IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 21. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

VJERONAUČNI PROGRAM ZA OSMI RAZRED

O situaciji učenika osmoga vjeronaučnoga godišta

Većina učenika osmoga razreda (dob između 13./14. i 15./16. godine života) ulazi u razdoblje pravoga puberteta i završnu podfazu predadolescencije. Mnoge učenice ove dobi već ulaze u razdoblje rane adolescencije. Ovo je vrlo impulzivno razdoblje u kojem većina učenika proživljava sve intenzivniji tjelesni, spoznajno-misaoni i psihosocijalni razvitak. Događa se gubitak ravnoteže, traženje egocentričnih odgovora i sve naglašenije proživljavanje iskustva nemirnoga života i često proturječnoga traganja za vlastitim identitetom na području njihova tjelesnoga, afektivnoga, intelektualnoga, djelatno-komunikacijskoga i socijalnoga života. Osobito se to osjeća u pomanjkanju kreativnoga i kvalitetnoga odnosa sa sobom, s drugima i sa širim životnim okružjem, društvom i prirodom. Te se proturječnosti osjećaju i u religioznom životu učenika, u njihovu odnosu prema religioznim pitanjima i transcendenciji u kojoj vjernici, u konačnici, prepoznaju neizrecivo otajstvo osobnoga i objavljenoga Boga.

U ovom se godištu, u odnosu na prošlo, događa još jače distanciranje učenika od autoriteta odraslih, osobito od roditeljskoga autoriteta. Zato je i nužno da roditelji, vjeroučitelji i drugi autoriteti pristupaju učenicima kao partneri i da, imajući u vidu njihov afektivno-socijalni razvitak, u kvalitetnoj komunikaciji s učenicima rješavaju njihova osobna i druga pitanja s puno razumijevanja i strpljenja. Učenici ove dobe ne prihvaćaju nametnuta rješenja, nego traže da i oni solidarno i suodgovorno sudjeluju u rješavanju i donošenju odluka o sebi, o obitelji i drugom. U ovom se razdoblju, u želji za izgradnjom osobnoga identiteta i u želji da se postane odrastao čovjek, tj. slobodna i odgovorna osoba, događa naglašenija želja za emocionalnim distanciranjem od »simbola majke« (osobito muške, ali i ženske djece) i približavanja »simbolu oca«, kao »simbolu« odrasloga svijeta, slobode i odgovornosti. Neriješeni odnosi učenika ove dobi s »roditeljskim simbolima« mogu stvarati poteškoće u izgradnji ispravne slike o Bogu jer su skloni projicirati svoje neriješene probleme s roditeljima na odnos prema Bogu, osobito ako je njihova slika o Bogu u djetinjstvu i predadolescenciji bila previše uvjetovana identifikacijskim procesima s obzirom na roditeljske simbole

U ovom je razdoblju posebno osjetljiv tjelesno-afektivni razvoj učenika i postizanje ravnoteže između tjelesno-instinktivne i duševno-duhovne dimenzije toga razvoja. Riječ je o njihovu spolnom odgoju i njihovoj težnji za upoznavanjem i produbljivanjem doživljaja svoje seksualnosti kao temeljnoga određenja čovjeka, a svoj najdublji smisao pronalazi u potpunoj i radikalnoj upućenosti čovjekova bića prema drugome. Upravo u ovoj dobi katolički vjeronauk treba pomoći mladima da ostvare postupnu i sve potpuniju integraciju svoje spolnosti i dobiju cjelovit i temeljit spolni odgoj u svim dimenzijama čovjekova tjelesnoga, duševnoga i duhovnoga bića. Ovaj spolni odgoj posebno uključuje čovjekovu religiozno-moralnu dimenziju, koja istodobno nadilazi i prožima sve ostale njegove dimenzije: percepcijsku, imaginacijsku, intelektualnu, doživljajnu, estetsku, komunikacijsku, kulturnu, društvenu i druge u kojima se čovjek očituje, ostvaruje i potvrđuje kao spoznajno, doživljajno i djelatno biće.

Područje spolnoga odgoja ima svoju biološko-seksualnu, psiho-seksualnu, etičko-moralnu i duhovno-religioznu dimenziju. U vjerskom je odgoju nužno sve njih skladno povezati i odrediti etape odgoja kojima će se pomoći učenicima da rastu u sve većoj ljudskoj i vjerničkoj zrelosti te da žive svoju seksualnost u službi istinske ljubavi i života. Jedan je od glavnih ciljeva njihova spolnoga odgoja odgoj za ljubav i brak, odgoj za življenje ljudske seksualnosti u službi ljubavi i života i onda kad se ona odnosi na kršćansko zvanje življeno u celibatu (npr. svećeničko, redovničko i drugo u ljudi i u službi zajednice) radi Kraljevstva Božjega).

U vjerskom odgoju ove dobi treba uvažavati učeničke sposobnosti formalne logike i apstrakcije i probuđenoga interesa mladih za temeljna pitanja života kao što su postanak svijeta, smisao ljudskoga života i postojanja. Učenici traže objektivnu i argumentiranu informaciju o svijetu koji ih okružuje i osobito smisao i vrijednosti vlastitoga života. Njih već sada zanimaju teoretska i praktična »filozofska« i »teološka« pitanja koja se odnose na njihov konkretni život, ciljeve i puteve ostvarenja uspješnoga života, osobnoga identiteta, bilo na planu etičko-moralnoga, bilo duhovno-religioznoga života. Pokazuju poseban interes i motivaciju za upoznavanje starozavjetnih i novozavjetnih osoba i likova koji su se odlikovali herojskim vrlinama i djelima i koji su ostvarili uspješan život. Isusova osoba, riječ i djelo prvorazredan su im identifikacijski model. Privlače ih tekstovi iz Knjige postanka, mudrosna i proročka književnost, Psalmi, evanđeoske prispodobe i događaji Isusova susreta s ljudima, Knjiga Otkrivenja te Pavlove i druge poslanice. Zato je vrlo važno učenicima ove dobi prilagoditi »govor vjere« u izricanju i približavanju najdubljih ljudskih, biblijskih i vjerničkih iskustava i stvarnosti. Isto tako, aktivan i kreativan zajednički rad učenika i vjeroučitelja u vjeronaučnoj nastavi pravi je put za postizanje vjersko-odgojnih ciljeva u ovom godištu.

