa snosi organizator putovanja, a smanjenje troškova ide u korist putnika. (3) Zamjena ugovorenog smještaja može se obaviti samo upotrebom objekta iste kategorije ili na teret organizatora upotrebom objekta više kategorije i ugovorenom mjestu smještaja. (4) Ako su u programu putovanja izvršene bitne izmjene bez opravdanog razloga, organizator putovanja mora. u cijelosti vratit: ono što je primio od putnika koji je zbog toga odustao od putovanja. (5) Ako su bitne izmjene u programu učinjene za vrijeme izvršavanja ugovora, putnik u slučaju odustanka snosi samo stvarne troškove ostvarenih usluga. Glava XXV POSREDNIČKI UGOVOR O PUTOVANJU Pojam Član 880. Posredničkim ugovorom o putovanju posrednik se obvezuje da; u ime i za račun putnika, sklopi bilo ugovor o organiziranju putovanja bilo ugovor o izvršenju jedne ili više posebnih usluga koje omogućuju da se ostvari neko putovanje ili boravak, a putnik se obvezuje da za to plati naknadu. Obveza izdavanja potvrde Član 881. (1) Kad se posredničkim ugovorom o putovanju preuzima obveza sklapanja ugovora o organiziranju putovanja, posrednik je dužan prilikom sklapanja izdati potvrdu o putovanju koja, pored podataka koji se odnose na samo putovanje i oznake i adrese organizatora putovanja, mora sadržati oznaku i adresu posrednika te podatak da on istupa u tom svojstvu. (2) Ako u potvrdi o putovanju ne naznači svojstvo posrednika; posrednik u organiziranju putovanja smatra se organizatorom putovanja. (3) Ako se posrednički ugovor o putovanju odnosi na sklapanje ugovora o nekoj posebnoj usluzi, posrednik je dužan izdati potvrdu koja se odnosi na tu uslugu s naznakom iznosa koji je plaćen za uslugu. Postupanje po uputama putnika Član 882. (1) Posrednik je dužan postupati po uputama koje mu je putnik pravodobno dao, ako su one u skladu s ugovorom, uobičajenim poslovanjem posrednika i interesima drugih putnika. (2) Ako putnik ne dade potrebne upute, posrednik je dužan raditi na način koji je u danim prilikama najpogodniji za putnika. Izbor trećih osoba Član 883. Posrednik je dužan savjesno izabrati treću osobu koja treba da obavi usluge predviđene ugovorom i odgovara putniku za njihov izbor. Odgovarajuća primjena odredaba ugovora o organiziranja putovanja Član 884. Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovor o organiziranju putovanja na odgovarajući se način primjenjuju na posrednički ugovor o putovanju; ako odredbama ove glave nije drugačije određeno. Glava XXVI UGOVOR O ANGAŽIRANJU UGOSTITELJSKIH KAPACITETA (UGOVOR O ALOTMANU) ODJELJAK 1. Opće odredbe Pojam Član 885. (1) Ugovorom o alotmanu ugostitelj se obvezuje u toku određenog vremena staviti na raspolaganje turističkoj agenciji određeni broj ležaja u određenom objektu, dati ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i platiti joj određenu proviziju, a ova se obvezuje da ih nastoji popuniti. odnosno obavijestiti u utvrđenim rokovima da to ne može učiniti te platiti cijenu danih usluga ako se koristila angažiranim hotelskim kapacitetima. (2) Ako ugovorom nije drugačije određeno, smatra se da su smještajni ugostiteljski kapaciteti stavljeni na raspolaganje za jednu godinu. Forma ugovora Član 886. Ugovor o alotmanu mora biti sklopljen u pismenoj formi. ODJELJAK 2. Obveze turističke agencije Obveze obavještavanja Član 887. (1) Turistička agencija dužna je obavještavati ugostitelja o toku popune smještajnih kapaciteta. (2) Ako ne može popuniti sve angažirane smještajne kapacitete, turistička agencija dužna je u ugovorenim ili uobičajenim rokovima obavijestiti ugostitelja o tome i dostaviti mu listu gostiju te u obavijesti odrediti rok do kojega ugostitelj može slobodno raspolagati angažiranim kapacitetima. (3) Ugostiteljski kapaciteti koji u listi gostiju nisu označeni kao popunjeni smatraju se slobodnim od dana primitka te liste od strane hotela za razdoblje na koje se lista odnosi. (4) Nakon proteka toga roka turistička agencija ponovo stječe pravo da popunjava angažirane smještaj ne kapacitete. Obveza pridržavanja ugovornih cijena Član 888. Turistička agencija ne može osobama što ih šalje u ugostiteljski obijekat zaračunavati veće cijene za ugostiteljske usluge od onih koje su predviđene ugovorom o alotmanu ili ugostiteljskim cjenikom. Obveza plaćanja ugostiteljskih usluga Član 889. (1) Ako ugovorom nije drugačije određeno, cijenu danih ugostiteljskih usluga plaća ugostitelju turistička agencija poslije izvršenih. usluga. (2) Ugostitelj ima pravo zahtijevati plaćanje odgovarajuće akontacije. Obveza izdavanja posebne pismene isprave Član 890. (1) Turistička agencija dužna je osobama što ih šalje na temelju ugovora o alotmanu izdati posebnu pismenu ispravu. (2) Posebna pismena isprava glasi na ime ili na određenu grupu, neprenosiva je i sadrži nalog ugostitelju da dade usluge koje su u njoj navedene. (3) Posebna pismena isprava služi kao dokaz da je osoba klijent turističke agencije koja je s ugostiteljem sklopila ugovor o alotmanu. (4) Na temelju posebne pismene isprave obračunavaju se uzajamna potraživanja između turističke agencije i ugostitelja. ODJELJAK 3. Obveze ugostitelja Obveza stavljanja na korištenje ugovorenih smještajnih kapaciteta Član 991. (1) Ugostitelj preuzima konačnu i neopozivu obvezu da u toku određenog vremena stavi na korištenje ugovoreni broj ležaja i dade osobama koje upućuje turistička agencija usluge navedene u posebnoj pismenoj ispravi. (2).Ugostitelj ne može ugovoriti s drugom turističkom agencijom angažiranje kapaciteta koji su već rezervirani na temelju ugovora o alotmanu. Obveze jednakog postupanja Član 892. Ugostitelj je dužan osobama što ih uputi turistička agencija dati pod istim uvjetima usluge kao i osobama a kojima je neposredno sklopio ugovor o ugostiteljskim uslugama. Obveza ugostitelja da ne mijenja cijene usluga Član 893. (1) Ugostitelj ne može mijenjati ugovorene cijene ako o tome ne obavijesti turističku agenciju najmanje šest mjeseci unaprijed, osim u slučaju promjene u tečaju zamjena valuta koje utječu na ugovorenu cijenu. (2) Nove cijene mogu se primjenjivati nakon isteka mjesec dana od njihove dostave turističkoj agenciji. (3) Nove cijene neće se primjenjivati na usluge za koje je već dostavljena lista gostiju. (4) U svakom slučaju izmjene cijene nemaju učinak na rezervacije koje je ugostitelj potvrdio. Obveza plaćanja provizije Član 894. (1) Ugostitelj je dužan turističkoj agenciji isplatiti proviziju na promet ostvaren na temelju ugovora o alotmanu. (2) Provizija se određuje u postupku od cijene izvršenih ugostiteljskih usluga. (3) Ako postotak provizije nije određen ugovorom, turističkoj agenciji pripada provizija određena općim uvjetima poslovanja turističke agencije ili, ako ovih nema, poslovnim običajima. ODJELJAK 4. Pravo turističke agencije da odustane od ugovora Pravo na odustanak od angažiranih smještajnih kapaciteta Član 895. (1) Turistička agencija može privremeno odustati od korištenja angažiranih smještajnih kapaciteta a da time ne raskine ugovor o alotmanu niti stvori za sebe obvezu naknade štete ugostitelju, ako u ugovorenom roku pošalje obavijest o odustanku od korištenja. (2) Ako rok obavijesti o odustanku nije određen ugovorom, utvrđuje se na temelju poslovnih običaja u ugostiteljstvu. (3) U slučaju da obavijest o odustanku ne bude poslana u predviđenom roku ugostitelj ima pravo na naknadu štete. (4) Turistička agencija može odustati od ugovora u cijelosti bez obveze da naknadi štetu ako obavijest o odustanku pošalje u ugovorenom roku. Obveza turističke agencije da popuni angažirane kapacitete Član 896. (1) Ugovorom o alotmanu može se predvidjeti posebna obveza turističke agencije da popuni angažirane ugostiteljske kapacitete. (2) Ako u tom slučaju ne popuni angažirane ugostiteljske kapacitete, turistička agencija dužna je platiti ugostitelju naknadu po neiskorištenom ležaju i danu. (3) Turistička agencija nema tada pravo pravodobnom obaviješću otkazati ugovor ili djelomično ili u cijelosti. Glava XXVII OSIGURANJE ODJELJAK 1. Zajedničke odredbe za imovinska osiguranja i osiguranja osoba Odsjek 1. OPĆE ODREDBE Pojam Član 897. Ugovorom o osiguranju obvezuje se ugovaratelj osiguranja da, na načelima uzajamnosti i solidarnosti, udružuje određeni iznos u zajednici osiguranja odnosno zajednici rizika (osiguratelj), a zajednica se obvezuje da, ako se desi događaj koji predstavlja osigurani slučaj, isplati osiguraniku ili nekoj trećoj osobi naknadu odnosno ugovorenu svotu ili učini nešto drugo. Osigurani slučaj Član 898. (1) Događaj s obzirom na koji se sklapa osiguranje (osigurani slučaj) mora biti budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovaratelja. (2) Ugovor o osiguranju je ništav ako je u času njegova sklapanja već nastao osigurani slučaj, ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da će nastupiti, ili ako je već tada bila prestala mogućnost da on nastane. (3) Ali, ako je ugovoreno da će osiguranjem biti obuhvaćeno određeno razdoblje koje prethodi sklapanju ugovora, ugovor će biti ništav samo ako je u času njegova sklapanja zainteresiranoj strani bilo poznato da se osigurani slučaj već dogodio, odnosno da je već tada bila prestala mogućnost da se on dogodi. Isključenje nekih osiguranja Član 899. (1) Odredbe ove glave neće se primjenjivati na plovidbeno osiguranje, a ni na druga osiguranja na koja se primjenjuju pravila o plovidbenom osiguranju. (2) Navedene odredbe neće se primjenjivati ni na osiguranje potraživanja, a ni na odnose iz reosiguranja. Odstupanje od odredaba ove glave Član 900. (1) Ugovorom se može odstupiti samo od onih odredaba ore glave u kojima je to odstupanje izričito dopušteno te od onih koje daju ugovaratelj ima mogućnost da postupe kako hoće. (2) Odstupanje od ostalih odredaba, ako nije zabranjeno ovim ili kojim drugim zakonom, dopušteno je samo ako je u nedvojbenom interesu osiguranika. Odsjek 2. SKLAPANJE UGOVORA Kad je ugovor sklopljen Član 901. (1) Ugovor o osiguranju sklopljen je kad ugovaratelji potpišu policu osiguranja ili listu pokrića. (2) Pismena ponuda učinjena osiguratelju za sklapanje ugovora o osiguranju vezuje ponudioca, ako on nije odredio kraći rok, za vrijeme od osam dana od dana kada je ponuda prispjela osiguratelju a ako je potreban liječnički pregled, onda za vrijeme od trideset dana. (3) Ako osiguratelj u tom roku ne odbije ponudu koja ne odstupa od uvjeta pod kojima on vrši predloženo osiguranje, smatrat će se da je prihvatio ponudu i da je ugovor sklopljen. (4) U tom slučaju ugovor se smatra sklopljenim kad je ponuda prispjela osiguratelju. Polica i list pokrića Član 902. (1) U polici moraju biti navedeni: ugovorne strane, osigurana stvar odnosno osigurana osoba, rizik obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, svota osiguranja ili da je osiguranje neograničeno; premija ili doprinos, datum izdavanja police i potpisi ugovornih strana. (2) Polica osiguranja može biti privremeno zamijenjena listom pokrića u koju se unose bitni sastojci ugovora. (3) Osiguratelj je dužan upozoriti ugovaratelja osiguranja da su opći i posebni uvjeti osiguranja sastavni dio ugovora i predati mu njihov tekst, ako ti uvjeti nisu tiskani na samoj polici. (4) Izvršenje obveze iz prethodnog stava mora biti konstatirano na polici. (5) U slučaju neslaganja neke odredbe općih ili posebnih uvjeta i neke odredbe police primijenit će se odredba police, a u slučaju neslaganja neke tiskane odredbe police i njezine rukopisne odredbe, primijenit će se ova posljednja. Prema sporazumu ugovaratelja, polica može glasiti na određenu osobu, po naredbi ili na donosioca. Osiguranje bez police Član 903. Uvjetima osiguranja mogu biti predviđeni slučajevi u kojima ugovorni odnos iz osiguranja nastaje samim plaćanjem premije. Sklapanje ugovora u ime drugog bez ovlaštenja Član 904. (1) Tko sklopi ugovor o osiguranju u ime drugog bez njegova ovlaštenja, odgovara osiguratelju za obveze iz ugovora sve dok ga onaj u čije je ime ugovor sklopljen ne odobri. (2) Zainteresirani. može odobriti ugovor i pošto se dogodio osigurani slučaj. (3) Ako je odobrenje odbiveno, ugovaratelj osiguranja duguje premiju za razdoblje osiguranja u kome je osiguratelj obaviješten o odbijanju odobrenja. (4) Ali, ne odgovara za obveze iz osiguranja poslovođa bez naloga koji je obavijestio osiguratelja da istupa bez ovlaštenja u ime i za račun drugoga. Osiguranje za tuđi račun ili za račun koga se tiče Član 905. (1) U slučaju osiguranja za tuđi račun ili za račun koga se tiče obveze plaćanja premije i ostale obveze iz ugovora dužan je izvršavati ugovaratelj osiguranja, ali on ne može vršiti prava iz osiguranja, čak i kad drži policu, bez pristanka osobe čiji je interes osiguran i kojoj ona pripadaju. (2) Ugovaratelj osiguranja nije dužan predati policu zainteresiranoj osobi dok mu ne budu naknađene premije što ih je isplatio osiguratelju, a i troškovi ugovora. (3) Ugovaratelj osiguranja ima pravo prvenstvene naplate ovih potraživanja iz dugovane naknade, a i pravo zahtijevati njihovu isplatu neposredno od osiguratelja. (4) Osiguratelj može istaći svakom korisniku osiguranja za tuđi račun sve prigovore koje po osnovi ugovora ima prema ugovaratelju osiguranja. Zastupnici osiguranja Član 906. (1) Kad osiguratelj ovlasti nekoga da ga zastupa, a ne odredi opseg njegovih ovlaštenja, zastupnik je ovlašten u ime i za račun osiguratelja sklapati ugovore o osiguranju, ugovarati izmjene ugovora ili produljenje njihova važenja; izdati police osiguranja, naplaćivati premije i primati izjave upućene osiguratelju. (2) Ako je osiguratelj ograničio ovlaštenja svog zastupnika, a to ugovaratelju osiguranja nije bilo poznato, smatra..se kao da ta ograničenja nisu ni postojala. Odsjek 3. OBVEZA OSIGURANIKA ODNOSNO UGOVARATELJA OSIGURANJA 1. PRIJAVA OKOLNOSTI ZNAČAJNIH ZA OCJENU RIZIKA Dužnost prijavljivanja Član 907. Ugovaratelj osiguranja dužan je prijaviti osiguratelju prilikom sklapanja ugovora sve okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate. Namjerna netočna prijava ili prešućivanje Član 908. (1) Ako je ugovaratelj osiguranja namjerno učinio netočnu prijavu ili namjerno prešutio neku okolnost takve prirode da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je znao za pravo stanje stvari, osiguratelj može zahtijevati poništenje ugovora. (2) U slučaju poništenja ugovora iz razloga navedenih u prethodnom stavu osiguratelj zadržava naplaćene premije i ima prava zahtijevati isplatu premije za razdoblje osiguranja u kome je zatražio poništenje ugovora. (3) Osigurateljevo pravo da zahtijeva poništenje ugovora o osiguranju prestaje ako on u roku od tri mjeseca od dana saznanja za netočnost prijave ili za prešućivanje ne izjavi ugovaratelju osiguranja da se namjerava koristiti tim pravom. Nenamjerna netočnost ili nepotpunost prijave Član 909. (1) Ako je ugovaratelj osiguranja učinio netočnu prijavu ili je propusti0 dati dužnu obavijest, a to nije učinio namjerno, osiguratelj može. po svom izboru, u roku od mjesec dana od saznanja za netočnost ili nepotpunost prijave izjaviti da raskida ugovor ili predložiti povećanje premije razmjerno većem riziku. (2) Ugovor u tom slučaju prestaje nakon isteka četrnaest dana od kada je osiguratelj svoju izjavu o raskidu saopćio ugovaratelju osiguranja, a u slučaju osigurateljevog prijedloga da se premija poveća, raskid nastupa po samom zakonu ako ugovaratelj osiguranja ne prihvati prijedlog u roku od četrnaest dana od kada ga je primio. (3) U slučaju raskida osiguratelj je dužan vratiti dio premije koji otpada na vrijeme do kraja razdoblja osiguranja. (4) Ako se osigurani slučaj dogodio prije nego što je utvrđena netočnost ili nepotpunost prijave ili nakon toga, ali prije raskida ugovora odnosno prije postizanja sporazuma o povećanju premije, naknada se smanjuje u razmjeru između stope plaćenih premija i stope premija koje bi trebalo platiti prema stvarnom riziku. Proširenje primjene prethodnih članova Član 910. Odredbe prethodnih članova o posljedicama netočne prijave ili prešućivanja okolnosti značajnih za ocjenu rizika primjenjuju se i u slučajevima osiguranja sklopljenih u ime i za račun drugoga, ili u korist trećeg, ili za tuđi račun, ili za račun koga se tiče, ako su te osobe znale za netočnost prijave ili prešućivanje okolnosti značajnih za ocjenu rizika. Slučajevi u kojima se osiguratelj ne može pozivati na netočnost ili nepotpunost prijave Član 911. (1) Osiguratelj kome su u času sklapanja ugovora bile poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika, a koje je ugovaratelj osiguranja netočno prijavio ili prešutio, ne može se pozivati na netočnost prijave ili prešućivanje. (2) Isto vrijedi u slučaju kad je osiguratelj saznao za te okolnosti za trajanja osiguranja, a nije se koristio zakonskim ovlaštenjima. II. PLAĆANJE PREMIJE Dužnost plaćanja i primanja premije Član 912. (1) Ugovaratelj osiguranja dužan je platiti premiju osiguranja, ali je osiguratelj dužan primiti isplatu premije od svake osobe koja ima pravni interes da ona bude plaćena. (2) Premija se plaća u ugovorenim rokovima, a ako treba da se isplati odjednom, onda se plaća prilikom sklapanja ugovora. (3) Mjesto plaćanja premije je mjesto u kojem ugovaratelj osiguranja ima svoje sjedište odnosno prebivalište, ako ugovorom nije određeno neko drugo mjesto. Posljedice neisplate premije Član 913. (1) Ako je ugovoreno da se premija plaća prilikom sklapanja ugovora, obveza osiguratelja da isplati naknadu ili svotu određenu ugovorom počinje idućeg dana od dana uplate premije. (2) Ako je ugovoreno da se premija plaća nakon sklapanja ugovora, obveza osiguratelja da isplati naknadu ili svotu određenu ugovorom počinje od dana određenog u ugovoru kao dana početka osiguranja. (3) Ali, ako ugovaratelj osiguranja premiju koja je dospjela nakon sklapanja ugovora na plati do dospjelosti, niti to učini koja druga zainteresirana osoba, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu nakon isteka roka od trideset dana od kada je ugovaratelju osiguranja uručeno preporučeno pismo osiguratelja s obaviješću o dospjelosti premije ali s tim da taj rok ne može isteći prije nego što protekne trideset dana od dospjelosti premije. (4) U svakom slučaju ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu ako premija ne bude plaćena u roku od godine dana od dospjelosti. (5) Odredbe ovog člana ne primjenjuju se na osiguranje života. III. OBAVJEŠTAVANJE OSIGURATELJA O PROMJENAMA RIZIKA Povećanje rizika Član 914. (1) Ugovaratelj osiguranja dužan je, kad je u pitanju osiguranje imovine, obavijestiti osiguratelja o svakoj promjeni okolnosti koja može biti značajna za ocjenu rizika, a kad je u pitanju osiguranje osoba, onda samo ako je rizik povećan zbog toga što je osigurana osoba promijenila zanimanje. (2) On je dužan bez odgađanja obavijestiti osiguratelja o povećanju rizika, ako je rizik povećan nekim njegovim postupkom, a ako se povećanje rizika dogodile bez njegova sudjelovanja, on je dužan obavijestiti ga u roku od četrnaest dana od kad je za to saznao. (3) Ako je povećanje rizika toliko da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je takvo stanje postojao u času njegova zaključenja, on može raskinuti ugovor. (4) Ali ako je povećanje rizika toliko da bi osiguratelj sklopio ugovor samo uz veću premiju da je takvo stanje postojalo u času zaključenja ugovora, on može ugovaratelju osiguranja predložiti novu stopu premije. (5) Ako ugovaratelj osiguranja ne pristane na novu stopu premije u roku od četrnaest dana od primitka prijedloga nove stope, ugovor prestaje po samom zakonu. (6) Ali ugovor ostaje na snazi i osiguratelj se više ne može koristiti ovlaštenjima da predloži ugovaratelju osiguranja novu stopu premije ili da raskine ugovor, ako ne iskoristi ta ovlaštenja u roku od mjesec dana od kada je bilo na koji način doznao za poveća- nje rizika ili ako još prije isteka toga roka na neki način pokaže da pristaje na produženje ugovora (ako primi premiju isplati naknadu za osigurani slučaj koji se dogodio nakon tog povećanja i sl.). Kad se osigurani slučaj dogodi u međuvremenu Član 915. Ako se osigurani slučaj dogodi prije nego što je osiguratelj obaviješten o povećanju rizika ili pošto je obaviješten o povećanju rizika, ali prije nego što je ugovor raskinuo ili postigao sporazum s ugovarateljem osiguranja o povećanju premije, naknada se smanjuje u razmjeru između plaćenih premija i premija koje bi trebalo platiti prema povećanom riziku. Smanjenje rizika Član 916. (1) U slučaju kad se nakon sklapanja ugovora o osiguranju dogodilo smanjenje rizika ugovaratelj osiguranja ima pravo zahtijevati odgovarajuće smanjenje premije, računajući od dana kad je o smanjenju obavijestio osiguratelja. (2) Ako osiguratelj ne pristane na smanjenje premije, ugovaratelj osiguranja može raskinuti ugovor. Obveza obavještavanja o nastupanja osiguranog slučaja Član 917. (1) Osiguranik je dužan, izuzev u slučaju osiguranja života. obavijestiti osiguratelja o nastupanju osiguranog slučaja najdalje u roku od tri dana od kad je to saznao. (2) Ako on ne izvrši ovu svoju obvezu u određeno vrijeme, dužan je naknaditi osiguratelju štetu koju bi ovaj zbog toga imao. Ništavost odredaba o gubitku prava Član 918. Ništave su odredbe ugovora koje predviđaju gubitak prava na naknadu ili svotu osiguranja; ako osiguranik nakon nastupanja osiguranog slučaja ne izvrši neku od propisanih ili ugovorenih obveza. Odsjek 4. OBVEZE OSIGURATELJA Isplata naknade ili ugovorene svote Član 9I9. (1) Kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti naknadu ili svotu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana. računajući