IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 27. 12. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

VJERONAUČNI PROGRAM ZA SEDMI RAZRED

O situaciji učenika sedmoga vjeronaučnoga godišta

Ovo vjeronaučno godište treba promatrati u poveznici sa šestim i osmim razredom jer je dio cjeline u dječjem tjelesnom, spoznajno-misaonom, psihosocijalnom i religiozno-moralnom razvoju. Učenici sedmoga razreda (dob između 12./13. i 13./14. godine) u fazi su predadolescencije pa sve veći interes pokazuju za one sadržaje i metodičko-komunikacijske pristupe koji su povezani s njihovim osobnim životnim pitanjima i iskustvima. Njihova se pozornost sve više okreće od izvanjskoga prema unutarnjem svijetu i području intenzivnoga proživljavanja i kritičkoga odnosa prema cjelokupnoj stvarnosti koja ih okružuje. Oni svijet oko sebe sada promatraju iz svojih osobnih pitanja i svojega subjektivnoga svijeta. Zato se u vjeronaučnoj nastavi treba posebna briga posvetiti sadržajima i aspektima vjerskoga odgoja koji dotiču i »pogađaju« njihova pitanja, probleme i interese i pomažu im u izgradnji osobnoga vjerničkoga identiteta.

U ovoj su dobi učenicima osobito važna pitanja autoriteta, poslušnosti i slobode. Ona su im životno važna jer su povezana s izgradnjom i ostvarivanjem njihovih odnosa s odraslima u obitelji, u školi i u sredini u kojoj žive. Odvajanje od autoriteta u ovoj dobi dovodi do nerazumijevanja i sukoba s odraslima, roditeljima i nastavnicima, pa je potrebno graditi odnose međusobnoga razumijevanja između mladih i odraslih u ozračju istinskoga poštovanja i slobode. Razlozi zbog kojih mladi dovode u pitanje autoritet odraslih i prema njima ponekad reagiraju na agresivan i grub način obično su u pomanjkanju sigurnosti i iskustva, u osjećaju nemoći i traganju za novim uzorima i modelima koji se nalaze u idealno zamišljenom obzoru njihova vlastitog ostvarenja. Oni i u ovoj fazi prihvaćaju autoritete koji su autentične osobe i koji na temelju kvalitetnih međuljudskih odnosa, a ne uloge koju obnašaju, pristupaju mladima kao odgojitelji. Zato mladima ove dobi ne treba previše zamjerati sklonost prema prikazivanju odraslih u crno-bijeloj tehnici. Njih sada treba ohrabriti i pomoći im da kritički promatraju i prosuđuju sva važnija pitanja o kojima je riječ. Treba im omogućiti da u dijalogu, u ozračju partnerskih odnosa i novih iskustava, dozrijevaju u odgovornoj slobodi i otkrivanju što cjelovitije istine o sebi i svijetu koji ih okružuje.

Učenici ove dobi posebno se zanimaju za privlačne, neobične i izazovne likove, tj. uzore s kojima se žele identificirati. To su filmske, televizijske i glazbene zvijezde, vrhunski sportaši kao i osobe koje se odlikuju hrabrošću i junaštvom, nesebičnošću i zalaganjem za pravdu, za mir, za siromašne i ugrožene, osobe koje su dale značajan doprinos na različitim područjima kulturnoga, znanstvenoga, gospodarskoga, religioznoga i drugoga života. Zato oni na području vjerskoga odgoja pokazuju interes za neobične i izazovne biblijske likove i kršćanske svece koji se odlikuju dobrotom, zalaganjem za pravdu, nesebičnošću, hrabrošću i iznimno dubokim duhovno-mističnim životom. Isus Krist im je poseban izazov jer im nudi i omogućuje cjelovitu identifikaciju i ostvarenje po svemu onome što je kao osoba govorio i činio.

Predadolescenti ovoga vjeronaučnoga godišta tragaju također za prijateljstvom, pokazuju naglašeniji interes za temu ljudske spolnosti i o tim pitanjima, uza sve poteškoće, žele ozbiljno razmišljati. U vjerskom odgoju potrebno je, u rješavanju ovih pitanja, nadići tjelesno-afektivnu stranu čovjekove seksualnosti i mladima ponuditi dublji pristup stvarnosti prijateljstva i ljubavi, i to na razini objektivne spoznaje, kako bi upoznali etičko-moralnu i duhovno-religioznu stranu stvarnosti s kojom se susreću. To će im pomoći da sebe dublje otkriju i spoznaju, da na putu izgradnje svoga vlastitoga vjerskoga identiteta upoznaju i integriraju religiozno-moralnu dimenziju u svjetlu vjere i tako izgrade svoj kršćanski moral kao stabilnu točku kršćanskoga načina života.

Svrha vjeronaučne nastave sedmoga godišta

Svrha je katoličkoga vjeronauka sedmoga vjeronaučnoga godišta da učenici dublje i cjelovitije upoznaju središnje istine kršćanske vjere kako bi mogli u duhu vjere lakše upoznati, razjasniti i prevladati osobne i zajedničke poteškoće i probleme na putu vjerskoga i mladenačkoga odrastanja. Na tom putu oni otkrivaju i usvajaju, u svjetlu Božje riječi i nauka Crkve, da je svatko od njih jedinstven, dragocjen i upućen jedan na drugoga, da su poštovanje, prijateljstvo i zajedništvo vrline i snaga mladenaštva u vrijeme njihova tjelesnoga, moralnoga i duhovnoga odrastanja i razvoja.

Opći ciljevi vjeronaučne nastave sedmoga godišta

– Otkriti dubinu čovjekove težnje za uspjelim ostvarenjem vlastitoga života u istini i slobodi, osobito imajući u vidu Božje zapovijedi kao znakove i pravila života

– Otkriti, upoznati i ostvarivati zapovijedi ljubavi prema Bogu i bližnjemu kao put u osobnu slobodu i zajedništvo

– Uočiti da je zajedništvo vrednota koju promiču i druge religije, pa tako i židovska religija

– Izgrađivati kršćansku vrednotu zajedništva među kršćanima ali i vrednotu poštovanja u odnosu na židovsku vjeru. Upoznati vjernički život Židova i promicati dijalog između njih i kršćana

– Otkriti i usvojiti stav da nas Bog poziva na ostvarenje osobnoga života i očekuje učenikov osobni odaziv i odgovor vjere

– Osluškivati, tražiti i izgraditi vlastiti stav vjere nadahnute starozavjetnim proročkim i drugim tekstovima, biblijskim svjedočanstvima i porukama

– Otkriti i upoznati snagu proročke riječi i potrebu ostvarenja osobnoga života po uzoru na proroke koji govore u Božje ime, čuvaju Savez, vjesnici su vjere i nade u narodu sve do Krista koji je vrhunac i punina Božje objave

– Upoznati i prihvatiti Krista koji je ispunjenje svih proročanstava, uvesti osobni susret s Kristom i pokazati da nam on jedini može cjelovito pomoći ostvariti svoj osobni život prožet mirom i radošću

– Kristovo djelo trajno živi u Crkvi, zato učenici upoznaju kako je Crkva kroz stoljeća, od prvih kršćanskih vremena do danas, živjela Isusov poziv i ideal, usprkos ljudskim slabostima i pogreškama, nemirima, optužbama, ratovima i raskolima među kršćanima

– Upoznati i prihvatiti da je Krist uvijek i svima znak poziva na opraštanje i znak jedinstva i zajedništva svih kršćana do konačnoga zajedništva u vječnom životu

– Doživjeti i graditi pomirenje i praštanje kao uvjet zajedništva i jedinstvo svih kršćana koji se promiče kroz ekumenski pokret u molitvi i susretima kršćana

– Otkrivati tajne života nakon smrti, upoznati poruku kršćanske vjere u budući vječni život i graditi ustrajnost u vjeri, nadi i ljubavi


I. nastavna cjelina

UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST

Posebni ciljevi

– Upoznati sebe kao jedinstveno biće koje je nužno upućeno na druge jer se bez njih ne možemo razviti i ostvariti kao osoba

– Uočiti i upoznati probleme u razvojnoj fazi puberteta i načine rješavanja razmirica i sukoba

– Spoznati da je pubertet samo jedna od prijelaznih faza u čovjekovu razvoju i izgradnji zrele osobnosti

– Otkriti i spoznati prave i istinske uzore i ideale u izgradnji vlastite osobnosti

Teme i osnovni sadržaji

1. Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga

– Ljudi se doživljavaju kao bića koja su neizbježivo upućena jedna na druge

– Čovjek nije otok sam za sebe

– Čovjek ne smije sebe izgubiti u susretu s drugima

– Nismo iskreni jer se bojimo da nas drugi rani

2. Tjelesni i duševni razvoj u pubertetu

– »U početku Bog stvori muško i žensko…« – voljeti se i živjeti zajedno

– Otkrivamo promjene, znakove rasta i sazrijevanja (pubertet: osnovne fizičke i psihičke promjene i izazovi u doba puberteta)

– Zajedno rasti i radosno živjeti promjene

3. Razmirice i sukobi u pubertetu

– Najčešći sukobi u pubertetu: suočavanje s osobnim konfliktima

– Jedinstven sam i neponovljiv – sebi sam najveći dar i najveća šansa u životu

– Sukob generacija – nerazumijevanje s roditeljima i s odraslima

– Problem ostvarivanja istinskoga prijateljstva – bijeg zbog kriza

4. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti

– Predstavljanje kršćanskih vrednota kroz uzore, osobito Krista i svetaca u izgradnji osobnosti

– Idoli i pogrešni ideali koji nas okružuju (različiti časopisi, mediji, pop-zvijezde)

– Ideal kao neprolazna vrijednost i idol kao trenutačna i prolazna vrijednost koja ne može utažiti žeđ za osnovnim ljudskim potrebama – ljubav, sreća, ostvarenje...

Prošireni sadržaji

– Pobliže upoznati neke aspekte psihofizičkoga i moralnoga razvoja u razdoblju puberteta

– Otkrivati »skrivene poruke« idola današnje mladeži koje se nude kroz različite supkulturne izričaje (film, glazba, moda i dr.)

Metodičke upute

– Priopćavanje, interpretacija i vrednovanje iskustava i primjera iz života

– Prikupljanje tekstova o osobnosti, jedinstvenosti i upućenosti na druge (Mali princ; Galeb Jonatan; Nitko nije otok...)

– Nabrajanje i prosudba uzroka napetosti i konflikata

– Vođeni razgovor i diskusija o gorućim pitanjima, problemima i temama mladih

– Pomoću folija i slikovnoga materijala razraditi tjelesne i duševne promjene u pubertetu, predstaviti ih učenicima i o njima razgovarati

– Vođeni razgovor: uživljavanje u reakcije oca i majke u primjerima koje iznose učenici

– Stvaralački rad s ponuđenim biblijskim tekstovima

– Prikupiti materijale (časopise...) koji govore o idolima i idealima te analizirati i vrednovati poruke koje oni danas upućuju mladima

– Usporedba biblijske i crkvene poruke mladima s porukama koje mladima dolaze od različitih interesnih skupina i »idola«

– Izrada kolaža i panoa na navedene teme

– Film, dijapozitivi

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: Dijete, Đ. Sudeta; Gnijezdo bez sokola, A. G. Matoš; Moja mati, M. Balota

– Njemački jezik: čovjek u društvenom okruženju – obitelj, prijatelji, problemi mladih, škola, slobodno vrijeme, glazba, putovanja i dr.

– Engleski jezik: prijatelji i obitelj (problemi mladih u modernom svijetu, sukob generacija, problemi u školi i razredu); slobodno vrijeme (razgovor o TV-u, o odlasku u kino, o slušanju glazbe, o sportovima i književnosti)

Praćenje i vrednovanje

– Uočavanje jedinstvenosti i upućenosti na druge

– Uočavanje i prihvaćanje promjena u pubertetu kao normalnih faza razvoja te kao puta izgradnje i ostvarenja sebe kao slobodne osobe

– Sposobnost otkrivanja i mogući načini rješavanja sukoba s roditeljima i s odraslima

– Sposobnost vrednovanja i usvajanja istinskih vrednota u izgradnji vlastite osobnosti


II. nastavna cjelina

DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI

Posebni ciljevi

– Shvatiti i prihvatiti Božji poziv da uvijek činimo dobro i živimo u miru, istini i pravdi sa svim ljudima

– Spoznati da nas Božje zapovijedi oslobađaju, a ne sputavaju

– Uočiti da se sve zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i bližnjemu

– Postati svjestan da je naš bližnji svaki čovjek koji je potreban naše pomoći

– Prihvatiti savjest kao Božji glas u nama i kao mjerilo ukupnoga ljudskoga djelovanja

– Otkriti povezanost Dekaloga i dokumenta o ljudskim pravima i zajedničke poruke

Teme i osnovni sadržaji

1. Savjest – Božji glas u čovjeku

– Savjest kao svetište duše

– Načelo: »Čini dobro, a izbjegavaj zlo!«

– Rast u vjeri i ljubavi događa se kroz ispravan odgoj savjesti

2. Božje zapovijedi – put u slobodu

– Istinska sloboda – izabrati dobro i živjeti moralno i u ljubavi prema Bogu i ljudima.

– Božje zapovijedi – biblijski i drugi tekstovi

– Svi smo mi izabrani narod na putu u slobodu

– Božje zapovijedi su putokazi prema slobodi

– Božje zapovijedi su znak njegove ljubavi i brige za nas

– Čovjekov cilj je istinska sloboda.

3. Ljubav prema Bogu – u okrilju slobode

– Prve se tri Božje zapovijedi temelje na ljubavi prema Bogu

– »Kamo da idemo? Ti imaš Riječi života vječnoga!«

– Bog osloboditelj, izvor ljubavi i naš put…

– Ako nekoga voliš zašto njegovo ime ne izgovaraš s poštovanjem?

– Nedjelja – dan posvećen Bogu i ljudima

4. Tko je moj bližnji?

– Ljudi u nevolji, siromaštvu i potrebama

– Moj bližnji – iskaza mu milosrđe i učini dobro

– »Sine moj, riječju i djelom štuj oca svojega da te od njega stigne blagoslov!«

– Život je Božji dar – tko nasilno oduzme svoj ili tuđi život on odbacuje Božju ljubav i ne prizna Boga kao jedinoga gospodara života (ubojstvo, samoubojstvo, pobačaj, eutanazija)

– »Što Bog združi, čovjek neka ne rastavlja«

– Poštivanje tuđe imovine i odgovornost svih ljudi za zajedničku imovinu

– Bez istine nema ni ljubavi

– Ne poželi… jer ljudsko srce može zasititi i ispuniti jedino Bog

5. Dekalog i dokumenti o ljudskim pravima

– Neka temeljna ljudska prava važna za život pojedinca i zajednice

– Nadahnuće i temelj ljudskim pravima u Dekalogu

– Služenje u zajednici i dobrotvornim društvima

Prošireni sadržaji

– Životna važnost biblijske mudrosti: »Sine moj, riječju i djelom štuj oca svojega da te od njega stigne blagoslov«

– Upoznati i usporedno s Dekalogom analizirati međunarodne dokumente koji govore o slobodi vjere i savjesti kao temeljnim pravima čovjeka

Metodičke upute

– Stvaranje problemskih pitanja, prizora, činjenica i događaja koji stavljaju na ispit čovjekovu savjest i njegov slobodan i odgovoran izbor

– Scenske improvizacije o glasu savjesti koji čovjeku govori, odobrava ili kori, i to prije, za vrijeme ili nakon nekog čina

– Tumačenje problema savjesti u svjetlu međuljudskih odnosa, svetopisamskih tekstova i učenja Crkve

– Čitanje, pripovijedanje, analiza i interpretacija biblijskoga teksta o Božjim zapovijedima

– Na osnovi iznesenih i odabranih pripovijesti protumačiti što Božje zapovijedi promiču i štite – Tumačenje zapovijedi s pozitivnoga stajališta (istinu govoriti, čuvati život, čuvati tuđe vlasništvo itd.)

– Aktualizacija zapovijedi i njihova povezanost i primjena u svakodnevnom životu kroz iznošenje primjera iz današnjega svijeta – priče, novinska izvješća, parlaonica…

– Pravljenje plakata na kojemu se Božje zapovijedi prikazuju kao prometni znakovi – putokazi na putu u slobodu

– Izrada kolaža na temu zapovijedi – naše životne situacije

– Vođeni razgovor o zapovijedi ljubavi koja je sažetak Deset zapovijedi

– Objašnjenje pojma savjesti kao Božjega glasa u čovjeku kroz izlaganje i tumačenje

– Grupni rad: traženje usporedbi i veza između Dekaloga i dokumenata o ljudskim pravima

– Film, dijapozitivi

– Igra uloga itd.

Međupredmetne veze

– Povijest: svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – tematika: sadržaj i značaj Deklaracije o pravima čovjeka i građanina; građanska prava i socijalna pravda

Praćenje i vrednovanje

– Poznavanje Božjih zapovijedi i njihovo kratko tumačenje

– Uočavanje važnosti Božjih zapovijedi za život i njihova primjena u životu

– Spoznaja da nas Božje zapovijedi oslobađaju

– Razumijevanje pojma savjesti i usvajanje življenja po savjesti

– Svijest o tome da Dekalog nije samo kršćanski nego i općeljudski normativ moralnoga ponašanja


III. nastavna cjelina

ŽIDOVSKI NAROD I VJERA

Posebni ciljevi

– Upoznavanje s knjigama Svetoga pisma koje baštinimo od židovskoga naroda

– Otkriti vezu između knjiga Staroga zavjeta i temelja kršćanstva

– Upoznati vjernički život Židova

– Otkriti da je Abraham zajednički praotac Židova i kršćana i izgraditi odnos poštovanja prema Židovima

Teme i osnovni sadržaji

1. Judaizam i svete knjige židovskoga naroda

– Judaizam kao monoteistička religija

– Knjige Staroga zavjeta – knjige povijesti Jahvina Saveza sa svojim narodom

– Podjela i značenje knjiga Staroga zavjeta za Židove

– Petoknjižje kao Zakon židovskoga naroda (pravila za život)

2. Vjernički život Židova

– Vjernički život Židova – strogo pridržavanje i vršenje Zakona (Tora iznad čovjeka)

– Šema Izrael – Poslušaj Izraele

– Petoknjižje – Levitski zakonik

– Važnost Saveza između Boga i izabranoga naroda – obrezanje kao znak pripadnosti narodu Saveza

– Važnost i značenje Hrama

– Židovski blagdani i svakodnevnica (kuhinja, dovratnici...)

– Značenje i poruka blagdana Pashe

– Molitveni život Židova

3. Dijalog Židova i kršćana

– »Vi ćete mi biti predraga svojina mimo sve narode«

– Isus Krist ne dokida Zakon već ga usavršava (Mt 5, 17-20)

– Sv. Pavao oživotvoruje Kristovu riječ

– Sv. Pavao kao most dijaloga između Židova i kršćana

Prošireni sadržaji

– Značenje Talmuda za židovski narod

– Značenje židovskih liturgijskih simbola i molitve Šema Izrael

– Produbiti stav Katoličke crkve prema Židovima u koncilskoj deklaraciji Nostra aetate

Metodičke upute

– Raščlamba i tumačenje pojmova: Židov – kršćanin, Židov – judaist

– Sastavljanje kronološke sheme najvažnijih događaja židovske povijesti

– Zorno predočavanje i tumačenje židovskih svetih knjiga i spisa

– Upućivanje u pojedine komentare Tore u Talmudu

– Razgovor, pripovijedanje i interpretacija biblijskoga teksta

– Razgovor o učinku slikovitoga govora iz konkretnoga života

– Tumačenje važnosti svakoga pojedinoga židovskoga blagdana

– Rad s dokumentarnim fotografijama koje predstavljaju neke događaje, blagdane, židovske vjerske običaje

– Upoznavanje i primjeri židovskih liturgijskih molitava i pjesama, osobito Šema Izrael

– Organiziranje skupnoga rada na tekstovima, kao npr. Iz 42,1-4; 60,1-6; 61,1-2

– Referati o pojedinim temama – izlaganje, interpretacija, vođeni razgovor

– Dijelovi filmova o Abrahamu i Mojsiju – uživljavanje, interpretacija, razgovor

– Čitanje i analiza odlomka teksta iz deklaracije Nostra aetate, osobito o krivnji Židova za Isusovu smrt i potrebi dijaloga kršćana s pripadnicima židovske vjere