Svrha vjeronaučne nastave osmoga godišta

Svrha katoličkoga vjeronauka osmoga vjeronaučnoga godišta jest da učenici, otkrivajući iskustvo traganja za spoznajom i ostvarenjem konačnoga smisla osobnoga i zajedničkoga života, upoznaju, dožive i prihvate da je Bog stvoritelj i dovršitelj svijeta i našega života te da i nas poziva da budemo »sustvaratelji« i aktivni sudionici u ostvarenju konačnoga životnoga smisla. Učenici u svjetlu Božje riječi otkrivaju, vježbaju i žive osnovne oblike kršćanskoga života kao istinske i prave mogućnosti cjelovitoga ostvarenja vlastitoga ljudskoga i kršćanskoga života.

Opći ciljevi vjeronaučne nastave osmoga godišta

– Otkriti snagu zajedništva, pravoga prijateljstva i ispravnoga shvaćanja ljudske spolnosti koja je u službi ljubavi i života

– Otkriti i upoznati temeljne kršćanske vrednote vezane uz prijateljstvo, brak i celibat

– Otkriti važnost traganja za dubljom spoznajom vjere i postignućem temeljnoga smisla osobnoga života i života u zajednici

– Upoznati temeljna ljudska iskustva i povezati ih s veličinom religiozne poruke i Boga koji je stvoritelj svijeta i našega života

– Otkriti ljepotu Božje slike u čovjeku te poziv na slobodu i dobrotu; promatrati čovjeka kao tajnu u svjetlu objave, njegov susret s Bogom, zloporabu slobode i iskonski grijeh, zlo razdora među ljudima i Božju dobrotu koja pobjeđuje zlo

– Upoznati i susresti Krista koji nam otkriva tajnu Boga i čovjeka, koji je prošao zemljom čineći dobro i koji poziva svoje učenike da ga u tome nasljeduju

– Otkriti kako kršćani svoju zadaću i poslanje trebaju živjeti u društvu i u Crkvi i kako je upravo Katolička crkva u hrvatskom narodu dala velik prilog njegovoj izgradnji na duhovnom, prosvjetnom, kulturnom i drugim područjima života

– U suodnosu sa župnom katehezom otkriti snagu i darove Duha Svetoga koji se primaju u sakramentu potvrde te izgraditi svjesnu i osobnu odluku o življenju i svjedočanstvu svoje vjere

– Upoznati i prihvatiti svoju zadaću i poslanje u svijetu, osobito osobni poziv i zadaću da s Bogom »sustvaramo« bolji svijet – kulturu mira i civilizaciju ljubavi

– Buditi svijest da, kao mladi vjernici, trebaju dati vlastiti prilog toj izgradnji, odgovorno napraviti izbor zvanja, savjesno obavljati svoje poslove i dužnosti i aktivno sudjelovati u životu svoje obitelji, župne zajednice i društva na svim onim područjima gdje mogu pomoći


I. Nastavna cjelina

UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT

Posebni ciljevi

– Bolje upoznati sebe i druge te razvijati duh zajedništva, služenja i prijateljstva

– Upoznati vrijednost prijateljstva i zahvaljivati Bogu na daru prijateljstva

– Spoznati kako je čovjek po svojoj bitnoj tjelesno-duševno-duhovnoj strukturi pozvan svoju spolnost i seksualnost shvaćati i živjeti u službi istinske ljubavi i života

– Izgraditi spremnost za prihvaćanje ljubavi kao norme ljudske spolnosti i odnosa među spolovima

Teme i osnovni sadržaji

1. Upoznajmo se i živimo zajedno

– Doživljaji zajedništva koje izgrađuje, daje sigurnost, čine da se osjećamo dobro

– Važnost i upućenost na zajedništvo (život, jezik, kultura, odgoj, domovina, svijet)

– Život zajedništva u skupinama, u udruženjima, među prijateljima, u obitelji

– Snaga zajedničkoga života u susretu vršnjaka i mladih

– Zajedništvo u svjetlu vjere – ljubav je temelj zajedništva s Bogom i bližnjima

2. Izazovi i nade u pubertetu

– Pubertet i predadolescencija – vrijeme »izlaska« i »prijelaza« iz djetinjstva u mladenaštvo i odraslu dob – izazovi i konflikti

– Osjetljivost na naredbe i zabrane, slobodno vrijeme, ograničenje slobode, religiozni život, pušenje...

– Krize i izazovi odrastanja – sukobi sa samima sobom, s roditeljima i s okolinom

– Kako naći unutrašnji mir i ravnotežu na putu odrastanja? - važna pravila moga mladenačkoga života (uživjeti se u situaciju drugoga, slušati druge, razgovarati s drugima, pokazati razumijevanje i spremnost na pomirenje (Mt 5,23-24), kontrolirati svoje ponašanje, poštivati druge)

– Ljubav prema Bogu i bližnjemu – put ka unutarnjoj ravnoteži, miru i pravoj radosti

3. Radost prijateljstva

– Prijateljstvo u svjetlu Biblije

– Prijateljstvo oplemenjuje ljude: prema roditeljima, među prijateljima, prema osobama drugoga spola, prema svim ljudima

– Tko je pravi prijatelj? – prijateljstvo u službi života i zajedništva

– Svjedočanstva i znakovi pravoga prijateljstva

4. Prava ljubav i smisao ljudske spolnosti

– Spolnost je darovana čovjekova prapotreba (darovanost, privlačnost, ravnoteža, prihvaćanje vlastite spolnosti)

– Čovjek je jedinstvo tijela, duše i duha – temelji kršćanskoga stava i poštovanja prema vlastitom i tuđem tijelu: ljubav u središte stavlja drugoga i njegovo dobro, obuhvaća cijelu osobu, odgovornost, vladanje sobom, zrelo spolno ponašanje

– Ljudska ljubav i spolnost u svjetlu Biblije (Pos 2; 1Iv 4,16 i drugi tekstovi) i učenja Katoličke crkve (ljubav kao prvi znak božanskoga u čovjeku, različitost istoga dostojanstva, dvospolnost od Boga željeni oblik postojanja, rađanje djece u braku)

– Zloporabe ljudske spolnosti (osobito u doba mladenačkoga odrastanja – problem predbračnih odnosa i drugih zloporaba spolnosti) – seksualnost je samo dio cjelovite ljubavi

– Spolnost je Božji dar u službi osobe i zajednice

5. Brak i celibat – oblici kršćanskoga života

– Živjeti spolnost na različite načine – odricanje od spolnoga ostvarivanja ljubavi prema Mt 19,10-12.