od kada je osiguratelj dobio obavijest. da se osigurani slučaj dogodio. (2) Ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, taj rok počinje teći od dana kada je utvrđeno postojanje njegove obveze i njezin iznos. (3) Ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u roku određenom u prvom stavu ovog člana, osiguratelj je dužan; na zahtjev ovlaštene osobe, isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma. Isključenje odgovornosti osiguratelja u slučaju namjere i prijevare Član 920. Ako je ugovaratelj osiguranja, osiguranik ili korisnik izazvao osigurani slučaj namjerno ili prijevarom, osiguratelj nije obvezan ni na kakva davanja, a suprotna ugovorna odredba nema pravnog učinka. Prigovori osiguratelja Član 921. (1) Protiv zahtjeva donosioca police, a i zahtjeva koje druge osobe što se na nju poziva, osiguratelj može istaći sve prigovore koje ima u vezi s ugovorom prema osobi s kojom je sklopio ugovor o osiguranju. (2) Iznimno, protiv zahtjeva treće osobe u slučaju dobrovoljnog osiguranja od odgovornosti, i zahtjeva nosilaca određenih prava na osiguranoj stvari, čije je pravo prešlo po samom zakonu s uništene ili oštećene osigurane stvari na naknadu iz osiguranja, osiguratelj može istači samo prigovore koji su nastali prije nego što se dogodio osigurani slučaj. Odsjek 5. TRAJANJE OSIGURANJA Početak učinka osiguranja Član 922. (1) Ako drugačije nije ugovoreno, ugovor o osiguranju proizvodi svoj učinak počev od dvadeset četvrtog sata dana koji je u polici označen kao dan početka trajanja osiguranja, pa sve do svršetka posljednjeg dana roka za koji je osiguranje ugovoreno. (2) Ako rok trajanja osiguranja nije određen ugovorom, svaka strana može raskinuti ugovor s danom dospjelosti premije, obavještavajući pismenim putem drugu stranu najkasnije tri mjeseca prije dospjelosti premije. (3) Ako je osiguranje sklopljeno na rok dulji od pet godina; svaka strana može nakon proteka ovog roka, uz otkazni rok od šest mjeseci, pismeno izjaviti drugoj strani da raskida ugovor. (4) Ugovorom se ne može isključiti pravo svake strane da raskine ugovor kako je naprijed izloženo. (5) Odredbe ovog člana ne vrijede za osiguranje života Utjecaj stečaja na osiguranje Član 923. (1) U slučaju stečaja ugovaratelja osiguranja osiguranje se nastavlja, ali svaka strana ima pravo raskinuti ugovor o osiguranju u roku od tri mjeseca od otvaranja stečaja, u kom slučaju stečajnoj masi ugovaratelja pripada dio plaćene premije koji odgovara preostalom vremenu osiguranja. (2j U slučaju stečaja osiguratelja ugovor o osiguranju prestaje nakon isteka trideset dana od otvaranja stečaja. ODJELJAK 2. Osiguranje imovine Odsjek 1. OPĆE ODREDBE Interes osiguranja Član 924. (1) Osiguranje imovine može zaključiti svaka osoba koja ima interes da se ne dogodi osigurani slučaj, pošto bi inače pretrpjela neki materijalni gubitak. (2) Prava iz osiguranja mogu imati samo osobe koje su u času nastanka štete imale materijalni interes da se osigurani slučaj ne dogodi. Svrha osiguranja imovine Član 925. (1) Osiguranjem imovine osigurava se naknada za štetu koja bi se. dogodila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja. (2) Iznos naknade ne može biti veći od štete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog slučaja. (3) Kod osiguranja usjeva i plodova i ostalih proizvoda zemlje iznos štete utvrđuje se s obzirom na vrijednost koju bi imali u vrijeme pribiranja, ako nije drugačije ugovoreno. (4) Pravovaljane su odredbe ugovora kojima se naknada ograničava na manji iznos od iznosa štete. (5) Pri utvrđivanju iznosa štete uzima se u obzir izmakli dobitak samo ako je to ugovoreno. (6) Ako se u toku istog razdoblja osiguranja dogodi više osiguranih slučajeva jedan za drugim, naknada iz osiguranja za svaki od njih određuje se i isplaćuje u potpunosti s obzirom na cijelu svotu osiguranja bez njezina umanjenja za iznos ranije isplaćenih naknada u tom razdoblju. (7) Ako je ugovorom o osiguranju vrijednost osigurane stvari sporazumno utvrđena, naknada se određuje prema toj vrijednosti, izuzev ako osiguratelj dokaže da je ugovorena vrijednost znatno veća od stvarne vrijednosti, a za tu razliku ne postoji opravdan razlog (kao; na primjer, osiguranje upotrebljavane stvari na vrijednost takve nove stvari, ili osiguranje subjektivne vrijednosti). Sprečavanje osiguranog slučaja i spašavanje Član 926. (1) Osiguranik je dužan poduzeti propisane, ugovorene i sve ostale mjere potrebne da se spriječi nastupanje osiguranog slučaja, a ako osigurani slučaj nastupi, dužan je poduzeti sve što je u njegovoj moći da se ograniče njegove štetne posljedice. (2) Osiguratelj je dužan naknaditi troškove, gubitke, a i druge štete uzrokovane razumnim pokušajem da se otkloni neposredna opasnost nastupanja osiguranog slučaja, te pokušajem da se ograniče njegove štetne posljedice, pa i onda ako su ti pokušaji ostali bez uspjeha. (3) Osiguratelj je dužan dati ovu naknadu čak i ako ona zajedno s naknadom štete od osiguranog slučaja prelazi svotu osiguranja. (4) Ako osiguranik ne ispuni svoju obvezu sprečavanja osiguranog slučaja ili obvezu spašavanja, a za to nema opravdanja, obveza osiguratelja smanjuje se za onoliko za koliko je nastala veća šteta zbog tog neispunjenja. Prepuštanje oštećene osigurane stvari Član 927. Ako drugačije nije ugovoreno, osiguranik nema pravo da nakon nastupanja osiguranog slučaja prepusti osiguratelju oštećenu stvar i da od njega zahtijeva isplatu pune svote osiguranja. Propast stvari uslijed događaja koji nije predviđen u polici Član 928. (1) Ako osigurana stvar ili stvar u vezi s čijom je upotrebom sklopljeno osiguranje od odgovornosti propadne za razdoblja osiguranja uslijed nekog događaja koji nije predviđen u polici, ugovor prestaje važiti dalje, a osiguratelj je dužan vratiti ugovaratelju osiguranja dio premije razmjerno preostalom vremenu. (2) Kad jedna od više stvari obuhvaćenih jednim ugovorom propadne uslijed nekog događaja koji nije predviđen u polici, osiguranje ostaje na snazi i dalje u pogledu ostalih stvari uz potrebne izmjene zbog smanjenja predmeta osiguranja. Odsjek 2. OGRANIČENJE OSIGURANIH RIZIKA Štete pokrivene osiguranjem Član 929. (1) Osiguratelj je dužan naknaditi štete nastale slučajno ili krivnjom ugovaratelja osiguranja, osiguranika ili korisnika osiguranja, izuzev ako je u pogledu određene štete ova njegova obveza izrično isključena ugovorom o osiguranju. (2) On ne odgovara za štetu koju su te osobe uzrokovale namjerno, te je ništava odredba u polici koja bi predviđala njegovu odgovornost i u tom slučaju. (3) Ali, ako se ostvario osigurani slučaj, osiguratelj je dužan naknaditi svaku štetu uzrokovanu od neke osobe za čije postupke osiguranik odgovara po bilo kojoj osnovi, bez obzira na to da li je šteta uzrokovana nepažnjom ili namjerno. Šteta uzrokovana nedostacima osigurane stvari Član 930. Osiguratelj ne odgovara za štetu na osiguranoj stvari koja potječe od njezinih nedostataka; osim ako je drugačije ugovoreno. Štete uzrokovane ratnim operacijama i pobunama Član 931. (1) Osiguratelj nije dužan naknaditi štete uzrokovane ratnim operacijama ili pobunama, osim ako je drugačije ugovoreno. (2) Osiguratelj je dužan dokazati da je šteta uzrokovana nekim od tih događaja. Odsjek 3. NADOSIGURANJE I UGOVORI S VIŠE OSIGURATELJA Nadosiguranje Član 932. (1) Ako se pri sklapanju ugovora jedna strana posluži prijevarom i tako ugovori svotu osiguranja veću od stvarne vrijednosti osigurane stvari, druga strana može tražiti poništenje ugovora. (2) Ako je ugovorena svota osiguranja veća od vrijednosti osigurane stvari, a pri tome nijedna strana nije postupila nesavjesno, ugovor ostaje na snazi, svota osiguranja se snižava do iznosa stvarne vrijednosti osigurane stvari, a premije se razmjerno smanjuju, (3) U oba slučaja savjesni osiguratelj zadržava primjerne premije i ima pravo na nesmanjenu premiju za tekuće razdoblje. Naknadno smanjenje vrijednosti Član 933. Ako se osigurana vrijednost smanji za trajanja osiguranja, svaka ugovorna strana ima pravo na odgovarajuće sniženje svote osiguranja i premije, počev od dana kad je svoj zahtjev za sniženje saopćila drugoj strani. Višestruko i dvostruko osiguranje Član 934. (1) Ako je neka stvar osigurana kod dva ili više osiguratelja od istog rizika, za isti interes i za isto vrijeme, tako da zbroj svota osiguranja ne prelazi vrijednost te stvari (višestruko osiguranje), svaki osiguratelj odgovara za izvršenje u potpunosti obveza nastalih iz ugovora koji je on sklopio. (2) Ako, pak, zbroj svota osiguranja prelazi vrijednost osigurane stvari (dvostruko osiguranje), a pri tome ugovaratelj osiguranja nije postupio nesavjesno sva ta osiguranja pravovaljana su, i svaki osiguratelj ima pravo na ugovorenu premiju za razdoblje osiguranja u toku, a osiguranik ima pravo zahtijevati od svakoga pojedinog osiguratelja naknadu prema ugovoru sklopljenom s njim, ali ukupno ne više od iznosa štete. (3) Kad se dogodi osigurani slučaj, ugovaratelj osiguranja dužan je obavijestiti o tome svakog osiguratelja istog rizika i saopćiti mu imena i adrese ostalih osiguratelja te svote osiguranja pojedinih ugovora sklopljenih s njima. (4) Nakon isplate naknade osiguraniku svaki osiguratelj snosi dio naknade u razmjeru u kojem stoji svota osiguranja na koju se on obvezao prema ukupnom zbroju svota osiguranja, te osiguratelj koji je platio više ima pravo zahtijevati od ostalih osiguratelja naknadu više plaćenog. (5) Ako je neki ugovor sklopljen bez naznake svote osiguranja ili uz neograničeno pokriće, smatra se ugovorom sklopljenim uz najvišu svotu osiguranja. (6) Za dio osiguratelja koji ne može platiti odgovaraju ostali osiguratelji razmjerno svojim dijelovima. (7) Ako je ugovaratelj osiguranja sklopio ugovor o osiguranju kojim je nastalo dvostruko osiguranje ne znajući za ranije zaključeno osiguranje; on može, bez obzira na to da li je prijašnje osiguranje sklopio on ili netko drugi, u roku od mjesec dana od kad je saznao za to osiguranje, zahtijevati odgovarajuće sniženje svote osiguranja i premija kasnijeg osiguranja, ali osiguratelj zadržava primljene premije i ima pravo na premiju za tekuće razdoblje. (8) Ako je do dvostrukog osiguranja došlo zbog smanjenja vrijednosti osigurane stvari za trajanja osiguranja, ugovaratelj osiguranja ima pravo na odgovarajuća sniženja svota osiguranja i premija, počev od dana kada je svoj zahtjev za sniženja saopćio osiguratelju. (9) Ako je pri nastanku dvostrukog osiguranja ugovaratelj osiguranja postupio nesavjesno, svaki osiguratelj može tražiti poništenje ugovora, zadržati primljene premije i zahtijevati nesmanjenu premiju za tekuće razdoblje. Suosiguranje Član 935. Kad je ugovor o osiguranju sklopljen s više osiguratelja koji su se sporazumjeli o zajedničkom snošenju