![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
|||||
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() > NASLOVNA STR. ![]() > RATARSTVO ![]() > GOVEDARSTVO ![]() > SVINJOGOJSTVO ![]() > PERADARSTVO ![]() > VOĆE I POVRĆE ![]() > ZAŠTITA BILJA ![]() > EKOLOŠKA POLJ. ![]() > MEHANIZACIJA ![]() > ZAKONI I PROPISI ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() > Knjige (Literatura) ![]() > Preporuke knjiga ![]() > Analiza tla ![]() > Veterina ![]() > Investicije u poljoprivredi i izrada poslovnih planova ![]() > Poslovna baza podataka ![]() > Veterinarska ambulanta ![]() > Agro marketing ![]() > Web poljoprivreda ![]() > OPG u Hrvatskoj ![]() > Info prilozi ![]() > Adresar i imenik ![]() > Poslovni web katalog ![]() > Posebne ponude i akcije ![]() > Kontakt adrese ![]() ![]() ![]() ![]()
Ažurirano: 20. 1. 2021.
|
![]() |
![]() ![]() ![]() Najnoviji podaci ukazuju da štetočinje smanjuju prirod poljoprivrednih kultura u svijetu za 42%, a u Europi za 28%. Istraživanja su pokazala da štetočinje u Hrvatskoj smanjuju proizvodnju poljoprivrednih kultura za 29,2%. Približno jedna trećina ovih šteta otpada na štetnike, druga na uzročnike bolesti, a treća na korove. Navedeni podaci o visini šteta se odnose na mogući (potencijalni) prirod, pa su izražene postotkom priroda koji bi se postigao da ovih šteta nema. Očito je da pri visini šteta od 29,2% mogućeg priroda, nama ostaje samo 70,8% tog priroda. Stoga je postotak šteta na ostvareni prirod još mnogo veći i za Hrvatsku iznosi 41,25%. Računanje % na mogući prirod znači da je kod štete 25% i ostvarenog priroda pšenice od 6 t/ha, šteta 2 tone, jer je prirod (mogući) bez ovih šteta trebao biti 8 t. Ako se pokusom utvrdi da je na površini gdje je zlatica uništila cimu krumpira prirod 10 t/ha, a na dijelu zaštićenom od zlatice 15 t/ha, razlika od 5 t stavlja se u odnos s prirodom ostvarenim uz zaštitu, dakle s 15 t, te šteta iznosi 33,3%. Vrijednost šteta (gubitaka) kojeg nanose štetočinje poljoprivrednim usjevima i nasadima u Hrvatskoj iznose oko 500 milijuna US dolara svake godine, čemu treba pridodati i štete do kojih dolazi smanjenjem kakvoće proizvoda, povećanjem troškova proizvodnje, teškoćama do kojih dolazi u prometu itd. Razumljivo da svaki seljak i drugi uzgajivač poljoprivrednih kultura nastoji smanjiti štete koje čine štetočinje. Sve biljke napadaju različiti neprijatelji. To su
različiti štetnici (kukci i druge životinje), uzročnici bolesti (gljivice i drugi
uzročnici) i
korovi. Ove biljne
neprijatelje nazivamo zajedničkim nazivom štetočinjama bilja.
![]() Izvor: "Priručnik iz zaštite bilja"
|
![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]()
|
![]() |
![]() Poslovni Forum d.o.o. za informatiku i poslovne usluge ![]() Istraživanje tržišta - Izrada poslovnih planova - Izrada web stranica - Savjetovanje Kontakt e-mail adrese i telefoni |
![]() |