– Posjet židovskoj zajednici i sinagogi

Praćenje i vrednovanje

– Usvajanje temeljnih znanja o židovskoj vjeri, blagdanima, tradiciji, običajima

– Upoznavanje bitnih razlika između Židova i kršćana

– Razumijevanje razloga međusobnoga poštovanja i povezivanja Židova i kršćana

– Sposobnost prikazivanja pojedinih tema u referatima

– Poznavanje i prihvaćanje stava Katoličke crkve prema Židovima (prema deklaraciji Nostra aetate)


IV. nastavna cjelina

PROROCI – BOŽJI GLASNICI

Posebni ciljevi

– Upoznati vjeroučenike s nazivom i poslanjem starozavjetnih proroka

– Otkrivati s učenicima poziv, poslanje, život i način djelovanja proroka

– Posvijestiti da i danas žive i djeluju proroci i da smo sami pozvani vršiti proročku službu

– Upoznati i prihvatiti da je Isus najveći prorok i da je on ispunjenje svih proročanstava o Mesiji

– Graditi osobni susret s Kristom i njegovom proročkom riječi

Teme i osnovni sadržaji

1. Proroci – govore u Božje ime

– Proroci su pozvani od Boga – oni govore u Božje ime (Pnz 18, 15.22)

– Veliki i mali proroci: mnogi glasovi – jedna vjera

– Razdoblje djelovanja proroka

– Dosljednost proroka (život i smrt)

– Veliki proroci – tješe, opominju, kritiziraju, jačaju, hrabre, bude nadu, pozivaju na obraćenje, ukazuju na ispravan put (Ilija, Amos, Izaija, Jeremija, Ezekijel ..)

2. Proroci – čuvari Saveza

– Savez vjernosti između Jahve i njegova naroda

– Obećanja i znakovi Saveza

– Proroci opominju na čuvanje i vjernost Savezu

3. Tuga zbog nevjere i izgubljene slobode

– Babilonsko sužanjstvo (Knjiga Tužaljki)

– Proroci nade u danima progonstva i nevolje (Ezekijel, 2. Izaija, Obadija, Danijel)

– Pročišćenje vjere i navještaj izbavljenja …

4. Glasnici nade i izbavljenja

– Proroci govore o nadi i tješe narod u teškim trenucima – ljudi budnoga pogleda

– Izaija poziva na pouzdanje u Boga i proročki naviješta rođenje Emanuela (Iz 7,10-17; 9,1-6)

– Povratak iz sužanjstva i izgradnja Hrama (3. Izaija, Hagaj, Obadija, Zaharija, Joel)

5. Ivan Krstitelj – Mesijin preteča

– Ivan Krstitelj – posljednji starozavjetni prorok

– »Najveći kojeg je rodila žena« (Mt 11, 1-15) – preteča Isusa Krista

– Pripravlja put Gospodinu – propovijeda obraćenje i pokoru (Mt 3,1-12)

6. Isus Krist – ispunjenje proročanstava

– Isus Krist – prorok nad prorocima: Mesija

– Isus Krist: ostvarenje i ispunjenje starozavjetnih proročanstava

– Poziv kršćana na proročku službu i nasljedovanje Krista

– Proročka zadaća za kršćane nije okončana (navještaj i svjedočenje istine, nade i mira, obraćenja i pomirenja, pouzdanja i vjere u Boga)

Prošireni sadržaji

– Usporedba života i proročke službe Izaije, Jeremije i Ivana Krstitelja

– Analiza izabranih novozavjetnih tekstova u kojima Isus navodi starozavjetne proroke

Metodičke upute

– Prepoznavanje različitih životnih situacija u osobnom i društvenom iskustvu i životu u kojima se traži svjetlo, tumačenje, opomena, poticaj nade, poruka ohrabrenja i drugo

– Gledanje kratkih poticajnih filmova i dijapozitiva s temama: pojedinac, društvo

– Izlaganje, pripovijedanje i predstavljanje religioznog i društvenoga okružja u kojima su djelovali proroci

– Rad na biblijskim tekstovima o životu i porukama pojedinih proroka i uspoređivanje proročkih likova

– Pripovijedanje, čitanje te produbljivanje biblijskih tekstova i poruka pojedinih proroka kroz vođeni razgovor

– Scensko i likovno predstavljanje proroka i njihova aktualizacija u naše vrijeme

– Pisanje kratkoga eseja ili testa na temu prepoznavanje lažnih proroka (reklame, emisije, film o »proročici«, o »vraču« i drugo)

– Iznošenje povijesnih i suvremenih primjera proročanstava – aktualizacija proročkoga djelovanja na naše vrijeme – neke osobe i pokreti koji promiču mir među ljudima i drugo

– Tabelarno prikazivanje najvažnijih događaja i znakova raspoznavanja pojedinoga proroka

– Izrada sažetka o djelovanju proroka u obliku meditacijske slike

– Sastavljanje modernih psalamskih tekstova s porukama za naše vrijeme

– Shematski prikaz – odnos proroka SZ i Krista

– Dijapozitivi o pojedinom proroku

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: Biblija – Evanđelje po Luki, Ivanovo i Isusovo djetinjstvo; Prorok (izbor), H. Džubran

– Engleski jezik: blagdani – obilježavanje Božića i Uskrsa prigodnim tekstovima i popularnim pjesmama

Praćenje i vrednovanje

– Poznavanje imena velikih starozavjetnih proroka

– Poznavanje crtica iz života i djelovanja starozavjetnih proroka koji se citiraju u Novom zavjetu

– Usvajanje stava odlučnosti i vjernosti u prenošenju i svjedočenju istine po uzoru na proroke

– Spremnost za osobni susret povjerenja i nasljedovanja Krista i njegove riječi


V. nastavna cjelina

CRKVA – NOVA PROROČKA ZAJEDNICA

Posebni ciljevi

– Upoznavanje nekih bitnih činjenica o životu i djelovanju Kristove Crkve tijekom 2000 godina njezine povijesti

– Shvatiti i upoznati činjenicu božanskoga i ljudskoga elementa u Crkvi te kako je usprkos ljudskim slabostima i pogreškama (nemiri, optužbe, raskoli, ratovi) Crkva živjela Isusov poziv i ideal

– Shvatiti i doživjeti u pravom svjetlu znamenite osobe i događaje iz povijesti Crkve (primjeri i svjedoci)

– Omogućiti doživljaj religiozno-kulturne i duhovno-vjerničke dimenzije i poslanja Crkve u današnjem vremenu

– Upoznati snagu evanđeoske poruke u životu Crkve i potrebu njezine trajne obnove u snazi Duha Svetoga

– Otkriti događaje, činjenice i svjedočanstva »novoga lica Crkve« u našem vremenu

– Formirati stav nasljedovanja osobe Isusa Krista kao znaka jedinstva i zajedništva Kristove Crkve i svih kršćana