i raspodjeli rizika, svaki osiguratelj naznačen u polici osiguranja odgovara osiguraniku za potpunu naknadu. Odsjek 4. PODOSIGURANJE Član 936. (1) Kad se utvrdi da je u početku dotičnog razdoblja osiguranja vrijednost osigurane stvari bila veća od svote osiguranja, iznos naknade koju duguje osiguratelj smanjuje se razmjerno, izuzev ako je drugačije ugovoreno. (2) Osiguratelj je dužan dati potpunu naknadu sve do iznosa svote osiguranja, ako je ugovoreno da odnos između vrijednosti stvari i svote osiguranja nema značenja za određivanje iznosa naknade. Odsjek 5. PRIJELAZ UGOVORA I ISPLATA NAKNADE IZ OSIGURANJA DRUGOME Prijelaz ugovora na pribavioca osigurane stvari Član 937. (1) U slučaju otuđenja osigurane svari, a i stvari u vezi s čijom je upotrebom zaključeno osiguranje od odgovornosti, prava i obveze ugovaratelja osiguranja prelaze po samom pravu na pribavioca, osim ako drugačije nije ugovoreno. (2) Ali, ako je otuđen samo jedan dio osiguranih stvari koji u pogledu osiguranja ne čine zasebnu cjelinu, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu u pogledu otuđenih stvari. (3) U slučaju kad se zbog otuđenja stvari poveća ili smanji vjerojatnost nastupanja osiguranog slučaja, primjenjuju se opće odredbe o povećanju ili smanjenju rizika. (4) Ugovaratelj osiguranja koji ne obavijesti osiguratelja da je osigurana stvar otuđena ostaje u obvezi na plaćanje premija koje dospijevaju i poslije dana otuđenja. (5) Osiguratelj i pribavilac osigurane stvari mogu odustati od osiguranja uz otkazni rok od petnaest dana, s tim što su otkaz dužni podnijeti najdulje u roku od trideset dana od saznanja za otuđenje. (6) Ugovor o osiguranju ne može se raskinuti ako je polica osiguranja izdana na donosioca ili po naredbi. Dodjela naknade nosiocima zaloga i drugih prava Član 938. (1) Nakon nastupanja osiguranog slučaja, založna prava i ostala prava koja su ranije postojala na osiguranoj stvari imaju za predmet dugovanu naknadu, kako u slučaju osiguranja vlastite stvari, tako i u slučaju osiguranja tuđih stvari zbog obveze njihova čuvanja i vraćanja, te osiguratelj ne može isplatiti naknadu osiguraniku bez suglasnosti nosilaca tih prava. (2) Te osobe mogu zahtijevati neposredno od osiguratelja da im u granicama svote osiguranja i prema zakonskom redu isplati njihova potraživanja. (3) Međutim, ako u času isplate osiguratelj nije znao niti je mogao znati za ta prava, izvršena isplata naknade osiguraniku ostaje pravovaljana. Odsjek 6. PRIJELAZ OSIGURANIKOVIH PRAVA PREMA ODGOVORNOJ OSOBI NA OSIGURATELJA (SUBROGACIJA) Član 939. (1) Isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu, (2) Ako je krivnjom osiguranika onemogućen ovaj prijelaz prava na osiguratelja, u potpunosti ili djelomično, osiguratelj se oslobađa u odgovarajućoj mjeri svoje obveze prema osiguraniku. (3) Prijelaz prava s osiguranika na osiguratelja ne može biti na štetu osiguranika, te ako je naknada koju je osiguranik dobio od osiguratelja iz bilo kog uzroka niža od štete koju je pretrpio, osiguranik ima pravo da mu se iz sredstava odgovorne osobe isplati ostatak naknade prije isplate osigurateljeva potraživanja po osnovi prava koja su prešla na njega. (4) Iznimno od pravila o prijelazu osiguranikovih prava na osiguratelja, ova prava ne prelaze na osiguratelja ako je štetu uzrokovala osoba u srodstvu u pravoj liniji s osiguranikom ili osoba za čije postupke osiguranik odgovara, ili koja živi s njim u istom domaćinstvu, ili osoba koja je radnik osiguranika, osim ako su te osobe štetu uzrokovale namjerno. (5) Ali, ako je neka od osoba spomenutih u prethodnom stavu bila osigurana od odgovornosti, osiguratelj može zahtijevati od njezina osiguratelja naknadu iznosa koji je isplatio osiguraniku. Odsjek 7. OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI Odgovornost osiguratelja Član 940. (1) U slučaju osiguranja od odgovornosti osiguratelj odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem samo ako treća oštećena osoba zahtijeva njezinu naknadu. (2) Osiguratelj snosi, u granicama svote osiguranja, troškove spora o osiguranikovoj odgovornosti. Vlastito pravo oštećenika i direktna tužba Član 941. (1) U slučaju osiguranja od odgovornosti oštećena osoba može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete koju je pretrpjela događajem za koji odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze. (2) Oštećena osoba ima, od dana kada se dogodio osigurani slučaj, vlastito pravo na naknadu iz osiguranja te je svaka kasnija promjena u pravima osiguranika prema osiguratelju bez utjecaja na pravo oštećene osobe na naknadu. ODJELJAK 3. Osiguranje osoba Odsjek l. OPĆE ODREDBE Utvrđivanje osigurane svote Član 942. U ugovorima o osiguranju osoba (osiguranje života i osiguranje od nesretnog slučaja), visina osigurane svote koju je osiguratelj dužan isplatiti kad nastupi osigurani slučaj utvrđuje se u polici prema sporazumu ugovornih strana. Polica osiguranja života Član 943. (1) Pored sastojaka koje mora imati svaka polica, u polici osiguranja života moraju biti naznačeni: ime i prezime osobe na čiji se život odnosi osiguranje, datum njezina rođenje i događaj ili rok o kojem ovisi nastanak prava da se zahtijeva isplata osigurane svote. (2) Polica osiguranja života može glasiti na određenu osobu ili po naredbi, ali ne može glasiti na donosioca. (3) Za pravovaljanost indosamenta police po naredbi potrebno je da sadrži ime korisnika, datum indosiranja i potpis indosanta. Netočna prljava starosti osiguranika Član 944. Iznimno od općih odredaba ove glave o posljedicama netočnih prijava i prešućivanja okolnosti značajnih za ocjenu rizika, za netočne prijave godina života u ugovorima o osiguranju života vrijede ova pravila: 1) ugovor o osiguranju života je ništav, i osiguratelj je dužan u svakom slučaju vratiti sve primljene premije ako su pri njegovu sklapanju netočno prijavljene godine života osiguranika, a njegove stvarne godine života prelaze granicu do koje osiguratelj po svojim uvjetima i tarifama vrši osiguranje života; 2) ako je netočno prijavljeno da osiguranik ima manje godina, a njegove stvarne godine života ne prelaze granicu do koje osiguratelj vrši osiguranje života, ugovor je pravovaljan, a osigurana svota se smanjuje u razmjeru ugovorene premije i premije predviđene za osiguranje života osobe osiguranikovih godina; 3) kad osiguranik ima manje godina nego što je prijavljeno pri sklapanju ugovora, premija se smanjuje na odgovarajući iznos, a osiguratelj je dužan vratiti razliku između primljenih premija i premija na koje ima pravo. Posljedice neplaćanja premije i smanjenje osigurane svote Član 945. (1) Ako ugovaratelj osiguranja života ne plati neku premiju o dospjelosti, osiguratelj nema pravo njezinu isplatu tražiti sudskim putem. (2) Ako ugovaratelj osiguranja na poziv osiguratelja, koji mu mora biti dostavljen preporučenim pismom, ne isplati dospjelu premiju u roku određenom u tom pismu. a koji ne može biti kraći od mjesec dana, računajući od kad mu je pismo uručeno; niti to učini koja druga zainteresirana osoba, osiguratelj može samo, ako su dotle plaćene barem tri godišnje premije, izjaviti ugovaratelju osiguranja da smanjuje osiguranu svotu na iznos otkupne vrijednosti osiguranja, a u suprotnom slučaju da raskida ugovor. (3) Ako se osigurani slučaj dogodio prije raskida ugovora ili smanjenja osigurane svote, smatra se kao da je osigurana svota smanjena odnosno da je ugovor raskinut, prema tome da li su premije bile plaćene barem za tri godine ili ne. Osiguranje treće osobe Član 946. (1) Osiguranje života može se odnositi na život ugovaratelja osiguranja, a može se odnositi i na život nekog trećeg. (2) Isto vrijedi i za osiguranje od nesretnog slučaja. (3) Ako se osiguranje odnosi na slučaj smrti nekog trećeg, za pravovaljanost ugovora potrebna je njegova pismena suglasnost dana u polici ili u odvojenom pismenu, prilikom potpisivanja police, s naznakom osigurane svote. Osiguranje za slučaj smrti maloljetnika i osoba lišenih. poslovne sposobnosti Član 947. (1) Ništavo je osiguranje za slučaj smrti treće osobe mlađe od četrnaest godina, a i osobe potpuno lišene poslovne sposobnosti, te je osiguratelj dužan vratiti ugovaratelju osiguranja sve premije primijene po osnovi takva ugovora. (2) Za pravovaljanost osiguranja za slučaj smrti treće osobe starije od četrnaest godina potrebna je pismena suglasnost njezina zakonskog zastupnika te pismena suglasnost svake osigurane osobe. Kumuliranje naknade i osigurane svote Član 948. (1) U osiguranju osoba osiguratelj koji je isplatio osiguranu svotu ne može imati ni po kojoj osnovi pravo na naknadu od treće osobe odgovorne za nastupanje osiguranog slučaja. (2) Pravo na naknadu od treće osobe odgovorne za nastupanje osiguranog slučaja pripada osiguraniku od nosno korisniku nezavisno od njegova prava na osiguranu svotu. (3) Odredbe prethodnih stavova ne odnose se na slučaj kad je osiguranje od posljedica nesretnog slučaja ugovoreno kao osiguranje od odgovornosti. Odsjek 2. ISKLUČENI RIZICI Samoubojstvo osiguranika Član 949. (1) Ugovorom o osiguranju za slučaj smrti nije obuhvaćen rizik samoubojstva osiguranika ako se dogodilo u prvoj godini osiguranja. (2) U slučaju da se samoubojstvo dogodilo u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora, osiguratelj nije dužan isplatiti korisniku osiguranu svotu, nego samo matematičku rezervu ugovora. Namjerno ubojstvo osiguranika Član 950. Osiguratelj se oslobađa obveze da korisniku isplati osiguranu svotu ako je ovaj namjerno izazvao smrt osiguranika, ali je dužan, ako su dotle bile uplaćene barem tri godišnje premije, isplatiti matematičku rezervu ugovora ugovaratelju osiguranja, a ako je on osiguranik - njegovim nasljednicima. Namjerno uzrokovanje nesretnog slučaja Član 951. Osiguratelj se oslobađa obveze iz ugovora o osiguranju od nesretnog slučaja ako je osiguranik namjerno uzrokovao nesretni slučaj. Ratne operacije Član 952. (1) Ako je smrt osiguranika uzrokovana ratnim operacijama, osiguratelj, ako što drugo nije ugovoreno, nije dužan isplatiti korisniku osiguranu svotu, ali je dužan isplatiti mu matematičku rezervu iz ugovora. (2) Ako nije što drugo ugovoreno, osiguratelj se oslobađa obveze iz ugovora o osiguranju od nesretnog slučaja, ako je nesretni slučaj uzrokovan ratnim operacijama. Ugovorno isključenje rizika Član 953. Ugovorom o osiguranju za, slučaj smrti ili od nesretnog slučaja mogu biti isključeni iz osiguranja i drugi rizici. Odsjek 3. PRAVA UGOVARATELJA OSIGURANJA PRIJE NASTUPANJA OSIGURANOG SLUČAJA Otkup Član 954. (1) Na zahtjev ugovaratelja osiguranja života sklopljenog za cijeli život osiguranika, osiguratelj je dužan isplatiti mu otkupnu vrijednost police, ako su dotle plaćene barem tri godišnje premije. (2) U polici moraju biti navedeni