Sažetak

Iz tiska; Novi list


IZVRŠNI ODBOR HUB-a PRIHVATIO PONUDU TALIJANSKOG CRIF-a ZA PROJEKT REGISTRA KREDITNIH DUŽNIKA – HROK

REGISTROM DUŽNIKA PROTIV KREDITNOG BUMA

I bez prisilnih mjera HNB-a, banke su se očito preplašile prezaduženog stanovništva, privrede, države i prezaduženih samih sebe. Postoje ozbiljne naznake da su ino-vlasnici počeli svojim filijalama u Hrvatskoj davati signale da budu opreznije kada odriješuju kesu. Očito, i bez Rohatinskog znaju s kim imaju posla

Izvršni odbor Hrvatske udruge banaka prihvatio je preliminarnu ponudu talijanskog konzorcija CRIF da bude nositelj projekta izrade registra kreditnih dužnika u Hrvatskoj, poznatijeg kao HROK – potvrdio je predsjednik HUB-a Zoran Bohaček. CRIF je europski partner američkog Trans Uniona, koji u instaliranju registra dužnika također ima bogato iskustvo u više desetaka zemalja izvan Europe. Centar ove kompanije za istočnu Europu stacioniran je u Češkoj, a putem HUB-a i Hrvatska je konačno odlučila pokrenuti izradu baze podataka koju, od zemalja u tranziciji još nemaju samo Slovačka i Poljska. Ponude su proslijeđene bankama, a sljedeći korak, ističe Bohaček, su njihova pisma namjere kojima bi se definirali detalji ugovora s CRIF-om. Ono što je već poznato jest da se kao treći partner u Hrvatskoj javlja Fina, koja već ima sav potreban hardware, mrežu i infrastrukturu, što je potvrdio i njen direktor Đuro Popijač.

Pad »slobodnog« dohotka

Što će to značiti za banke, a što za klijente? Registar kreditnih dužnika je informacijski sustav koji na jednom mjestu objedinjava podatke o svim kreditnim plasmanima banaka u financijskom sustavu jedne zemlje ili šire. Pretpostavlja volju banaka da surađuju, međusobno razmjenjuju podatke o (pre)zaduženosti svojih klijenata, s jednim ciljem: umanjiti kreditni rizik. Registar funkcionira na principu reciprociteta na način da ga u pravilnim periodima, primjerice jednom mjesečno, kako bi to trebalo biti u Hrvatskoj, banke opskrbljuju svježim informacijama o tome tko je u određenom razdoblju u pojedinoj banci uzeo kredit, u kojem iznosu ili pak postao jamac, što se također registrira kao kreditno opterećenje.
Konkretno, ako netko digne kredit u jednoj banci, druga će banka, uvidom u zajedničku bazu podataka to saznati. Budući da je preduvjet za podizanje kredita, osobni dohodak koji svojom visinom jamči povrat anuiteta, zaduženjem u jednoj banci, automatski se smanjuje mogućnost novog zaduženja. Točnije, smanjuje se »slobodni« prihod.

Sada po tom pitanju na tržištu kredita u Hrvatskoj vlada kompletni kaos. Ne postoji nikakav zajednički popis svih kreditnih obveza po klijentima i po bankama pa iako su klijenti prilikom podnošenja zahtjeva za kredit na posebni formular većinom dužni upisati postojeće kreditne obveze, što uključuje već uzete kredite, jamce ili aktiviranje nekog drugog instrumenta osiguranja, primjerice hipoteke, mnogi to ignoriraju ili naprosto ne govore istinu o svojoj (pre)zaduženosti, znajući da nova banka-partner to ionako ne može provjeriti.
Banke se tako oslanjaju samo na vlastite podatke na temelju kojih formiraju interne »crne liste« na koje dospijevaju svi neuredni dužnici. Njih ne razmjenjuju ili ih razmjenjuju isključivo privatnim kanalima. Raširena je »metoda« pokušaja i pogrešaka, a korisnicima kredita to olakšava manipulaciju razinom zaduženosti, friziranje vlastitog kreditnog boniteta i mogućnost da svaku banku prevare barem jednom.

