IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 21. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

VJERONAUČNI PROGRAM ZA PETI RAZRED

O situaciji djece petoga vjeronaučnoga godišta

U učenika petoga razreda (riječ je o učenicima između 10./11. i 11./12. godine) sve se više očituju individualne razlike, i to osobito razlike između dječaka i djevojčica. Neki se od njih, naime, još uvijek nalaze u podfazi »kasnoga/zreloga djetinjstva«, a neki (posebno mnoge djevojčice) već ulaze u razdoblje predadolescencije.

U većine učenika te dobi (osobito u dječaka) ipak još uvijek prevladava ravnoteža između unutarnjega proživljavanja i vrlo naglašene usmjerenosti prema vanjskome svijetu, što je karakteristično za period »kasnoga djetinjstva«.

Smisao za objektivnost i realnost u njih je izrazito razvijen. Ovo nije dob mašte, već opažanja. Slabi smisao za otajstva i znakove. Slab je smisao za nutarnji život. Teško se uživljava u položaj drugih; npr. suosjećanje s bijedom je površno i prolazno.

S obzirom na izbor i prezentaciju sadržaja, važno je imati na umu da su djeca te dobi u stanju analizirati, ali samo činjenice. Polazi se od konkretnih činjenica, nastoji ih se razumjeti, ne udaljavajući se od njih. To je dakle dob u kojoj djeca susreću vjeronaučne sadržaje upoznajući ponajprije činjenice i događaje. Učenici upoznaju konkretan prostor i vrijeme, geografske i povijesne pojedinosti određenih kršćanskih sadržaja. Te geografske i povijesne pojedinosti daju događajima objektivnu ozbiljnost.

Ovo je također vrijeme zauzetoga istraživanja i otkrivanja novoga, te vrijeme potrage za idealima, ostvarenima osobito u junacima kao ljudima velikih pothvata i velikih djela. Zanimaju ih odrasli u djelovanju. Naročito ih privlače vrlo sposobni, snažni i spretni junaci koji se bore za pravdu, koji su nesebični i vjerni. Privlače ih junaci koji drugima pomažu i koji su spremni i život dati iz vjernosti i ljubavi prema svojim prijateljima. »Pedagogija heroja« ili »živih uzora« posebno je prikladna za tu dob.

Što se tiče načina rada, induktivna metoda i aktivna nastava, grupni rad i različiti oblici stvaralaštva primjereni su petom vjeronaučnom godištu. Djeca te dobi, naime, shvaćaju i razumijevaju činjenice, događaje, poruku preko djelovanja i konkretnoga iskustva. Najbolje će stoga razumjeti djelatnost ako sama rade. Odatle proizlazi potreba aktivnih metoda, multimedijalnih i multimetodičkih pristupa u radu s djecom te dobi.

Vjeroučenici petoga razreda vrlo rado prihvaćaju različite oblike angažmana. Imaju razvijen smisao za zajedničko dobro, smisao uloge u društvu, tj. smisao za razred. Tako ih je, naprimjer, lako oduševiti za sudjelovanje u različitim školskim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima.

Svrha vjeronaučne nastave petoga godišta

Svrha katoličkoga vjeronauka petoga vjeronaučnoga godišta usvajanje je temeljnih vjeronaučnih znanja, kršćanskih i općeljudskih vrednota po kojima učenici postižu istinsku orijentaciji u životu općenito, a osobito u razvijanju kvalitetnih i sigurnih odnosa u svijetu u kojemu žive. Usvajanje tih vrednota ostvaruje se u identifikaciji učenika s likovima iz židovsko-kršćanske povijesti, i to s onim likovima koji su u životu prihvatili i ostvarili Božji plan. Vrhunac identifikacije i svjedočenja kršćanskoga načina života učenika ostvaruje se u susretu s likom i s djelom Isusa iz Nazareta.

Opći ciljevi vjeronaučne nastave petoga godišta

– Otkriti snagu istinske vjere i zajedništva kao pomoć i potporu na svom životnom putu

– Izgraditi odgovoran odnos prema religioznom fenomenu te prema Božjem očitovanju na različitim područjima ljudskoga života

– Otkriti i upoznati u kršćanskoj ponudi Evanđelja put i način odupiranja negativnim životnim iskušenjima i problemima

– Otkriti snagu povjerenja i prijateljstva s Bogom kako su to činili starozavjetni likovi: Abraham, Izak, Jakov i David

– Izgraditi i njegovati vjernički duh i književnu osjetljivost i interese prema Bibliji kao knjizi Božje riječi i kao književnoumjetničkom djelu

– U Evanđeljima otkrivati i upoznati istinu da je u Isusu Kristu nastupilo konačno oslobođenje i spasenje za svakoga čovjeka i u istini živjeti i djelovati

– Uočiti snagu i veličinu Kristova djela kroz povijest, osobito kroz djelovanje njegovih apostola te suvremenih kršćana

– U svakodnevnom iskustvu otkrivati i uočavati elemente Kristova Kraljevstva, osobito u brizi za ugrožene, siromašne, potrebne istine, pravde, ljubavi i mira

– Prihvatiti i graditi odnose solidarnosti, tolerancije i dijaloga prema svim ljudima, osobito prema različitima i drukčijima


I. nastavna cjelina

SNAGA ZAJEDNIŠTVA

Posebni ciljevi

– Otkriti, razumjeti i prihvaćati razlike među ljudima (dječaci, djevojčice, odrasli, crni, bijeli...)

– Uočiti i prihvaćati religioznu i drugu različitost i razvijati odnose povjerenja prema drugima i različitima

– Postati svjestan da je rješenje poteškoća oko nas povezano sa svladavanjem osobnih problema

– Biti spreman prihvatiti i potvrditi sebe i druge u njihovoj osobnosti

– Upoznati i usvojiti temeljna pravila koja omogućuju dobre odnose i dobar rad u razrednoj zajednici (slušanje, pomaganje, uvažavanje…)

– Otvarati se vjerničkom iskustvu koje nas osposobljava za kvalitetniji suživot s drugima

– Uvidjeti važnost vjere i povjerenja u međuljudskim odnosima i u odnosima prema Bogu

– Uvidjeti da je čovjeku za život i za vjeru potrebna zajednica

– Biti spreman prihvatiti i potvrditi sebe i druge u njihovoj osobnosti

Teme i osnovni sadržaji

1. Ja i drugi – zajedno

– Različitosti dječaka i djevojčica – zajedno kroz život

– Odrasli i djeca na mnoge stvari gledaju drukčije

– Religiozna različitost i međusobna povezanost

2. Pravila dobrih odnosa, poštovanja i zajedništva

– Neka pravila za dobre odnose i dobar rad u vjeronaučnoj zajednici: slušanje, prihvaćanje, uvažavanje, pomaganje…

– Prihvaćati druge upoznavajući ih

– Svatko je vrijedan pažnje i poštovanja

– Mijenjati svijet mijenjajući sebe

3. Vjera nas osposobljava da živimo otvorenih očiju

– Vjera nam pomaže u životnim pitanjima i izborima

– Vjera nam pomaže da se međusobno prihvaćamo

– Vjera nam pomaže da upoznajemo svijet

Prošireni sadržaji

– Pravila igre i pravila ponašanja u skupinama i među prijateljima

– Zlatno pravilo: »Sve što očekujete da ljudi čine vama, činite i vi njima!«

Metodičke upute

– Upoznavanje, razmišljanje i razgovor o biblijskim i drugim tekstovima

– Scensko izražavanje (izvođenje dramske igre)

– Traženje i tumačenje nekih iskustava (ne)poštivanja pravila dobroga ponašanja

– Otkrivanje prepreka i poteškoća na koje nailazimo u međusobnim susretima

– Otkrivanje pomoću crteža koje nam mogućnosti daje iskustvo suživota

– Pokazivanje na životnim primjerima kako su ljudi prihvatili sami sebe te promijenili sebe i okolinu

– Rješavanje problemskih situacija

– Dovršenje prekinute pripovijesti

– Crtanje mostova koji povezuju ljude i razgovor o važnosti povezanosti među ljudima

– Promatranje i interpretacija fotografija koje pokazuju različitost i zajedništvo među ljudima

Međupredmetne veze

– Komunikacija: razgovor kao oblik međusobnoga sporazumijevanja; slušanje drugoga kao uvjet za razumijevanje

– Hrvatski jezik i književnost: teme zajedništva, prijateljstva, suradnje i različitosti u književnosti – Zdravo Marija, D. Domjanić; U Nazaretu, S. Lagerlef

Praćenje i vrednovanje

– Uočavanje i prihvaćanje razlika – spolnih, dobnih, religioznih – koje se uočavaju u ljudskoj zajednici

– Spremnost na suradnju s drugima u zajedničkim aktivnostima

– Razumijevanje važnosti poštivanja određenih pravila za razvijanje kvalitetnih međuljudskih odnosa

– Uprisutnjenje tih pravila u zajedničkom radu i druženju

– Razumijevanje važnosti vjere u ostvarivanju zajedništva


II. nastavna cjelina

RELIGIJA U ŽIVOTU ČOVJEKA: BOŽJI TRAGOVI

Posebni ciljevi

– Uočiti da ljudi postavljaju religiozna pitanja na različite načine

– Upoznati važnost religije za promicanje mira i suživota među ljudima i narodima

– Upoznati, vodeći računa o korelaciji s predmetom povijesti, velike religije kroz povijest, osobito religije s kojima djeca dolaze u kontakt (židovstvo, islam, budizam)

– Upoznati stav Katoličke crkve prema drugim religijama

– Izgrađivati i razvijati stav dijaloga i prihvaćanja onih koji drukčije vjeruju

– Shvatiti da Bog nudi spasenje svim ljudima

– Shvatiti i prihvatiti da je Isus punina Božje objave

Teme i osnovni sadržaji

1. Čovjek postavlja pitanja o vlastitom životu

– Pitanja koja usmjeruju čovjekov život

– Pitanja koja traže odgovore u religiji/vjeri

– Različita religiozna pitanja

2 Početak religije

– Stanovnici našega svijeta vjeruju u Boga (znakovi religioznosti koje susrećemo u svakodnevnom životu)

– Kako i gdje se rađa religija i vjera? – duga povijest religija

– Religije antičkih naroda (Egipat, Grčka i Rim)

3. Traženje se nastavlja: velike nekršćanske religije danas

– Velike religije (budizam, židovstvo, islam)

– Prisutnost ovih religija u svijetu i njihovo temeljno učenje

– Pripadnici velikih religija među nama – u našem okruženju

4. Kršćanstvo

– Isus Krist – utemeljitelj kršćanstva i kršćanske vjere

– Stožerne činjenice kršćanstva i kršćanske vjere (sažetak koji učenici već poznaju)

– Temeljna poruka kršćanstva

– Prisutnost, poslanje i djelovanje kršćana u svijetu (Mt 28, 18-20)

5. Različiti, a povezani

– Važnost dijaloga među religijama

– Što kaže Crkva o drugima? (Nostra aetate, br. 2)

– Poruke kršćana svijetu: Bog ljubi sve ljude; Bog u Isusu Kristu nudi spasenje svim ljudima

Prošireni sadržaji

– Uočiti važnost vjere koja pripada drukčijoj razini sigurnosti i iskustva od onoga koji se temelji na »znanstvenoj« sigurnosti

– Upoznati druge religije u Hrvatskoj i BiH (osobito islam)

– Dokumenti Katoličke crkve koji govore o važnosti ostvarenja dijaloga s drugima

Metodičke upute

– Čitanje i vrednovanje biblijskih i drugih književnoumjetničkih tekstova

– Prepoznavanje različitih životnih situacija u kojima čovjek postavlja religiozna pitanja

– Interpretacija vlastitoga iskustva

– Iznošenje i vrednovanje statističkih podataka vezanih uz rasprostranjenost različitih religija

– Uspoređivanje s nastavnim programom povijesti za peti razred (usporedba)

– Povezivanje sa znanjem i iskustvima o ovoj temi koje su učenici stekli u nastavi povijesti

– Analiza i interpretacija crkvenih dokumenata

– Upoznavanje i interpretacija molitava i pjesama drugih religija

– Promatranje i interpretacija fotografija koje prikazuju odjeću, molitvene stavove i važnije sakralne objekte drugih religija

– Uspoređivanje misijskih časopisa

– Filmovi, dijamontaže, fotogovor

Međupredmetne veze

– Povijest: kulturna dostignuća Mezopotamije i Egipta, religioznost naroda staroga Istoka (Egipat, Židovi); religioznost starih Grka i starih Rimljana

– Likovna kultura: religiozni motivi u mozaiku, fresci, uklesani u kamenu

– Zemljopis: uporaba različitih vrsta zemljopisnih karata; poznavanje zemalja u kojima su najraširenije velike svjetske religije

Praćenje i vrednovanje

– Razumijevanje važnosti, ukorijenjenosti i rasprostranjenosti religije u čovjekovu životu

– Usvajanje stava poštivanja prema svim religijama

– Definiranje pojmova »religija«, »vjernici«, »ateisti«

– Definiranje pojmova »monoteizam«, »politeizam«

– Poznavanje osnovnih religija (ime, svete knjige, osnivači, Bog/božanstvo)

– Poznavanje stava Crkve prema nekršćanskim religijama

– Shvaćanje i usvajanje činjenice da je Isus punina objave


III. nastavna cjelina

BIBLIJA: KNJIGA NAD KNJIGAMA

Posebni ciljevi

– Upoznati Bibliju kao temeljni izvor kršćanske vjere, ali i dokument židovske religije

– Poznavati činjenice vezane za nastanak Biblije (usmena predaja, zapisivanje...)

– Razumjeti načine pristupanja i upoznavanja Biblije (svijet Biblije, književne vrste, Božja Riječ, nadahnuće svetih tekstova, govor o čovjeku)

– Upoznati temeljnu podjelu Biblije, jezik, književne vrste te načine čitanja Biblije

– Poznavati razlike između Staroga i Novoga zavjeta (knjige obećanja, knjige ispunjenja)

– Steći sposobnost snalaženja u Bibliji

– Izgrađivati i njegovati poštovanje prema Bibliji kao Riječi Božjoj

– Uočiti prisutnost Biblije u različitim područjima suvremenoga života

Teme i osnovni sadržaji

1. Biblija: posebna Knjiga riječi i života

– Autor Svetoga pisma: Bog i čovjek

– Nastanak Biblije

– Temeljni okviri i sadržaj (SZ: povijest susreta izraelskoga naroda i JHVH, knjige obećanja; NZ: Isus i njegovi učenici, knjige ispunjenja)

2. Načini upoznavanja i razumijevanja Biblije

– Poznavati kulturalni ambijent u kojemu je nastala Biblija

– Biblija je minibiblioteka koja sadrži mnoge različite knjige, tj. književne vrste kao što su povijesne knjige, knjige zakona, proročke knjige, pisma i dr.