uvjeti pod kojima ugovaratelj može zahtijevati isplatu njezine otkupne vrijednosti, a i način kako se ta vrijednost izračunava, u skladu s uvjetima osiguranja. (3) Pravo zahtijevati otkup ne mogu vršiti vjerovnici ugovaratelja osiguranja, a ni korisnik osiguranja, ali će otkupna vrijednost biti isplaćena korisniku na njegov zahtjev, ako je određivanje korisnika neopozivo. (4) Iznimno od prethodnog stava, otkup police može zahtijevati vjerovnik kome je polica predana u zalog, ako potraživanje radi čijeg je osiguranja dan zalog ne bude namireno o dospjelosti Predujam Član 955. (1) Na traženje ugovaratelja osiguranja života sklopljenog za cijeli život osiguranika, može mu osiguratelj isplatiti unaprijed dio osigurane svote do visine otkupne vrijednosti police, koji ugovaratelj osiguranja može vratiti kasnije. (2) Na primljeni predujam ugovaratelj osiguranja dužan je plaćati određenu kamatu. (3) Ako ugovaratelj osiguranja zakasni s plaćanjem dospjele kamate, postupit će se kao da je zahtijevao otkup. (4) U polici osiguranja moraju biti navedeni uvjeti davanja predujma, mogućnost da se iznos primljen na ime predujma vrati osiguratelju, visina kamatne stope, posljedice neplaćanja dospjele kamate, kako je određeno uvjetima osiguranja. Zalaganje police Član 956. (1) Polica osiguranja života može biti dana u zalog. (2) Zalaganje police ima učinak prema osiguratelju samo ako je pismeno obaviješten da je polica založena određenom vjerovniku. (3) Kad polica glasi po naredbi, zalaganje se obavlja indosamentom. Odsjek 4. OSIGURANJE ZIVOTA U KORIST TREĆE OSOBE Određivanje korisnika Član 957. (1) Ugovaratelj osiguranja života može u ugovoru, a i nekim kasnijim pravnim poslom, pa i oporukom, odrediti osobu kojoj će pripasti prava iz ugovora. (2) Ako se osiguranje odnosi na život neke druge osobe, za određivanje korisnika potrebna je i njezina pismena suglasnost. (3) Korisnik ne mora biti određen po imenu, dovoljno je ako akt sadrži nužne podatke za njegovo određivanje. (4) Kad su za korisnike određena djeca ili potomci, korist pripada i onima koji su rođeni kasnije, a korist namijenjena suprugu pripada osobi koja je bila u braku s osiguranikom u času njegove smrti. Podjela koristi između više korisnika Član 958. Kad su za korisnike određena djeca, potomci, i uopće nasljednici, ako ugovaratelj osiguranja nije odredio kako će se izvršiti podjela između njih, podjela će se izvršiti razmjerno njihovim nasljedničkim dijelovima, a ako korisnici nisu nasljednici, osigurana svota bit će podijeljena na jednake dijelove. Opoziv odredbe o određivanja korisnika Član 959. (1) Odredbu kojom se korist iz osiguranja dodjeljuje određenoj osobi može opozvati samo ugovaratelj osiguranja, i to njegovo pravo ne mogu vršiti ni njegovi vjerovnici, ni njegovi zakonski-nasljednici. (2) Ugovaratelj osiguranja može opozvati odredbu o koristi sve dok korisnik ne izjavi bilo na koji način da je prima, kad ona postaje neopoziva. (3) Ipak, ugovaratelj može opozvati odredbu o koristi i poslije izjave korisnika da je prima, ako je korisnik pokušao ubojstvo osiguranika, a ako je korist dodijeljena bez naknade, za opoziv vrijede i odredbe o opozivu dara. (4) Smatra se da je korisnik odbio namijenjenu mu korist ako se poslije smrti ugovaratelja osiguranja na poziv njegovih nasljednika ne izjasni u roku od mjesec dana da je prima. Vlastito i neposredno pravo korisnika Član 960. (1) Osigurana svota koja treba da bude isplaćena korisniku ne ulazi u ostavštinu ugovaratelja osiguranja, pa ni kad su za korisnike određeni njegovi nasljednici. (2) Pravo na osiguranu svotu ima samo korisnik, i to od samog sklapanja ugovora o osiguranju, i bez obzira na to kako je i kad određen za korisnika, i bez obzira na to da li je izjavio svoje prihvaćanje prije ili poslije smrti osiguranika, te se može obratiti neposredno osiguratelju sa zahtjevom da mu se isplati osigurana svota. (3) Ako je ugovaratelj osiguranja odredio za korisnike svoju djecu; svoje potomke, ili nasljednike uopće, svakom tako određenom korisniku pripada pravo na odgovarajući dio osigurane svote i ako se odrekne nasljeđa. Vjerovnici ugovaratelja osiguranja i osiguranika Član 961. (1) Vjerovnici ugovaratelja osiguranja i osiguranika nemaju nikakvo pravo na osiguranu svotu ugovorenu za korisnika. (2) Ali, ako su premije koje je uplatio ugovaratelj osiguranja bile nerazmjerno velike prema njegovim mogućnostima u času kad su bile uplaćene, njegovi vjerovnici mogu zahtijevati da im se preda dio premija koji premaša njegove mogućnosti, ako je udovoljeno uvjetima pod kojima vjerovnici imaju pravo na poboj dužnikovih pravnih radnji. Ustupanje osigurane svote Član 962. Svoje pravo na osiguranu svotu može korisnik prenijeti na drugoga i prije osiguranog slučaja, ali mu je zato potreban pismeni pristanak ugovaratelja osiguranja, u kome mora biti navedeno ime osobe na koju pravo prenosi, a ako se osiguranje odnosi na život neke druge osobe, onda je potreban isti takav pristanak i te osobe. . Kada određeni korisnik umre prije dospjelosti Član 963. Kad osoba koja je bez naknade određena za korisnika umre prije dospjelosti osigurane glavnice ili rente korist iz osiguranja ne pripada njezinim nasljednicima, nego narednom korisniku, a ako ovaj nije određen, onda imovini ugovaratelja osiguranja. Osiguranje za slučaj smrti bez određenog korisnika Član 964. Ako ugovaratelj osiguranja za slučaj smrti ne odredi korisnika. ili ako odredba o određivanju korisnika ostane bez učinka zbog opoziva, ili zbog odbijanja određene osobe, ili iz kojeg drugog uzroka, a ugovaratelj osiguranja ne odredi drugog korisnika, osigurana svota pripada imovini ugovaratelja osiguranja i kao njezin dio prelazi s ostalim njegovim pravima na njegove nasljednike. Savjesna isplata osigurane svote neovlaštenoj osobi Član 965. (1) Kad osiguratelj isplati osiguranu svotu osobi koja bi na nju imala pravo da ugovaratelj osiguranja nije odredio korisnika, on se oslobađa obveze iz ugovora a osiguranju ako u času izvršene isplate nije znao niti je mogao znati da je korisnik određen oporukom ili nekim drugim aktom koji mu nije dostavljen, a korisnik ima pravo zahtijevati vraćanje od osobe koja je primila osiguranu svotu. (2) Isto vrijedi i u slučaju promjene korisnika. Glava XXVIII ZALOG ODJELJAK 1. Opće odredbe Pojam Član 966. Ukinut. Zalaganje stvari u društvenom vlasništvu Član 967. Ukinut. Stjecanje založnog prava Članak 968. Ukinut. Član 969. Ukinut. Zalog na stvari već založene drugome Član 970. Ukinut. Zalog za buduću ili uvjetnu obvezu Član 971. Ukinut. Protezanje zaloga na druge obveze zalogodavca Član 972. Ukinut. Zabranjene odredbe Član 973. Ukinut. ODJELJAK 2. Zalaganje stvari Odsjek 1. OBVEZE ZALOGODAVCA Član 974. Ukinut. Odsjek 2. OBVEZE ZALOGOPRIMCA Čuvanje založene stvari Član 975. Ukinut. Upotrebljavanje založene stvari Član 976. Ukinut. Plodovi založene stvari Član 977. Ukinut. Oduzimanje založene stvari od zalogoprimca Član 978. Ukinut. Odsjek 3. PRAVA ZALOGOPRIMCA Kad založena stvar ima neki nedostatak Član 979. Ukinut. Prodaja založene stvari Član 980. Ukinut. Prodaja stvari založene za potraživanje iz ugovora u privredi Član 981. Ukinut. Prodaja založene stvari prije vremena i zbog kvarenja ili gubljenja vrijednosti te njezina zamjena Član 982. Ukinut. Prodaja založene stvari prije vremena na zahtjev zalogodavca Član 983. Ukinut. Pravo prvenstvene naplate Član 984. Ukinut. Redoslijed založnih prava Član 985. Ukinut. Odsjek 4. PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA Prestanak založnog prava gubitkom posjeda Član 986. Ukinut. Prestanak založnog prava prestankom potraživanja Član 987. Ukinut. Zastara međusobnih potraživanja Član 988. Ukinut. ODJELJAK 3. Zalaganje potraživanja i drugih prava Odsjek 1. ZALAGANJE POTRAŽIVANJA Obavještavanje dužnika i predaja isprave Član 989. Ukinut. Davanje u zalog potraživanja iz vrijednosnih papira Član 990. Ukinut. Dužnost očuvanja potraživanja Član 991. Ukinut. Naplaćivanje i uračunavanje kamata Član 992. Ukinut. Naplaćivanje založenog potraživanja Član 993. Ukinut. Prigovori dužnika založenog potraživanja Član 994. Ukinut. Odsjek 2 DAVANJE U ZALOG DRUGIH PRAVA Način zalaganja Član 995. Ukinut. Odsjek 3. PRIMJENA ODBEDABA O DAVANJU U ZALOG STVARI Član 996. Ukinut. Glava XXIX JAMSTVO ODJELJAK 1. Opće odredbe Pojam Član 997. Ugovorom o jamstvu jamac se obvezuje prema vjerovniku da će ispuniti pravovaljanu i dospjelu obvezu dužnika, ako to ovaj ne učini, Forma Član 998. Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu o jamčenju učinio pismeno. Sposobnost za jamčenje Član 999. Ugovorom o jamstvu može se obvezati samo tko, ima potpunu poslovnu sposobnost. Jamčenje za poslovno nesposobnog Član 1000. Tko se obveže kao jamac za obvezu neke poslovno nesposobne osobe, odgovara vjerovniku isto kao jamac poslovno sposobne osobe. Predmet jamčenja Član 1001. (1) Jamstvo se može dati za svaku pravovaljanu obvezu, bez obzira na njezin sadržaj. (2) Jamčiti se može i za uvjetnu obvezu, a i za određenu buduću obvezu. (3) Jamstvo za buduću obvezu može se opozvati prije nego što obveza nastane, ako nije predviđen rok u kojem ona treba da nastane. (4) Jamstvo se može dati i za obvezu nekoga drugog jamca (jamac jamčev). Opseg jamčeve odgovornosti Član 1002. (1) Jamčeva obveza ne može biti veća od obveze glavnog dužnika, a ako je ugovoreno da bude veća, ona se svodi na mjeru dužnikove obveze. (2) Jamac odgovara za ispunjenje cijele obveze za koju je jamčio, ako njegova odgovornost nije ograničena na neki njezin dio ili na drugi način podvrgnuta lakšim uvjetima. (3) On je dužan naknaditi potrebne troškove koje je vjerovnik učinio radi naplate duga od glavnog dužnika. (4) Jamac odgovara i za svako povećanje obveze koje bi nastalo dužnikovim zakašnjenjem ili dužnikovom krivnjom, ako nije drugačije ugovoreno. (5) On odgovara samo za onu ugovorenu kamatu koja je dospjela nakon sklapanja ugovora o jamstvu. Prijelaz vjerovnikovih prava na jamca (subrogacija) Član 1003. Na jamca koji je namirio vjerovnikovo potraživanje prelazi to potraživanje sa svim sporednim pravima i garancijama njegova ispunjenja. ODJELJAK 2. Odnos vjerovnika i jamca Oblici jamstva Član 1004. (1) Od jamca se može zahtijevati ispunjenje obveze tek nakon što je glavni dužnik ne ispuni u roku određenom u pismenom- pozivu (supsidijarno jamstvo). (2) Vjerovnik može tražiti ispunjenje od jamca iako nije prije toga pozvao glavnog dužnika na ispunjenje obveze ako je očito da se iz sredstava glavnog dužnika ne može ostvariti njezino ispunjenje ili ako je glavni dužnik pao pod stečaj. (3) Ako se jamac obvezao kao jamac platac, odgovara vjerovniku kao glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dužnika bito od jamca ili od obojice u isto vrijeme (solidarno