– Zajedništvo kršćanskoga života u braku – spolnost u svjetlu bračne ljubavi i vjernosti

– Život u celibatu radi služenja bližnjima i »radi Kraljevstva nebeskoga« (Mt 19,10-12)

– Svi smo pozvani u službu ljubavi i života

Prošireni sadržaji

– Nutarnji sklad i povezanost čovjekova bića u njegovoj tjelesno-duševno-duhovnoj stvarnosti kao temelj cjelovitoga govora o ljudskoj spolnosti

– Lažne i pogrešne informacije i poruke koji se danas mladima nude preko različitih časopisa za mlade, knjiga, filmova i modernih glazbenih trendova

Metodičke upute

– Primjeri iz svakodnevnoga života i neposrednoga učeničkoga iskustva koji govore o zajedništvu i prijateljstvu, ali i o konfliktnim situacijama, osobito u doba mladenačkoga odrastanja

– Analiza i interpretacija različitih oblika druženja vršnjaka i njihova utjecaja na pojedinca

– Vježbe uživljavanja: unutarnji duševni doživljaji potisnutosti iz zajednice, izoliranosti, sukoba s prijateljima, s ocem i s majkom itd.

– Čitanje, interpretacija i vođeni razgovor o prijateljstvu na temelju biblijskoga teksta

– Pismeno izražavanje na temu prijateljstva i ljubavi – pisanje eseja ili pjesme

– Iznošenje i multimetodički i multimedijalni pristup u obradi primjera iz časopisa za mladež koji govore o odnosu mladih prema ljubavi i spolnosti

– Izrada karte vlastitoga tijela – opažanje i osjećaji vlastitoga tijela – papir s obrisima tijela (učenici izriču pozitivan, negativan, neutralan, ružan odnos prema dijelovima tijela i naznačuju svoje razloge za to)

– Rad s dokumentarnim fotografijama o temama mladenačkih supkulturnih izričaja

– Pripovijedanje ili čitanje, analiza i interpretacija Sir 6, 7-17

– Problemsko oblikovanje teme, analiza i interpretacija Post 2

– Razgovor o cjelovitom značenju i odnosu pojmova »ljubav« i »seks« i prosudba pogrešnih oblika seksualnosti (homoseksualnost, prostitucija, incest, transvestiti...)

– Čitanje, analiza i interpretacija 1Kor 13, 1-13

– Rad u skupinama i potom vođeni razgovor ili diskusija na temelju ponuđenih biblijskih tekstova o bračnoj ljubavi i spolnosti u svjetlu Božjega plana i crkvenoga nauka

– Tumačenje značenja celibata u svjetlu služenja bližnjima »radi Kraljevstva nebeskoga«

– Dijaprojekcije, kolaži s navedenim temama – analiza, interpretacija

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: Breza, S. Kolar i Oblak, D. Cesarić

– Njemački jezik: kultura i civilizacija – briga za zdravlje, zaštita od zaraznih bolesti

– Engleski jezik: čovjek u obiteljskom i društvenom krugu (problemi vezani za odnos među generacijama, problemi zanimanja, zaposlenja, prednost i nedostaci života na selu / u velikom gradu

– Biologija: građa i funkcije ljudskoga organizama; razmnožavanje čovjeka (razlika među spolovima i spolna obilježja, promjene ponašanja i tjelesne promjene u doba puberteta, muški i ženski spolni organi, menstrualni ciklus, oplodnja, trudnoća, porođaj, razvoj nakon rođenja, spolna odgovornost i mogućnost planiranja obitelji – kontracepcija, spolne bolesti i higijena, jednakost spolova i drugo)

Praćenje i vrednovanje

– Razumijevanje puberteta kao važnoga prijelaznoga razdoblja u cjelovitom sazrijevanju čovjeka

– Shvaćanje izjave i stav prema izjavi: »Drugi me se ne tiču«

– Razumijevanje i prihvaćanje znakova i zahtjeva istinskoga prijateljstva

– Usvajanje stavova kršćanskoga gledanja na spolnost, seksualnost i ljubav

– Shvaćanje i prihvaćanje vrednota braka i celibata


II. nastavna cjelina

ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM

Posebni ciljevi

– Uvidjeti da je čovjek po svojoj naravi religiozno biće

– Izgraditi sposobnost razlikovanja prave religioznosti od pogrešnih oblika religioznosti

– Postati spreman sučeliti se s religijskim pitanjima u osobnom i javnom životu

– Graditi stav religioznosti i osobne vjere pred Bogom koji tu vjeru čovjeku daruje

Teme i osnovni sadržaji

1. Svaki čovjek traži Boga

– Svaki čovjek čezne za istinom, mirom, slobodom, radošću...

– Čovjek je oduvijek religiozno biće (u svim je vremenima svoju vjeru u neko više biće očitovao u obredima, molitvama i religioznim običajima)

– Svaki čovjek traži Boga (sv. Augustin: »Za sebe si nas Bože stvorio i nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi«)

– Vjera i religija – čovjek se rađa kao religiozno biće, a vjernikom se postaje

– Religija daje odgovor na pitanja o Bogu, o čovjeku, o svijetu i o životu

2. Pogrešna shvaćanja Boga

– Čovjekova sklonost da na iskrivljen način shvaća Boga i svoj odnos prema Bogu

– Animističko i magijsko shvaćanje Boga

– Opasnosti praznovjerja i pogrešna shvaćanja Boga

– Bog nas je za slobodu stvorio

3. Ateizam i vjerska ravnodušnost

– Među nama žive ljudi koji ne vjeruju u Boga

– Ateizam kao filozofija života – ima li stvarno onih koji ne vjeruju?

– Vjerska ravnodušnost kao praktično bezboštvo

– Ateizam i komunistički pokret (19. st.)

– Odnos kršćana prema onima koji ne vjeruju u Boga

4. Traženje Boga u novim religioznim pokretima

– Nadomjesci religije (vjera u znanost: sve se može razumjeti i napraviti; vjera u uspjeh i blagostanje)

– Sekte i oblici religioznosti među mladima: Krišna-pokret, Crkva jedinstva ili »Djeca Božja«, Jesus people, transcendentalna meditacija; praznovjerje (horoskopi), prokletstva, okultizam, spiritizam, magija; zahtjevi i opasnosti takvih »spasenjskih nauka«)

– Religija daje pravi odgovor na pitanja o svijetu i životu (na granična pitanja ljudskoga života, na čovjekovo pitanje »odakle« i »kamo«, na ljudsko pitanje smisla)

– Shvaćanje i življenje u svjetlu Božje objavljene riječi i u vjeri kao milosti

Prošireni sadržaji

– Poruke, način života i djelovanja nekih sekta, okultističkih i drugih skupina koje se danas pojavljuju u svijetu i u nas