Činjenicu da se baš sada reanimirala potreba ulaženja u trag neurednim dužnicima, može se promatrati dvojako. Pojava da su banke uvidjele da je suradnja nužna, pozitivna je sama po sebi, jer u bankarstvu ne vrijedi ona »dok jednom ne smrkne, drugom ne svane«. Gubici jedne banke uvijek prijete da poljuljaju cijeli sustav. No, činjenica da se potreba za suradnjom u borbi protiv neurednih dužnika javlja baš u ovom trenutku može biti i zabrinjavajuća. Što zaključiti nego da su se banke same, dakle i bez prisilnih mjera HNB-a, preplašile prezaduženog stanovništva, prezadužene privrede, prezadužene države i prezaduženih samih sebe.
Postoje, naime, ozbiljne naznake da su matične banke-vlasnici naših banaka, počele svojim filijalama u Hrvatskoj davati signale da malo prikoče, da budu opreznije kad odrješuju kesu.

PBZ aktivno podržava sadašnji projekt koji provodi HUB, kao i Hypo Alpe-Adria banka gdje su također upoznati s najnovijom inicijativom HUB-a te i sami sudjeluju na uspostavljanju središnjeg registra dužnika. Uz riječi podrške, u RBA ističu kako je osnivanje Kreditnog biroa inicijativa koju bi trebale podržati sve financijske institucije jer bi se jedino u tom slučaju omogućilo formiranje zaista kvalitetne baze podataka o zaduženosti stanovništva na nivou cijele Hrvatske.
Stoga bi i angažman Hrvatske narodne banke u takvom projektu dobro došao, misle u RBA. Uspostavom registra, uredni dužnici moći će se nagrađivati povoljnijim uvjetima kredita, a i država bi mogla imati koristi od efekta smanjenja ukupne zaduženosti građana, kažu u RBA.

Potrošački i kreditni boom eskalirao je u 2002. godini, kada su banke nastojale isprazniti zalihe nakupljenih konvertiranih eura i kada su hrvatski građani masovno pokupovali raznu robu inozemnog porijela, prije svega automobile. Nad tom kreditnom stihijom nisu se zamislili ni građani ni bankari, dapače, vjerojatno bi je nastavili potpirivati da Hrvatska narodna banka nije limitirala rast plasmana, pokušavši tako spriječiti povećanje inozemnog duga, koji prijeti da do kraja godine naraste na 22 milijarde dolara, te deficita platne bilance.
Za takvu bezbrižnost banaka nema drugog objašnjenja nego da one hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu u kojem ti građani rade, vjeruju do neba. Posebni fenomen su krediti bez jamaca, gdje se kredit može dobiti samo na potvrdu o stalnom zaposlenju, a jedini instrument osiguranja je ono što se kupuje. Dakle, ako kupac automobila ostane bez posla, banka se može namiriti samo ovrhom nad tim istim automobilom, čija se tržišna vrijednost nakon samo dvije godine vožnje – prepolovljuje.
Sve to bez da se provjerava je li i koliko, osobni dohodak novog korisnika već negdje blokiran nekom obvezom, je li u minusu, koliko ima kartica, Visa, American, MasterCard, koristi li čekove i plaća li zapravo sve to uredno. Što je gore – da su bankari zaista zabrinuti ili da je za mjeru tipa registra već kasno?

Uvođenjem HROK-a prezaduženi građani teže će do kredita.
Međutim, Bohaček navodi i niz pogodnosti za klijente.
– Za očekivati je da će uvođenjem registra dužnika krediti za građane pojeftiniti. Uredni dužnici više neće putem kamate morati plaćati rizik banaka za one neuredne. Također, uvidom u registar kreditor može spriječiti potrošača da nehotice postane loš dužnik i zapadne u problem, jer banka ponekad može bolje od samog klijenta sagledati njegovu situaciju, veli Bohaček. On napominje kako će kreditni registar omogućiti provedbu »Basela2« do 2006. godine jer omogućava bolju evaluaciju kreditnog portfelja banaka. Za svakog klijenta moći će se projicirati vjerojatnost gubitka, a od tih pojedinačnih scoreva formirati će se score kreditnog registra kao mjera za eternal rating portfelja pojedine banke, jer su naravno u korelaciji. U Europskoj uniji već postoje inicijative da se objedine kreditni registri svih država članica kako bi se smanjio rizik neurednih dužnika na prostoru cijele Europe. Registrom se bankama odluka ne nameće već im se samo omogućava da bolje donose odluke. Starim Zakonom o bankama samo je HNB imao pravo pokrenuti i nositi projekt poput HROK-a, dok je novim ta mogućnost dana i HUB-u koji će u ovom slučaju biti glavni centar komunikacije i koordinacije projekta, pojašnjava Bohaček, dodajući kako će HROK funkcionirati na temelju reciprociteta te će se njime moći koristiti isključivo banke.