– Biblija govori o Bogu i čovjeku

– Biblija je Riječ Božja

3. Upotreba biblijskih tekstova

– Kratice

– Podjela na poglavlja i retke

– Kako pronaći tekst u Bibliji

Prošireni sadržaji

– Različiti jezici Biblije

– Biblija kao dokument židovske vjere

– Način i materijal na kojemu su pisani biblijski tekstovi

– Širenje spisa (vojničke ceste, trgovačka putovanja, glasnici)

– Biblijski motivi u likovnoj umjetnosti

Metodičke upute

– Čitanje, analiza i interpretacija biblijskih uvoda u pojedine spise

– Izrada sheme ustrojstva Staroga te osobito Novoga zavjeta

– Navođenje događaja povezanih sa situacijom nastanka pojedinih knjiga

– Vježbanje pronalaženja pojedinih mjesta u Bibliji, osobito u Novome zavjetu

– Narativno pripovijedanje određenih biblijskih događaja

– Interpretacija slikovitoga biblijskoga govora

– Povezivanje biblijskoga i suvremenoga iskustva

– Kviz o Bibliji

– Promatranje, analiza i interpretacija likovnih reprodukcija s biblijskim motivima

– Izbor i interpretacija nekih izabranih biblijskih tekstova koji pripadaju različitim književnim vrstama

– Pronalaženje biblijskih motiva u književnosti i razgovor o njima

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: obilježja i značaj pisane riječi; književne vrste; prisutnost biblijskih motiva u književnosti

– Povijest: obilježja društveno-povijesnoga okruženja u kojemu je nastala Biblija

Praćenje i vrednovanje

– Poznavanje nastanka Biblije i njezine posebnosti među svim knjigama

– Shvaćanje i poznavanje temeljnih sadržaja Staroga i Novoga zavjeta

– Uočavanje razlika između Staroga i Novoga zavjeta

– Sposobnost snalaženja i traženja biblijskih tekstova

– Poznavanje načina obilježavanja pojedinih biblijskih knjiga (kratica, broj poglavlja i retka)

– Poznavanje kratica i spretnost u pronalaženju određenih biblijskih mjesta

– Poznavanje osnovnih puteva za razumijevanje Biblije

– Otvorenost prema osluškivanju Biblije kao Riječi Božje


IV. nastavna cjelina

POČECI BIBLIJSKE POVIJESTI/VJERE

Posebni ciljevi

– Upoznati kulturno-povijesni kontekst početka biblijske povijesti

– Upoznati velike biblijske likove Abrahama, Izaka i Jakova – »praoce vjere« za židovske i za kršćanske vjernike

– Upoznati snagu prijateljstva s Bogom kako su to činili starozavjetni likovi Abraham, Izak, Jakov

– Uočiti bitnu razliku između Jedinoga Boga i različitih božanstava kojima se čovjek ponekad klanja

– Otvoriti se temeljnim vjerskim iskustvima praotaca naše vjere

– Postati pozoran prema iskustvima Božjega djelovanja u suvremenom svijetu i u vlastitom životu

– Uvidjeti povezanost kršćanske i židovske vjere

Teme i osnovni sadržaji

1. Život i vjera ljudi u Abrahamovo doba

– U prošlosti otkrivamo našu sadašnjost (važnost korijena)

– Život nomada u Abrahamovo doba

– Njihove predodžbe o Bogu

2. Abrahamova iskustva s Bogom

– Abraham doživljava da ga Bog poziva i vodi (polazak na put i pouzdanje u Božje obećanje: Post 12, 1-10)

– Sklapanje Saveza s Bogom (Post 15, 1-18 i 17, 1-8. 15-16. 19)

– Ispunjenje obećanja u Izaku (Post 21, 1-8) i Abrahamova kušnja (Post 22, 1-17,19)

3. Bog se objavljuje Jakovu

– Izakovi sinovi Ezav i Jakov (Post 25, 19-28; 27, 1-45)

– Bog se pokazuje Jakovu kao spasitelj - Jakovljev san u Betelu - (Post 28, 10-22)

– 12 Jakovljevih sinova rodozačetnici su 12 plemena izraelskoga naroda

Prošireni sadržaji:

– Narod prikuplja u Bibliju (usmena predaja, pismene zabilježbe) iskustva svojih praotaca u susretu s Bogom: nastanak Staroga zavjeta