Metodičke upute

– Povezivanje teme o čovjekovoj religioznosti i traženja Boga sa stečenim iskustvom učenika na vjeronauku ali i na drugim predmetima, osobito u književnosti i povijesti

– Iznošenje i vrednovanje statističkih podataka o religioznosti ljudi u svijetu danas

– Stvaranje problemskih situacija, rad s tekstovima i s fotografijama koje prikazuju religiozna ponašanja i običaje u različitim kulturama i vremenima

– Vjeroučiteljevo pripovijedanje, izlaganje i tumačenje temeljnih činjenica i pojmova vezanih za problem vjere u Boga, osobito vjera, religioznost, religija

– Analiza i interpretacija izreke sv. Augustina »Za sebe si nas Bože stvorio....«

– Izlaganje i vođeni razgovor na temu ateizma – pojava, uzroci, način razmišljanja, argumenti, zablude, dijalog s ateistima

– Prikupljanje, razmatranje i analiza izabranoga materijala, npr. iz literature, časopisa, reklamnih prospekata na temu »vjera – nevjera«, »ateizam – vjerska ravnodušnost«, »mladi i sekte«

– Problemska situacija, izlaganje i vođeni razgovor na temu sekti: »pogodno tlo« za rađanje sekti i okultističkih skupina, ponude različitih životnih filozofija, oblici organiziranja, rituali, zahtjevi i zablude, opasnosti i pogubnosti sekti i drugo

– Učenje Katoličke crkve o sektama i okultističkim skupinama – Katekizam Katoličke crkve

– Istraživanje metoda novačenja (»vrbovanja«) članova i način života u sektama

– Demonstracija i analiza odabranih uzoraka horoskopa gdje se može uočiti kako se stalno ponavljaju opće stvari

– Čitanje, analiza i interpretacija biblijskoga teksta: Mt 16, 24-28

– Rad na odabranim tekstovima iz drugih religija

– Pisanje eseja na temu »Moja vjera u svjetlu Isusove poruke«

– Filmovi, dijamontaže

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: Opomena, A. B. Šimić; Ima bića, S. Marija od Presvetoga Srca

Praćenje i vrednovanje

– Sposobnost uočavanja različitih tipova religioznoga ponašanja

– Poznavanje nekih sekti te ciljeva i metoda »osvajanja« novih članova te načina života u pojedinim sektama

– Poznavanje oblika pogrešnoga shvaćanja Boga

– Razumijevanje značenja religije za čovjeka i njegov ukupni život

– Izgradnja osobnoga vjerskoga svjetonazora i kršćanskoga stava vjere


III. nastavna cjelina

TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE

Posebni ciljevi

– Shvatiti značenje biblijskoga govora o stvaranju svijeta i čovjeka

– Spoznati da je grijeh nastao kao posljedica zloporabe ljudske slobode

– Otkriti ljepotu i dostojanstvo čovjeka – slike Božje

– Spoznati da je grijeh protiv čovjeka i ujedno i grijeh protiv Boga

– Razvijati osjećaj divljenja, zahvalnosti i radosti za stvoreni svijet i čovjeka kao krune stvaranja

– Probuditi i izgraditi svijest o čovjekovoj odgovornosti za stvoreni svijet i njegovu izgradnju

– Prepoznati i prihvatiti Božju dobrotu i njegovu spasiteljsku poruku čovjeku po kojoj ga poziva na miran, ispunjen i sretan život na zemlji

Teme i osnovni sadržaji

1. Biblijska i današnja slika svijeta

– Bog je stvoritelj svijeta i čovjeka (Prvi izvještaj o postanku: Post 1, 1-31 i 1-2, 4a)

– Biblijska i staroistočnjačka slika svijeta i čovjeka

– Današnja slika svijeta – što nam kaže znanost o svijetu i čovjeku?

– Religija i vjera daju najdublji odgovor na pitanja o smislu života, o tome »zašto« i »čemu« postoji čovjek i svijet

2. Čovjek je slika Božja

– Slikovitim i »ljudskim« govorom »gradimo« svoju sliku o Bogu

– Čovjek je slika Božja – dostojanstvo i poslanje čovjeka (Post 1, 26-31)

– Čovjek je stvoren kao muškarac i žena, i povjereno mu je gospodstvo nad svim drugim stvorenjima (Drugi izvještaj o postanku: Post 2,4-25)

3. Zloporaba ljudske slobode i iskonski grijeh

– Čovjekova zloporaba slobode i grijeh oholosti (o grijehu Adama i Eve: Post 3,1-24)

– Grijeh prvih ljudi i svega čovječanstva – »iskonski grijeh«

– U Isusu smo oslobođeni »grijeha iskonskoga«

4. Grijeh protiv čovjeka je grijeh protiv Boga

– Grijeh zavisti (o Kainu i Abelu: Post 4,1-16)

– Grijeh protiv čovjeka u isto je vrijeme grijeh protiv Boga – raskid prijateljstva i zajedništva

– Sloboda izbora i otpor prema Božjim zapovijedima

5. Ljudska zloća i navještaj Božje dobrote

– Grijesi i ljudska zloća – prekid Saveza i prijateljstvo s Bogom (o općem potopu i Božjem Savezu s Noom: Post 6-9)

6. Suprotstavljanje Bogu i razdor među ljudima

– Traženje zajedništva i uspjeha bez Boga osuđeno je na propast (kula babilonska: Post 11, 1-9)

– Raskid i uspostava saveza s Bogom – Božja dobrota i okupljanje svih ljudi u jedan Božji narod (Abraham, Mojsije)

– Savez Božji s ljudima u Isusu Kristu – novi Božji narod

Prošireni sadržaji

– Sedam glavnih grijeha – rušenje Božje milosti i ljubavi u čovjeku i razorna snaga grijeha u našem osobnom životu, u međuljudskim odnosima i u društvu

Metodičke upute

– Objasniti razliku između realnoga (onoga što se može objektivno ustanoviti), slikovitoga i simboličkoga govora pomoću primjera i simbola iz svakodnevnoga života

– Vjeroučiteljevo pripovijedanje, izlaganje, tumačenje biblijskoga teksta i govora o stvaranju svijeta i čovjeka

– Meditacija nad simbolima i metaforama, asocijacije i usporedbe vlastitih predodžbi o Bogu u odnosu na biblijske

– Rad u skupinama i vođeni razgovor na temelju analize ponuđenih biblijskih tekstova o stvaranju svijeta i čovjeka

– Izražajno čitanje, analiza, interpretacija i usporedni govor tekstova iz Knjige postanka s ponuđenim fotografijama i slikama današnjega vremena

– Usporedba biblijske poruke i katekizamskoga izričaja o stvaranju svijeta i čovjeka sa današnjom znanstvenom spoznajom koju nam nude znanosti – usporedna analiza i interpretacija vjeronaučnoga teksta s tekstovima drugih nastavnih predmeta

– Promatranje i analiza likovnoga govora (Biblija u umjetnosti)

– Vođeni razgovor o čovjeku kao Božjoj slici na temelju analize i interpretacije biblijskoga teksta

– Usmeno, pismeno i scensko izražavanje na temu »Čovjek slika Božja«

– Vođeni razgovor na temu ljudske slobode i grijeha na temelju svakodnevnoga iskustva

– Čitanje, analiza i interpretacija grijeha oholosti i zavisti u svjetlu ponuđenih biblijskih izvješća

– Kolaž ili dijamontaža događaja, prizora i činjenica iz konkretnoga života u kojima se usporedo iščitava grijeh protiv Boga i grijeh protiv čovjeka

– Perspektivno biblijsko pripovijedanje – npr. Kajin pripovijeda iz svojega kuta o ubojstvu svojega brata Abela

– Tražiti i odrediti u skupnom radu čovjekovu odgovornost pred pitanjima: raskid prijateljstva i zajedništva s Bogom, pred slobodom izbora »za« ili »protiv« Boga, izborom zla pored dobra

– Preoblikovati biblijski tekst o kuli babilonskoj iz perspektive današnjega vremena i znakova ljudske oholosti

– Pismeni izričaj na temu: »Tajna moga života u svjetlu Isusove poruke«

Međupredmetne veze

– Biologija: čovjekov razvojni put – evolucija čovjeka (razvojni oblici i etape u razvoju čovjeka i čimbenici koji su to uvjetovali, nastanak ljudskih rasa i evolucijski čimbenici, miješanje čovjeka u evoluciju pomoću znanosti i tehnologije, prednosti i opasnosti manipulacije genima i drugo)

Praćenje i vrednovanje

– Poznavanje glavnih naglasaka Knjige postanka

– Razumijevanje poruke Prvoga i drugog izvješća o postanku

– Razumijevanje i interpretacija slikovitoga govora (vrt, stablo spoznaje dobra i zla, zmija…)

– Znati nabrojiti i kratko objasniti sedam glavnih grijeha redoslijedom kojim su opisani u Bibliji

– Shvaćanje i prihvaćanje stava da nam je život i svijet darovan i da smo tu darovanost dužni dalje svjedočiti u susretu s ljudima


IV. nastavna cjelina

U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA

Posebni ciljevi

– Prepoznati u Isusu Kristu pravoga Boga i pravoga čovjeka

– Upoznati imena i naslove koji se daju Isusu Kristu a govore o njegovoj osobi i poslanju

– Uvesti u osobni susret s Kristom i njegovom porukom i izgraditi osobni stav vjere

– Spremnost na stalno produbljivanje, pročišćavanje vlastite sliku o Isusu

– Graditi dosljedan život kao čovjek i vjernik u svjetlu vjere u Isusa Krista

Teme i osnovni sadržaji

1. Prošao je zemljom čineći dobro

– Isus prihvaća »bez uvjeta« sve ljude – Isus i preljubnica (Iv 8, 1-11)

– Čovjek je važniji od subote (Mk 2, 23-27; 3, 1-6)

– Najveći neka bude svima poslužitelj – prepirka među učenicima (Lk 22, 24-26)

– Služitelj svoje braće – Isus pere noge učenicima (Iv 13, 4-15)

2. Ljubio nas je do kraja

– Posljednji dani u Jeruzalemu (Lk 21, 37-38; 19,47-48; 20,20; 22,1-6)

– Pashalna večera – novi Savez (Lk 22, 7-20)

– Nova zapovijed i obećanje Duha (Iv 13, 30-35; 14, 15-31)

– Vrhunac iskazane ljubavi – Isusova muka i smrt (Mk 14; Mt 26-27)

– Isusovo uskrsnuće, ukazanje na putu u Emaus, ukazanje apostolima (Lk 24)

3. U Isusu Kristu otkrivamo tajnu Boga i čovjeka

– Bog nas uvijek traži i čeka – prispodoba o izgubljenoj ovci (Mt 18, 12-14)

– Beskrajna je Božja ljubav i milosrđe – prispodoba o dobrom ocu (Lk 15, 11-31)

– Blago vama ... – govor na Gori (Mt 5-7 i Lk 6)

4. Tko je za mene Isus Krist?

– Isus Krist – Božji poslanik i Sin Božji (Mt 16, 13-21)

– Isus osloboditelj – Duh slobode (Lk 4, 16-21)

– Isusova imena koja tumače njegovu osobu (npr. Prorok, Sluga, Mesija, Krist, Sin čovječji, Gospodin /Kirios/, Sin Božji, Spasitelj itd.)

– Slike koje tumače Isusovu osobu kroz povijest Crkve (»Dobri pastir«, učitelj, svevladar, patnik, sudac svijeta, spasitelj i prijatelj, bratski supatnik, osloboditelj)

– »Istina će vas osloboditi« (Iv 8, 30-36)

Prošireni sadržaji

– Otkriti i upoznati neke važnije pravce i slike prikazivanja Isusa Krista kroz povijest u velikim religijama, u kulturi, umjetnosti i književnosti

Metodičke upute

– Čitanje, analiza i interpretacija izabranih biblijskih tekstova, prispodoba i izričaja ponuđenih u pojedinim temama

– Igra uživljavanja u pojedine likove u pojedinim biblijskim prispodobama i perikopama

– Grupni rad s biblijskim tekstom na temelju odabranih reprodukcija s biblijskim temama i dokumentarnih fotografija iz svakodnevnoga života učenika (personalizacija, dinamiziranje, analogiziranje i aktualizacija biblijskih tekstova)

– Izrada kolaža s navedenim biblijskim temama aktualiziranim u situacijama učenika

– Zamišljeni intervju s Kristom i nekim biblijskim likovima (»Grešnica«, »Dobri otac«, »Izgubljeni sin« itd.) na temelju pripadnih biblijskih tekstova

– Promatranje odabranih tekstova i slika različitih prikaza Isusa Krista kroz povijest – kronološko smještanje i usporedba

– Vođeni razgovor o Isusovoj ljubavi za nas »do kraja« u svjetlu pashalnoga otajstva

– Zadaci pridruživanja – slagati po teološkoj važnosti naslove koji se pridaju Kristu i pridružiti im biblijske izričaje iz obrađenih biblijskih tekstova

– Analiza iskrivljenih (nakaznih) slika, npr. čarobnjak, kič-figure, nadčovjek

– Razmišljanje o osobnim učeničkim predodžbama Isusa i usporedba s nekim kristološkim izričajima vjere u Vjerovanju

– Pokušaj pisanja vlastitog Vjerovanja u Isusa Krista

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: Biblija – Evanđelje po Ivanu, Uskrsni dan

Praćenje i vrednovanje

– Znati pronaći i prepričati navedene biblijske tekstove

– Poznavanje glavnih naslova koji se pridaju Kristu i njihovo značenje

– Otvorenost prema otajstvenom svijetu Božje poruke i blizine u Isusu Kristu

– Spremnost na zauzimanje osobnoga stava prema Isusu u svakodnevnom životu


V. nastavna cjelina

KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA

Posebni ciljevi

– Upoznati početke kršćanstva na hrvatskom prostoru

– Otkriti i upoznati spomeničku baštinu Katoličke crkve u hrvatskom narodu koja je dala pečat svekolikom dobru i ukupnoj kulturi ovoga naroda

– Uočiti i upoznati doprinos pojedinih redovničkih zajednica i pojedinih osoba u stvaranju i promicanju kulture i znanosti u hrvatskome narodu

– Otkriti i upoznati mjesto i ulogu Katoličke crkve u stvaranju hrvatske prosvjete i školstva

– Upoznati ulogu Crkve u brizi za svoje članove u domovini i inozemstvu

Teme i osnovni sadržaji

1. Korijeni kršćanstva na hrvatskom prostoru

– Tragovi prvoga kršćanskoga vremena u nas

– Kršćanstvo u našim krajevima prije dolaska Hrvata

– Crkva, njezin ustroj i organizacija u Dalmaciji i Slavoniji prije dolaska Hrvata

2. Pokrštenje Hrvata i ulazak u zajednicu kršćanskih naroda

– Pokrštavanje Hrvata

– Prvi kontakti sa Svetom Stolicom

– Dovršenje pokrštenja Hrvata

– Papa blagoslivlje kneza Branimira i hrvatski narod – ulazak u zajednicu kršćanskih naroda

3. Glagoljica i starohrvatski jezik u bogoslužju

– Misija slavenskih apostola Ćirila i Metoda i njihovih učenika (podrijetlo »slavenskih apostola«, njihova misija i djelovanje te liturgijski privilegij)

– Benediktinci i opismenjivanje Hrvata (prvi benediktinski samostani na hrvatskom tlu, graditelji hrvatske pismenosti, promicatelji znanosti i umjetnosti)

– Glagoljica i starohrvatski jezik u liturgiji (glagoljica – hrvatsko pismo, njezin nastanak i mjesto u kulturi, osobito glagoljica i bogoslužje)

4. Hrvatske biskupije i starohrvatske crkve – žarište vjere i

kulture

– Nastanak starohrvatskih biskupija – organiziranje crkvenoga, vjerskoga i kulturnoga života naroda

– Starohrvatske crkve – spomenici duhovnosti, vjere i kulture

5. Uloga Crkve u promicanju hrvatskoga školstva, kulture i

znanosti

– Crkva u službi čovjeka i naroda: vjera, kultura, školstvo i znanost

– Osnivanje novih redova i njihova zadaća

– Dominikanci, franjevci i isusovci u hrvatskom narodu (kulturno, socijalno djelovanje u našim krajevima, redovnici i hrvatsko školstvo, prvo hrvatsko sveučilište....)

– Crkva i promicanje znanosti (najvažnija imena na području znanosti...)

– Crkva u kulturi hrvatskoga naroda (prve javne i privatne knjižnice – dominikanska u Dubrovniku i Metropolitana u Zagrebu – privatne zbirke knjiga i rukopisa, umjetničkih i drugih djela, prve tiskare i izdavači u hrvatskom narodu...)

6. Crkva – od »biskupa Hrvata« do hrvatskoga narodnoga

preporoda

– »Biskupi Hrvata« i zagrebačka nadbiskupija

– Hrvatski biskupi u službi građanskoga života

– Biskup Kažotić i visoko školstvo u Hrvatskoj

– Borba protiv Tatara i osobito Turaka (biskup Berislavić, biskup Drašković)

– Katolička crkva u vrijeme narodnoga preporoda (osobe, ustanove, djelovanje)

– Uspostava redovite crkvene uprave i život Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini nakon višestoljetne turske okupacije

7. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova i poraća

– Obnova Crkve u Hrvata u 20. st.

– Hrvatski katolički pokret – ciljevi, osobe, činjenice

– Katolicizam u međuratnom vremenu i katolička akcija (»žuti pokret«, konkordat, djelatnost Crkve na području pastorala, katoličkoga izdavaštva i kulture, liturgijski i cecilijanski pokret i dr.)

– Crkva u vrijeme komunističkoga totalitarizma (Crkva i Drugi svjetski rat, kardinal Stepinac i Crkva u vrtlogu rata, stradanja svećenika i vjernika, komunistička ideologija – zatiranje vjere i progon Crkve)

8. Katolička Crkva u Hrvata danas – u RH i BiH

– Obnova Crkve u duhu Drugog vatikanskog koncila

– Život Crkve u svjetlu koncila (liturgija, vjerski odgoj, socijalno i kulturno djelovanje Crkve, ekumenska nastojanja)

– Crkva u razdoblju slobode i demokracije

– Papa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (poticaji i poruke za novo tisućljeće)

9. Katolička Crkva i Hrvati izvan domovine

– Procesi migracije hrvatskih katolika kroz stoljeća u različite zemlje i kontinente Europe i svijeta

– Pastoralna briga naše Crkve za vjernike izvan domovine

– Duhovna, crkvena i kulturna povezanost iseljene i domovinske Hrvatske

Prošireni sadržaji

– Dublje poznavanje jezika, pisma i poruke Bašćanske ploče i njezino vjersko, crkveno i kulturno značenje u životu hrvatskoga naroda

– Značajniji spomenici hrvatske crkveno-kulturne baštine iz moga kraja

– Neke znamenite osobe Crkve u Hrvata koje su dale nemjerljiv prilog našoj ukupnoj duhovnoj, znanstvenoj i kulturnoj baštini

– Važnije činjenice, spomenička baština Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini kao dijelu ukupne baštine Crkve u Hrvata

Metodičke upute

– Usporedba tema s nastavnim temama iz povijesti – različitost, povezanost, prožimanje

– Vjeroučiteljevo izlaganje, pripovijedanje, tumačenje

– Obrađivanje misionarskoga djelovanja pomoću izvornih tekstova i zemljovida

– Prikazivanje i interpretacija pojedinih tema, činjenica i događaja pomoću slika, dijapozitiva i zemljovidnih karata

– Istraživanje doprinosa pojedinih biskupa na kulturnom, znanstvenom i socijalnom polju

– Posebno upoznavanje povijesti svoje biskupije

– Izlaganje i pokazivanje dokumentarnih fotografija, izvornih djela

– Izrada kronoloških tablica

– Upoznavanje i analiziranje oznaka redovničkoga života (zavjeti, korna molitva, rad, propovijedanje, poučavanje)

– Tabelarno prikazivanje socijalnih i kulturnih elemenata koje su dale pojedine redovničke zajednice

– Kratki sastavi o životu pojedinih utemeljitelja velikih redova i kongregacija te svetaca iz našega naroda (npr. sv. Benedikt, bl. Alojzije Stepinac itd.)

– Posjet nekoj samostanskoj ili biskupijskoj knjižnici, arhivu, muzeju itd.

Međupredmetne veze

– Hrvatski jezik i književnost: razvoj hrvatskoga jezika od Bašćanske ploče do danas (najvažniji pisani spomenici, rasprostranjenost, dijalekt, govori)

– Povijest: povijesne spoznaje i važnije činjenice iz hrvatske nacionalne povijesti iz 6. i 7. razreda; iz povijesti 8. razreda: Hrvatska i svijet između dvaju svjetskih ratova (novonastale države nakon Prvoga svjetskoga rata, političke, socijalne okolnosti, totalitarističke i druge ideologije, nacionalna, ljudska i građanska prava, Hrvati izvan domovine i drugo); razdoblje Drugoga svjetskoga rata (rat i njegove posljedice, ratne i poratne ideologije i stradanja ljudi i naroda, »križni put« hrvatskoga naroda); razdoblje od Drugoga svjetskoga rata do danas (posljedice rata, političke, socijalne prilike te poslijeratna komunistička ideologija, uloga Katoličke crkve u očuvanju mira u svijetu, uspostava samostalne i suverene države Hrvatske)

– Likovna kultura: upoznavanje glazbenih stilova i slušanje skladbi iz razdoblja srednjega vijeka, renesanse, baroka, klasicizma, romantizma i 20. stoljeća te upoznavanje s glazbenom baštinom Hrvatske

– Zemljopis: zemljopisna obilježja Hrvatske

Praćenje i vrednovanje

– Poznavanje osnovnih činjenica povijesti kršćanstva na sadašnjem hrvatskom tlu

– Poznavanje glavnih događaja postupnoga pokrštavanja Hrvata od 7. do 9. st.

– Znati nabrojiti najvažnije starohrvatske biskupije i crkve

– Poznavanje nekoliko značajnih redova i samostana te nekoliko primjera njihova kulturnoga, znanstvenoga, prosvjetnoga i socijalnoga djelovanja


VI. nastavna cjelina

POTVRDA – SNAGA KRŠĆANSKOGA POSLANJA

Posebni ciljevi

– Uvidjeti kako Duh Božji djeluje u ljudskoj povijesti i utječe na ljudsko djelovanje

– Spoznati da Duh Sveti djeluje kroz cijelu povijest spasenja (Stari zavjet, Novi zavjet, kroz povijest Crkve do danas)

– Postati svjestan da se sakramentom potvrde dariva Duh Sveti

– Otvoriti se djelovanju Duha Svetoga

Teme i osnovni sadržaji

1. U potvrdi primamo Duha Svetoga

– Duh i zloduh u svijetu (značenje riječi »duh« i »Duh Božji«, »Duh Sveti«)

– Duh Božji djeluje u svijetu

– Duh Sveti je treća božanska osoba

– Duh Božji stvara mir, radost, život, dobrotu... - tamo gdje je mir i ljubav, tamo je sam Bog

– Sakrament potvrde – sakrament primanja Duha Svetoga

2. Duh Božji u Starome zavjetu

– Duh Božji »lebdio je nad vodama« – Duh Božji stvara

– Duh Božji daje dah života

– Duh Božji nadahnjuje i vodi čovjeka i svoj narod

– Duh Božji stvara život, ponovno ga oživljuje i obnavlja

3. Duh Božji u Isusovu životu

– Duh Božji ispunja i pokreće Isusa (Isusovo krštenje na Jordanu: Mk 1, 1-13)

– Isus u Nazaretu (Lk 4, 14-30)

– Isusov Duh je duh služenja (Iv 13, 1-17)

4. Duh Sveti djeluje u Crkvi i vodi Crkvu

– Ljudi u svakom vremenu djeluju pod utjecajem Duha Svetoga (apostoli vođeni Duhom Svetim proglašavaju poruku o Isusovu uskrsnuću (Dj 2, 1-13; 8, 14-17)

– Vjerničko djelovanje u snazi Duha Božjega: od svetoga Stjepana, Franje Asiškog i drugih svetaca do karizmatika današnjih dana Majke Terezije i pape Ivana Pavla II.)

– Duh Sveti u životu Isusovih vjernika i kršćanske zajednice (Crkve)

– Doprinos mladih u životu kršćanske zajednice

5. Naš život i djelovanje po Duhu

– Naše primanje, slavljenje i življenje sakramenta potvrde i ostalih sakramenata kršćanske inicijacije

– Znakovi (simboli) susreta i darivanja u sakramentu potvrde (polaganje ruku, mazanje krizmom, riječi potvrde i pečaćenje znakom križa)

– Slavljenje i primanje sakramenta potvrde (priprava, obred, značenje sakramenata za kršćanski život, očitovanje i svjedočenje u svakodnevnom životu u Crkvi i društvu)

– Biskup – podjelitelj sakramenta potvrde

Metodičke upute

– Asocijacija na pojmove »duh«, » zloduh« i »Duh Božji« – shvaćanje i vrednovanje njihova značenja

– Izrada kolaža na temu prisutnosti i djelovanja Duha Svetoga u životu ljudi i u svijetu

– Tumačenje nepoznatih pojmova i tajne Duha Svetoga kao treće božanske osobe u otajstvu trojedinoga Boga

– Vjeroučiteljevo izlaganje, tumačenje i vođeni razgovor

– Upoznavanje i interpretacija događaja i primjera iz života svetaca koje je vodio i nadahnjivao Duh Sveti

– Čitanje, analiza i interpretacija izabranih biblijskih tekstova

– Analiza liturgijskih tekstova i obreda svete potvrde

– Usporedba krštenja i potvrde

– Primjeri iz života kršćana

Praćenje i vrednovanje

– Raspoznavanje i razlikovanje djelovanja Duha Svetoga i zloduha u svijetu (na primjerima)

– Uočavanje djelovanja Duha Svetoga u životu svetaca, u Crkvi, među ljudima i u svijetu

– Poznavanje znakova i tijeka obreda sakramenta potvrde

– Spremnost kršćanskoga svjedočenja u snazi Duha Svetoga po primanju sakramenta kršćanske zrelosti – svete potvrde


VII. nastavna cjelina

BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU

Posebni ciljevi

– Uvidjeti i upoznati značenje i vrijednost rada za ljudski život

– Postati svjestan posljedica koje proizlaze iz različitih stavova prema radu

– Biti spreman nadahnjivati se na kršćanskom shvaćanju rada

– Naučiti kvalitetno koristiti slobodno vrijeme

– Aktivno sudjelovanje u životu svoje obitelji, župne zajednice i društva

Teme i osnovni sadržaji

1. Izbor životnoga poziva

– »Zvanje«, »poziv«, »profesija« (zanimanje) - »viša« i »niža« zvanja

– Poziv i zvanje kao životna zadaća i ispunjenje životnoga smisla

– Motivi izbora životnoga poziva i zvanja: sklonosti, interesi i sposobnosti, osobne i zajedničke duhovne i materijalne potrebe, obiteljska situacija, poziv

– Poziv i zvanje u Crkvi i svijetu (društvu)

2. Rad u službi osobnoga i društvenoga razvoja i napretka

– Nužnost i vrijednost rada s osobnoga, društvenoga i vjerskoga stajališta

– Različita stajališta o ljudskom radu (osiguranje egzistencije, stjecanje novca i ugleda, kao prisla i teret, kao služenje i sredstvo samoostvarenja...)

– Kršćansko shvaćanje rada: rad kao mogućnost vlastitoga razvitka i stvaranja prikladnih životnih uvjeta, rad kao suodgovornost za blagostanje obitelji i društva, rad kao služenje i sudjelovanje u Božjoj brizi za čovjeka i svijet

– Odgovornost prema plodovima svojega i tuđeg rada

3. Kako živjeti slobodno vrijeme?

– Slobodno vrijeme i njegovo kreativno korištenje

– Slobodno vrijeme kao ravnoteža radnim obvezama, slobodno vrijeme kao mogućnost zajedništva s Bogom i s ljudima te kao mogućnost dobrovoljnoga angažmana u društvenom i crkvenom životu

– Rad i slobodno vrijeme kao mogućnost angažmana u brizi za okoliš i promicanje ekološke kulture

4. Sudjelovanje u životu župne zajednice

– Poslanje i mjesto kršćana u životu župne zajednice

– Odgovornost kršćana pred različitim oblicima angažiranja u životu i djelovanju kršćanske zajednice (u nenametljivom naviještanju i življenju Evanđelja, u liturgijskim i drugim molitvenim slavljima, u pružanju materijalne i duhovne pomoći svima kojima je ona potrebna, u animiranju i vođenju kršćanske zajednice)

5. Suodgovornost za pravedan život u društvu

– Svi su u zajednici odgovorni za zajednički život

– Nepoštivanje ljudskih prava, društvena nepravda i nasilno rješavanje političkih pitanja – glavni uzroci sukoba i nemira među ljudima i narodima

– Oblici suodgovornoga angažmana kršćana za pravedan i miran suživot u užoj i široj životnoj sredini

Metodičke upute

– Anketa koju učenici provode među vršnjacima i starijim osobama o vrijednosti ljudskog rada i o vrednovanju različitih poziva i zanimanja u društvu

– Vođeni razgovor na primjerima iz iskustva učenika

– Shematski prikaz lančane povezanosti različitih zanimanja i diskusija

– Anketa: Što želiš biti? Zašto želiš to zanimanje?

– Primjeri lošega i promašenoga življenja slobodnoga vremena (nekvalitetno korištenje elektroničkih i drugih medija, upadanje u različite ovisnosti…)

– Skupni rad i potom vođeni razgovor o primjerima kvalitetnoga življenja slobodnoga vremena (različiti oblici dragovoljnoga angažmana u dragovoljnim udrugama, društvenim i crkvenim)

– Kolaž na temu angažiranja mladih vjernika u svojoj župnoj zajednici (mogućnosti i modeli angažiranoga sudioništva u životu župne zajednice)

– Upoznavanje i analiza tekstova i primjera nepoštivanja ljudskih prava te različitih oblika društvene nepravde

– Upoznavanje, analiza i interpretacija tekstova i konkretnih primjera zalaganja za mir, društvenu pravdu i opće dobro svih ljudi – vođeni razgovor na temu

– Pisanje eseja na temu: »Što bih u ljudima i društvu želio promijeniti da bi ljudi mirno i sretno živjeli?«

Međupredmetne veze

– Povijest: postignuća suvremene znanosti i tehnologije i njihov utjecaj na svakodnevni život ljudi; aspekti kulturnoga razvoja i života ljudi i trendovi u umjetnosti, glazbi, sportu; doprinos hrvatske znanosti i kulture cjelokupnom razvoju čovječanstva

– Engleski jezik: Mladi i njihovi interesi, slobodno vrijeme, društveno koristan rad, pomoć potrebnima, ponašanje na javnim mjestima, neprihvatljivo ponašanje itd.

Praćenje i vrednovanje

– Poznavanje i usvajanje kršćanskog stava prema radu, slobodnom vremenu i suodgovornom angažmanu u Crkvi i svijetu

– Poznavanje konkretnih oblika ljudskoga i kršćanskoga angažiranja u ostvarenju boljega i pravednijega društva.



 

Prijelazne i završne odredbe

Stupanjem na snagu ovog programa prestaje važiti Plan i program katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi, kojeg je odobrila Hrvatske biskupska konferencija na 14. plenarnom zasjedanju 14. listopada 1997. godine, a verificiralo ga Ministarstvo prosvjete i športa 29. lipnja 1998. godine.

Ovaj program stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od školske godine 2003./2004.

Klasa: 601-03/03-01/152
Urbroj: 532/1-03-2
Zagreb, 18. rujna 2003.

Ministar
dr. sc. Vladimir Strugar, v. r.



 

  Uvod | 1. razred | 2. razred | 3. razred | 4. razred | 5. razred | 6. razred | 7. razred | 8. razred

Pregled linkova o crkvi i vjeronauku