Za intenzivnu biljnu proizvodnju potrebna je povoljna plodnost tla. Jedna od značajki plodnosti tla je stanje opskrbljenosti tla hranivima koje se dobiva ispitivanjem tla na oranicama, u voćnjacima i povrtnjacima.


Samo kemijskom kontrolom tla možemo saznati kakvo je ono doista, pa analiza tla postaje nužnost za modernu poljoprivredu.

U pravilu je tako da možemo povećati prinose ako smanjimo kiselost tla, jer biljke na kiselijim tlima otežano dolaze do hraniva zbog veće koncentracije iona vodika, aluminija i mangana. Zbog toga se obavlja kalcijazacija tla na različite načine, a s ciljem ubrzavanja rastvaranja organske tvari, suzbijanja razvoja štetnih gljivica u tlu, poboljšanja strukture i drugog.

Uzimanje uzoraka obavlja se poslije skidanja usjeva, i prije bilo kakve gnojidbe.

Za izradu pedološke analize uzimaju se uzorci tla s terena na kojem namjerava uzgojati ratarska, povrćarska ili voćarska kultura i to prema standardnoj metodi. Ispitivanje se obavlja u ovlaštenom laboratoriju radi određivanja bioloških, kemijskih i fizikalnih svojstava tla. Primjerice, za praktičnu uporabu nužni su podaci o veličini mineralnih čestica (tzv. tekstura tla), vrijednost aktualnog aciditeta, tj. kiselosti (pH) tla koji nam daje siguran uvid u kisela, odnosno bazična svojstva tla, sadržaj topivog (biljci pristupačnog) fiziološkog aktivnog fosfora i kalija izraženog u miligramima na 100 grama tla, te postotni sadržaj humusa u tlu.
Samo se na temelju cjelovite analize može izraditi program poboljšanja svojstava tla.
Bez analize najčešće se griješi neprimjerenom gnojidbom koja šteti biljci i tlu, smanjuje se urod, a povečavaju troškovi.

Analizom tla se utvrđuje:

1. pH

2. ukupni CaCO3

3. aktivno vapno

4. ukupni dušik (N)

5. organska tvar

6. humus

7. fiziološki aktivni fosfor i kalij (P2O5 i K2O)

8. određivanje olova (Pb), bakra (Cu), cinka (Zn), mangana (Mn), željeza (Fe), kadmija (Cd)

9. ukupni sumpor (S)

10. tekstura tla

11. druga fizikalna svojstva (kapacitet, propusnost, gustoća,
pF - vrijednosti, …)


Kiselost tla je izuzetno velik problem ne samo za uzgoj biljaka, jer u kiseloj sredini dolazi do redukcije nitrata i nitrita, koji štetno djeluju za zdravlje čovjeka.

      

Zavod za tlo sa sjedištem u Osijeku osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 08. studenog 2001. godine. Zavod je javna ustanova osnovana Uredbom o osnivanju Zavoda za tlo (u daljnjem tekstu: Uredba) sukladno odredbama članka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (U daljnjem tekstu: Zakon) koja trajno obavlja određene poslove zaštite poljoprivrednog zermljišta od onečišćenja od interesa za Republiku Hrvatsku. Zavodom upravlja Upravno vijeće, koje imenuje i razriješava vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (u daljnjem tekstu : Ministarstvo). Radom Zavoda rukovodi Ravnatelj kojeg imenuje i razriješava Ministarstvo. Ravnatelj zastupa i predstavlja Zavod i odgovoran je za njegov rad. Sredstva za rad Zavoda osiguravaju se u državnom proračunu i na drugi način sukladno propisima i aktima Zavoda. Zavod je započeo s radom 1. svibnja 2003. godine.


Predmeti djelatnosti Zavoda utvrđeni su Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, članak 6.) kao i Statutom Zavoda kako slijedi:
- utvrđivanje stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta (inventarizacija)
- trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta, kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu, a napose sadržaj štetnih tvari u zemljištu
- uspostava informacijskog sustava onečišćenog poljoprivrednog zemljišta
- obavljanje stručnih poslova organiziranja ispitivanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta
- preporuka prihvatljive gnojidbe
- analiza poljoprivrednih zemljišta, organskih i mineralnih gnojiva
- praćenje sadržaja onečišćenja poljoprivrednog zemljišta
- cjelovita zaštita poljoprivrednog zemljišta
- određivanje i praćenje normi i minimalnih stručnih podloga za melioracijske zahvate na poljoprivrednom zemljištu
- praćenje stanja i osiguranja zaštite najvrijednijeg poljoprivrednog zemljišta
- praćenje štete na poljoprivrednom zemljištu nastale iskorištavanjem sirovina iz poljoprivrednog zemljišta
- obavljanje drugih poslova i zadataka utvrđenih Statutom i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu