Poljoprivreda - Poslovni Forum - FOLIJARNA PRIHRANA ŠEĆERNE REPE PRIHRANA bor magnezij

> NASLOVNA STR.

> RATARSTVO

> GOVEDARSTVO

> SVINJOGOJSTVO

> PERADARSTVO

> VOĆE I POVRĆE

> ZAŠTITA BILJA

> EKOLOŠKA POLJ.

> MEHANIZACIJA

> ZAKONI I PROPISI

> Knjige (Literatura)

> Preporuke knjiga

> Analiza tla

> Veterina

> Investicije u poljoprivredi i izrada poslovnih planova

> Poslovna baza podataka

> Veterinarska ambulanta

> Info prilozi

> Poslovni web katalog

> Posebne ponude i akcije

> Kontakt adrese

Ažurirano: 20. 1. 2021.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

FOLIJARNA PRIHRANA ŠEĆERNE REPE

Za proizvodnju visokih prinosa dobre kvalitete korijena šećerne repe tlo, pored ostalog, treba imati dobre zalihe bora i magnezija, jer ih šećerna repa iznosi više nego druge kulture, i to bora 300-500 g/ha te magnezija 60-80 kg/ha.

Pri nedostatku bora nastaju morfološke anatomske i fiziološke promjene na biljkama šećerne repe. Takve biljke ostaju nerazvijene, izumiru začeci najmlađih listova, a na glavi i unutrašnjoj strani peteljke nastaju pukotine. U uvjetima nedostatka bora korijen repe ostaje nerazvijen, a sadržaj je šećera u njemu smanjen. Nedostatak magnezija u tlu također uzrokuje smanjenje prinosa i kvalitete korijena. Taj element, osim što je prijeko potreban za promet energije i rezervnih tvari, ulazi u sastav molekule klorofila. Zato se prvi simptomi nedostatka magnezija pokazuju u obliku ograničenih žutih područja na rubovima listova srednje dobi. Žuta područja šire se između žila i kroz nekoliko tjedana lišće postaje nekrotično.

Da bi pravilno odredili površine na kojima je potrebna gnojidba borom i magnezijem, prije sjetve šećerne repe (ljeto-jesen) potrebno je uzeti uzorke tla za kemijske analize. Nakon dobivenih rezultata treba registrirati površine s nedostatkom tih elemenata. U našim istraživanjima na osnovi analize 1462 uzorka uzetih sa 5924 ha u razdoblju 1997.-2000. godine, utvrđen je nedostatak magnezija na 17%, odnosno bora na 12% za šećernu repu predviđenih površina u RH.

Svake godine izabrano je pet proizvođača šećerne repe na čijim je površinama utvrđen nedostatak bora, i isto toliko proizvođača s nedostatkom magnezija te su postavljeni makropokusi s folijarnom prihranom.

OPIS TEHNOLOGIJE:

U vegetaciji šećerne repe u vrijeme intenzivnog usvajanja magnezija i bora na tlima koja pokazuju nedostatak tih elemenata treba obaviti folijarnu gnojidbu. Najveće potrebe za tim elementima šećerna repa ima tijekom lipnja i u prvoj polovici srpnja, odnosno od zatvaranja redova do postizanja maksimalne lisne površine. Magnezij se dodaje dva puta u obliku 5% otopine magnezijeva sulfata (gorka sol) sa 400 l/ha tekućine (20 kg/ha MgSO4x7 H2O x dva tretiranja = 40 kg/ha MgSO4x7 H2O). Bor se dodaje također dva puta, npr.u obliku Fertine B u količini od po 12,5 l/ha (ukupno 25 l/ha Fertine B, tj. 0,5+0,5 kg/ha B) sa po 200 l vode. Razmak između tretiranja pri primjeni bora i magnezija treba iznositi 10 do 15 dana (4.-7. lipnja prvo i 15.-20. lipnja drugo tretiranje).