– Običaji nomadskih plemena

Metodičke upute

– Pripovijedanje dijelova izraelske povijesti

– Čitanje i vrednovanje biblijskih tekstova

– Korištenje slika, dijapozitiva, zemljovida i tekstova

– Izrađivanje zemljovida s najvažnijim mjestima

– Analiza umjetničkih reprodukcija koje prikazuju biblijske sadržaje

– Povezivanje vjeronaučnih sadržaja i sadržaja koji se obrađuju na povijesti

– Povezivanje biblijskoga i suvremenoga iskustva

– Meditacija nad slikom koja predstavlja korijene

– Izrađivanje rodoslovnoga stabla

– Promatranje i interpretacija dokumentarnih fotografija koje prikazuju današnja nomadska plemena

Međupredmetne veze

– Povijest: Židovi oko 2000. - 1800. god. pr. Kr.

– Likovna kultura: motivi iz Abrahamova života (i drugih praoca) u likovnoj umjetnosti

– Hrvatski jezik i književnost: obilježja i značaj pisane i usmene riječi

– Zemljopis: uporaba različitih vrsta zemljopisnih karata; poznavanje krajeva gdje su živjeli Abraham, Izak, Jakov

– Islamski vjeronauk: mjesto Abrahama u islamu

Praćenje i vrednovanje

– Poznavanje bitnih oznaka nomadskoga života te shvaćanje života i poimanja Boga koje je povezano s tim oblikom života

– Razumijevanje sadržaja Božjega obećanja Abrahamu

– Otvorenost Božjoj prisutnosti poput starozavjetnih likova

– Poznavanje najvažnijih događaja iz Jakovljeve povijesti (san, potomci…)

– Sposobnost samostalnoga pronalaženje tih biblijskih tekstova u Bibliji

– Poznavanje prisutnosti Abrahama u židovskoj, islamskoj i kršćanskoj religiji


V. nastavna cjelina

BOG U POVIJESTI IZABRANOGA NARODA: DAVID PRED BOGOM

Posebni ciljevi

– Upoznati biblijsku predaju o Davidu i njegov odnos s Bogom

– Upoznati i razumjeti vjerničku povijest izabranoga naroda Izraela da se dublje može upoznati vjernička povijest novoga izabranoga Božjega naroda (Crkve), čiji je vođa kralj – novi David, Isus Krist

– Otvoriti se nasljedovanju ljudskih i vjerničkih kvaliteta koje su jasno uočljive kod Davida (osobito pouzdanje u Boga te prijateljstvo s Bogom)

– Otvoriti se Božjim pozivima i poticajima u ljudskoj situaciji, kako se to očitovalo na Davidovu primjeru

– Osluškivati, tražiti i živjeti mudrost kako je to činio kralj Salomon

Teme i osnovni sadržaji

1. Davidovo vrijeme: prvi kraljevi

– Izraelski narod nakon dolaska u Obećanu zemlju

– Suci: hrabri vođe i osloboditelji, Samuel sudac i osloboditelj (prema 1Sam 7)

– Samuel pomazuje Šaula za kralja (prema 1Sam 10)

2. Davidov životni put – moć i odgovornost

– Bog izabire za svoju službu (1Sam 16, 1-13)

– Borac koji se pouzdaje u Boga (1Sam 17, 40-53)

– David i Jonatan – tajna prijateljstva (1Sam 20, 1-42; 21,1)

– David kralj (Prema 2Sam 5-6)

– Savez praštanja i obećanja (2Sam 7, 5-17 i Iz 11, 1-4.10)

3. Sjaj i rasulo Davidova kraljevstva u vrijeme Salomona

– Salomon kao nasljednik na prijestolju (Prema 1Kr 1, 28-38)

– Izgradnja Hrama u Jeruzalemu (Prema 1Kr 6)

– Salomonova mudrost (1Kr 3, 9-12)

Prošireni sadržaji

– Izrael stoljećima čezne za novim Davidom

– Povijest jeruzalemskoga Hrama

– Prisutnost motiva iz Davidova života u likovnoj umjetnosti

Metodičke upute

– Pripovijedanje povijesnih činjenica

– Izrada zemljovida Izraela

– Pripovijedanje i interpretacija biblijskih sadržaja

– Demonstriranje pomoću slika i dijapozitiva

– Analiza umjetničkih reprodukcija

– Scenska improvizacija

– Film

– Upoznavanje određenih biblijskih mjesta

– Izrada, po mogućnosti, makete Hrama

– Pripremanje intervjua s Davidom

– Interpretativno čitanje Davidovih psalama

– Pronalaženje i tumačenje izabranih mudrih izreka

Međupredmetne veze

– Povijest: društvo i običaji u Palestini i okolnim zemljama u Davidovo vrijeme

– Likovna umjetnost: lik Davida u likovnoj umjetnosti, (npr.: David, Michelangelov rad)