Teme i osnovni sadržaji

1. Crkva je rođena snagom Duha

– San o zajednici – Crkva zajednica vjernika koja vjeruje u Isusa Krista

– Crkva u službi spasenja i ostvarenja Kraljevstva Božjega (ustanovljenje i svrha)

– Crkva nisu samo biskupi i svećenici – svi su Kristovi vjernici Crkva

– Božanski i ljudski elementi u Crkvi

– Duh Sveti nadahnjuje i vodi Kristovu Crkvu kroza sva vremena

2. Krv mučenika – sjeme novih kršćana

– Krv mučenika – sjeme novih kršćana

– Vjera u Boga i osobni život kršćana

– Mučeništvo i mučenici, carevi progonitelji, snaga mučeničkoga svjedočanstva i obraćenje pogana (progoni kršćana u prvim stoljećima Crkve)

– Učiti iz svjedočanstava mučenika

3. Crkva izlazi iz katakomba

– Crkva izlazi iz katakomba – sloboda Crkve

– Konstantinovo obraćenje – Milanski edikt, sloboda vjere i širenje Crkve

– Prvi koncili u Crkvi – u obrani pravovjerja

4. Germanski i slavenski narodi postaju kršćani

– Germanski i slavenski narodi

– Važniji događaji iz opće povijesti – pad Zapadnoga Rimskoga Carstva, provala Huna, franačka država, primanje kršćanstva kod Germana

– Benediktinci – njihovo poslanje i utjecaj

– Sv. Ćiril i Metod – Crkva među slavenskim narodima

5. Nezaliječene rane crkvenoga raskola

– Razjedinjenje među braćom – stvarnost crkvenoga raskola

– Nezaliječene rane crkvenoga raskola (razlozi raskola, posljedice i pokušaji ujedinjenja)

– Crkveno i političko suparništvo između Rima i Carigrada

– Disciplinske, liturgijske i dogmatske razlike između katolika i pravoslavaca

– Jedinstvo u različitosti

6. Svijetle i tamne stranice Crkve u srednjem vijeku

– Svijetle stranice: dostignuća u znanosti, umjetnosti i kulturi

– Obnova redovništva i novi redovi

– Tamne stranice: inkvizicija i križarski ratovi u srednjem vijeku

7. Rane novoga rascjepa Crkve na Zapadu

– Nove podjele na Zapadu

– Rane novoga rascjepa Crkve (uzroci i posljedice na području kulture, politike, gospodarstva, crkvenoga života)

– Luther i protestantska reforma u Njemačkoj

– Jean Calvin, Ulrich Zwingli

– Henrik VIII. i engleski crkveni raskol

8. Obnova Katoličke crkve i širenje kršćanstva

– Obnova Katoličke crkve i širenje kršćanstva (Tridentinski koncil)

– Veliki obnovitelji Crkve: sv. Ignacije i isusovci

– Evangelizacija novih zemalja i misijski pokret

9. Crkva pred izazovom prosvjetiteljstva i revolucionarnih pokreta

– Izazovi prosvjetiteljstva i revolucionarnih pokreta

– Društvene prilike, razvoj znanosti i potiskivanje vjere i Crkve iz društvenoga života

– Francuska revolucija i progoni Crkve

– Crkva ima svoje mjestu u društvu i svijetu

10. Novo lice Crkve u XX. stoljeću

– Društvene promjene i sveopća obnova

– Drugi vatikanski koncil i otvaranje Crkve svijetu

– Novo lice Crkve

– U službi Evanđelja i čovjekova dostojanstva

Prošireni sadržaji

– Društvene i političke okolnosti crkvenoga raskola u 11. stoljeću

– Prave i dublje povijesne okolnosti, društvena i politička pozadina te razlozi »inkvizicije«

– Neki važniji naglasci otvaranja Crkve prema svijetu na Drugom vatikanskom koncilu

Metodičke upute

– U osobnom i društvenom životu uočiti različite zadaće, službe, uloge i odgovornosti koje ljudi obnašaju

– Vođeni razgovor – usporedba i razlučivanje različitih ustanova u društvu i njihove organizacija u odnosu na Crkvu koju je ustanovio Krist

– Izlaganje i tumačenje povijesne i eshatološke zadaće Crkve u povijesti koju vodi Duh Sveti

– Izlaganje, tumačenje, pripovijedanje povijesnih događaja i činjenica iz crkvene povijesti od najranijih vremena do danas

– Usporedni shematski prikaz glavnih događaja crkvene povijesti u suodnosu s nastavom povijesti

– Obrada izabranih zapisa o kršćanskim mučenicima

– Nuđenje dijapozitiva, slika, tekstualnih izvora iz pojedinih razdoblja crkvene povijesti te njihova demonstracija, tumačenje i interpretacija kroz razgovor, individualni i skupni rad (npr. rad sa slikom – reprodukcija katakombi, bazilike, gotičke katedrale, barokne crkve...)

– Rad s tekstom: analiza izvornih tekstova, pisanje asocijativnoga niza, samostalne bilješke uz udžbenik

– Diskusija s pomno pripremljenim argumentima o svijetlim i tamnim stranicama crkvene povijesti (podjele, raskoli, inkvizicija i drugo)

– Rad s povijesnim kartama i tabelarni prikaz katoličkih, pravoslavnih i protestantskih shvaćanja pojedinih razdoblja i događaja crkvene povijesti

– Seminarski rad (životopisi svetaca, rimski ili germanski politeizam...)

– Pismeni radovi s naglašenom aktualizacijskom crtom (pisanje »novinskoga izvješća« o progonima kršćana; dijalog dvojice križara koji kreću u pohod...)

– Izbor i čitanje nekih misli i poruka u ulomcima iz djela velikih crkvenih likova, utemeljitelja crkvenih redova i kongregacija

– Prikupljanje anegdota o događajima iz određenoga povijesnoga razdoblja

– Izrada grafičkoga prikaza velikih misijskih putovanja, npr. Franje Ksaverskog

– Izbor i interpretacija slika i fotografija iz različitih razdoblja crkvene povijesti koje »interpretiraju« pristupe Crkve različitim problemima svakodnevnoga života vjernika, odnosa Crkve prema kulturi, znanosti, umjetnosti itd.

– Pravljenje kolaža s temom »Novo lice Crkve« na temelju izabranih tekstova Drugog vatikanskog sabora

– Pisanje eseja s naslovom »Moje mjesto u Crkvi danas«

– Posjet arheološkom muzeju ili bližem povijesnom lokalitetu

Međupredmetne veze

Povijest: značajniji događaji opće povijesti koje učenici poznaju iz V. i VI. razreda; iz povijesti VII. razreda: svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća (položaj europskih monarhija, međusobni odnosi, industrijska revolucija, građansko društvo, prosvjetiteljstvo, nacionalni pokreti, liberalizam i romantizam, zbivanja u Otomanskom Carstvu); Europa i svijet u drugoj polovici 19. stoljeća (društvene promjene, II. industrijska revolucija, imperijalizam, monopolizam, kolonijalizam i dr., uloga misionara u kolonijama); Europa i svijet od početka 20. st. do kraja Prvoga svjetskoga rata (društvene i političke krize i vojno-politički savezi, revolucionarne promjene u Rusiji, Balkanski ratovi i Prvi svjetski rat i njihov utjecaj na povijesna, kulturna i druga zbivanja)

Praćenje i vrednovanje

– Lenta vremena (navedeni i nacrtani najznačajniji događaji i osobe u određenom razdoblju povijesti Crkve)

– Poznavanje abecednoga i tabelarnoga prikaza najznačajnijih događaja i osoba (npr. A – anglikanizam, B – barok, C – crkveni Oci, D – duhovna obnova u 12. i 13. stoljeću, E – ekumenski pokret, I – inkvizicija...)

– Shvaćanje i poznavanje osnovnih i bitnih činjenica i događaja iz povijesti Crkve (progoni, Milanski edikt, crkveni raskoli, duhovna obnova Crkve i uloga crkvenih redova, doprinos Crkve na području znanosti, kulture i dr.)


VI. nastavna cjelina

DA SVI BUDU JEDNO

Posebni ciljevi

– Oživotvoriti Isusovu želju da sve ljude okupi u jednu Crkvu

– Približiti i pobliže osvijetliti povijesne činjenice raskola i reformacije

– Upoznati posebnosti Grkokatoličke crkve, te s Pravoslavnom, Protestantskom i Anglikanskom crkvom

– Razviti i izgraditi ekumensko razmišljanje i djelovanje

Teme i osnovni sadržaji

1. Isusova želja i molitva za jedinstvom

– Isusova želja i molitva na rastanku: Iv, 17,1-4.6-11.

– Bog želi da čovjek živi u skladnom zajedništvu

– Krist okuplja učenike oko sebe i želi da svi »budu jedno«

– Crkva – jedinstvo – duhovski događaj

2. Grkokatolici u svijetu i u nas

– U istoj Katoličkoj crkvi – potpuno jedinstvo u različitosti

– Nastanak Grkokatoličke crkve

– Ispovijedanje iste vjere – različitost liturgijskih obreda

– Grkokatolici u nas i u svijetu

3. Pravoslavna Crkva u svijetu i u nas

– Pravoslavna Crkva u nas (u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini)

– Pravoslavlje u svijetu

– Teološke i druge razlike između katolika i pravoslavaca

– Religijsko-kulturne i umjetničke vrijednosti Pravoslavnih crkava

– Želja i nastojanja za jedinstvom

4. Susret s drugim kršćanskim zajednicama i Crkvama

– Isti korijeni, različite vjeroispovijesti

– Teološke i druge razlike između katolika i drugih kršćanskih zajednica (anglikanci, evangelici, kalvinisti /reformirani kršćani...)

– Religijsko-kulturne i umjetničke vrijednosti Protestantskih crkava i kršćanskih zajednica

– Nastojanja oko jedinstva

5. Ekumenski pokret i molitva za jedinstvo svih kršćana

– Ostvarenje Isusove želje – želja svih kršćana: jedinstvo

– Ekumenski pokret i ekumenska osmina

– Molitva za jedinstvo svih kršćana

Prošireni sadržaji

– Grkokatolička zajednica u Crkvi u Hrvata, njezin ustroj, liturgija, pobožnosti, posebnost unutar Katoličke crkve

– Susret s pripadnicima pravoslavne i protestantskih zajednica s temom o ekumenskom razmišljanju i djelovanju

Metodičke upute

– Iskustva susreta, zajedništva i poštovanja među ljudima različitih tradicija, kultura i vjeroispovijesti u svakodnevnom životu

– Vođeni razgovor – uzroci i posljedice netrpeljivosti i nepoštovanja koje ponekad susrećemo među kršćanima

– Interpretativno čitanje, interpretacija i analiza teksta (Iv 17)

– Izlaganje, pripovijedanje, tumačenje odabranih tekstova

– Vođeni razgovor na teme o jedinstvu svih kršćana, ekumenskom pokretu i odnosu katolika i pravoslavaca

– Pravljenje shematskog prikaza bitnih razlika između katolika, pravoslavaca i protestanata glede nauka vjere, slavljenja sakramenata i vjerskih običaja

– Pismeno izražavanje: razmišljanja, kratki eseji, iskustva, molitve uz svaku od navedenih tema

– Primjeri kršćanske solidarnosti, poštovanja i zajedničkih aktivnosti među kršćanskim konfesijama

– Pano s grafičkim prikazom povijesti Crkve s naglaskom na raskolu i reformaciji

– Demonstracija i interpretacija fotografija o navedenim temama iz knjiga Religije svijeta i Ilustrirana historija

– Umjetničke reprodukcije (Pravoslavne crkve, ikone, Martin Luther, Henrik VIII.)

– Asociogrami na temu ekumenizma, ekumenskih susreta i molitve za jedinstvo

– Filmovi, dijaprojekcije

– Strip, kolaž fotografija, literarni rad….

– Prikazivanje i interpretacija umjetničkih reprodukcija i drugih djela iz religijsko-kulturne baštine pojedinih konfesionalnih zajednica

– Kontakti i susreti s djecom iz vjeronaučnih skupina drugih konfesija te posjet njihovim crkvama i drugim ustanovama

Praćenje i vrednovanje

– Prihvaćanje stava poštovanja prema svim kršćanima i kršćanskim zajednicama

– Sposobnost uočavanja i poznavanja različitosti među kršćanima u odnosu na vjerske istine, obrede i načine kršćanskoga života

– Stav otvorenosti prema ekumenskom zajedništvu i uzajamnom poštovanju

– Spremnost na suradnju i molitvu za jedinstvo kršćana u obitelji, u župnoj zajednici i u zajedničkim ekumenskim susretima


VII. nastavna cjelina

POTREBA POMIRENJA I OPRAŠTANJA

Posebni ciljevi

– Shvatiti da su zlo i grijeh dio stvarnosti

– Uočiti posljedice zla i grijeha u osobnom i društvenom životu

– Upoznati Isusov stav prema grijehu i grešnicima

– Otkriti da spoznaja vlastitoga grijeha i priznavanje krivnje vode izlasku iz ropstva zla i grijeha

– Uočiti vrijednost i potrebu dnevnoga ispitivanja vlastitih stavova, postupaka i savjesti kako bi odgojili savjest i izgradili kršćansku osobnost

– Izgrađivati stav otvorenosti prema poticajima Božje milosti i trajnoga obraćenja srca i uma

– Otkriti put pomirenja s Bogom i s ljudima te snagu i ljepotu milosnoga života

– Otkriti veličinu Božjega milosrđa u sakramentu pomirenja

Teme i osnovni sadržaji

1. Iskustvo krivnje i grijeha

– Zlo i grijeh su dio svakodnevice

– Grijeh kao posljedica istočnog grijeha i zloporaba našega razuma i slobode (Rim 5, 18-19)

– Grijesi imaju različitu težinu (vrste grijeha)

– Zanemarivanje Boga, zanemarivanje vjerskoga života, sakramenata...

– Posljedice zla i grijeha: raskid milosti i prijateljstva, razoreno zajedništvo, osamljenost, udaljavanje od Boga, osjećaj krivnje i grešnosti (Usp. Mt 26, 69-75)

2. Priznanje krivnje i prihvaćanje vlastite odgovornosti

– Trajni poziv na obraćenje (Ps 32, 1-5)

– Grijeh i grešnik

– Biblijski tekstovi o priznanju grijeha i prihvaćanju odgovornosti (2Sam 11-12; Dj 9, 1-31 i Lk 15, 11-32)

– Isusov stav i odnos: u susretu s grešnicima, npr. s preljubnicom (Iv 8, 1-11); sa Zakejom (Lk 19, 1-11); s grešnicima postupa milosrdni Otac (Lk 15, 11-32)

– Priznanje krivnje, kajanje i prihvaćanje odgovornosti

– Život u milosti i odgovornoj slobodi

3. Pomirenje s Bogom i s ljudima

– Opraštanje kao temeljno kršćansko iskustvo

– Snaga sakramenta pomirenja – načini sakramentalnoga pomirenja, Bog oprašta grijehe, svećenik u sakramentalnoj ispovijedi – veličina ispovjedne tajne

– Pomiren s Bogom, s ljudima i sa samim sobom (usp. Kol 3, 12-15)

– Pomirenje u zajednici vjernika (Crkvi) i u društvu Prošireni sadržaji

– Zlo rata, mržnje, razaranja i stradanja ljudi te ubijanja nerođene djece danas u svijetu – otkrivamo puteve obraćenja, mira, praštanja i pomirenja

Metodičke upute

– Kolaž ili dijamontaža ljudskoga zla i grijeha (npr. zlostavljanje, krađa, kleveta, mučenje itd.)

– Scenska igra o razornosti i težini zala i grešnosti u svakodnevnom životu

– Analiza odabranih članaka i crnih kronika koji svjedoče o razornosti grijeha

– Razrada pojma »grijeh«

– Interpretativno čitanje, pripovijedanje, analiza i tumačenje odabranih tekstova

– Skupni rad na odabranim biblijskim tekstovima, izlaganje i vođeni razgovor

– Igra uloga: »I ja sam bio u masi koja je kamenovala...« ili »Zatajio sam te kad...«

– Pismeno izražavanje, stvaranje kolaža s navedenim temama

– Nastaviti pričati priču s različitim završecima (dogodila se prometna nesreća i vozač je pobjegao s mjesta nesreće...)

– Scenski prikaz različitih biblijskih prizora susreta, opraštanja i radosti pomirenja

– Analiza učeničkih izjava o ispovijedi i izrada suvremenoga ispita savjesti

– Izlaganje i razgovor o razlikovanju lakoga, teškoga i smrtnoga grijeha

– Organizirati pokorničko bogoslužje pripremljeno kroz meditativnu glazbu, dijapozitive… i po mogućnosti ponuditi ispovijed u župnoj zajednici

Praćenje i vrednovanje

– Sposobnost uočavanja potrebe oproštenja i pomirenja s Bogom i s ljudima

– Poznavanje značenja savjesti, grijeha, vrsta grijeha i grešnosti u čovjekovu životu

– Formiranje stava praštanja i pomirenja

– Spremnost na nasljedovanje Isusova primjera u susretu i prihvaćanju grešnika, tj. osuditi grijeh ali ne i osobu (čovjeka)


VIII. nastavna cjelina

TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT

Posebni ciljevi

– Upoznati da smrt ne znači kraj nego da je ona MOST koji nas vodi ka vječnosti

– Posvijestiti i osjetiti da smrću prestaje čovjekova ograničenost vremenom i prostorom i da se događa prijelaz u život s Bogom ili bez Boga

– Otkriti kako čovjek, zlouporabom svoje slobode, sam sebe osuđuje na vječnu propast ili na vječnu radost

– Upoznati da Crkva kao zajednica spasenja po zaslugama Isusa Krista, po svojim svetinjama (sakramenti), posebno preko sakramenata kršćanske inicijacije (krštenje, potvrda, pričest) i sakramenata ozdravljenja (ispovijed, bolesničko pomazanje) vodi svoje vjernike do novoga (vječnoga) života

Teme i osnovni sadržaji

1. Pred tajnom smrti

– Pred velikom tajnom – tajna smrti (Mk 14, 32-36)

– Smrt i strah kao posljedica zla i grijeha

– Tjelesna i duhovna smrt

– Život je jači od smrti – Isusova otkupiteljska žrtva (muka, smrt i uskrsnuće) zauvijek je pobijedila smrt

2. Briga za bolesne i umiruće

– Tjeskoba i strah pred bolešću

– Isusovi susreti s bolesnicima (Mt 15, 29-31)

– Bolesničko pomazanje – da Gospodin bolesnika podigne i spasi (Jak 5, 13-16)

– Molitva za bolesnike

– Blaženi su oni koji vrše djela milosrđa

3. O životu nakon smrti

– Kršćani se ne boje smrti – vjera pobjeđuje smrt

– Biblijski tekstovi o životu nakon smrti (2Mak 12, 38-45 i Lk 16, 19-31)

– Isus je svojim prijateljima obećao novi život (vječni život)

– U kući Oca nebeskoga ima mnogo stanova (Iv 14, 1-3 i Lk 16, 19-31))

4. Mogućnost vječne propasti

– Bog želi da se svi ljudi spase

– »Dana mi je sva vlas na nebu i na zemlji« – Isus će suditi svijet

– Dobri i zli pred sudištem Božjim (Mt 25, 41-45)

– Bog je strpljiv s nama do kraja – Prispodoba o »pšenici i kukolju« (Mt 13, 24-29)

– Odabrati put dobra, istine, ljubavi i spasenja

5. Radost vječnoga života

– Govor u prispodobama i slikama – radost vječnog života

– U vječnom zajedništvu sa svojim Bogom – »Dođite blagoslovljeni Oca mojega....« (Mt 25, 34-36) –

– Opredijeljeni za Krista i njegov put – Bog će nas suditi po našim djelima

– Konačna preobrazba čovjeka i svega stvorenoga – »novo nebo i nova zemlja«

Prošireni sadržaji

– Neka iskustva, misli i svjedočanstva filozofa, teologa, prirodoznanstvenika i književnika koji govore o smislu života, smrti i životu nakon smrti

Metodičke upute

– Načiniti kolaž s izvještajima o smrti, bolestima, umiranju, nasilju i katastrofama; analizirati uzroke i posljedice stradavanja i umiranja

– Demonstracija i tumačenje: dokumentarna fotografija (običaji pogreba kod nekih naroda... običaji u vezi sa smrću nekada i danas...)

