IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 4. 11. 2025.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

VJERONAUČNI PROGRAM ZA DRUGI RAZRED

O situaciji učenika drugoga vjeronaučnoga godišta

Drugo vjeronaučno godište ne donosi velike promjene u školi i socijalnim odnosima među učenicima. Razredno je zajedništvo već dobro izgrađeno. Upućeni su jedni na druge i pomažu jedni drugima. Rijetko pridolaze novi članovi. Učenici su stekli potrebna iskustva škole i međusobnih odnosa te poznaju strukturu škole, prostora i pravila međusobnoga suživota i komuniciranja.

Na početku drugoga razreda mnogo je mirnija situacija nego je to bilo na početku prvoga. Ipak se mora balansirati između identiteta i socijaliteta, tj. pronalaženja samoga sebe i odgovornosti za druge. Treba uvijek nanovo nastojati postići usklađenost osobne i društvene razine odnosa.

Tema osobnoga identiteta i socijaliteta također prožima i drugo vjeronaučno godište: Kako vjera može pomoći u pronalaženju samoga sebe i, istodobno, kako doći do potrebne socijalne svijesti i odgovornosti u ovoj dobi? Postavlja se, dakle, pitanje kako vjera pomaže u osobnom sazrijevanju i rastu i u kreiranju socijalnih odnosa razrednoga zajedništva.

Drugo godište, svojim programom, želi pratiti promjene koje se brzo odvijaju u životu djeteta i ponuditi nova otvorena pitanja koja donosi život i svijet djeteta ove dobi. S njima se izgrađuje iskustvo vjere i djecu se skladno uvodi u odvažnosti zalaganja u procesima učenja i napredovanja u vjeri.

Prvo i drugo godište s pedagoškoga stanovišta tvore jednu cjelinu. Naravno, u drugom godištu dijete je već mnogo naučilo, već znade pisati i čitati. Budući da dijete dobro pamti, ono može naučiti i reproducirati čitave formule. Privilegirani su aktivni oblici učenja i prihvaćanja vjeronaučnih sadržaja. Također, verbalizam, formalno učenje i memoriranje potrebnih sadržaja u potpunosti treba prilagoditi dobi djece, povezati s njihovim potrebama i interesima i konkretnim životom, da ono što se uči nađe potreban odjek u njihovom iskustvu i konkretnom životu.

Dok se djeca u prvom godištu vrlo teško prilagođuju socijalnim prilikama, to im u drugom godištu uspijeva znatno bolje. To se naročito vidi promatrajući djecu u igri. Sada su im važna pravila. Moral ljubavi i zakona obilježava procese njihovoga moralnoga sazrijevanju. Djeci je vrlo važno da ih svi dobro prihvaćaju.

U drugom vjeronaučnom godištu vjeroučenik uz pomoć vjeroučitelja, čija je uloga bitna radi identifikacijskih procesa djece povezanih s usvajanjem vrednota, nastavlja otkrivati osobnu spoznaju vjere i života u znaku osobite zahvalnosti prema Bogu i ljudima. Stoga je glavna nit vodilja koju otkrivamo kroz drugo vjeronaučno godište zahvalnost Bogu i ljudima.

Svrha vjeronaučne nastave drugoga godišta

Svrha katoličkoga vjeronauka drugoga vjeronaučnoga godišta dublji je susret učenika s glavnim činjenicama kršćanske vjere i razvijanje njihove spremnosti za djelovanje u skladu s vjerom. Odgoj u vjeri treba u djeci učvrstiti i produbiti temeljni osjećaj povjerenja u Boga i u njima razviti stav radosna prihvaćanja vjerničkoga života, osobito stoga jer ih Bog, Isusov i naš Otac, ljubi i poziva da budu njegovi prijatelji i njegova dobra djeca.

Opći ciljevi vjeronaučne nastave drugoga godišta

– Upoznati istine vjere: Bog je čitav svijet i nas ljude čudesno stvorio, sve nas ljubi, on je Isusov i naš Otac, on je Otac svih ljudi na zemlji – bijelih i crnih, siromašnih i bogatih, dobrih i zlih

– Otkriti i upoznati u biblijskim likovima tajnu Božje blizine

– Upoznati i uvidjeti da se u događajima povijesti spasenja, posebice u Isusovu utjelovljenju i poslanju, pokazuje da je on Božji dar ljudima, obećani i očekivani Mesija

– U susretu s Isusom otkriti Božju ljubav, njegovu brigu za svakoga čovjeka i za čitavi svijet, o čemu svjedoče i pripovijedaju Evanđelja i druge novozavjetne knjige

– Upoznati i doživjeti da se Isusova ljubav očituje osobito u tajni njegove žrtve i uskrsnuća i graditi stav osobnoga prihvaćanja i vjere u Isusovo uskrsnuće

– Izgrađivati, u susretu s Isusom, upoznavanje i tajne vlastitoga života i potrebu nasljedovanja u dobroti i plemenitosti, posebno prema siromašnima i ugroženima

– Naučiti graditi, u duhu Isusove poruke, dobre odnose sa svojim vršnjacima, s bližnjima i sa svim ljudima s kojima se susreću

– Pomoći djeci razviti sposobnost izražavanja stečenih spoznaja, upoznavanje i iskustvo radosti međusobnoga zajedništva u školi, ali i u obitelji i crkvenoj zajednici, i ostvarenje poziva na radosno sudioništvo u radu, u igri i u slavljenju života.