jamstvo). (4) Jamac za obvezu nastalu iz ugovora u privredi odgovara kao jamac platac, ako nije što drugo ugovoreno. Solidarnost jamaca Član 1005. Više jamaca nekog duga odgovaraju solidarno, bez obzira na to da li su jamčili zajedno ili se svaki od njih obvezao prema vjerovniku odvojeno, izuzev kad je ugovorom njihova odgovornost uređena drugačije. Gubitak prava na rok Član 1006. Ako je dužnik izgubio pravo na rok određen za ispunjenje njegove obveze, vjerovnik ipak ne može zahtijevati ispunjenje od jamca prije isteka tog roka, ako nije drugačije ugovoreno. Stečaj glavnog dužnika Član 1007. (1) U slučaju stečaja glavnog dužnika vjerovnik je dužan prijaviti svoje potraživanje u stečaj i o tome obavijestiti jamca, inače odgovara jamcu za štetu koju bi ovaj imao zbog toga. (2) Smanjenje obveze glavnog dužnika u stečajnom postupku ili u postupku prinudne nagodbe ne povlači sa sobom i odgovarajuće smanjenje jamčeve obveze te jamac odgovara vjerovniku za cijeli iznos svoje obveze. Slučaj smanjene odgovornosti dužnikova nasljednika Član 1008. Jamac odgovara za cijeli iznos obveze za koji je jamčio i u slučaju kad bi se od dužnikova nasljednika mogla zahtijevati isplata samo onog njezina dijela koji odgovara vrijednosti naslijeđene imovine. Jamčevi prigovori Član 1009. (1) Jamac može istaći protiv vjerovnikova zahtijeva sve prigovore glavnog dužnika, uključujući i prigovor prijeboja, a ne i čisto osobne dužnikove prigovore. (2) Dužnikovo odricanje od prigovora te njegovo priznavanje vjerovnikova potraživanja nema učinak prema jamcu, (3) Jamac može istaći protiv vjerovnika i svoje osobne prigovore, na primjer. ništavost ugovora o jamstvu, zastaru vjerovnikova potraživanja prema njemu, prigovor prijeboja uzajamnih potraživanja, Dužnost obavještavanja jamca o dužnikovom propuštanju Član 1010. Ako dužnik ne ispuni svoju obvezu na vrijeme, vjerovnik je dužan obavijestiti o tome jamca, inače će mu odgovarati za štetu koju bi jamac pretrpio zbog toga. Oslobođenje jamca zbog vjerovnikova odugovlačenja Član 1011. (1) Jamac se oslobađa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv poslije dospjelosti potraživanja, ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dužnika u roku od mjesec dana od tog poziva. (2) Kad rok za ispunjenje. nije određen, jamac se oslobađa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv poslije isteka jedne godine od sklapanja ugovora o jamstvu, ne učini u roku od mjesec dana od tog poziva potrebnu izjavu za određivanje datuma ispunjenja. Oslobođenje jamca zbog napuštanja garancija Član 1012. (1) Ako vjerovnik napusti zalog ili koje drugo pravo kojim je bilo osigurano ispunjenje njegova potraživanja ili ga izgubi svojom nepažnjom i tako onemogući prijelaz tog prava na jamca, ovaj se oslobađa svoje obveze prema vjerovniku za onoliko za koliko bi mogao dobiti vršenjem tog prava. (2) Pravilo prethodnog stava vrijedi kako u slučaju kad je pravo nastalo prije sklapanja ugovora o jamstvu, tako i u slučaju kad je nastalo nakon toga. ODJELJAK 3. Odnos jamca i dužnika Pravo zahtijevati naknadu od dužnika Član 1013. (1) Jamac koji je isplatio vjerovniku njegovo potraživanje može zahtijevati od dužnika da mu naknadi sve što je isplatio za njegov račun, a i kamatu od dana isplate. (2) On ima pravo na naknadu troškova nastalih u sporu s vjerovnikom od časa kad je obavijestio dužnika o tom sporu, a i na naknadu štete ako bi je bilo. Pravo jamca jednog solidarnog dužnika Član 1014. Jamac jednog od više solidarnih dužnika može zahtijevati od bilo koga od njih da mu naknadi ono što je isplatio vjerovniku, a i troškove. Pravo jamca na prethodno osiguranje Član 1015. I prije nego što namiri vjerovnika jamac koji se obvezao sa znanjem ili odobrenjem dužnika ima pravo zahtijevati od dužnika da mu dade potrebno osiguranje za njegove eventualne zahtjeve u slijedećim slučajevima: ako dužnik nije ispunio svoju obvezu o njezinoj dospjelosti, ako je vjerovnik zatražio sudskim putem naplatu od jamca i ako se dužnikovo imovinsko stanje znatno pogoršalo nakon sklapanja ugovora o jamstvu. Gubitak prava na naknadu Član 1016. (1) Dužnik može upotrijebiti protiv jamca koji je bez njegova znanja izvršio isplatu vjerovnikova potraživanja sva pravna sredstva kojima je u času te isplate mogao odbiti vjerovnikov zahtjev. (2) Jamac koji je isplatio vjerovnikovo potraživanje, a o tome nije obavijestio dužnika, te je i ovaj u neznanju za tu isplatu ponovo isplatio isto potraživanje, ne može zahtijevati naknadu od dužnika, ali ima pravo zahtijevati od vjerovnika da mu vrati ono što mu je isplatio. Pravo na vraćanje isplaćenog Član 1017. Jamac koji je bez dužnikovog znanja isplatio vjerovnikovo potraživanje koje je kasnije na dužnikov zahtjev poništeno, ili ugašeno prijebojem, može samo zahtijevati od vjerovnika vraćanje isplaćenog. ODJELJAK 4. Regres isplatioca prema ostalim jamcima Član 1018. Kad ima više jamaca, pa jedan od njih isplati dospjelo potraživanje, on ima pravo zahtijevati od ostalih jamaca da mu svaki naknadi dio koji pada na njega. ODJELJAK 5. Zastara Član 1019. (1) Zastarom obveze glavnog dužnika zastarijeva i obveza jamca. (2) Kad je rok za zastarijevanje obveze glavnog dužnika dulji od dvije godine, obveza jamca zastarijeva nakon isteka dvije godine od dospjelosti obveže glavnog dužnika, izuzev kad jamac odgovara solidarno s dužnikom. (3) Prekid zastarijevanja potraživanja prema glavnom dužniku djeluje i prema jamcu samo ako je do prekida došlo nekim postupkom vjerovnika pred sudom protiv glavnog dužnika. (4) Zastoj zastarijevanja obveze glavnog dužnika nema učinka prema jamcu. Glava XXX UPUĆIVANJE (ASIGNACIJA) ODJELJAK 1. Pojam ugovora Član 1020. Upućivanjem (asignacijom) jedna osoba, uputilac (asignant), ovlašćuje drugu osobu, upućenika (asignat) da za njezin račun izvrši nešto određenoj trećoj osobi, primaocu upute (asignatar), a ovoga ovlašćuje da to izvršenje primi u svoje ime. ODJELJAK 2. Odnosi primaoca upute i upućenika Prihvaćanje od strane upućenika Član 1021. (1) Primalac upute stječe pravo zahtijevati od upućenika ispunjenje tek kada mu ovaj izjavi da prihvaća uputu. (2) Prihvaćanje upute ne može se opozvati. Prigovori upućenika Član 1022. (1) Prihvaćanjem upute nastaje između primaoca upute i upućenika dugovinski odnos nezavisan od odnosa između uputioca i upućenika, a i odnosa između uputioca i primaoca upute. (2) Upućenik koji je prihvatio uputu može istaći primaocu upute samo prigovore koji se tiču pravovaljanosti prihvaćanja, prigovore koji se temelje na sadržaju prihvaćanja ili na sadržaju same upute te prigovore koje ima osobno prema njemu. Prenošenje upute Član 1023. (1) Primalac upute može uputu prenijeti na drugog. i prije prihvaćanja od upućenika, a ovaj je može prenijeti dalje, izuzev kad iz same upute ili posebnih okolnosti proizlazi da je ona neprenosiva. (2) Ako je upućenik izjavio primaocu upute da prihvaća uputu, to prihvaćanje ima učinak prema svim osobama na koje bi uputa bila uzastopno prenesena. (3) Ako je upućenik izjavio pribaviocu, na koga je primalac upute prenio uputu, da je prihvaća, on ne može istaći pribaviocu prigovore koje ima prema primaocu upute osobno. Zastara Član 1024. (1) Pravo primaoca upute da zahtijeva ispunjenje od upućenika zastarijeva za godinu dana. (2) Ako za ispunjenje nije određen rok; zastara počinje teci kada upućenik prihvati uputu, a ako ju je on prihvatio prije nego što je dana primaocu upute, onda kada bude dana ovome. ODJELJAK 3. Odnos primaoca upute i uputioca Ako je primalac upute vjerovnik uputioca Član 1025. (1) Vjerovnik nije dužan pristati na uputu koju mu je učinio dužnik radi ispunjenja svoje obveze, ali je dužan o svom odbijanju odmah obavijestiti dužnika, inače će mu odgovarati za štetu., (2) Vjerovnik koji je pristao na uputu dužan je pozvati upućenika da je izvrši. Uputa nije ispunjenje Član 1026. (1) Kad je vjerovnik pristao na uputu učinjenu od njegova dužnika radi ispunjenja obveze, ta obveza ne prestaje ako nije drugačije ugovoreno, ni njegovim pristankom na uputu, ni prihvaćanjem od strane upućenika, nego tek ispunjenjem od strane upućenika. (2) Vjerovnik koji je pristao na uputu učinjenu od njegova dužnika može zahtijevati od uputioca da mu ispuni ono što mu duguje samo ako nije dobio ispunjenje od upućenika u vrijeme određeno u uputi. Dužnost primaoca upute da obavijesti uputioca Član 1027. Ako upućenik odbije pristanak na uputu ili odbije ispunjenje koje mu zahtijeva primalac upute ili izjavi unaprijed da neće da je izvrši, primalac upute je dužan obavijestiti odmah uputioca o tome; inače mu odgovara za štetu. Odustanak od prihvaćene upute Član 1028. Primalac upute koji nije vjerovnik uputioca i koji neće da se koristi uputom može odustati od nje, čak i ako je već izjavio da je prima, ali je dužan bez odgađanja obavijestiti o tome uputioca. Opoziv ovlaštenja danog primaocu upute Član 1020. Uputilac može opozvati ovlaštenje koje je uputom dao primaocu upute, izuzev ako je uputu izdao radi ispunjenja nekoga svog duga prema njemu i uopće ako je uputu izdao u njegovu interesu. ODJELJAK 4. Odnos uputioca i upućenika Ako je upućenik dužnik uputioca Član 1030. (1) Upućenik nije dužan prihvatiti uputu, čak i ako je dužnik uputioca, izuzev ako mu je to obećao. (2) Ali, kad je uputa izdana na temelju upućenikovog duga uputiocu, upućenik je dužan izvršiti je do iznosa tog duga; ako mu to ni po čemu nije teže od ispunjenja obveze prema uputiocu. (3) Izvršenjem upute izdane na temelju upućenikovog duga uputiocu, upućenik se oslobađa u istoj mjeri svoga duga prema uputiocu. Opoziv ovlaštenja danog upućeniku Član 1031. (1) Uputilac može opozvati ovlaštenje koje je uputom dao upućeniku, sve dok ovaj ne izjavi primaocu upute da prihvaća uputu ili je ne izvrši. (2) On ga može opozvati i kad je u samoj uputi navedeno da je neopoziv te kad bi se opozivom vrijeđala neka njegova obveza prema primaocu upute. (3) Otvaranje stečaja nad imovinom uputioca povlači po samom zakonu opoziv upute, izuzev slučaja kad je upućenik bio već prihvatio uputu prije otvaranja stečaja, a i kad u času prihvaćanja nije znao niti je morao znati za taj stečaj. ODJELJAK 5. Smrt i lišenje poslovne sposobnosti Član 1032. Smrt uputioca, primaoca upute ili upućenika a i lišenje poslovne sposobnosti nekoga, od njih, nema utjecaja na uputu. ODJLLJAK 6. Uputa u obliku papira na donosioca Član 1033. (1) Pismena uputa može biti izdana na donosioca. (2) U tom slučaju svaki imalac papira ima prema upućeniku položaj primaoca upute. (3) Odnosi koji uputom nastaju između primaoca upute i uputioca nastaju u ovom slučaju samo između svakog pojedinog imaoca papira i osobe koja mu je papir ustupila. ODJELJAK 7. Uputa u obliku papira po naredbi Član 1034. Pismena uputa koja glasi na novac; na