Mijenjanje kakvoće polovica upotrebom hibridnih nerastova i krmača u obiteljskim gospodarstvima


Tema istraživanja jest u obiteljskim gospodarstvima na području Brodsko-posavske i Sisačko-moslavačke županije, ali i šire za Hrvatsku, utvrditi mogućnost proizvodnje visoko selekcioniranih rasplodnih svinja te upotrebom hibridnih nerastova i krmača omogućiti proizvodnju tovljenika od kojih će polovice na liniji klanja u S-EUROP sustavu biti ocijenjene s visokim udjelom mišićnog tkiva, odnosno S i E trgovačkih klasa.

OPIS TEHNOLOGIJE:

Na liniji klanja metodom "dvije točke" po Pravilniku o utvrđivanju trgovačkih kategorija i klasa svinjskih trupova i polovica (NN, 119./99.) utvrđena je kakvoća polovica od tovljenika različite genetičke osnove proizvedenih na obiteljskim gospodarstvima (I. Šiško, Ljubljanica, Martinska Ves, A. Ivanko, Nova Gradiška, S. Berić, Nova Gradiška).

Tehnologija tova bila je klasična, ulazna masa prasadi 23-25 kg, napajanjem vodom i hranidba ad libitum. Korištene su industrijske smjese za tov svinja ST i ST proizvođača "Klas", Nova Gradiška, i Poljoprerada, Zagreb, jer su obiteljska gospodarstva kooperanti navedenih tvrtki.

Za istraživane skupine tovljenika kakvoća polovica i vrijednosti u DEM/kg mase polovica pokazuje tablica 1. U radovima Đikić i suradnici: Agronomski glasnik, vol. 62, br. 1.-2. 1999. Agriculture, vol. 6, No 1. 2000., HAED Poreč, 200. 8.-11. studeni 2000., prikazani su detaljno materijal i metode rada.

(Za ovo izvješće vrijednosti DEM/kg mase polovica obračunata je na temelju vrijednosti od 0,20 kn za 1 % mišićnog tkiva, a vrijednost 1 DEM = 3,86 kn).

U pokusnom obiteljsko gospodarstvu (I. Šiško, Ljubljanica, Martinska Ves) istražena je proizvodnja CD prasadi proizvedenih iz sparivanja linija hypor, nerastova C i krmača D koje su visokoselekcionirane jedinke po hibridnom programu i direktni su uvoz iz nizozemske firme Euribrid. Analizirana su svojstva brojnosti legala kroz pet prasenja, a rezultati su uspoređeni s krmačama D linije hypor, švedskog landrasa i jorkšira, koje se prema Planu i programu uzgoja svinja Republike Hrvatske koriste na majčinoj strani (pozicija D), kako u velikim farmama tako i kod većih proizvođača u obiteljskim gospodarstvima. Rezultati su prikazani u tablici 2.

Tablica 1.: Kakvoća i vrijednost polovica tovljenika različite genetske osnove i podrijetla

Tablica 2.: Broj oprasene i dobivene prasadi po leglu

Izvor: HSSC – podaci o SL i VJ i D-hypor za v. Farme i obiteljska gospodarstva

PRIMJENJIVOST DOBIVENIH REZULTATA U OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA

Za efikasnu proizvodnju svinjskog mesa moguće je u obiteljskim gospodarstvima uz suradnju proizvodnih sustava, tvornica i mješaonica stočne hrane, velikih farmi i klaoničke industrije, kao i svinjogojskih udruga organizirati proizvodnju kvalitetnog rasplodnog materijala i tovljenika.

VREDNOVANJE POLJOPRIVREDNIKA

Gospodin Ivan Šiško: "Rad u proizvodnji rasplodnog materijala kao i proizvodnja tovljenika s visokoselekcioniraim genotipovima svinja ne predstavlja mi poseban problem. Uz navođenje sustava vrednovanja prema kvaliteti (prvenstveno uvođenjem plaćanja tovljenika na liniju klanja) bio bih spreman samostalno ući u svinjogojsku proizvodnju. Međutim, u uvjetima tržišta svinjskog mesa u Hrvatskoj bolje je biti kooperantskom odnosu s velikim sustavom kao što je Poljoprerada!".

KVANTITATIVNI PODACI

U Hrvatskoj obiteljska gospodarstva sudjeluju s više od 80 % u proizvodnji svinjskog mesa. U 1999. godini broj uzgajivača koji drže rasplodne krmače pod kontrolom HSSC bio je 1372, od kojih 58,3 % drži jednu krmaču, 17,6 % dvije krmače, 11,2 % tri, 7,7 % četiri do devet krmača, 4,0 % deset do 19, a samo 1,2 % više od dvadeset krmača.

Usporedbom konkurentnosti proizvodnje svinjskog mesa Hrvatske u odnosu na zemlje EU s razvijenijim svinjogojstvom, kao što su Danska, Francuska, Njemačka i Engleska, u Hrvatskoj se ostvaruje manja vrijednost od 1630-2857 DEM po krmači godišnje ako se obračun temelji na udjelu mišićavog tkiva u polovicama (odnosno krutog mesa) i broja prodanih tovljenika. Dobiveni podaci nisu dobar znak kokurentnosti svinjske proizvodnje Hrvatske pri ulasku u WTO.

KVALITATIVNI PODACI

Mijenjanjem udjela mišićnog i masnog tkiva u polovicama, odnosno povećanjem odnosa mišićno: masno tkivo, smanjuje se energetska vrijednost polovica, što utječe na smanjenje utroška hrane u tovu, jer je 1 kg mišićnog tkiva = 9,73 MJME, a masnog 53,20 MJME. Ujedno zbog razlike u cijeni mišićnog i masnog tkiva povećava se vrijednost polovica. To utječe na povećanje dobiti po tovljenku koji je bolje mesnatosti.

ZAKLJUČCI

U obiteljskim gospodarstvima moguće je organizirati proizvodnju kvalitetnih rasplodnih svinja i proizvodnju kvalitetnih tovljenika;

Na liniji klanja nužno je uvesti sustav plaćanja prema kakvoći polovica;

Savjetodavna služba treba poticati načine suradnje i oblike organizacije među zainteresiranim sudionicima u uzgojnom i proizvodnom svinjogojstvu s jasnim stavom u zahtjevu za izmjene i dopune Zakona o stočarstvu, što će omogućiti integraciju naših proizvođača i prerađivača u razvojne tijekove uzgojnog i proizvodnog svinjogojstva razvijenih zemalja.

Tema istraživanja: Mijenjanje kakvoće polovica upotrebom hibridnih nerastova i krmača u obiteljskim gospodarstvima
Glavni istraživač: prof. dr. sc. Marija Đikić
Izvor: Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu