|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
 
  > NASLOVNA STR. > RATARSTVO > GOVEDARSTVO > SVINJOGOJSTVO > PERADARSTVO > VOĆE I POVRĆE > ZAŠTITA BILJA > EKOLOŠKA POLJ. > MEHANIZACIJA > ZAKONI I PROPISI   > Knjige (Literatura) > Analiza tla > Veterina > Investicije u poljoprivredi i izrada poslovnih planova > Poslovna baza podataka > Agro marketing > Web poljoprivreda > OPG u Hrvatskoj > Info prilozi > Adresar i imenik > Poslovni web katalog > Posebne ponude i akcije > Kontakt adrese IZRADA WEB STRANICA Novo u ponudi za poduzetnike: samostalna izrada web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć našeg CMS-a. Moderni dizajni za Vašu web stranice. Korištenje administracije slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija te ostvarite svoju prvu web stranicu u trenu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog... Mobilna responzivnost web stranica predstavlja prilagođavanje web stranice svim uređajima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve stranice. SEO optimizacija će omogućiti vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama (poput Google-a) za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci. Dizajn responzivnih web stranica, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica... Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna podrška za internet marketing... Ažurirano: 22. 12. 2024.
|
 |
 
ŠTETNOST PESTICIDAPodručje primjene pesticida vrlo je široko te ima značajnu ulogu u biljnoj i životinjskoj proizvodnji, javnom zdravstvu, prijevozu. Pojavom prvih stalnih ljudskih naseobina te razvojem poljoprivrede stvoreni su uvjeti za razmnožavanje velikog broja nametnika i štetnika - od različitih virusa, bakterija, gljivica do grinja, mekušaca, glodavaca. Stoga je čovjek uvijek bio prisiljen braniti usjeve i zalihe hrane i druga materijalna dobra od štetnika. U posljednjih pedeset godina ("kemijska revolucija" započela je nakon Drugoga svjetskog rata) pesticidi su zajedno s umjetnim gnojivima postali najtraženiji proizvodi u poljoprivredi. Većinu problema s kojima se susreću uzgajivači biljaka i životinja rješavaju zahvaljujući kemijskoj industriji, koja danas omogućuje kontrolu sveukupne poljoprivredne proizvodnje. No, štetnici vrlo brzo razvijaju otpornost na pesticide te prisiljavaju poljoprivrednike da upotrebljavaju nove i otrovnije pesticide; čovjek "još žanje samo ono što mu štetnici ostave". Intenzivna poljoprivredna proizvodnja i primjena pesticida, kao što mnogi tvrde, jest condicio sine qua non (lat. uvjet bez kojeg se ne može nešto učiniti) današnje industrijske poljoprivredne proizvodnje. Istovremeno, cijena koju čovjek plaća u borbi sa štetnicima vrlo je visoka: pesticidi zagađuju okoliš, prije svega površinske i podzemne vodene tokove te imaju vrlo štetan utjecaj na biljni i životinjski svijet. Pesticidi se, naime, nalaze u hranidbenom lancu mnogih divljih ali i domaćih životinja te čovjeka. Naime, pesticidi se već mogu pronaći i u mikroorganizmima koji su na dnu prehrambenog lanca. Njima se hrane organizmi koji se nalaze na višem stupnju razvoja i taj se ciklus ponavlja sve do organizama koji se nalaze na vrhu prehrambenog lanca. Stoga se i najveća koncentracija pesticida može naći upravo u organizmima na vrhu prehrambenog lanca, gdje se nalazi i čovjek. Na ove opasnosti upozorila je 1962. g. Rachel Carson u svojoj knjizi "Nijemo proljeće" (Silent Spring). U upotrebi se danas nalaze tzv. selektivni i neselektivni pesticidi. Selektivni pesticidi djeluju na točno određenu skupinu štetnika i prema mišljenju mnogih stručnjaka navodno nisu štetni za drugi biljni i životinjski svijet. Mnogo opasniji su neselektivni pesticidi čija upotreba štetno djeluje na ostali biljni i životinjski svijet, ali i na ljudsko zdravlje. Svi pesticidi, osobito neselektivni, djeluju vrlo štetno na ekosustave, mnogi ubijaju korisne kukce, ribe, ptice, te tako uzrokuju više štete nego koristi. Većina je kukaca korisna ili bezopasna, ali stradava upotrebom pesticida. Pesticidi vrlo nepovoljno djeluju i na korisne tzv. dušične bakterije u tlu, a posljedica je iscrpljenje tla. Neselektivni pesticidi trebali bi se upotrebljavati samo onda kada ne postoji druga mogućnost obrane od štetnika, što, na žalost, često nije slučaj. Mnogi pesticidi ostaju aktivni u okolišu mjesecima, godinama pa čak i desetljećima. Ovo je npr. bio slučaj sa DDT-ijem koji se godinama nakon što je njegova upotreba bila zabranjena (u SAD-u zabranjen je 1969.g.), pojavljivao u životinjskom svijetu, čak na Antarktiku, a stručnjaci su pronalazili tragove DDT-ija u majčinom mlijeku u mnogim zemljama gdje se on upotrebljavao. Pesticidi se smatraju glavnim izvorom onečišćenja biosfere, osobito obala Sjeverne Amerike, Kariba, jugoistočne Azije, Japana, Baltika, Sredozemlja. Proizvodnja pesticida i drugih kemijskih sredstava sama po sebi može biti opasna zbog mogućnosti "nesreća" uzrokovanih kvarom određenog postrojenja kemijske industrije, što može uzrokovati veće otjecanje kemijskih tvari ili plinova u okoliš. Povremeno se dogode i tragedije poput one u Bhopalu, u Indiji, kada je došlo do ispuštanja veće količine otrovnog plina u zrak: tada je umrlo 25 ljudi a tisuće pate od ozbiljnih oštećenja uzrokovanih otrovnim plinom. Ljudi izloženi djelovanju pesticida, osobito poljoprivrednici, mogu patiti od oštećenja jetre, bubrega i dišnog sustava. Pesticidi koji se raspršuju mogu uzrokovati astmu. Hormonalni poremećaji, malformacije (nakaznost) novorođenčadi, tumori i nervni poremećaji također se dovode u vezu s izloženošću pesticidima. Prazne posude u kojima su se nalazili pesticidi vrlo često se odlažu na divlja odlagališta smeća i drugog otpada koja se, nerijetko, nalaze u blizini vodotokova, te tako onečišćuju okoliš. Prema podacima Greenpeacea u svijetu se upotrebljava oko 1,8 milijarda kilograma pesticida godišnje. "Kemijske industrije širom svijeta danas proizvode pesticide trinaest tisuća puta brže nego kada je objavljeno Nijemo proljeće" (zapisao je Al Gore u knjizi "Zemlja u ravnoteži-ekologija i ljudski duh").
Izvor: "Hrvatsko slovo", broj 405.
|
|
ZAŠTITA BILJA
FUNGICIDI
HERBICIDI
INSEKTICIDI
RAZNA SREDSTVA
Osnovni pojmovi
Integralna zaštita
Štetnost pesticida
Popis zaštitnih sredstava
Štete od štetočinja
Knjiga: "Štetnici u tlu"
Bordoška juha
Ekološka poljoprivreda
|
||||||||||||||||
|
|
Poslovni Forum d.o.o. za informatiku i poslovne usluge  Istraživanje tržišta - Izrada poslovnih planova - Izrada web stranica - Savjetovanje Kontakt e-mail adrese i telefoni |
|