I. nastavna cjelina

PONOVNO SMO ZAJEDNO

Posebni ciljevi

– Razvijati duh prijateljstva, povjerenja i poštovanja u vjeronaučnoj i razrednoj zajednici

– Upoznati uvjete dobroga i plodnoga prijateljstva

– Spoznati i razvijati potrebu doprinosa izgradnji zajedništva u razrednoj zajednici i u školi u svakom pojedinom učeniku

– Doživjeti, naučiti i prihvatiti da su svi ljudi međusobno braća i sestre, i da se svi trebamo poštivati i voljeti: u obitelji, u školi i u mjestu

– Naučiti susretati ljude poput Isusa i voljeti i one koji su drukčiji od nas i koji žive izvan naše škole, obitelji, župne zajednice i mjesta

Teme i osnovni sadržaji

1. Gradimo zajedništvo i prijateljstvo

– Svatko od nas je poseban i vrijedan (Post 1, 27; Mt 6, 16 –34)

– Svatko može činiti dobro: srcem volimo a djelima pomažemo

– Međusobni odnosi: njegujemo duh poštovanja, prijateljstva i pomaganja

– Učimo se zajedništvu u našem razredu i školi

2. Učimo poput Isusa voljeti ljude

– U susretu s Isusom upoznajemo njegovu ljubav i prijateljstvo

– Isus nas poziva da rastemo u međusobnom poštovanju (Mk 4, 35-41)

– Potrebni smo jedni drugima: pazimo se i uzajamno pomažemo

– Poštujemo i pomažemo i one izvan naše vjeronaučne zajednice

Prošireni sadržaji

– Bez ljubavi prijateljstvo umire

– Otkrivati u sebi i u drugima različite darove i sposobnosti

– Neke izreke koje govore o prijateljstvu i popijevka Kakav prijatelj je Isus

Metodičke upute

– Pripovijedanje doživljaja s praznika

– Razgovor o novim prijateljima koje smo stekli

– Izmjena iskustava i misli o prijateljstvu

– Pokazivanje razglednica koje smo jedni drugima poslali

– Razgovor o tome koliko smo mislili jedni na druge za vrijeme praznika

– Crtanje prijateljskih doživljaja

– Scenske igre koje nas potiču na prijateljstvo

– Opisivanje prijateljevih osobina

– Slušanje priča i iskustava na temu prijateljstva

– Pjevanje pjesama koje govore o prijateljstvu (Kakav prijatelj je Isus)

– Izreke o prijateljstvu

– Pripovijedamo o Isusu kao našem prijatelju

– Predstavljanje onoga što će se raditi na vjeronauku tijekom školske godine

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: literarni tekst o početku nove školske godine; upoznavanje sa školskom knjižnicom

– Priroda i društvo: kultura života – odnosi među ljudima, rodbinske veze i odnosi

– Glazbena kultura: Opet u školi, J. Požgaj

– Tjelesno-zdravstvena kultura – pokretne igre, igre s pjevanjem

Praćenje i vrednovanje

– Razumijevanje i spremnost na zajedništvo

– Razumijevanje pojma »prijatelj«, »prijateljstvo«

– Shvaćanje situacija u kojima se gradi i u kojima se razbija prijateljstvo

– Poznavanje načina prepoznavanja prijatelja

– Usvajanje spremnosti i načina ponovnog uspostavljanja prijateljstva

– Otvorenost i spremnost na prijateljstvo s Isusom i s drugima


II. nastavna cjelina

BOG NAS JE ČUDESNO STVORIO

Posebni ciljevi

– Postati svjestan tajnovitosti života i uvidjeti da nam je život darovan

– Steći pouzdanje u Boga od kojega potječe svijet i život

– Shvatiti i doživjeti neponovljivost i veličinu ljudskoga bića

– Spoznati i naučiti da čovjek svojim stvaralačkim sposobnostima surađuje na Božjem stvarateljskom djelu

Teme i osnovni sadržaji

1. Svijet je čudesan i tajnovit

– Posvuda oko sebe susrećemo život, u bistrini vode i u sjaju sunca

– Opažamo da biljke i životinje nastaju pa onda nestaju

– Znamo da se čovjek mijenja: mlad je, stari, zdrav je i bolestan

– Osjećamo svoj vlastiti život i opažamo da rastemo i postajemo viši

– Udišemo i izdišemo, stojimo, krećemo se i igramo, veseli smo i tužni

– Svijet u nama i oko nas je čudesan i tajnovit, mogu u njemu maštati, mogu stvarati

– »Vjerujem u Boga Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlje«

2. Različiti smo, a međusobno povezani

– Slični smo jedni drugima, a opet smo različiti

– Otkrivamo bogatstvo razlika među ljudima različitih rasa, naroda i običaja

– Otkrivamo sličnosti među ljudima i njihovu povezanost

– Svatko je od nas neponovljiv i jednako vrijedan

3. Čovjek je divno Božje stvorenje

– Čovjek je divno Božje stvorenje

– Bog je stvorio čovjeka na svoju sliku: razumom misli, srcem ljubi, a rukama radi

– Bog daje svemu život i sve drži na životu (Post 1 i 2; Ps 104)

– Čovjek je divno Božje stvorenje kada čini ono što je dobro i plemenito

Prošireni sadržaji

– Svijet se sastoji od različitih ljudi (boja kože, nacija, religija) i svi su baštinici ovoga našega planeta Zemlje

– Sve što postoji ima svoj (skriveni) smisao

– Mi s Bogom možemo stvarati i mijenjati svijet

Metodičke upute

– Likovno izražavanje na temu »Sada sam malen – kada budem velik…«

– Scenski improvizirati: budan sam, uranjam u san, sanjam, budim se… svjesno disanje, udisanje i izdisanje

– Posijati i pratiti s djecom rast sjemena neke biljke i tumačiti promjene

– Organizirati s djecom izlet u prirodu i voditi s njima razgovor tako da mogu doživjeti veličinu i ljepotu stvaranja

– Gledanje primjerene dijamontaže o stvaranju i sustvaranju

– Izražavanje dojmova o ljepotama Božjega stvaranja

– Interpretacija doživljaja o iskustvu stvaranja i sustvaranja uz pomoć biblijskih tekstova, npr. izvješće o stvaranju

– Pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova i prikladne pjesme na temu stvaranja

– Ritmička igra na temu stvaranja i sustvaranja

– Poticajna pitanja i vođeni razgovor o sposobnostima djece i mogućnostima sustvaranja