vrijednosne papire, ili na zamjenjive stvari može biti izdana s odredbom "po naredbi", ako je upućenik osoba koja se bavi privrednom djelatnošću i ako ono što treba da izvrši ulazi u okvir te djelatnosti. Glava XXXI BANKARSKI NOVČANI DEPOZITI ODJELJAK 1. Novčani depozit Pojam Član 1035. (1) Ugovor o novčanom depozitu je sklopljen kada se banka obvezala primiti, a deponent položiti kod banke određeni novčani iznos. (2) Ovim ugovorom banka stječe pravo raspolagati deponiranim novcem i dužna je vratiti ga prema uvjetima predviđenim u ugovoru. Otvaranje računa Član 1036. (1) Na temelju ugovora o novčanom depozitu banka otvara račun u korist i na teret kojeg upisuje sva potraživanja i dugovanja koja proizađu iz poslova s deponentom ili za njegov račun s trećim. (2) Ne upisuju se u račun ona potraživanja odnosno dugovanja za koje se ugovorne strane dogovore da ih isključe. Otklanjanje dugovnog salda Član 1037. (1) Banka je obvezna obavljati isplate s računa u granicama raspoloživih sredstava. (2) Ako je banka obavila jednu ili više uplata i isplata u okviru ugovora o depozitu, koje čine račun pasivnim, o tome mora bez odgađanja obavijestiti deponenta koji je dužan odmah poduzeti mjere radi otklanjanja dugovnog salda. Vrste novčanih depozita Član 1038. (1) Novčani depozit može biti po viđenju ili oročen, s otkaznim rokom i bez otkaznog roka, s posebnom namjenom i bez namjene. (2) Ako nije suprotno ugovoreno, smatra se da je račun novčanog depozita po viđenju; te deponent računa ima pravo raspolagati dijelom ili cijelim saldom u svakom trenutku. Stanje računa Član 1039. (1) Banka je dužna obavještavati deponenta o svakoj promjeni stanja na njegovu računu. (2) Banka je dužna koncem svake godine, a ako je to ugovoreno ili uobičajeno i češće, poslati izvještaj o stanju računa (saldo). Mjesto uplata i isplata Član 1040. Ako među ugovornim stranama nije drugačije dogovoreno, nalozi za uplatu i isplatu s računa deponenta upućuju se u sjedište banke kod koje je račun otvoren. Postojanje više računa Član 1041. U slučaju da ista osoba ima kod jedne banke ili kod više njezinih poslovnih jedinica više računa, svaki od tih računa je samostalan, Plaćanje kamate Član 1042. (1) Banka plaća kamatu na sredstva koja su kod nje deponirana, ako zakonom nije drugačije određeno. (2) Visina kamate utvrđuje se ugovorom o deponiranju sredstava, a ako ugovorom ništa nije predviđeno, plača se zakonska kamata. ODJELJAK 2. Ulog na štednju Štedna knjižica Član 1043. (1) Ako je novčani depozit primljen kao ulog na štednju, banka odnosno štedno-kreditna organizacija izdaje deponentu štednu knjižicu. (2) Štedna knjižica može biti izdana samo na ime određene osobe ili na donosioca. Upis u knjižicu Član 1044. (1) U štednu knjižicu se unose sve uplate i podizanja novca. (2) Upisi u knjižicu potvrđeni pečatom banke i potpisom ovlaštene osobe dokaz su o uplatama odnosno podizanjima u odnosima između banke i ulagača. (3) Suprotan sporazum je ništav. Plaćanje kamate Član 1045. Na uloge na štednju plaća se kamata. Vrste uloga na štednju Član 1046. Ulozi na štednju mogu biti po viđenju ili oročeni s otkaznim rokom i bez otkaznog roka. Glava XXXII DEPONIRANJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA Pojam Član 1047. Ugovorom o deponiranju vrijednosnih papira banka se obvezuje da će, uz naknadu, preuzeti vrijednosne papire radi čuvanja i vršenja prava i obveza koje se u vezi s tim zahtijevaju. Vršenje prava Član 1048. Ako nije drugačije ugovoreno, banka može vršiti prava iz deponiranih vrijednosnih papira isključivo za račun deponenta. Dužnosti banke Član 1049. (1) Banka je dužna osigurati čuvanje vrijednosnih papira s brižljivošću koja se zahtijeva od ostavoprimca uz naknadu i za račun deponenta poduzimati i sve radnje radi očuvanja i ostvarivanja njegovih prava iz vrijednosnih papira. (2) Ako između ugovornih strana nije što drugo dogovoreno, banka je dužna naplaćivati dospjele kamate, glavnicu i uopće sve svote na koje deponirani papiri daju pravo, čim oni dospiju za isplatu. (3) Banka je dužna staviti na raspolaganje deponentu naplaćene svote, a ako ovaj ima kod banke račun s novčanim depozitom, upisati ih u korist tog računa. Vraćanje vrijednosnih papira Član 1050. (1) Banka je dužna na zahtjev deponenta vratiti vrijednosne papire u svako doba. (2) Vraćanje se, u pravilu, obavlja u mjestu gdje je izvršeno deponiranje. (3) Predmet vraćanja su sami vrijednosni papiri, ako između ugovornih strana nije dogovoreno da vraćanje može biti izvršeno plaćanjem odgovarajućeg iznosa. (4) Vraćanje se može izvršiti samo deponentu ili njegovim pravnim sljedbenicima ili osobama koje oni označe, čak i kad je iz samih papira vidljivo da oni pripadaju trećim. Zahtjevi trećih osoba Član 1051. O svakom zahtjevu koji treća osoba istakne u pogledu deponiranih papira banka je dužna izvijestiti deponenta. Glava XXXIII BANKARSKI TEKUĆI RAČUN Pojam Član 1052. Ugovorom o bankarskom tekućem računu banka se obvezuje da nekoj osobi otvori poseban račun i da preko njega prima uplate i obavija isplate u granicama njezinih sredstava i odobrenog kredita. Forma ugovora Član 1053. Ugovor o otvaranju tekućeg računa mora biti sklopljen u pismenoj formi. Sredstva na tekućem računu Član 1054. (1) Novčana sredstva na tekućem računu ostvaruju se uplatama od strane deponenta i naplatama novčanih iznosa izvršenih za njegov račun. (2) Banka je dužna preko tekućeg računa obavljati plaćanja za deponenta i onda kad na računu nema pokrića, i to u opsegu koji je predviđen ugovorom o otvaranju tekućeg računa ili posebnim sporazumom. (3) Ova obveza banke može se isključiti ugovorom o otvaranju tekućeg računa. Prijeboj između salda više računa Član 1055. Ako deponent kod iste banke ima više tekućih računa, aktivni i pasivni saldo tih računa se uzajamno prebijaju, ako nije drugačije ugovoreno. Raspolaganje saldom Član 1056. Korisnik tekućeg računa može u svakom trenutku raspolagati saldom koji se na računu pojavljuje u njegovu korist, osim ako je ugovoren otkazni rok, Primjena pravila ugovora o nalogu Član 1057. (1) Banka odgovara za izvršenje naloga deponenta prema pravilima ugovora o nalogu. (2) Ako nalog treba da se izvrši u mjestu gdje banka nema poslovnu jedinicu, ona može to obaviti preko druge banke. Trajanje računa Član 1058. Ako u ugovoru o otvaranju tekućeg računa nije utvrđen rok njegova trajanja, svaka ga strana može raskinuti uz otkazni rok od 15 dana. Provizija i naknada troškova Član 1059. (1) Banka ima pravo uračunavati proviziju za izvršene usluge koje su obuhvaćene ugovorom o tekućem računu, a i naknadu za posebne troškove učinjene u vezi s tim uslugama. (2) Ova svoja potraživanja banka upisuje u svoju korist u tekući račun, ako između ugovornih strana nije drugačije ugovoreno. Dostava izvatka Član 1060. (1) Pri svakoj promjeni stanja tekućeg računa ban ka je dužna izdati izvadak s naznakom salda i predati ga klijentu na sporazumno utvrđeni način. (2) Smatra se da je izvadak odobren ako nije osporen u dogovorenom roku ili, ako dogovora nema, u roku od 15 dana. (3) I nakon njegova odobrenja, izvadak računa se može osporavati zbog pogrešaka u pisanju ili u obračunu, zbog ispuštanja ili dupliranja, ali se ovo osporavanje mora poduzeti najdalje u roku od godinu dana od primitka računa o likvidaciji salda po zaključenju tekućeg računa, inače se pravo gasi. Glava XXXIV UGOVOR O SEFU Pojam Član 1061. (1) Ugovorom o sefu obvezuje se banka da stavi na upotrebu korisniku sef za određeno razdoblje, a korisnik se obvezuje da za to plati banci određenu naknadu. (2) Banka mora poduzeti sve potrebne mjere da osigura dobro stanje sefa i nadzor nad njim. Pristup sefu Član 1062. (1) Pristup sefu može se dopustiti samo korisniku ili njegovu punomoćniku. (2) Banka ne smije držati kod sebe duplikat ključa ili ključeva koji se predaju korisniku. Predmeti koji se ne smiju staviti u sef Član 1063. (1) Korisnik ne smije staviti u svoj sef predmet ili proizvod koji može ugroziti sigurnost banke ili drugih sefova. (2) U slučaju da se korisnik ne drži ove obveze, banka može izjaviti da raskida ugovor o sefu. Prava banke u slučaju neplaćanja Član 1064. (1) Ako korisnik ne plati banci makar samo jedan obrok naknade po dospjelosti, banka može raskinuti ugovor nakon proteka mjesec dana pošto korisnika preporučenim pismom opomene na naplatu. (2) Pošto raskine ugovor banka može pozvati korisnika da isprazni sef i da joj preda ključ, pa ako korisnik to ne učini, banka može zahtijevati da se sef otvori putem suda, utvrdi njegov sadržaj i nađene stvari stave u sudski depozit ili povjere banci na čuvanje. (3) Banka ima pravo prvenstva naplate dužne naknade nastale iz ugovora o sefu iz novčanog iznosa koji je pronađen u sefu, a i iz cijene dobivene prodajom drugih vrijednosti nađenih u sefu. Glava XXXV UGOVOR O KREDITU Pojam Član 1065. Ugovorom o kreditu banka se obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obvezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na način kako je utvrđeno ugovorom. Forma i sadržaj Član 1086. (1) Ugovor o kreditu mora biti sklopljen u pismenoj formi. (2) Ugovorom o kreditu utvrđuju se iznos te uvjeti davanja, korištenja i vraćanja kredita. Otkaz davaoca kredita Član 1067. (1) Ugovor o kreditu banka može otkazati prije isteka ugovorenog roka ako je kredit korišten u suprotnosti s njegovom namjenom. (2) Ugovor o kreditu banka može otkazati prije isteka ugovorenog roka i u slučaju insolventnosti korisnika čak i kad nije utvrđena sudskom odlukom, u slučaju prestanka pravne osobe ili. smrti korisnika, ako bi u tim slučajevima davalac kredita došao u bitno nepovoljniji položaj. Odustajanje od ugovora i vraćanje kredita prije roka Član 1068. (1) Korisnik kredita može odustati od ugovora prije nego što je počeo koristiti kredit. (2) Korisnik kredita može vratiti kredit i prije roka određenog za vračanje, ali je dužan o tome unaprijed obavijestiti banku. (3) U oba slučaja korisnik kredita dužan je naknaditi štetu ako ju je davalac kredita pretrpio. (4) U slučaju vraćanja kredita prije određenog roka banka ne može uračunati kamatu za vrijeme od dana vraćanja kredita do dana kada je po ugovoru trebalo da bude vraćen. Glava XXXVI UGOVOR O KREDITU NA TEMELJU ZALOGA VRIJEDNOSNIH PAPIRA Pojam Član 1069. Ugovorom o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira banka odobrava kredit u određenoj svoti uz osiguranje zalogom vrijednosnih papira koji pripadaju korisniku kredita ili trećem koji na to pristane. Forma i sadržaj Član 1070. Ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira mora biti sklopljen u pismenoj formi i sadržati naznačene vrijednosne papire koji se zalažu, naziv odnosno tvrtku i sjedište odnosno prebivalište imaoca papira, iznos i uvjete odobrenog kredita te iznos i vrijednost papira koji je uzet u obzir za odobrenje kredita. Kad banka može prodati založene papire Član 1071. Ako korisnik ne vrati po dospjelosti dobiveni kredit, banka može prodati založene vrijednosne papire. Glava XXXVII AKREDITIVI Obveza akreditivne banke i forma akreditiva Član 1072. (1) Prihvaćanjem zahtjeva nalogodavca za otvaranje akreditiva, akreditivna se banka obvezuje da će korisniku akreditiva isplatiti određenu novčanu svotu ako do određenog vremena bude udovoljeno uvjetima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. (2) Akreditiv mora biti sastavljen u pismenoj formi. Kada nastaje obveza prema korisniku Član 1073. (1) Banka je obvezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopćeno. (2) Nalogodavac je vezan izdanim nalogom od trenutka kad je nalog prispio banci. Nezavisnost akreditiva od drugoga pravnog posla Član 1074. Akreditiv je nezavisan od ugovora o prodaji ili drugoga pravnog posla u povodu koga je akreditiv otvoren. Dokumentarni akreditiv Član 1075. Dokumentarni akreditiv postoji kada je banka obvezna isplatiti korisniku akreditiva određenu novčanu svotu pod uvjetom da joj budu podneseni dokumenti, prema uvjetima utvrđenim u akreditivu. Dužnost akreditivne banke Član 1076. Banka koja otvara dokumentarni akreditiv dužna je izvršiti klauzule plaćanja pod uvjetima predviđenim u akreditivu. Vrste dokumentarnog akreditiva Član 1077. (1) Dokumentarni akreditiv može biti opoziv ili neopoziv. (2) Ako nije izričito drugačije ugovoreno, akreditiv je uvijek opoziv, čak i kada je otvoren za određeno razdoblje. Opozivi akreditiv Član 1078. Opozivi dokumentarni akreditiv ne vezuje banku prema korisniku te ga u svakom trenutku može izmijeniti ili opozvati na zahtjev nalogodavca ili na vlastitu inicijativu, ako je to u interesu nalogodavca. Neopozivi akreditiv Član 1079. (1) Neopozivi dokumentarni akreditiv sadrži samostalnu i neposrednu obvezu banke prema korisniku. (2) Ta obveza može biti ukinuta ili izmijenjena samo sporazumom svih zainteresiranih strana. (3) Neopozivi dokumentarni akreditiv može biti potvrđen od neke druge banke koja time, pored akreditivne banke, preuzima samostalnu i neposrednu obvezu prema korisniku. (4) Notifikacija akreditiva korisnika od neke druge banke nije sama po sebi potvrđivanje ovog akreditiva. Dužnosti banke u pogledu dokumenata Član 1080. (1) Banka je dužna ispitati da li su dokumenti u svemu jednaki zahtjevima nalogodavca. (2) Kada dobije dokumente, banka mora u najkraćem roku o tome obavijestiti nalogodavca i ukazati mu na utvrđene nepravilnosti i nedostatke. Granice odgovornosti banke Član 1081. (1) Banka ne preuzima nikakvu odgovornost ako su podneseni dokumenti na izgled jednaki s uputama nalogodavca. (2) Ona ne preuzima nikakvu obvezu u pogledu robe koja je predmet otvorenog akreditiva. Prenosivost i djeljivost akreditiva Član 1082. (1) Dokumentarni akreditiv je prenosiv ili djeljiv samo ako je banka koja otvara akreditiv u korist korisnika koga je označio nalogodavac ovlaštena u uputama prvog korisnika da plati u cjelini ili djelomično jednom ili većem broju trećih osoba. (2) Akreditiv može prenijeti, na temelju izričitih uputa, samo banka koja ga otvara, i to samo jedanput, ako nije suprotno ugovoreno. Glava XXXVIII BANKARSKA GARANCIJA Pojam Član 1083. (1) Bankarskom garancijom obvezuje se banka prema primaocu garancije (korisniku) da će mu za slučaj da mu treća osoba ne ispuni obvezu o dospjelosti namiriti obvezu ako budu ispunjeni uvjeti navedeni u garanciji. (2) Garancija mora biti izdana u pismenoj formi. Namirenje obveze iz garancije u novcu Član 1084. Banka namiruje obvezu iz garancije u novcu i u slučaju da se garancijom osigurava nenovčana obveza. Potvrda garancije (supergarancija) Član 1085. Ako druga banka potvrdi obvezu iz garancije, korisnik može svoje zahtjeve iz garancije podnijeti bilo banci koja je izdala garanciju, bilo onoj koja ju je potvrdila. Ustupanje prava iz garancije Član 1086. Svoja prava iz bankarske garancije korisnik može nastupiti trećem samo s ustupanjem potraživanja koje je osigurano garancijom i prijenosom svojih obveza u vezi s osiguranim potraživanjem. Garancija "bez prigovora" Član 1087. (1) Ako bankarska garancija sadrži klauzulu "bez prigovora", "na prvi poziv" ili sadrži riječi koje imaju isto značenje, banka ne može isticati prema korisniku prigovore koje nalogodavac kao dužnik može isticati prema korisniku po osiguranoj obvezi. (2) Nalogodavac je dužan platiti banci svaki iznos koji je banka platila po osnovi garancije izdane s klauzulom iz prethodnog stava. (3) Korisnik garancije duguje nalogodavcu iznos primljen po osnovi garancije na koji inače ne bi imao pravo zbog opravdanih prigovora nalogodavca. Glava XXXIX PRIMJENA ODREDABA O BANKARSROM POSLOVANJU Član 1088. Odredbe čl. 1035. do 1087. ovog zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na poduzeća i druge društvene pravne osobe, ako su zakonom ovlaštene za obavljanje određenih bankarskih poslova. Glava XL NAGODBA Pojam Član 1089. (1) Ugovorom o nagodbi osobe između kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, s pomoću uzajamnih popuštanja, prekidaju spor odnosno otklanjaju neizvjesnost i određuju svoja uzajamna prava i obveze. (2) Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje određenog prava nesigurno. U čemu se sastoje uzajamna popuštanja Član 1090. (1) Popuštanje se može sastojati, među ostalim, u djelomičnom ili potpunom priznavanju nekog zahtjeva druge strane. ili u odricanju od nekoga svog zahtjeva; u uzimanju na sebe neke nove obveze: u smanjenju kamatne stope; u produljenju roka; u pristajanju na djelomične otplate; u davanju prava na odustatninu. (2) Popuštanje može biti uvjetno. (3) Kad samo jedna strana popusti drugoj, na primjer, prizna pravo druge strane, onda to nije nagodba, te ne podliježe pravilima o nagodbi. Sposobnost Član 1091. Za sklapanje ugovora o nagodbi potrebna je sposobnost za raspolaganje pravom koje je predmet nagodbe. Predmet Član 1092. (1) Predmet nagodbe može biti svako pravo kojim se može raspolagati. (2) Pravovaljana je nagodba. o imovinskim posljedicama krivičnog djela. (3) Ne mogu biti predmet nagodbe sporovi koji se tiču statusnih odnosa. Primjena odredbe o dvostranim ugovorima Član 1093. (1) Za ugovor o nagodbi vrijede opće odredbe o dvostranim ugovorima, ako za njega nije što drugo predviđeno. (2) Kad pod nazivom nagodbe ugovaratelji obave neki drugi posao, na njihove odnose ne primjenjuju se odredbe zakona koje vrijede za nagodbu, već one koja vrijede za stvarno obavljeni posao. Prekomjerno oštećenje Član 1094. Zbog prekomjernog oštećenja ne može se tražiti poništenje nagodbe. Učinak nagodbe prema jamcima i zalogodavcima Član 1095. (1) Ako je nagodbom izvršena novacija obveze, jamac se oslobađa odgovornosti za njezino ispunjenje, a prestaje i zalog koji je dao netko treći. (2) Inače, jamac i treći koji je dao svoju stvar u zalog ostaju i nadalje u obvezi, a njihova odgovornost može biti smanjena nagodbom, ali ne i povećana, izuzev ako su se suglasili s nagodbom. (3) Kad dužnik nagodbom prizna sporno potraživanje, jamac i zalogodavac zadržavaju pravo da istaknu vjerovniku prigovore kojih se dužnik nagodbom odrekao. Nagodba o poslu koji se može poništiti Član 1096. (1) Pravovaljana je nagodba o pravnom poslu čije je poništenje mogla tražiti jedna strana, ako je ona u času sklapanja nagodbe znala za tu mogućnost. (2) Ali je ništava nagodba o ništavom pravnom poslu i kad su ugovaratelji znali za ništavost i htjeli nagodbom da je otklone. Ništavost nagodbe Član 1097. (1) Nagodba je ništava ako je zasnovana na pogrešnom vjerovanju oba ugovaratelja da postoji pravni odnos koji u stvari ne postoji, i ako bez toga pogrešnog vjerovanja ne bi među njima bilo ni spora ni neizvjesnosti. (2) Isto vrijedi i kad se pogrešno vjerovanje ugovaratelja odnosi na obične činjenice. (3) Odricanje od ove ništavosti nema pravnog učinka i ono što je dano na ime izvršenja obveza iz takve nagodbe može se natrag tražiti. Ništavost jedne odredbe nagodbe Član 1098. Odredbe nagodbe čine cjelinu, te ako je jedna odredba ništava, cijela nagodba je ništava, izuzev kada se iz same nagodbe vidi da se ona sastoji iz nezavisnih dijelova. Dio treći MJERODAVNO PRAVO U SLUČAJU SUKOBA REPUBLIČKIH ODNOSNO POKRAJINSKIH ZAKONA Primjena ovog dijela zakona Član 1099. Ukinut. Mjerodavno pravo u pogledu nekretnina Član 1100. Ukinut. Mjerodavno pravo kod ugovornih odnosa Član 1101. Ukinut. Mjerodavno pravo u slučaju uzrokovanja štete Član 1102. Ukinut. Mjerodavno pravo za ostale obvezne odnose Član 1103. Ukinut. Pravo mjerodavno za zastaru Član 1104. Ukinut. Obvezni odnosi nastali izvan SFRJ Član 1105. Ukinut. Dio četvrti PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Primjena ovog zakona Član 1106. Odredbe ovog zakona neće se primjenjivati na obvezne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovog zakona. Primjena običaja Član 1107. (1) Odredba općih ili posebnih uzanci kojom se utvrđuje pretpostavka da su ugovorne strane pristale na primjenu uzanci, ako ih nisu ugovorom isključile, neće se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona. (2) Opće uzance za promet robom ("Službeni list FNRJ«, br. 15/54) neće se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona u pitanjima koja su njime regulirana. (3) Ako su opće ili posebne uzance ili drugi trgovinski poslovni običaji suprotni dispozitivnim normama ovog zakona, primjenjivat će se odredbe ovog zakona, osim ako su strane izričito ugovorile primjenu uzanci odnosno drugih trgovinskih poslovnih običaja. Prestanak važenja drugih propisa Član 1108. Na dan stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o zastarjelosti potraživanja (»Službeni list FNRJ", br. 40/53 i 57/54). Stupanje na snaga ovog zakona Član 1109. Ovaj zakon stupa na snagu 1. listopada 1978. (Zakon je preuzla Republika Hrvatska)
Iz "Narodnih novina" broj 53/91 Članak 26. Ovlasti saveznih organa za izvršavanje i primjenu zakona iz članka 1. ovoga zakona postaju ovlasti republičkih organa. Članak 27. Paragrafi Općeg građanskog zakonika glede darovanja, primjenjivat će se kao pravna pravila ukoliko su u suglasnosti s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske.
Iz "Narodnih novina" 107/95 Članak 113. Na dan početka primjene ovoga Zakona; na vrijednosne papire čije je izdavanje uređeno ovim Zakonom, prestaju se primjenjivati odredbe o vrijednosnim papirima Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91.) u pitanjima koja su uređena ovim Zakonom.
KRONOLOŠKI PREGLED O PREUZIMANJU ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA 1. Zakon o dopunama Zakona o obveznim odnosima Čl. 1 - 184b | Čl. 185 - 393 | Čl. 394 - 599 | Čl. 600 - 789 | Čl. 790 - 1109
|
||||||||||||||||||