Iz tiska; Novi list

U ŽELJI DA DOBIJU KREDIT POJEDINCI SE SVE ČEŠĆE SLUŽE I KRIMINALNIM RADNJAMA

»Crne liste« kruže bankama i osiguravajućim kućama

Krivotvore se dokumenti, kradu pečati, odbijaju se vratiti ili u banci pohraniti knjižice vozila, pa su se radi zaštite počele stvarati »crne liste« neplatiša

Zbog sve češćih kriminalnih radnji kojima se služe neki pojedinci kako bi došli do kredita, ili kako bi zaobišli njegovo vraćanje, osiguravajuće kuće, koje često osiguravaju bankarske kredite, izdaju tzv. crne liste, na kojima se nalaze imena, prezimena te jedinstveni matični brojevi neurednih dužnika. Svaki veći osiguravatelj u Hrvatskoj ima vlastitu »crnu listu« koju šalje u sve banke s kojima surađuje, odnosno čije kredite osigurava, čime banci zapravo daje na znanje s kojim osobama ili tvrtkama ne želi imati posla. Ako želi, banka im može dati kredit, ali na vlastitu odgovornost jer se osiguravatelj od njih unaprijed ograđuje.
Voditeljica transportnih i kreditnih osiguranja u jednoj riječkoj osiguravajućoj kući ističe kako se na »crnoj listi« nalaze i oni čije su kredite uspjeli naplatiti, ali uz tešku muku i putem suda, kao i oni čije se radnje mogu nazvati krivičnim djelima, s tom razlikom što se »klasični neplatiše« kroz dvije godine skidaju s liste, dok »kriminalci« na njoj ostaju zauvijek.
Krivotvore se dokumenti, kradu pečati, odbijaju se vratiti ili u banci pohraniti knjižice vozila. Toga ima sve više, kriminal je, nažalost, u porastu i sve češće smo prisiljeni kontaktirati MUP.

Dokumente najčešće krivotvore osobe koje nisu kreditno sposobne, kako bi došle do kredita. Primjerice, ako je osoba zaposlena u nekoj manjoj tvrtki, d.o.o.-u koji je u blokadi ili je u pitanju obrt, zna se dogoditi da falsificira bon-2 koji se može dobiti samo u Fini ili čak krivotvori ili ukrade pečat neke poznate dobrostojeće hrvatske tvrtke. »Crna lista« osiguravatelju služi isključivo za njegovu internu uporabu, kako ga ista osoba ne bi prevarila dva puta, međutim, napominje sugovornica, komunikacija među osiguravateljima je slaba ili nikakva što nemoralnoj osobi samo pomaže da, nakon što je zlorabila povjerenje jedne banke ili osiguravajuće kuće, isto ponovi kod neke druge financijske institucije koja za radnje iz njezine prošlosti ne zna.
Dakle, iako osiguravatelji ponekad sporadično i surađuju izmjenjujući informacije o korisnicima kredita s kojima su se već »opekli«, a i to samo na temelju privatnih poznanstava, prava formalna suradnja među osiguravateljima ne postoji, kao što ne postoji niti neki integralni međubankarski sustav koji bi sadržavao sve grijehe svih neurednih dužnika u svim bankama.



Iz tiska; Večernji list


Banke sastavljaju listu neurednih klijenata

Najviše je falsificiranih dokumenata o primanjima i zaposlenju jamaca te vlasništvu nad nekretninama

Kad je želja za kreditom jača od boniteta, klijenti nerijetko posežu za krajnje neprihvatljivim metodama koje bi trebale posvjedočiti njihov kreditni rejting - banke zatrpava hrpa falsificirane dokumentacije, najčešće kad je u pitanju prikaz visine mjesečnih primanja.

Koliko su banke uistinu oštećene takvim podvalama, nije moguće otkriti jer se takve informacije brižljivo skrivaju od javnosti. Podatke o potencijalnim prevarantima i ostalim neurednim klijentima dosad se nisu razmjenjivale, unatoč pokušajima da se utemelji Hrvatski registar obveznika kredita (HROK). Kod Međubankarske unije postoji tek stop-lista ukradenih dokumenata, čekova i kartica. Međutim, na sjednici Odbora za poslovanje sa stanovništvom Udruženja banaka Hrvatske gospodarske komore 13. rujna osnovana je radna skupina koja će se aktivirati na izradi liste neurednih klijenata.
Na taj su se potez odlučili nakon što je istraživanje Sektora za bankarstvo HGK-a, provedeno u srpnju, pokazalo da su banke i kartičarske kuće napokon spremne na suradnju u razmjeni podataka o osobama za koje utvrde da su neuredni klijenti. Svih 26 banaka i dva kartičara, koji su sudjelovali u anketi, očitovali su se za inicijativu HGK-a. Radnu skupinu čine predstavnici pet banaka, dviju kartičarskih kuća, HKG-a i MBU-a.

No, bez obzira na tu akciju, u HGK-u tvrde da se u sklopu Udruženja banaka HGK-a do sada nije raspravljalo o problematici falsificiranja dokumentacije u retailu. Dodaju i da banke imaju na raspolaganju dobar instrumentarij za osiguranje naplate kredita ako glavni dužnik ne ispunjava obveze, u obliku jamaca, depozita, hipoteke...
Činjenica jest, pak, da su upravo podaci o primanjima i zaposlenju jamaca vrlo često falsificirani, jednako kao i potvrde o vlasništvu nad nekretninama. Ni jedna banka ne može zvati tvrtku u kojoj radi korisnik kredita ili jamac za svaki kreditni zahtjev, to više što su u posljednje vrijeme maksimalno ubrzale proceduru za odobravanje kredita.

Problem je posebno izražen u malim društvima s ograničenom odgovornošću, gdje zaposlenici sami ovjeravaju potvrde o visini primanja, izostavljajući podatke o administrativnim zabranama ili drugim obustavama na plaću te eventualnim duljim bolovanjima koja također smanjuju prosjek. Kamufliraju se i podaci o zapošljavanju na određeno vrijeme pa se na kraju već zaduženi klijenti koriste kreditom u više banaka ili jednostavno podignu kredit bez namjere da vrate novac.

Kad se prijevara otkrije, banke nerijetko utvrde da dotični uopće nisu zaposlenici tvrtke čiji su ispis plaće priložili u dokumentaciji, jednako kao ni njihovi jamci, a prebivalište su također u međuvremenu promijenili i postali potpuno nedostupni. Problem onda preuzimaju pravosuđe i policija. Govori se i o organiziranim krim-skupinama koje izrađuju kompletnu dokumentaciju s lažnim ili skeniranim pečatima, najčešće velikih državnih poduzeća ili institucija. U jednoj banci otkrivaju slučaj neuredna klijenta, koji je naposljetku priznao da je za potvrde o lažnom jamcu platio 250 eura. U velikim bankama ponegdje postoje posebni odjeli za provjeru vjerodostojnosti dokumentacije, a prevare su najčešće kod gotovinskih i autokredita građanstvu.
Ravnatelj Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček otkriva da je, primjerice u Italiji, moguće za 35 eura dobiti bilo kakav izvadak o plaći. Čak i u inozemstvu problem predstavlja provjera podataka o poslodavcu i primanjima. Banke bilježe slučajeve kad klijenti daju telefonske brojeve svoje punice ili prijatelja koji potvrde sve navode o primanjima i zaposlenju. U Sjedinjenim Američkim Državama, čim djelatnik banke unese podatke o sumnjivom poslodavcu ili klijentu, registar sustavom prikazuje upozorenje.

Prijevara i "kozmetika"
- U nas to još nije velik problem kao u inozemstvu. Treba razlikovati slučajeve prijevare, kad se lažni podaci daju s namjerom da se novac ne vrati, i kozmetike, kad su brojke malo uljepšane ali bona fide, s namjerom da se kredit vrati - precizira Z. Bohaček.
U slučajevima kad su same tvrtke svjesno lažirale podatke o poslovanju riječ je o povredi radnih dužnosti i obveza koje se sankcionira sukladno Zakonu o radu. Ujedno je to i kazneno djelo.
Banke su, u ovom slučaju, ponovno vrlo zatvorene jer izbjegavaju izravno očitovanje o problemu. Uglavnom suhoparno odvraćaju da dokumentaciju pomno provjeravaju i u slučaju sumnje kontaktiraju tvrtke ili institucije koje su ovjerile dokumente. Ne iznose čak ni općenite primjere, bez imena tvrtke ili klijenta.
- Imali smo slučajeve pokušaja prijevare, no dosad smo ih sve na vrijeme otkrili i spriječili nastanak štete za banku. Ipak, moramo istaknuti da je povjerenje jedna od ključnih riječi u poslovanju te računamo s činjenicom da su sve involvirane stranke svjesne svoje odgovornosti pred zakonom - objašnjavaju u Hypo Alpe-Adria-Bank.