Praćenje i vrednovanje

– Poznavati imena i najvažnije osobine prvih triju izraelskih kraljeva

– Tko su suci? Osobito uloga Samuela

– Razumijevanje rečenice: »Bog ne gleda kao što gleda čovjek.«

– Poznavanje najvažnijih trenutaka Davidova životnoga puta

– Otvorenost odnosima istinskoga prijateljstva

– Razumijevanje biblijske logike da slabiji pobjeđuje

– Poznavanje da se Natanovo proročanstvo ostvaruje u Isusu

– Znati po čemu je poznat Salomon (izgradnja Hrama, mudrost)


VI. nastavna cjelina

ISUS KRIST – OSTVARITELJ NOVOGA SVIJETA (KRALJEVSTVA)

Posebni ciljevi

– Upoznati i razumjeti Isusa Krista kao »novoga Davida« i ispunjenje starozavjetnih obećanja

– Razumjeti važnost Isusa za cjelokupnu povijest

– Uvidjeti važnost vrednota novoga Božjega Kraljevstva za ostvarenje mira i ljubavi u životu

– Biti otvoren vrijednostima novoga Isusova svijeta

– Uvidjeti da Isusov život svakoga stavlja pred odluku

– Upoznati i razumjeti originalnost i revolucionarnost Isusove poruke i njegova stava prema čovjeku (osobito odnos prema grešnicima, bolesnima, odbačenima, nežidovima…)

– Razvijati osjećaj brige prema svima onima koji su potrebiti naše pomoći

Teme i osnovni sadržaji

1. Ispunjenje višestoljetnoga iščekivanja

– U Isusu se ostvaruje starozavjetno obećanje (Redemptor hominis i Veritatis splendor)

– Isus mijenja povijest i ljude – susret sa svojim suvremenicima (Usp. Mt 9, 10-13)

– Riječi na koje se može s pouzdanjem osloniti

2. Isus propovijeda Radosnu vijest o novome Kraljevstvu

– Nitko nije govorio kao Isus

– Isus iznenađuje svojim riječima i djelima

– Židovi nasuprot Isusove poruke (Isusovi suvremenici: svećenici, pismoznanci, farizeji, zeloti…)

3. Isus prema drugima – susreti mogu promijeniti

– Prema grešnicima (Lk 7, 36-50)

– Susret s bolesnima (Lk 5, 12-16)

– Ljubav prema odbačenima i prezrenima (Mk 10, 46-52)

4. Isus – neobični kralj

– Ljudsko vladanje i Božje kraljevanje

– Kraljevstvo istine, ljubavi i mira

– Ljubav – temeljni zakon Isusova novoga Kraljevstva (Mt 22, 34-44 i 5, 43-48; Lk 6, 37-38.41-42)

5. Isusovi učenici – svjedoci istine i ljubavi

– Isus šalje apostole i ostale učenike da propovijedaju Evanđelje

– Učenici nasljeduju Učitelja

– Isusovi učenici danas

Prošireni sadržaji

– Društveni i vjerski običaji u Isusovo vrijeme

– Krist Kralj – vladar svega svijeta – svetkovina Krista Kralja

– Sposobnost samostalnoga traženja tekstova u Bibliji pomoću kratica

Metodičke upute

– Čitanje i tumačenje novozavjetnih tekstova

– Paralelno čitanje starozavjetnih i novozavjetnih tekstova

– Interpretacija našega svakodnevnoga iskustva s obzirom na otvorenost vrijednostima novoga Božjeg Kraljevstva

– Pronalaženje primjera gdje ljudi trebaju pomoć

– Samostalno traženje biblijskih tekstova

– Analiza dokumentarnih fotografija te umjetničkih reprodukcija

– Izlaganje teme uz dijapozitive

– Pripremanje intervjua s nekim biblijskim likovima koje je Isus susretao

– Bibliodrama izabranih tekstova i događaja

– Interpretacija izabranih književnoumjetničkih tekstova koji govore o Isusu

Međupredmetne veze

– Likovna umjetnost: motiv Isusa u likovnoj umjetnosti

– Glazbena umjetnost: motivi iz Isusova života u glazbenoj umjetnosti

– Povijest: Isusovo mjesto i značaj u povijesti

Praćenje i vrednovanje

– Poznavanje evanđeoskih tekstova koji govore o Božjem Kraljevstvu

– Samostalno pronalaženje tih tekstova u Bibliji

– Ispravno tumačenje značenja i sadržaja Božjega Kraljevstva

– Ispravno tumačenje zagonetke Isusova života

– Razumijevanje Isusa kao Davidova potomka

– Sposobnost prepoznavanja i prihvaćanja znakova Kraljevstva u suvremenom svijetu