– Izlaganje i tumačenje odabranih dijelova iz molitvenika ili obrednika za sprovode

– Razgovor s učenicima o osobnom iskustvu i susretu sa smrću (prelistati »crnu kroniku« i osmrtnice u dnevnom tisku

– Tradicija i obredi u našem narodu (obred pogreba, molitve, običaji)

– Skupni rad s problemski postavljenim biblijskim tekstovima o smrti (Stari i Novi Zavjet): Knjiga o Makabejcima; prispodoba o »Bogatašu i Lazaru«; Evanđelja: Isus umire na križu

– Stvaralačko izražavanje – pismeni izričaj o prispodobi »Bogataš i Lazar« (asocijacija na temu raj – pakao)

– Tumačenje pojmova »čistilište«, »raj/nebo« i »vječni život« te »pakao i »vječna propast«

– Meditacija metafore: raj/nebo je kao... (povezati s biblijskim porukama)

– Stvaranje kolaža na teme »smrt – život«, »tama – svjetlo«, »žalost – radost«, »pakao – raj«

– Promatranje slike posljednjeg suda – razgovor i interpretacija

– Stvaralačko izražavanje: »Smrt nije kraj«

– Simboli pobjede, života i spasenja: svijeća – simbol Krista, vječnosti; križ – simbol pobjede života nad smrću itd.

– Skupni rad na temu »Tjelesna i duhovna djela milosrđa«; načiniti suvremeni katalog potreba i djela milosrđa, duhovnih i tjelesnih

– Film i dijaprojekcije o navedenim temama

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: Molitva na putu, A. B. Šimić

– Biologija: pojava života na zemlji, razvoj živih bića, ciklus materije, evolucija, razvojno stablo živog svijeta

Praćenje i vrednovanje

– Uočavanje različitih stavova prema smrti i formiranje svojega vlastitog stava u skladu s Isusovom porukom

– Razumijevanje značenja istina kršćanske vjere: »sudnji dan« i »život vječni«

– Shvaćanje i poznavanje duhovnih i tjelesnih djela milosrđa

– Poznavanje biblijskih izreka i poruka o smrti i vječnom životu


IX. nastavna cjelina

ŽIVIMO U VJERI, NADI I LJUBAVI

Posebni ciljevi

– Upoznati pojam i značenje bogoslovnih kreposti

– Razumjeti i iskusiti vjeru kao dar Božji i čovjekov odgovor na taj dar

– Otkriti kako vjeru svjedočki živjeti u svakidašnjem životu (dužnost vjernika)

– Upoznati grijehe koji uništavaju vjeru

– Otkriti temelje kršćanske nade

– Upoznati i prihvatiti Isusa Krista koji je temelj i darovatelj naše nade

– Otkriti grijehe kojima narušavamo naš put nade

– Otkriti ljubav kao temeljnu krepost koja sve obuhvaća (kršćansko poimanje ljubavi)

– Upoznati svojstva kršćanske ljubavi i prihvatiti je kao temeljnu zapovijed života

– Otkriti grijehe koji uništavaju ljubav i naučiti im se oduprijeti

Teme i osnovni sadržaji

1. Vjera – Božji dar i čovjekov odgovor

– Kršćanska krepost vjere

– Vjera u svjetlu naravne i nadnaravne objave (objava Boga u SZ i NZ)

– U vjeri se čovjek Bogu otvara i na njegov poziv vjerom odgovara – vjera kao dar i zadatak

– Dužnosti vjernika: upoznati vjeru, svjedočiti vjeru, čuvati vjeru, živjeti u skladu sa crkvenim učiteljstvom

– Grijesi koji uništavaju vjeru: nevjera, grijeh krivovjerja, vjerski otpad, hereza, vjerska sumnja

2. Ususret kršćanskoj nadi

– Nada – dar Duha i pouzdanja u Boga (primjeri ustrajne nade – Proroci – navjestitelji nade, Marijino pouzdanje u Boga – ostvarena nada)

– Krist kao jedina naša nada – Kristova muka, smrt i uskrsnuće kao zalog naše nade

– U trojedinom Bogu ostvaruje se naša nada

– Zapovijedi na putu ispunjenja nade i ljubavi

– Grijesi protiv kreposti nade: očaj, preuzetnost

3. Snaga kršćanske ljubavi

– Ljubav je temeljna krepost koja obuhvaća sve druge

– Pojam i značenje kršćanske ljubavi

– Očitovanje Božje ljubavi u SZ (izlazak iz egipatskoga ropstva, Savez na Sinaju ...)

– Punina Božje ljubavi očituje se u Isusu Kristu

– Svojstva kršćanske ljubavi – Hvalospjev ljubavi sv. Pavla (1Kor 13, 1-13)

– Ljubav kao zapovijed

– Grijesi koji narušavaju/uništavaju ljubav (teški grijeh, mlakost, mržnja prema Bogu…)

Prošireni sadržaji

– Dubina i snaga poruke Hvalospjeva ljubavi kod svetoga Pavla

– Dubina otajstva Božje ljubavi i grijesi koji uništavaju ljubav kao snagu ljudskoga i kršćanskoga života

Metodičke upute

– Izmjena iskustva o važnosti vjere u čovjekovu životu – bez povjerenja nije moguće živjeti (povjerenje u drugu osobu, u obitelji, među prijateljima, u svakodnevnom životu na ulici, u trgovini, u razredu...)

– Pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova o pravim vjernicima i njihovu potpunom pouzdanju u Boga

– Tumačenje pojma »vjera je dar i zadatak«

– Stvaralački rad na tekstovima (individualni i skupni): Pavlov Hvalospjev ljubavi, anđelovo navještenje Mariji, Isus u Getsemaniju)

– Izlaganje, tumačenje, pripovijedanje i interpretacija različitih tekstova i nepoznatih pojmova

– Raščlamba pojmova »kršćanska vjera«, »nada« i »ljubav«

– Vođeni razgovor – shvaćanje ljubavi kod sv. Pavla; kako čovjek može odgovoriti na Božji zov i nikad ne izgubiti nadu?

– Kolaži s temama o vjeri, nadi i ljubavi i plodovima ovih kreposti

– Dijapozitivi o životu i djelovanje Majke Terezije

Praćenje i vrednovanje

– Razumijevanje, poznavanje i usvajanje temeljnih kršćanskih kreposti vjere, nade i ljubavi

– Otvorenost prema poruci temeljnih kršćanskih kreposti

– Razumijevanje i poznavanje temeljnih grijeha protiv vjere, nade i ljubavi

– Izgrađenost osobnoga stava vjere, nade i ljubavi kao načina kršćanskoga života i spremnosti i njegova živućega svjedočenja osobito kroz duhovna i tjelesna djela milosrđa u svjetlu Govora na gori.


 

  Uvod | 1. razred | 2. razred | 3. razred | 4. razred | 5. razred | 6. razred | 7. razred | 8. razred