Kažu da im je od posebnog interesa brža obrada dokumetacije pa iz tog razloga potiču sve inicijative u bankarskom sektoru vezane uz to, osobito preko HUB-a. Inicijativu HGK-a za osnivanje registra neurednih pozdravila je Imex banka, u kojoj kažu da će se realizacijom te akcije znatno smanjiti rizik i podignuti kvaliteta poslovanja.
- Poboljšat će se uvjeti za uredne platiše, koji su zakinuti sadašnjim stanjem. Kad bi situacija s neurednim klijentima bila transparentnija, neki bi se kriteriji za odobravanje kredita kvalitetnim korisnicima zasigurno ublažili - otkriva direktor Sektora poslova s građanstvom i voditelj Plana i analize Imex banke Goran Kovačević.
Direktor Sektora stanovništva Splitske banke Ante Vukosav otkriva kako dosad nisu imali loših iskustava što se toga tiče, ponajviše zahvaljujući praksi da su dva sudionika kredita donedavno morala primati plaću preko njihove banke. To ih je prilično zaštićivalo od pokušaja prijevare, no budući da klijenti više ne moraju udovoljavati tom kriteriju, nije isključeno da se u budućnosti takvi slučajevi neće pojavljivati.
- Nismo nova banka na ovom području i iskustvo naših prodavača vrlo je važan segment za otkrivanje mogućih pokušaja prijevare.
No, samo razmjena podataka o spornim klijentima neće riješiti problem. Bitno je spriječiti da netko postane neuredan klijent, a lijek za to je jedino dostupnost podataka o kompletnoj kreditnoj sposobnosti - smatra A. Vukosav.
Za sustav razmjenjivanja podataka o klijentu u Zagrebačkoj banci smatraju da bi trebao biti vrlo pomno razrađen kako ne bi narušavao povjerenje poslovnog odnosa s klijentom u dijelu koji predstavlja poslovnu tajnu. U dosadašnjem poslovanju, otkrivaju u Zabi, utvrdili su određen broj slučajeva falsificiranja dokumentacije, pri odobravanju kredita ili kad bi klijent postao neuredan u otplati. Dodaju da podatke o klijentu najčešće koriste iz svoje interne baze, a po potrebi traže i dodatnu dokumentaciju kako bi utvrdili vjerodostojnost primanja.



Iz tiska; Slobodna dalmacija

Kontrolama do zajmova
Građani će kredite dobivati tek nakon što ih banke provjere u registru kreditnih obveznika. O tom se registru ispredaju ovakve i onakve višegodišnje priče, no čini se da je sazrela situacija u bankama te su odlučile da s riječi prijeđu na djela. Tako je vjerojatno stoga što je više od 90 posto vlasništva domaćih banaka u rukama stranih banaka, a u razvijenim je zemljama kreditni registar normalna stvar.