EKONOMSKA ANALIZA (PROFITABILNOST):

Folijarna gnojidba magnezijem i borom dovodi do povećanja prinosa i kvalitete korijena, što vrednovano prema cjeniku korijena šećerne repe Tvornice šećera Osijek za 2000. godinu dovodi do povećanja prihoda:

– primjenom magnezija za 2.032,01 kn/ha

– primjenom bora za 1.013,18 kn/ha

Povećanje troškova pri upotrebe magnezija iznosilo je 197,06 kn/ha, a pri primjeni bora 377,06 kn/ha (prilog: I i II). Ostvarena dobit po hektaru s folijarnom gnojidbom uz primjenu magnezija iznosila je 1834,95 kn/ha, a uz primjenu bora 636,12 kn/ha.

PRIMJENJIVOST:

Rezultati ovih istraživanja lako su primjenjivi u proizvodnji šećerne repe. Gnojidbu borom ili magnezijem obvezatno treba provoditi ako postoje podaci kemijskih analiza tla o nedostatku nekog od navedenih elemenata. Ako ne raspolažemo ovim podacima, možemo provesti folijarnu gnojidbu borom ili magnezijem na osnovi simptoma koji se javljaju na listu šećerne repe u vrijeme najvećih potreba na tim hranivima.

KVANTITATIVNI PODACI:

Folijarna primjena bora u proizvodnji šećerne repe na tlima koja pokazuju nedovoljnu opskrbljenost ovim elementom rezultirala je povećanjem prinosa korijena. Prosječno za tri godine (1998.-2000.) prinos korijena povećan je s 53,1 na 55,5 t/ha, odnosno za 2,4 t/ha (4,5 %). Primjena magnezija također je povećala prinos korijena šećerne repe, i to prosječno za tri godine za 5,9 t/h (11,6 %) sa 50,7 na 56,6 t/ha. Budući da je utvrđen nedostatak bora na 12 % površina, što u godišnjoj proizvodnji repe za Hrvatsku iznosi 3120 ha, pa bi ukupno povećanje prinosa korijena iznosilo 7488 t. Primjena magnezija uz nedostatak na 17 % površina ili 4420 ha dalo bi povećanje prinosa od 26.078 t korijena.

U konačnom, prinos šećera primjenom bora u folijarnoj gnojidbi povećan je na površinama s nedostatkom ovog elementa za 0,48 t/ha ili ukupno 1.498 t šećera, a povećanje prinosa šećera pri gnojidbi magnezijem iznosilo je 1,09 t/ha ili ukupno 4.818 t šećera.

KVALITATIVNI PODACI:

Folijarna primjena bora i magnezija uvjetovala je i promjene u kvalitativnim pokazateljima. Uz folijarnu gnojidbu borom, digestija je povećana za 0,46 %, odnosno iskorištenje šećera za 0,33 %, a dodavanjem magnezija digestija je povećana za 0,7 % i iskorištenje šećera za 0,63 %.

ZAKLJUČCI:

Rezultati folijarne prihrane borom i magnezijem nedvojbeno pokazuju da je ova mjera opravdana. Zato se razloga proizvođačima šećerne repe može preporučiti folijarna gnojidba, prvenstveno na tlima s utvrđenim nedostatkom tih elemenata ili pri pojavi simptoma nedostatka na listu. Povećanje digestije primjenom bora iznosi 0,46 %, odnosno magnezija 0,70 %. Dobiveni porast prinosa korijena repe bio je 2,4 t/ha pri dodavanju bora, odnosno 5,9 t/ha pri gnojidbi magnezijem. Ostvarena čista dobit kretala se od 1.834,95 kn/ha pri primjeni magnezija do 636,12 kn/ha pri primjeni bora.

- - - - -
Izvor:
Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu
TEMA ISTRAŽIVANJA:
"FOLIJARNA PRIHRANA ŠEĆERNE REPE"
Glavni istraživač:
prof. dr. sc. Andrija Kristek

About words