– Otvorenost prema temeljnim vrednotama Kraljevstva: miru, istini i ljubavi

– Sposobnost uživljavanja u tuđu situaciju


VII. nastavna cjelina

SV. PAVAO – ŠIRITELJ ISUSOVE PORUKE MEĐU POGANIMA

Posebni ciljevi

– Uočiti čudesnost širenja Isusove poruke

– Upoznati Savlov život i događaj njegova obraćenja

– Naslutiti snagu Božjega zahvata u Pavlov život i upoznati njegov život

– Upoznati Pavlova putovanja i naslove nekoliko njegovih poslanica

– Shvatiti važnost djelovanja apostola Pavla za širenje kršćanstva u ondašnjem svijetu

– Razabrati da je Isusova Radosna vijest poruka spasenja za sve ljude

– Razvijati smisao za kršćanski navještaj i djelovanje u vlastitom životu

Teme i osnovni sadržaji

1. Život apostola Pavla

– Savlova obitelj i njegov životni put

– Gorljivi Židov i progonitelj kršćana

– Obraćenje (Dj 9, 1-11.13-19)

– Pavlova smrt

2. Pavao osniva nove kršćanske zajednice

– Pavlova misijska putovanja prema Djelima apostolskim

– Zajednice koje osniva (Rim, Korint, Efez ...)

– Pavlova pisma/poslanice

3. Značaj apostola Pavla za širenje kršćanstva

– Predanost Isusovu pozivu i poslanju – neki važniji događaji i poruke (Dj 7, 51-60; 9, 20-31 i Ef 4, 25-32)

– Susret apostola Pavla i poganskoga svijeta: revolucionarnost Evanđelja

Prošireni sadržaji

– Grčko-rimski svijet u vrijeme Pavlovih putovanja

– Progoni kršćana u Jeruzalemu i Rimu

– Najvažnije značajke Pavlova učenja

Metodičke upute

– Pripovijedanje povijesnih činjenica

– Čitanje i interpretacija biblijskih tekstova

– Demonstriranje pomoću slika i dijapozitiva

– Analiza umjetničkih reprodukcija

– Prikazivanje putovanja na zemljovidu

– Film

– Prikupljanje i vrednovanje povijesnoga materijala

– Iznošenje primjera i svjedočanstva iz života prvih kršćana

– Iznošenje primjera i svjedočanstava suvremenih progona kršćana

– Pisanje novinskih izvješća s Pavlovih putovanja

– Povezivanje sa znanjem o temi koje su učenici stekli u nastavi povijesti

Međupredmetne veze

– Zemljopis: uporaba različitih vrsta zemljopisnih karata; poznavanje krajeva i mjesta Pavlova putovanja

– Povijest: život i običaji starih Rimljana i Grka; prvi progoni kršćana

– Hrvatski jezik i književnost: pisanje pisma – oblik jezičnoga izražavanja

Praćenje i vrednovanje

– Poznavanje važnijih trenutaka Pavlova života

– Poznavanje četiriju Pavlovih putovanja

– Znati nabrojiti nekoliko Pavlovih poslanica i zajednica

– Sposobnost samostalnoga traženja i pronalaženje biblijskih tekstova u Bibliji

– Otvorenost prema prihvaćanju i svjedočenju istinoljubivosti i dosljednosti

– Otvorenost prema Isusovu pozivu i poslanju, poput sv. Pavla


VIII. nastavna cjelina

KRŠĆANI MEĐU NAMA: UZORI VJERE U HRVATSKOM NARODU

Posebni ciljevi

– Upoznati najznačajnije uzore vjere u hrvatskom narodu

– Upoznati crkve/svetišta koja su im posvećena u hrvatskom narodu

– Uočiti prisutnost temeljnih vrednota Kraljevstva Božjega u njihovim životima

– Razumjeti pojmove »svetac« i »blaženik«

– Razumjeti važnost njihova primjera za nas danas

– Otvoriti se istinskim evanđeoskim vrednotama u vlastitom životu

– Razvijati istinoljubivost, pravednost, dobrotu i dosljednost u vlastitom životu

Teme i osnovni sadržaji

1. Biti Kristov učenik – poziv i poslanje

– Zahtjevnost i ljepota kršćanskog puta

– Tko je pozvan – u Isusovoj školi (Iv 14, 6; 8, 12 i 11, 25-26)

– Različitost odgovora i poslanja

2. Uzori vjere u hrvatskom narodu

– Hrvatski sveci i blaženici

– Blaženi Gracije i Ozana Kotorska

– Sv. Marko Križevčanin – svjedok Istine

– Sv. Nikola Tavelić – navjestitelj Evanđelja

– Sv. Leopold Mandić – promicatelj jedinstva kršćana

– Bl. Alojzije Stepinac – branitelj čovjekova dostojanstva

– Bl. Ivan Merz – promicatelj euharistijske pobožnosti

– Bl. s. Marija Petković – u službi dobrote i milosrđa

Prošireni sadržaji

– Povijesne okolnosti u kojima su živjeli i djelovali hrvatski sveci i blaženici

– Hrvatski sveci i blaženici u nekim književnim djelima i likovnoj umjetnosti

Metodičke upute

– Pripovijedanje života hrvatskih svetaca

– Korištenje slika, dijapozitiva

– Proučavanje pisanih i drugih dokumenta iz njihova života

– Upoznavanje crkvi posvećenih tim svecima i blaženicima

– Pronalaženje u kalendaru blagdana njima posvećenih

– Posjet crkvi posvećenoj nekom hrvatskom svecu ili blaženiku

– Pronalaženje fotografija i tekstova u crkvenim časopisima o svecima i blaženicima i slaganje tematskih kolaža

