|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|  |
 PREGLED POREZNIH PROPISA 
MINISTARSTVO FINANCIJA Na temelju članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04) i članka 96. stavka 2. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (»Narodne novine«, broj 147/02, 175/03 i 177/04) donosim PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK - (NN 95/05) Izdvojeno o: 2. Primici na koje se ne plaća porez na dohodak Članak 7. (1) Primici na koje se ne plaća porez na dohodak jesu primici iz članka 10. Zakona. (2) U skladu s člankom 10. točkom 3. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog proračuna i centara za socijalnu skrb i na jednokratni dodatak zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza koji isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje prema posebnom propisu. (3) Prema članku 10. točki 6. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga isplaćene po posebnim propisima do propisanog iznosa. Ako ukupni primici za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga umanjeni za naknadu za posredovanje u korist posrednika, ne prelaze propisani iznos iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, navedeni primici ne podliježu obvezi utvrđivanja dohotka i obračunu i uplati predujma poreza na dohodak. (4) Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom 10. točkom 7. Zakona, na naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu. Naknada koja je određena u jednokratnom iznosu i isplaćuje se u obrocima, zbog nemogućnosti jednokratne isplate, a najviše do dvanaest (12) obroka u poreznom razdoblju u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka ili u idućem poreznom razdoblju nakon što je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom na koji se plaća porez na dohodak. Ako je naknada štete određena u jednokratnom iznosu, a isplaćuje se u više od dvanaest (12) obroka, razlika naknade štete iznad dvanaest (12) obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi dohodak ovisno o izvoru dohotka. Navedeno se odnosi i ako se naknada štete određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do dvanaest (12) obroka u poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i idućega poreznog razdoblja u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka. Ako je naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno utvrđenim obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice mjesečno), smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaća porez na dohodak u skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete u točno utvrđenim obrocima isplaćuje na temelju prijašnjeg radnog odnosa, smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona. (5) U skladu s člankom 10. točkom 11. Zakona, oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 13. i 14. ovoga Pravilnika isplaćene po osnovi službenih putovanja fizičkim osobama koje u neprofitnim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona. Primici po osnovi naknada za službena putovanja odnose se na službena putovanja za potrebe tih organizacija. (6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, oporezivim primicima ne smatraju se naknade za službena putovanja po osnovi prijevoza i noćenja iz članka 13. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Pravilnika koje isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju. (7) Porez na dohodak ne plaća se na stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika. Ako stipendiju učeniku ili studentu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa stipendije svih isplatitelja. U tom slučaju učenik ili student čiji ukupan iznos isplaćenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos, obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaćenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja. Ako učenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima stipendije i od drugih isplatitelja. (8) Stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske smatraju se primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak, a prema članku 10. točki 13. Zakona. Isplata stipendije po toj osnovi ne isključuje pravo na neoporezivi iznos stipendije iz članka 10. točke 12. Zakona i stavka 7. ovog članka, a uz propisane uvjete. (9) Športske stipendije koje se, prema posebnim propisima, isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje smatraju se, prema članku 10. točki 14. Zakona, primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak do propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 4. ovoga Pravilnika. Športske stipendije i stipendije iz članka 10. točaka 12. i 13. Zakona i stavaka 7. i 8. ovoga članka međusobno se ne isključuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa. Ako športske stipendije športašu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos športske stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa športskih stipendija svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – športaš obvezan je postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka. (10) Porez na dohodak ne plaća se na sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata, prema članku 10. točki 15. Zakona. U smislu članka 10. točke 15. Zakona i ovoga Pravilnika, socijalnim pomoćima smatraju se osobito: pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba, svladavanje i ublažavanje teškoća u svezi s bolešću ili smrću člana obitelji te druge pomoći za socijalne namjene. (11) Porez na dohodak ne plaća se na nagrade za športska ostvarenja športaša i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima, u skladu s člankom 10. točkom 16. Zakona, a do propisanih iznosa iz članka 45. stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga Pravilnika. Ako nagrade za športska ostvarenja športaša i naknade športašima amaterima isplaćuju u poreznom razdoblju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos nagrada odnosno naknada utvrđuje se od ukupnog iznosa nagrada odnosno naknada svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – športaš obvezan je postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka. 3. Primici i izdaci, načelo blagajne Članak 8. (1) Primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i od drugih primitaka propisanih Zakonom. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati. (2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka. Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati. (3) Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu. (4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje. (5) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu. (6) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja. (7) Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate. (8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja. Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak. Ako se porezni obveznik odrekne potraživanja za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. (9) Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave). (10) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio. (11) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza. (12) Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svoga bankovnog računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada organizacija ovlaštena za platni promet izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiroračuna. (13) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine. (14) Rezident može koristiti izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona pod uvjetom da je u polici osiguranja naveden kao osiguranik, a u pravilu istodobno i kao ugovaratelj osiguranja. Ako su u polici osiguranja kao osiguranici navedene samo druge fizičke osobe (članovi obitelji poreznog obveznika i/ili druge fizičke osobe), poreznom obvezniku kao ugovaratelju osiguranja ne mogu se priznati izdaci po osnovi uplaćenih premija osiguranja. Iznimka su police uzajamnog životnog osiguranja, u kojima su kao osiguranici navedeni i porezni obveznik i članovi njegove uže obitelji (samo bračni drugovi i djeca), kod kojih se izdaci za uplaćene premije osiguranja mogu priznati svim osiguranicima navedenim u polici osiguranja, ali na način da se svakom priznaje jednaki dio od iznosa uplaćene premije osiguranja. CIJELI PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK PREGLED POREZNIH PROPISA
Iz pravilnika: Prilog 01 Prilog 02 Prilog 03 Prilog 04 Prilog 05 Prilog 06 Prilog 07 Prilog 08 Prilog 09 Prilog 10 Prilog 11 Prilog 12 Prilog 13 Prilog 14 Prilog 15 Prilog 16 Prilog 17 Prilog 18 Prilog 19 Prilog 20 |
|||||||||||||||
