> NASLOVNA STR. > RATARSTVO > GOVEDARSTVO > SVINJOGOJSTVO > PERADARSTVO > VOĆE I POVRĆE > ZAŠTITA BILJA > EKOLOŠKA POLJ. > MEHANIZACIJA > ZAKONI I PROPISI > Knjige (Literatura) > Analiza tla > Veterina > Investicije u poljoprivredi i izrada poslovnih planova > Poslovna baza podataka > Agro marketing > Web poljoprivreda > OPG u Hrvatskoj > Info prilozi > Adresar i imenik > Poslovni web katalog > Posebne ponude i akcije > Kontakt adrese IZRADA WEB STRANICA Novo u ponudi za poduzetnike: samostalna izrada web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć našeg CMS-a. Moderni dizajni za Vašu web stranice. Korištenje administracije slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija te ostvarite svoju prvu web stranicu u trenu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog... Mobilna responzivnost web stranica predstavlja prilagođavanje web stranice svim uređajima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve stranice. SEO optimizacija će omogućiti vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama (poput Google-a) za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci. Dizajn responzivnih web stranica, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica... Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna podrška za internet marketing... Ažurirano: 7. 11. 2024.
|
SVINJOGOJSTVO AKTUALNO STANJE U SVINJOGOJSTVU Ostvarena proizvodnja je samo 12,7 tovljenika po krmači godišnje, prosječne tjelesne mase od oko 80 kg. U ovakvim uvjetima utrošak hrane se neminovno povećava. Samo po osnovu produženog tova za oko 30 dana utrošak hrane po tovljeniku se povećava za preko 20 kg. Mali broj prasadi i tovljenika po krmači takođe neizbježno povećava utrošak hrane za daljih 30-40 kg hrane po tovljeniku. Osnovna karakteristika svinjarstva je permanentno variranje i uglavnom opadanje opsega proizvodnje uz istovremeno ozbiljno pogoršanje svih naturalnih pokazatelja. Na većini velikih svinjogojilišta proizvodnja je zadržana uz manje ili veće smanjenje opsega, dok je veliki broj malih proizvođača na privatnom sektoru prestao sa proizvodnjom bez realne šanse da je ponovo zasnuje. Poseban problem predstavlja smanjenje broja krmača i suprasnih nazimica,a pri tome treba napomenuti da je riječ i o jedinkama visoke plodnosti, brzog porasta, jednostrano selekcioniranih na visok prinos mesa sa malim utroškom hrane i istovremeno jedinkama slabih adaptivnih vrijednosti, to jest nesposobnih da opstanu u lošim uvjetima držanja, neodgovarajućeg mikroklimata i neadekvatne ishrane. Sve to nepovoljno utjeće na zdravstvene i proizvodne performanse. U svim kategorijama svinja ostvaren je nizak dnevni prirast. U prasadi za vrijeme dojnog perioda prirast obično iznosi samo 164 g što je u prvom redu posljedica slabe mlječnosti krmača i neadekvatne hrane kojom se prasad prihranjuju. Nepripremljena prasad na sisi u periodu nakon zalučenja postiže izuzetno nizak prirast, koji je u 2000. godini iznosio samo oko 270 g. Ovome u značajnoj mjeri doprinosi isuviše dug period ograničene ishrane prasadi nakon zalučenja, koji se ponekad pretvara u dugotrajno gladovanje. Nizak dnevni prirast zalučene prasadi i velika uginuća posljedica su neadekvatnih uvjeta držanja ove najosetljivije kategorije svinja. Poremećaji nastali u spomenutim fazama uzgoja prasadi i neadekvatna struktura smjesa, koja se često odnosi i na nedostatak i loš kvalitet osnovnih proteinskih i mineralnih hraniva, pa i premiksa, uzroci su izuzetno niskog dnevnog prirasta u kategoriji tovnih svinja, koji je u spomenutom periodu iznosio prosječno 480 g i kretao se u rasponu od 300-660 g. Krajnji rezultat svega ovog je ostvarivanje prosječne proizvodnje od samo 12,7 tovljenika po krmači godišnje, prosječne tjelesne mase od oko 80 kg. U ovakvim uvjetima utrošak hrane se neminovno povećava. Samo po osnovu produženog tova za oko 30 dana utrošak hrane po tovljeniku se povećava za preko 20 kg. Mali broj prasadi i tovljenika po krmači također neizbježno povećava utrošak hrane za daljnih 30-40 kg hrane po tovljeniku. Zbog svega toga na mnogim svinjogojilištima utrošak hrane svinja u tovu uveliko prelazi 4 kg a uzgojna konverzija u takvim uvjetima ide i preko 5 kg. Svakako da u ovako nepovoljnim uvjetima proizvodnje postoje svinjogojilišta koje ostvaruju odlične proizvodne rezultate, no to su samo svinjogojilišta gdje se primjenjuje adekvatna