– Film ili videofilmovi koji prikazuju život naših svetaca ili njihovu beatifikaciju

– Prikazivanje i interpretacija izabranih fotografija

Međupredmetne veze

– Likovna kultura: sveci kao teme – poticaji likovne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo)

– Povijest: društveno-političke i religiozne okolnosti vremena u kojemu su živjeli hrvatski blaženici i sveci (posebno upućivanje na program povijesti iz 6. razreda)

Praćenje i vrednovanje

– Poznavanje imena i važnijih činjenica iz života hrvatskih blaženika i svetaca

– Sposobnost ispravne interpretacije radikalnosti i originalnosti njihova života

– Poznavanje najvažnijih sakralnih objekata posvećenih tim svecima

– Poznavanje termina »svetac« i »blaženik«

– Otvoriti se evanđeoskim vrednotama u vlastitom životu, po primjeru hrvatskih svetaca


IX. nastavna cjelina

ČOVJEK SE OBRAĆA BOGU MOLITVOM I PJESMOM

Posebni ciljevi

– Spoznati da je molitva temeljni ljudski stav (pred Bogom)

– Upoznati najvažnije oblike čovjekova obraćanja Bogu (molitva, pjesma, žrtva i prinos)

– Upoznati i razumjeti nekršćanske oblike molitve

– Upoznati najčešće prostore molitve (šator, hram, crkva, »u duhu i istini«, samoća…)

– Usmjeriti pozornost na sadržaj i oblike kršćanske molitve

– Razumjeti posebnost kršćanske molitve i izgrađivati iskustvo usredotočenosti na sadržaj i oblike

– Biti spreman otvoriti se Bogu u molitvi i doživjeti iskustvo molitve

– Doživjeti i iskusiti da je Bog osoba kojoj se u molitvi obraćamo

Teme i osnovni sadržaji

1. Kada i gdje se pojavljuje molitva?

– U svim razdobljima povijesti čovječanstva

– U svakoj religiji

– Oblici molitve (žrtve i prinosi, elementi praznovjerja i magije…)

2. Kršćanska molitva – pogled u dubinu duše

– Bog se obraća čovjeku po čovjeku, kroz stvorene stvari, različite životne događaje, slušanje i čitanje Svetoga pisma

– Vjernici nalaze poticaj da odgovore Bogu u divljenju, u radosti i žalosti, u razmišljanju i zanimanju, u traženju pomoći i zaštite

– Isus nas uči moliti (Prema Lk 11, 1-2; Mt 6, 7-15; Mk 1, 35; Lk 6, 12; 10, 21; 22,42 i 23, 46)

3. Oblici, načini i vrijeme molitve

– Gdje i kada molimo?

– Molitvene geste (zahvale, prošnje, klanjanja, kajanja)

– Molitva u zajednici, osobna molitva

– Molitva u ozračju liturgijske godine

Prošireni sadržaji

– Glazba u liturgijskim i drugim slavljima

– Prostori molitve u drugim religijama

– Oblici molitve u velikim religijama

Metodičke upute

– Vjeroučiteljevo tumačenje

– Analiza i interpretacija biblijskih tekstova koji govore o molitvi

– Interpretacija psalama

– Prikazivanje različitih molitvenih primjera primjerenih djeci

– Demonstriranje molitvenih stavova pokretima tijela i gestama

– Iznošenje važnih i aktualnih ljudskih situacija i razgovor o njima

– Fotografije i dijapozitivi

– Posjet crkvi radi upoznavanja liturgijskoga molitvenoga prostora

– Sastavljanje osobne molitve

– Priprema i meditativno slušanje odabrane molitve uz pratnju instrumentalne glazbe

Međupredmetne veze

– Likovna umjetnost: motivi i tehnike likovne umjetnosti u liturgijskim prostorima

– Glazbena umjetnost: posjet glazbenoj priredbi sakralne glazbe; instrumenti za liturgijsku glazbu

Praćenje i vrednovanje

– Razumijevanje smisla molitve i opravdanosti različitih oblika molitvenoga izražavanja

– Razumijevanje različitih oblika molitvenoga izražavanja koji se javljaju u povijesti religija

– Poznavanje značenja kršćanske molitve

– Poznavanje Isusovih riječi o molitvi

– Otvoriti se molitvenom iskustvu i sposobnosti oblikovanja kratke osobne molitve




 

  Uvod | 1. razred | 2. razred | 3. razred | 4. razred | 5. razred | 6. razred | 7. razred | 8. razred