– Izražavanje stvaranja i sustvaranja crtanjem i bojenjem

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: teme o pojedinostima u prirodi i prirodnim pojavama te pripadni literarni tekst, npr. Ti si veza između Boga i cvijeta, Zvonimir Balog

– Priroda i društvo: snalaženje u prostoru (strane svijeta, sunce); priroda (djelatnosti ljudi u vrtu, voćnjaku, čuvanje okoliša)

– Likovna kultura: motivi iz djetetove okoline: ljudi, životinje, biljke, pojave u prirodi; oblikovanje na plohi – jesen – kolaž, dizajn

Praćenje i vrednovanje

– Sposobnosti zapažanja, uživljavanja, divljenja i sustvaranja

– Početno uživljavanje i upoznavanje biblijskih izvješća o stvaranju

– Shvaćanje i prihvaćanje da nam je život i svijet darovan i da smo stvoreni na Božju sliku


III. nastavna cjelina

LJUDI NA BOŽJEM PUTU

Posebni ciljevi

– Razumjeti da je Biblija knjiga koja govori o velikim Božjim djelima za čovjeka

– Steći osnovni uvid u podjelu Biblije na Stari i Novi zavjet

– Upoznati velike starozavjetne likove i načine njihova prijateljevanja s Bogom (Noa, Abraham, Josip Egipatski)

– Po biblijskim se likovima otvarati Bogu i slušati njegovu poruku

– Kroz biblijske likove voditi djecu k doživljaju temelja vjere i pouzdanja u Boga

– Otkriti u Noi, Abrahamu i Josipu kako Bog vodi kroz život one koji su mu vjerni

Teme i osnovni sadržaji

1. Biblija je najljepša knjiga

– Knjiga je drag prijatelj – neke knjige posebno volim

– Biblija je najljepša knjiga koja govori o dobrom Bogu

– Različiti nazivi za Bibliju: Sveto pismo, Riječ Božja

– Biblija se dijeli na dva velika dijela: Stari i Novi zavjet

– Biblija je moja najdraža knjiga i svaki je dan rado uzimam u ruke

2. Noa je Bogu poslušan

– Stari zavjet pripovijeda o dobrim ljudima koji su Bogu poslušni

– Noa i njegova lađa (Post 6-9)

– Bog čuva i spašava one koji su mu vjerni i poslušni

3. Abraham vjeruje Bogu

– U životu smo iskusili: opasnost, nezgodu i nesigurnost na ulici, na putu, na izletu u nepoznatom kraju, u selu i u velikom gradu

– Dragocjeno je imati nekoga kojemu možemo vjerovati i na kojega se možemo osloniti

– Abraham sluša Božji poziv i ima povjerenja u Boga (Post 12-18)

– Bog čuva Abrahama i nagrađuje njegovu vjeru (Post 1-6; 7-9; 12-18)

4. Josip Egipatski na Božjem putu

– Ponekad se braća i sestre ne razumiju i svađaju se

– Josip Egipatski i njegova braća (Post 37-47)

– Braća nanose zlo i nepravdu svome bratu Josipu

– Bog pomaže Josipu i okreće zlo na dobro

– Josip svojoj braći oprašta i izbavlja ih iz nevolje

– Bogu je milo kada opraštamo i pomažemo jedni drugima

Prošireni sadržaji

– Približiti i upoznati vrijeme i svijet u kojem je nastao biblijski tekst i omogućiti učenicima zorni susret s različitim izdanjima Biblije

Metodičke upute

– Djeca donose i pokazuju svoje najdraže knjige

– Pokazati različita izdanja Biblije: Biblija za djecu, Biblija za mlade, liturgijska izdanja Biblije, stara i nova izdanja, džepna izdanja itd.

– Zajedničko pregledavanje knjiga

– Pripovijedanje, tumačenje, objašnjenje

– Djeca pripovijedaju biblijske događaje i zgode iz Staroga zavjeta koje već poznaju

– Prepričavanje

– Čitanje pojedinih dijelova teksta iz Biblije

– Promatranje odabranih slika

– Glazbeno izražavanje (meditativni ples)

– Uz pomoć različitih fotografija i dijapozitiva potaknuti razumijevanje biblijskoga svijeta, zemlje, načina života i rada (osnovni podaci: palestinsko naselje, nomadski način života, zemljoradnja, Genezaretsko jezero, ribarenje itd.)

– Uživljeno pripovijedanje o životu i važnim događajima velikih likova Staroga zavjeta (Noa, Abraham, Josip)

– Likovno izražavanje

– Dramska igra na temu starozavjetnih likova

Međupredmetne veze

– Likovna kultura: crtanje i slikanje biblijskih likova, Noa i životinje, Noina arka

– Hrvatski jezik i književnost: knjige koje volim čitati; među knjigama koje čitam je i Biblija

– Priroda i društvo: snalaženje u vremenu (sat, dan, mjesec, godina, služenje kalendarom)

Praćenje i vrednovanje

– Shvaćanje i uočavanje značenja Biblije za kršćane

– Poznavanje naziva dvaju glavnih dijelova Biblije

– Poznavanje, na primjerima navedenih likova, o čemu govori Stari, a o čemu Novi zavjet

– Razumijevanje važnosti Božje pomoći u našem svakodnevnom životu

– Doživljaj i stav zahvalnosti Bogu za njegovu pomoć i vodstvo


IV. nastavna cjelina

NAŠA POVEZANOST S BOGOM I S LJUDIMA

Posebni ciljevi

– Probuditi radost i zahvalnost prema Bogu jer nam je darovao život i njegova smo djeca

– Uočiti i doživjeti da je Bog dobar i da smo mi međusobno braća i sestre

– Naučiti i biti spreman obratiti se Bogu i ljudima u radosti i zahvalnosti

– Upoznati svece – osobito zaštitnike svoje župe i one čija imena nosimo

– Izgrađivati osjećaj zahvalnosti prema drugim ljudima koji su živjeli prije nas

– Shvatiti važnost molitve za sve pokojne, posebno za one koji su nam bliski

Teme i osnovni sadržaji

1. Mi smo Božja djeca i međusobno braća i sestre

– Bog želi da nam život bude lijep i uspješan

– Bog nas voli i brine se za nas poput dobroga oca i dobre majke ( Iz 49, 15-16; Ps 73, 24-26)

– Božja skrb za Ninivljane (Jona)

– Božja djeca su međusobno braća i sestre

2. Naša zahvalnost Bogu i ljudima

– Bogu kažem hvala: što postojim, što rastem, što imam zdravo tijelo, razum, srce, dušu, lijepo odijelo, hranu i sve što mi je potrebno (Tob 4, 1-12.21)

– Ljudima kažem hvala: za prijateljstvo, za pažnju, za pomoć, za razumijevanje, za zajedništvo, za zajednički rad, za radost i za svako dobro

– Upućeni smo jedni na druge i ovisni smo jedni o drugima – Dani kruha

– U pomaganju i zahvaljivanju pokazujemo da smo međusobno braća i sestre

3. Naša zahvalnost svecima i pokojnicima

– Sveci su naši uzori i zaštitnici koji za nas mole kod dragoga Boga

– Naši imendani – molitva i zahvalnost svecima čije ime nosimo i onima koji se slave u našem kraju

– Zahvalnost svecima najbolje pokazujemo slijedeći njihov primjer

– Za mnogo dobroga i lijepoga u našem životu zahvaljujemo našim pokojnicima

– Zahvalnost pokojnicima najljepše pokazujemo molitvom za njih i odlaskom na njihove grobove

Prošireni sadržaji

– Biblija u Knjizi o Tobiji pripovijeda o Tobiji i njegovom sinu kao primjeru upućenosti ljudi na Boga i upućenost jednih na druge

Metodičke upute

– Razgovor o iskustvima iz svakodnevnoga života, o odnosima između braće i sestara

– Pokazivanje i interpretacija fotografija s motivima međuljudskih odnosa među djecom

– Djeca pripovijedaju o svojim načinima izražavanja zahvalnosti Bogu i drugima

– Likovno izražavanje osjećaja radosti i zahvalnosti

– Glazbeno izražavanje osjećaja radosti i zahvalnosti

– Oblikovanje zahvalne molitve za Božju i ljudsku dobrotu, ljubav i brigu za nas (prepričavanje biblijske pripovijesti o Tobijinim zgodama)

– Izražavanje dojmova

– Tumačenje vlastitih imena i imena svetaca

– Oblikovanje molitava svecima zaštitnicima

– Pjevanje primjerene pjesme

– Oblikovanje molitve za pokojne uz upaljenu svijeću

– Zajednički pohod groblju, pohod grobu i paljenje svijeće nekom pokojniku kojega nitko ne posjećuje

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: Dani zahvalnosti – Dani kruha (pjesmice, članci) te blagdan Svih svetih i Dušni dan s pripadnim tekstovima

– Priroda i društvo: kalendar prirode; blagdani; Dani kruha – Dani zahvale; dani sjećanja i poštovanja prema pokojnima

– Likovna kultura: blagdanski motivi, teme o kruhu i plodovima zemlje; narodni običaji; modeliranje od tijesta; crtanje i slikanje bojama – od zrna do kruha; slikanje svijeća i cvijeća koje nosimo na groblja

Praćenje i vrednovanje

– Osjećaj zahvalnosti prema Bogu i ljudima za život i učinjena dobročinstva

– Otvorenost i spremnost na zahvalnost Bogu za život, zdravlje i druge darove

– Zahvalnost svojim najbližima i svojim pokojnicima za primljena dobročinstva

– Poznavanje svetaca zaštitnika, posebice zaštitnika župe i sveca čije ime nosimo

– Poznavanje obiteljskoga stabla, tj. ljudi koji su živjeli prije nas i koji su nam puno značili

– Poznavanje kratke molitve za pokojne


V. nastavna cjelina

ISUS – DAR BOŽJI ZEMLJI I LJUDIMA

Posebni ciljevi

– Uočiti da u životu uvijek nešto iščekujemo

– Kratko upoznati neke događaje iz povijesti izabranoga naroda koji pokazuju njihovo iščekivanje Mesije

– Shvatiti da Božić za kršćane znači Isusov dolazak na svijet i da ga je Bog poslao na zemlju kako bi nam pokazao svoju ljubav i blizinu

– Upoznati Isusa kao člana nazaretske obitelji

– Shvatiti i prihvatiti da je Isus došao na zemlju radi spasenja svih ljudi

– Aktivno sudjelovati u adventskim i božićnim slavljima i običajima

Teme i osnovni sadržaji

1. Ljudi žive u nadi i iščekivanju

– Kako ljudi žive u nadi i iščekivanju?

– Što sve ljudi iščekuju i čemu se nadaju?

– Što osjećamo i doživljavamo kada s čežnjom iščekujemo važne događaje našega života?

2. Izraelski narod očekuje Mesiju

– Narod u kojem se rodio Isus nestrpljivo je čekao svojega Spasitelja

– Pjesma proroka Izaije (Iz 9 i 11)

– Narod čezne za mirom, slobodom, pravdom i blagostanjem

– Bog ispunja svoja obećanja i šalje na zemlju Mesiju – Spasitelja

3. Isus je očekivani Mesija – Sin Božji

– Isusovim rođenjem započinje vrijeme Božje blizine i spasenja

– Kršćani vjeruju: Isus je očekivani Mesija – Sin Božji (Lk 2, 1-7)

– Starac Šimun i Ana upoznali su novorođenoga Mesiju kojega su čitavoga života čekali (Lk 2,25-38) – radost zbog rođenja Mesije

– Svečana proslava Božića u obitelji, u župnoj zajednici i u školi

4. Mudraci traže Isusa

– Mnogi su ljudi čekali Isusovo rođenje

– Mudraci iz dalekih zemalja traže Isusa i nalaze ga u jaslicama (Mt 2,1-12)

– Radost zbog maloga Boga koji se rodio u siromašnoj štalici

– Mudraci daruju Isusa, Mariju i Josipa

– Moj dar malom Isusu

Prošireni sadržaji

– Božićni običaji u različitim hrvatskim krajevima

– Adventski i božićni običaji pripadnika nacionalnih manjina koji žive u pojedinim krajevima

– Isus je kao čovjek došao na svijet u obitelji

– Naša i nazaretska obitelj

Metodičke upute

– Pripovijedanje i razgovor o doživljajima i iskustvima očekivanja važnih događaja u obitelji i okolini

– Crtanje kontrastnih slika: čekanje – ispunjenje čekanja (npr., kad se roditelji vraćaju kući, kad dobijem dar…)

– Predstavljanje dramskom igrom: čekanje – ispunjenje čekanja

– Vjeroučiteljevo pripovijedanje i tumačenje

– Promatranje fotografija i slika: ljudi nešto traže

– Vježba uživljavanja: čekati i nadati se nečemu

– Primjerena meditacija: simbolika adventskoga vremena: hladnoća – toplina; tama – svjetlo

– Tumačenje riječi »Mesija«

– Pjevanje adventske pjesme

– Pripovijedanje biblijskih događaja o Isusovu rođenju

– Uživljavanje, uz umjetničku reprodukciju, u događaj susreta starca Šimuna i proročice Ane s Isusom u Hramu

– Slušanje odabrane božićne priče

– Scensko izvođenje božićnih prizora

– Likovno izražavanje

– Pjevanje božićne pjesme

– Razgovor o božićnim slavljima i običajima

– Izrada i tumačenje božićnih simbola

– Uređenje i kićenje razreda

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: različite pjesmice i prigodni tekstovi o Došašću i Božiću, primjerice, Očekujući svetu Luciju, Lucija Puljak; Djevojčica sa žigicama, H. C. Andersen i dr.

– Priroda i društvo: kalendar blagdana i praznika; značenje blagdana Božića kod katolika i drugih vjeroispovijesti; čestitanje blagdana

– Glazbena kultura: Radujte se narodi; Svim na zemlji; Pred Božić, A. Čelar; Novogodišnje koledanje, J. Požgaj

– Likovna kultura: adventski i božićni motivi; crtanje i slikanje, dizajn, izrada adventskoga vijenca, izrada božićnih ukrasa od kolaž-papira, folije

Praćenje i vrednovanje

– Povezivanje vlastitoga iskustva iščekivanja s iščekivanjem Isusova dolaska

– Upoznati da Isus pripada izraelskom narodu

– Shvaćanje značenja Kristova rođenja za spasenje ljudi

– Poznavanje, razumijevanje i prihvaćanje božićnih običaja, znakova i simbola


VI. nastavna cjelina

ISUSOVI PRIJATELJI

Posebni ciljevi

– Razumjeti da Isus donosi Božju poruku ljudima i da ona ima snagu koja privlači sve ljude

– Spoznati da je Božja poruka spasenja upućena svim ljudima i da ona govori o Božjoj dobroti i brizi za sve ljude

– Otkriti veličinu Božje ljubavi u Isusovim riječima i djelima

– Susresti osobe iz Evanđelja koje su činile dobra djela i pokazivale ljubav prema potrebnima

– Upoznati tko su apostoli, tko su evanđelisti, a tko učenici

– Razumjeti da je Isus htio da se njegova poruka svjedoči i prenosi do kraja vremena

– Upoznati i naučiti neke načine dječjega svjedočenja i prenošenja Isusove Radosne vijesti

Teme i osnovni sadržaji

1. Mnogi su povjerovali Isusu

– Nitko nije govorio kao Isus

– Isus je imao vremena za ljude

– Tko vidi Isusa, vidi Boga, dobroga nebeskoga Oca (Iv 14, 8-11)

2. Isus pokazuje Božju ljubav i dobrotu

– Ljubav i dobrota su jači od smrti

– Najvažnije je ljubiti (Mt 22, 34-39)

– Isus nas uči ljubiti ljude i činiti im dobro

3. Isus treba ljude za svoje djelo

– Mnoge zadatke ne možemo izvršiti sami

– Isus za svoje djelo treba ljude

– Isus poziva i šalje svoje učenike (Mt 4, 18-22; Mt 9,9 i Iv 1, 43-46)

– Djeca su mali Isusovi učenici

4. Novi zavjet pripovijeda o Isusovu životu

– Apostoli propovijedaju o Isusovu životu

– Evanđelja govore o Isusovu životu: Matej, Marko, Luka i Ivan zapisali su događaje iz Isusova života

– Djela apostolska pripovijedaju o životu apostola i prvih kršćana (Dj 2, 41-47 i 4, 32-37)

– Apostoli su svojim zajednicama pisali pisma (1Kor 12, 12-17)

Prošireni sadržaji

– Učenici govore u Isusovo ime (usp. Lk 10, 1-12)

– Isus poziva mlade da budu njegovi svećenici

Metodičke upute

– Odabrana priča: predanost zadatku koji je nekome povjerio otac, djed, učitelj…

– Razgovor o velikim zadacima i poslovima koje mogu izvršiti samo oni koji se osjećaju pozvanima i koji se potpuno predaju tom zadatku

– Pripovijedanje evanđeoskih događaja i vođeni razgovor

– Pravljenje kolaža na temu biblijskih događaja

– Tumačenje riječi »dobri Otac«, »tko vidi Isusa, vidi Boga«, »apostol«

– Vježbe uživljavanja i poistovjećivanja

– Scensko izvođenje

– Prepričavanje u prvom licu

– Rješavanje križaljke s imenima apostola koja nose djeca ili netko u njihovoj obitelji

– Prikazivanje dijamontaže: apostolsko propovijedanje i prve zajednice

– Tumačenje pomoću zemljovida

– Razgovor: Isusovi učenici danas

– Likovno izražavanje

Međupredmetne veze

– Likovna kultura: crtanje i slikanje Isusova lika, zatim likova poznatih ljudi koji danas slijede Isusa

Praćenje i vrednovanje

– Poznavanje razloga Isusova okupljanja apostola i učenika

– Poznavanje imena četiriju evanđelista

– Razumijevanje riječi »apostol« i »evanđelist«

– Shvaćanje tko su i po čemu se prepoznaju Isusovi učenici danas


VII. nastavna cjelina

ŽIVOT JE LIJEP I TEŽAK

Posebni ciljevi

– Postati svjestan svijetlih (pozitivnih) i tamnih (negativnih) strana života

– Uvidjeti da ljepše i bolje živimo kada se uzajamno pomažemo

– Shvatiti da poteškoće, koje ne možemo promijeniti, možemo s Božjom pomoću podnositi, olakšati i okrenuti na dobro

– Naučiti mijenjati vlastito ponašanje i znati učiti iz vlastitih pogrešaka

– Upoznati da je Isus ljubio ljude i čitav svijet te da je radi nas ljudi prihvatio put križa i trpljenja

– Doživjeti snagu i značenje Isusova uskrsnuća za spasenje ljudi

– Shvatiti da u liturgijskim slavljima od Cvjetnice do Uskrsa slavimo Isusa koji je pobijedio zlo, grijeh i smrt

– Otvoriti se radosti uskrsne poruke u svakodnevnu životu

Teme i osnovni sadržaji

1. Svijetle i tamne strane života

– Što nam se u svijetu i životu sviđa, a što ne sviđa?

– Bol i trpljenje ljudi često nanose jedni drugima

– Ponekad bi ljudi željeli biti drukčiji (npr. kada imaju briga i poteškoća, kada su tjelesno oštećeni, prikraćeni, siromašni ili bolesni, osamljeni i bez prijatelja)

2. Mi trebamo jedni druge

– Pojedinci se brinu za ljude u nevolji (Lk 10, 29-37)

– Isus ohrabruje one koji trpe (Mt 11,28: »Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni…«)

– U susretu s ljudima imati blago i ponizno srce

3. Isus pomaže bolesnima i siromašnima

– Isus se smilovao čovjeku u nevolji (npr. Mk 7, 31-37 i Otk 7, 13-37)

– Pojedinci, udruge i zajednice pomažu ljudima u nevolji

– Ne možemo sve sami napraviti ili promijeniti: otkloniti poteškoće i osamljenost, riješiti se straha, izbjeći nesretne slučajeve, izbjeći smrt

4. Isus je trebao trpjeti, biti raspet i umrijeti

– Cvjetnica – Isusov ulazak u Jeruzalem

– Čin Isusove muke: Juda izdaje Isusa; veliki svećenik osuđuje Isusa na smrt, jer ga drži neprijateljem naroda i bogohulnikom (Mk 2, 27-28 i 3, 1-6); Pilat donosi smrtnu

presudu i predaje Isusa vojnicima, jer se boji Židova (Lk 22, 1-23,56)

– Isus iz ljubavi prema nama trpi i umire na križu, on pobjeđuje smrt da i mi možemo biti s njime kod Oca nebeskoga (Mk 14, 43 – 15, 39)

5. Isus je uskrsnuo od mrtvih

– Učenici su zbunjeni i u strahu su za svoj vlastiti život

– Žene na Isusovu grobu (Mt 28,1-10)

– Po Jeruzalemu i okolici pronio se glas: Isus je uskrsnuo

6. Uskrsli Isus donosi mir i radost života

– Isus se ukazuje apostolima (Lk 24,36-43)

– Zbunjenost i strah učenika preokreće se u radost što je Isus živ

– Isus dolazi k apostolima kroz zatvorena vrata, jede i govori s njima

– Liturgijski izrazi i kršćanski simboli smrti i uskrsnuća

Prošireni sadržaji

– Biblija pripovijeda o pravednom Jobu koji trpi i ima povjerenja u Boga

Metodičke upute

– Razgovor pomoću konkretnih poticajnih pitanja, koja se odnose na primjere iz iskustva djece, na temu: Zašto čovjek trenutke velike žalosti ili velike radosti želi podijeliti s drugima? (Primjer: rođendani, imendani, vjenčanja, sprovodi…)

– Situacijska igra

– Razgovor o temi radosti i žalosti s roditeljima i iznošenje iskustava i spoznaja o tome

– Navođenje djeci poznatih dobrotvornih ustanova koje pomažu ljudima

– Prikazivanje odabranoga kratkoga filma o socijalnoj skrbi i pomoći

– Vježbe uživljavanja: Kako se osjećam kada sam prema nekome dobar, kada mu pomažem, i kako se taj drugi osjeća?

– Vježbe poistovjećivanja i pantomima

– Likovno izražavanje

– Opisivanje i pripovijedanje situacija kada smo koga povrijedili i kako smo ispravili pogrešku

– Pripovijedanje prikladne priče

– Scensko izvođenje, glazbeno izražavanje

– Pripovijedanje biblijskih tekstova o Isusovoj muci (prema Lk 22,1-23,56)

– Prikazivanje primjerene dijamontaže o muci

– Zajedničko stvaranje kolaža o Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću

– Vođeni razgovor

– Rad sa slikama koje prikazuju pojedine situacije križnoga puta

– Pjevanje korizmene pjesme

– Scenske improvizacije

– Vjeroučiteljevo pripovijedanje o Isusovoj muci i uskrsnuću prema Mt 28,1-10 i Lk 24,36-49

– Promatranje slika i likovno izražavanje na temu Uskrsa

– Razgovor o uskrsnim događajima i pjevanje uskrsne pjesme

– Prikazivanje dijapozitiva

– Pokazivanje simbola liturgije Velikoga tjedna (liturgijske boje, prekrivanje križa)

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: pjesme, priče i običaji o Uskrsu odabrani za ovo godište

– Priroda i društvo: naše tijelo i zdravlje; svetkovina Uskrsa i uskršnji običaji

– Likovna kultura: motivi iz Isusove muke, slikanje posljednje večere, crtanje i slikanje Isusa na križu; uskrsni motivi, crtanje, modeliranje, izrada čestitki i ukrasa za Uskrs

– Glazbena kultura: Uskrsnu nam danas Krist, pjevanje pjesama koje izražavaju radosno raspoloženje

Praćenje i vrednovanje

– Uočavanje činjenice da ljudi jedni drugima nanose bol i patnju i da se trebaju mijenjati

– Spremnost svakoga da pridonese smanjivanju broja ružnih i tužnih situacija

– Shvaćanje da je Isusova smrt, smrt Pravednika koji umire za grijehe svih ljudi

– Sposobnost uživljavanja i prepoznavanje znakova i simbola korizmenoga i uskrsnoga vremena

– Poznavanje osnovnih činjenica Isusove muke, smrti i uskrsnuća na temelju opisa uskrsnih događaja u Evanđeljima

– Razumijevanje i prihvaćanje znakova uskrsne radosti, mira i ljubavi u svakodnevnom životu


VIII. nastavna cjelina

LIJEPO JE KAD SU BRAĆA ZAJEDNO

Posebni ciljevi

– Spoznati da su ljudi sretni u ljubavi i zajedništvu

– Uočiti da se u zajednici i za zajedništvo treba založiti, da svaki član treba dati svoj prilog zajedničkom životu i iz ljubavi živjeti za druge, u čemu nam je primjer majčina ljubav

– Shvatiti i prihvatiti da je zajedništvo moguće samo onda ako se svi pridržavaju pravila zajedničkoga života

– Upoznati što Isus traži od nas kad nas poziva da jedni drugima praštamo i uvijek činimo dobro

– Upoznati pogreške koje činimo jedni drugima i što znači griješiti protiv ljudi i protiv Boga

– Razumjeti da je molitva razgovor s Bogom i znak naše uzajamne ljubavi i brige

Teme i osnovni sadržaji

1. Isusovi prijatelji svima čine dobro

– Lijepo je živjeti zajedno i svima činiti dobro (prijatelji s prijateljima, djeca s roditeljima, učenici u razredu)

– Život u zajedništvu i ljubavi je moguć ako svima činimo dobro, ako ljubimo i neprijatelje koji nam nanose zlo (Mt 5, 43-47)

– Isusovo zlatno pravilo: »Sve što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima!« (Mt 7, 12)

2. Oprosti svome bratu i budi radostan

– Činimo pogreške: one za koje nismo krivi i za koje smo odgovorni

– Pogreške i zlo u svijetu ljudima donose nepravde i nesreće (životni primjeri)

– Isusov poziv na praštanje poput dobroga Oca nebeskoga (Mt 6, 14)

– Dobrota i milosrđe su važni za praštanje (Ef 4, 32)

3. Učimo zahvaljivati svojim bližnjima, posebno zemaljskoj

i nebeskoj Majci

– Ponekad je teško biti s drugima (npr. s braćom i sa sestrama, s roditeljima, sa susjedima, s prijateljima u školi) – pravila zajedničkoga života

– Zahvalnost roditeljima, posebno zemaljskoj majci za sve dobro što nam čini

– Zahvalnost nebeskoj Majci Mariji u njezinu mjesecu svibnju

4. Molitva povezuje ljude

– Učimo moliti: u molitvi dijelimo radost i žalost, izražavamo svoju zahvalnost, iznosimo svoje potrebe i molimo za potrebe drugih

– U molitvi nismo sebični nego smo s drugima molitvom povezani

– Molitvom Boga hvalimo, slavimo i zahvaljujemo mu za sva dobročinstva

Prošireni sadržaji

– Važnost osobne molitve

– Zajednička molitva u obitelji

Metodičke upute

– Razgovor o osobnim iskustvima djece o prijateljstvu i zajedništvu

– Izrada maloga obiteljskoga stabla i razgovor o odnosima u obitelji

– Vježbe uživljavanja: Što veseli druge i čime ih mogu usrećiti?

– Izrada čestitki za Majčin dan

– Priprava dara kojim ćemo razveseliti majku

– Situacijska igra

– Izražavanje stripom

– Usporedba zlatnoga pravila i narodne izreke »Što ne želiš da drugi učini tebi…«

– Tumačenje pojmova koji označuju grijeh, krivnju, pogrešku, povredu zajedništva

– Odabrane pripovijetke

– Primjeri iz dnevnoga tiska

– Pokazati na primjerima načine prosuđivanja nečije krivnje

– Objasniti razlike na primjerima: oštetiti nešto nehotice, uništiti namjerno, ne htjeti pomoći

– Priče iz dječjega svakodnevnoga života

– Dramska igra ili pantomima

– Oblikovanje vlastitih molitava za zajedničke susrete

– Oblikovanje spontanih molitava za blagoslov kod stola, prije i poslije jela

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: majka (pjesmice)

– Priroda i društvo: rodbina i obitelj; tekstovi o Majčinu danu

– Glazbena kultura: popijevke Majčica i Majčina uspavanka; Pred majčinom slikom, J. Požgaj i dr.

– Likovna kultura: teme o prijateljstvu i zajedništvu; tema – majka za Majčin dan u različitim tehnikama; izrada čestitki za Majčin dan.

Praćenje i vrednovanje

– Uočavanje činjenice da nitko ne može živjeti sam

– Shvaćanje i prihvaćanje života u kojem se moramo pridržavati zajedničkih »pravila igre« ako želimo da svi budu zadovoljni

– Razumijevanje da je grijeh prema drugima ujedno i grijeh pred Bogom

– Sposobnosti molitvenoga izražavanja


IX. nastavna cjelina

CRKVA JE VELIKA BOŽJA OBITELJ

Posebni ciljevi

– Uočiti da svatko živi u zajednici

– Razlikovati neke zajednice (obitelj, razred, župu itd.)

– Razumjeti krštenje kao način primanja u Kristovu Crkvu i znak pripadnosti Crkvi

– Uočiti da je Isus želio i osnovao svoju Crkvu na apostolima

– Upoznati da se svi kršćani, koji vjeruju u Krista, trebaju međusobno poštivati i pomagati

Teme i osnovni sadržaji

1. U obitelji živimo jedni za druge

– Naša mala obitelj: pripadam različitim zajednicama (obitelji, razrednom odjelu, Crkvi)

– Na različite smo načine postali članovi tih zajednica (npr. rođenjem, upisom u matičnu knjigu u općini, upisom u školu, vjerom i krštenjem)

– Nedjelja i obitelj (susret u svetoj misi i kod zajedničkog stola)

2. Po krštenju postajemo članovi Katoličke crkve

– Krštenjem dobivam svoje ime i postajem članom Crkve

– Moji roditelji su me dali krstiti (kada sam i gdje kršten?)

– Riječi krštenja: ».... ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga«

– Krštenje Etiopljanina (Dj 8, 26-40)

3. Moja obitelj i župa

– Moja je obitelj mala zajednica onih koji se vole

– Moja je župa velika zajednica Isusovih vjernika

– U našoj se župi međusobno poznajemo, družimo i pomažemo

4. Kršćani se u svijetu poštuju i pomažu

– U svijetu ima mnogo kršćana

– Katolička crkva – zajednica kršćana s papom, biskupima i svećenicima

– Svi se kršćani međusobno poštuju i pomažu i tako svjedoče Evanđelje

Prošireni sadržaji

– Član sam svoje župne zajednice: u njoj svi imamo svoje mjesto, u njoj se okupljamo, primamo sakramente, molimo, družimo se, ministriramo....

Metodičke upute

– Shematski prikaz povezanosti zajednica

– Razgovor o tome kojoj sve zajednici pripadamo

– Izmjena iskustava o krštenju, o kojem su djeci pripovijedali roditelji

– Razgledavanje fotografija s vlastitoga krštenja, pregledavanje krsnih listova

– Vođeni razgovor

– Korištenje odabranih slika i fotografija

– Tumačenje riječi: »krstiti« (»kristiti«), »uroniti«

– Tumačenje znakova: svijeća, bijela haljina, voda

– Djeci primjerena meditacija uz krsne simbole

– Likovno izražavanje na temu krštenja

– Film ili dijamontaža o tijeku krštenja

– Zajedničko sudjelovanje na jednom krštenju

– Pripovijedanje o životu i primjeru pojedinih zaštitnika

– Glazbeno izvođenje imena djece

– Razgovor o značenju krštenja i znaku križanja

– Promatranje odabranih umjetničkih djela

– Ritmička igra

– Odabrane priče o ljudima koji su rado drugima pomagali i činili dobro

– Razgovor o načinima na koje i djeca mogu pomagati drugima

Međupredmetne veze

– Priroda i društvo: rodbina i svojta, rodbina i obitelj

– Likovna kultura: obiteljski motivi izraženi vodenim bojama ili temperama

– Glazbena kultura: pjesma, popijevka Dijete pjeva

– Tjelesna kultura: igre, plesne strukture

Praćenje i vrednovanje

– Uočavanje veze između krštenja i pripadnosti Crkvi

– Poznavanje krsnih znakova i simbola

– Poznavanje značenja riječi »krštenje«

– Shvaćanje i prihvaćanje važnosti sakramenta krštenja u svakodnevnom životu, osobito kao poziva da svima pomažemo i činimo dobro

– Znanje imena sadašnjega pape, mjesnoga biskupa i svojega župnika


X. nastavna cjelina

NAŠA RADOST I ZAHVALNOST

Posebni ciljevi

– Produbiti zahvalnost za primljene darove tijekom školske godine: dar života, učenja, prijateljstva, zajedništva

– Uočiti znakove povezanosti i zajedništva

– Naučiti radovati se životu koji nam daruje Isus i to iskustvo radosti živjeti i prenositi svima u vrijeme praznika

– Stvoriti odluke i plan za školske praznike

Teme i osnovni sadržaji

1. Zahvalnost Bogu za dar učenja i zajedništva

– Što smo naučili tijekom školske godine?

– Zahvalni smo Bogu za pomoć u radu i na uspjehu (Ps 118)

– Zahvalni smo svima u školi (drugovima, nastavnicima...) za pomoć, prijateljstvo i zajedništvo

2. S Bogom u radost života

– Imamo razloga biti sretni i radosni

– Radujem se praznicima i odmoru

– Svijet je oko mene lijep, djeca su razigrana, ljudi su radosni i dobri

– Imamo svoj plan i odluke da nam praznici budu radosni i lijepi

Prošireni sadržaji

– U vrijeme praznika, otkrivamo tajne Božje ljepote u ljudima i u prirodi

Metodičke upute

– Vođeni razgovor na temu

– Uspoređivanje fotografija našega razreda, učeničkih bilježnica i crteža

– Oblikovanje molitve zahvalnice za dobrotu, ljubav i brigu koju je učenik doživio

– Likovno izražavanje radosti i zahvalnosti (kolaž)

– Glazbeno izražavanje radosti i zahvalnosti

– Situacijske igre

– Pjevanje primjerene pjesme

– Pričanje o zadaćama i dužnostima koje djeca mogu preuzeti kod kuće

– Pripovijedanje o iščekivanju praznika i kako ih provesti

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: prigodni tekstovi za kraj školske godine

– Likovna kultura: motivi o praznicima, slikanje i crtanje mjesta gdje ćemo provesti praznike: more, planine, selo...

– Glazbena kultura: Uskoro će praznici, R. Matz

Praćenje i vrednovanje

– Naučene temeljne činjenice i spoznaje u ovom vjeronaučnom godištu

– Stav zahvalnosti prema Bogu i ljudima




 

  Uvod | 1. razred | 2. razred | 3. razred | 4. razred | 5. razred | 6. razred | 7. razred | 8. razred