moderna tehnologija i znanja. U neadekvatnim svinjogojilištima i na malim gospodarstvima koja su prelijena da bi ulagala u tehnologiju i znanje, česte su i pojave bolesti svinja, npr. klasična kuga svinja, ali i ostale bolesti kao što su dizenterija, enzootska pneumonija, aktinobaciloza, koli infekcije, Aujeskijeva bolest, atrofični rinit, trihineloza, leptospiroza i druge. U uvjetima loše ishrane, neadekvatnog smještaja i nedostatka odgovarajućih mjera kontrole učestalost spomenutih bolesti se povećava uz značajno variranje kliničke slike i povećanog nivoa uginuća. U svim ovim segmentima značajne su razlike kako od farme do farme tako i od kategorije do kategorije svinja. Sve češća pojava klasične kuge svinja, i u farmama u kojima se dosljedno sprovode propisane preventivne mjere, od kojih su neke već prestale sa proizvodnjom, ukazuje na stupanj pogoršanja uvjeta držanja svinja uključujući i ishranu, do nivoa u kome nije moguće efikasno sprovesti bilo koje mere. S druge strane, prisustvo plurikauzalnih bolesti dovelo je do toga da se po ostvarenim proizvodnim i zdravstvenim rezultatima nalazimo na nivou zemalja sa razvijenim svinjarstvom, na nivou koje su one pravazišle prije 15 i više godina, sa tendencijom daljnjeg zaostajanja. Tako je u tijekom prošle godine u gotovo 40 % farmi ostvaren indeks prašenja ispod 2. Računato na preko 57.000 legala oprašeno je 9,51 živorođeno i 0,72 mrtvorođena praseta, uz napomenu da se u određenom broju farmi javlja i preko 2 mrtvorođena praseta po leglu. Pri tome najviše prasadi ugine u dojnom periodu (oko 18%), zatim zalučene prasadi (oko 14%) i tovljenika (oko 5%). U istom periodu uginulo je oko 5% krmača i 2% priplodnih nazimica. Ovako visoka uginuća na mnogim farmama dovode u pitanje ekonomsku opravdanost i dalji opstanak proizvodnje. Uzgoj svinja trebalo bi zasnivati na odgovarajućem i stabilnom uzgojnom selekcijskom programu, u svinjogojilištima visoke tehnologije i sanitarnih uvjeta, koji bi realizirali zainteresirani i obrazovani poljoprivrednici pod kontrolom dobro pripremljenih i opremljenih stručnih službi. Ovakvim pristupom bili bi otklonjeni ili značajno amortizirani svi faktori koji se nepovoljno odražavaju na proizvodnju i zdravstveno stanje svinja, kao i faktori vezani za pojavu bolesti koje remete kontinuitet proizvodnje, a naročito oni faktori koje mogu dovesti u pitanje opstanak čitave populacije svinje na užem ili širem području. Pri tome se mora uzeti u obzir veliki broj različitih etioloških faktora, njihovo nesumnjivo prisustvo u našim svinjogojilištima i potreba za promjenom pristupa u njihovom rješavanju. Nužno je i prilagođavanje strukture pojedinih krmiva potencijalu svinja na farmi i raspoloživim količinama hrane proizvedene na vlastitim oraničnim površinama, osiguranje efikasne kontrole kvaliteta hraniva i smjesa prije njihove upotrebe u ishrani kako bi se izbjegle štete i problemi koje neispravna hrana može izazvati. Važno je maksimalno poboljšati uvjete držanja kroz ozbiljne adaptacije postojećih svinjogojilišta i gradnje novih objekata radi osiguranja smeštaja i njega primjerene fiziološkim i etološkim zahtjevima svinja u skladu sa međunarodnom konvencijom o zaštiti životinja držanih iz ekonomskih razloga. Potrebno je osigurati optimalne uvjete potrebne u pogledu površine poda, širine hranibdenog mjesta, broja pojilica, visine ograde, temperature zraka u biozoni, relativne vlažnosti, brzine strujanja zraka, kontrole prisustva štetnih plinova, prašine i bakterija u zraku biozone, jačine svjetla, dužine svjetlosnog dana i jačine buke u prostoriji, ali i sve drugo, a prema zahtjevima i normativima modernog tržišno konkurentnog i ekonomski isplativog uzgoja pojedinih vrsta svinja.
|
Svinjogojstvo Aktualno stanje u svinjogojstvu Mijenjanje kakvoće polovica upotrebom hibridnih nerastova i krmača Klimatizacija svinjogojilišta i dvonamjenske hranilice Križanje svinja Pododjel za uzgoj i selekciju svinja pri HSSC Sirutka kao dopuna u ishrani svinja Literatura Utjecaj hranidbe životinja na okoliš Zarazne bolesti Enzotska pneumonia svinja ili Gripa prasadi Klasična svinjska kuga Vrbanac Slinavka i šap Trihineloza Bedrenica Iz tiska Zakoni i propisi Teme u pripremi
|
Poslovni Forum d.o.o. za informatiku i poslovne usluge Istraživanje tržišta - Izrada poslovnih planova - Izrada web stranica - Savjetovanje Kontakt e-mail adrese i telefoni |