Najveći kreditni biro iz SAD-a i najveći europski takav ured ponudili su nam projekt registra, s tim da bi Financijska agencija trebala sa svojom infrastrukturom i kapacitetima pokriti tehničku stranu projekta, dok je Hrvatska udruga banaka inicijator i pregovara u ime banaka — kaže dr. Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB).
Običnom smrtniku činjenica da će domaće banke moći doznati sve lijepo ili ružno o svojim klijentima, tvrdi dr. Bohaček, ne bi trebalo ulijevati strah u kosti:
— U svijetu je registar nešto sasvim uobičajeno. Štoviše, to što on kod nas ne postoji znači da dobri i uredni klijenti plaćaju rizik od neurednih i loših klijenata. Banke u cijenama svojih kredita uračunavaju i rizik od neurednih. Kada registar starta, to će značiti da će urednim klijentima na raspolaganju biti više novca po povoljnijim kamatama. U SAD-u postoje kreditni uredi koji vode registre klijenata banaka s podacima o karticama, kreditima i urednosti plaćanja obveza. Vrlo je teško da netko uopće dobije kredit ako nije u registru i nema kreditnu povijest, pa su oni čija su imena u njima sretni. U Americi je u kreditnim registrima gotovo 99 posto stanovništva.
Direktor Hrvatske udruge banaka ističe da je dobro što će u registru postojati i negativne i pozitivne informacije o kreditnim obveznicima. Da je drukčije, da se ustroji samo baza podataka o lošim klijentima, znači da bi funkcionirala nokaut lista. U toj bi situaciji lošim klijentom bio označen netko tko je neuredan u plaćanju računa za kreditne kartice u jednoj banci, a u drugoj može godinama uredno otplaćivati nenamjenski zajam. No kako će u registru postojati i dobre i loše informacije, tako je moguće da ovoj osobi treća banka odobri stambeni kredit.
— Registar ne donosi odluke, nije on mjesto na kojem se presuđuje hoće li se ili neće nekom odobriti kredit. On samo služi bankama da bolje upravljaju rizicima. Banke su te koje donose odluku hoće li nekom odobriti kredit ili neće — kaže dr. Bohaček. Na naše pitanje hoće li banke, bez obzira na kreditne zahtjeve, moći razmjenjivati informacije o klijentima, objašnjava:
— Neće biti mogućnosti da netko kupi kreditni izvještaj o nekom iz registra. Da bi se taj izvještaj dobio, potrebno je da banka ima legalni zahtjev klijenta za kreditom.
Ističući kako bi registar trebao koristiti građanima, bankama, a i ekonomiji, prvi čovjek HUB-a navodi kako bi koristi od njega mogli imati i ljudi koji ne znaju procijeniti vlastitu financijsku sposobnost da se ne bi prezaduživali. Na pitanje postoji li "formula" kojom bi se moglo izračunati koliko tko može podnijeti kreditnih i inih obveza te što konkretno znači termin prezaduženost kad se primijeni na nečiju plaću, dr. Bohaček navodi da to nije lako odrediti:
— Teško je to procijeniti, podaci o rashodima i prihodima građana često puta nisu točni. Vrlo jednostavno rečeno, netko je prezadužen kada prestane otplaćivati svoje rate kredita i obveze.

Čini se da dolazi vrijeme kada se više neće biti tako lako zaduživati onima koji sada obilaze banke i podižu više kredita nego što ih mogu vraćati, pa kreditom "lijepe" kredit. Malo po malo, domaće će se banke početi ponašati baš kao na Zapadu: neće biti lako da čovjek s tri tisuće kuna plaće u više banaka podigne pet nenamjenskih zajmova i zaduži se daleko iznad svoje kreditne sposobnosti.




Iz tiska; Slobodna dalmacija


BANKARI USKORO POČINJU RAZMJENJIVATI PODATKE O NEUREDNIM PLATIŠAMA

U bankama crne liste dužnika

Nakon obavijesti o građanima koji neredovito plaćaju rate kredita ili račune po karticama slijedi uspostava kompletnoga kreditnog registra.
Na pitanje koliko će vremena banke tolerirati građanima neplaćanje nekog računa za kartice ili rate kredita, prije nego što im ime u listopadu "osvane" na crnoj listi kojom će prvi put domaći novčari razmjenjivati podatke o neurednim klijentima, dr. Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, odgovara da se građani time ne bi trebali zamarati. Tvrdi da jednostavnog odgovora na takvo pitanje nema jer svaka banka i svaki kartičar ima svoja pravila igre, što konkretno znači da će se na nokaut liste kandidirati po različitim kriterijima.
Tako jedna banka može, a druga i ne mora, staviti na listu nečije ime zbog duga od 100 kuna koji se ne vraća više mjeseci. Ipak, ako vam je neki bankar ili kartičarska kuća oduzela karticu, ime će vam se naći na crnoj listi i svaka će banka u koju dođete tražiti kredit moći lako doznati za taj podatak koji ne baca lijepo svjetlo na zajmotražitelja.
Ipak, crnim je listama prioritetna funkcija razmjena podataka o neurednim dužnicima, onima koji ne vraćaju svoje kredite i na kojima se bankari mogu "opeći". Štoviše, čudno je da i do sada banke nisu razmjenjivale podatke o onima koji gomilaju dugove, masne nedopuštene minuse, neplaćene kredite i slično, nego zasad razmjenjuju samo podatke o ukradenim i izgubljenim karticama i čekovima.

HROK za provjeru
U Hrvatskoj se nekoliko godina govori o potrebi za jednim takvim registrom, takozvanim HROK-om, Hrvatskim registrom kreditnih obveznika. U njemu bi se trebali naći podaci o kreditnim, jamstvenim obvezama, karticama... a ovih se dana govori i o mogućnosti da se u jedan takav registar "smjeste" i poduzeća.
To znači da će građani kredite dobivati tek nakon što ih banke provjere u registru koji će presuditi prekomjernom zaduživanju i onemogućiti neuredne dužnike da razmišljaju o novoj kartici ili zajmu. Dakako, banka koja je dobila informaciju o nekom klijentu iz registra, donosi vlastitu odluku kako će postupati, ona daje nekom zeleno ili crveno svjetlo, a ne registar.

Dobri plaćaju za loše
U razvijenim je zemljama poslovanje banaka preko registara normalna stvar, a čini se da je činjenica o više od 90 posto stranog vlasništva u domaćim bankama prevagnula na stranu ustrojavanja registra o kojem se govori godinama. U svijetu postoje kreditni uredi koji vode registre klijenata banaka s podacima o karticama, kreditima i urednosti plaćanja obveza. U tim su bazama podataka i pozitivne i negativne informacije o klijentima, a u SAD-u će teško netko uopće i dobiti zajam ako nije u registru i nema kreditnu povijest.
Dr. Bohaček je više puta isticao da nepostojanje jednog takvog registra znači da dobri klijenti plaćaju za loše, jer banke u kamatama na kredite građanima uračunavaju i rizik od neurednog vraćanja zajma. HROK bi stoga bankama osigurao sigurnije plasmane, a kamate bi možda mogle biti i niže, a zajmovi dostupniji.
Kreditni registar bi se ustrojio po strogim pravilima, pa banka koju zatraži kreditno izvješće o nekom klijentu mora podnijeti zahtjev u registar i nakon toga dati povratnu informaciju je li ili nije realizirala posao s osobom za koju je tražila podatke. Dakle, po registru se ne bi moglo "surfati" kako se nekom prohtije, tvrdi prvi čovjek HUB-a.

Do ustrojavanja registra imat ćemo crne liste koje bankama omogućavaju da lako doznaju je li netko neuredan u vraćanju svog kredita. No, ako je riječ o nekom tko nije dospio na crnu listu, nekoliko mu banaka, ispunjava li njihove uvjete, mogu odobriti kredite koji zajedno premašuju njegovu kreditnu sposobnost. Tek će registar omogućiti bankama uvid u podatke na koliko se mjesta netko zadužio. To će ujedno značiti kraj kreditnim muljanjima nekih građana koji žive lijepljenjem zajmova.

Kreditni registar registar kredita kreditne obveze građana evidencija kredita kreditne obveze kreditne obaveze uvjeti kredita odobravanje kredita dokazi o kreditnoj sposobnosti kreditiranje kreditni uvjeti molba za kredit zahtjev za kredit odobravanje kredita poslovni plan za kredit Hrvatska vijesti bonitet bon-1 bon-2 poduzeće poduzetnički kredit banke u hrvatskoj krediti za poljoprivredu krediti za turizam kreditiranje gradnje građevinski radovi kamate građevinska dozvola kredit na osnovu hipoteke hipotekarni kredit hipoteka cesija ovrha ovršni zakon dugovanje popis dužnika crna lista štedionica štedionice kaatna stopa grace period poslovni plan investicijski plan investicijski HRVATSKI REGISTAR OBVEZA PO KREDITIMA Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK) KREDITNI REGISTAR U HRVATSKOJ Kreditni registri su banke podataka HRVATSKI REGISTAR OBVEZA PO KREDITIMA (HROK) Priopćenje sa sjednice Izvršnog odbora Hrvatske udruge banaka o osnivanju Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK) KREDITNI REGISTAR U HRVATSKOJ Kreditni registri su banke podataka HRVATSKI REGISTAR OBVEZA PO KREDITIMA (HROK) Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK) KREDITNI REGISTAR U HRVATSKOJ KREDITNI REGISTAR U HRVATSKOJ HRVATSKA CROATIA Hrvatska udruge banaka Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK) KREDITNI REGISTAR U HRVATSKOJ Poljoprivreda uzgoj stoke stočarstvo Kreditni registri su banke podataka program poslovni planovi primjer kreditiranje zajam zajmodavac zajmovi odobrenje zajmova lista dužnika popis javni uvid jmbg tvrtka dioničko društvo ekonomist ekonomija financije pravo odvjetnik molba