U klasičnoj konvencionalnoj poljoprivredi je evidentno prekomjerno i neracionalno trošenje neobnovljivih prirodnih resursa, kao i razne mjere koje ostavljaju trajne štetne posljedice na cjelokupnu prirodu i prirodne procese remeteći tako milijardama godina uspostavljanu ravnotežu u prirodi. Moderna znanost utvrdila je da veliki broj bolesti ima direktnu uzročnu vezu sa kvalitetom hrane koju jedemo i pojavom raznih rezidua koje ostaju u biljkama nakon primjene raznih kemijskih sredstva u agrotehnici.
Ponovo se shvaća da suradnja sa prirodom umjesto njezinog sustavnog uništavanja daje puno bolje rezultate. Ekološka poljoprivreda uklapa se u koncept održivog razvoja jer čitavim nizom mjera koje obuhvaćaju ukupno gospodarenje, teže pri tom ekološki čistoj, gospodarski isplativoj, etički prihvatljivoj i socijalno pravednoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Današnja poljoprivreda pretvorila je polja u određeni oblik industrijske proizvodnje, čiji je jedini cilj da iz zemlje izvuče što više. Ovakav pristup temelji se na neracionalnoj upotrebi fosilne energije i kemikalija što je dovelo do opasnih ekoloških posljedica i iscrpljivanja neobnovljivih prirodnih izvora. Nestale mnoge biljne i životinjske vrste, a drastično se smanjio i broj seoskih gospodarstava. Osim toga, konvencionalna poljoprivreda je danas najveći onečišćivač okoliša, pitke vode i zraka.
Stoga je ekološka proizvodnja nužnost, želimo li Zemlju sačuvati za buduće naraštaje.

Danas je ekološka poljoprivreda u mnogim zemljama jasno definirana zakonima, čemu se je pridružila i Hrvatskom donošenjem paketa zakona i propisa koji reguliraju poljoprivrednu proizvodnju. Prehrambeni proizvodi u ekološkoj poljoprivredi, kontrolirani su i nose posebni znak, što potrošačima daje sigurnost i ulijeva povjerenje u proizvod i sustav.

Donošenjem Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potaknut će nastanak novog tržišta, porast povjerenja potrošača, postizanje viših cijena, smanjenje intenziteta iskorištavanja resursa, zaštita okoliša, postojanost poljoprivrednog tla, veća transparentnost proizvoda i prerađevina, ravnopravnost proizvoda u tržišnoj utakmici na domaćem tržištu, poticanje daljnjeg širenja ekološki orijentirane poljoprivredne proizvodnje usklađenje s prirodnim i drugim uvjetima, a također će se omogučiti ravnopravnije uključivanje na svjetsko tržište, posebno iskorištavanjem prednosti i niskog stupnja onečišćenja okoliša u nas.

Ekološka proizvodnja također omogučava formiranje znatnog novog područja u poljoprivrednom gospodarstvu s perspektivom preorijentacije postojećih gospodarstava u ekološkom i profitabilnom smislu, posebno pogodnog za specijalizirana obiteljska gospodarstva, otvaranje posebnog tržišta ekološki proizvedenih proizvoda posebne kakvoće, opskrbljivanje domaćeg tržišta tim proizvodima, a također stvarna mogućnost prodaje na stranom tržištu kroz turizam i izvoz, povećano zapošljavanje u poljoprivredi, preradi i prodaji te bolje iskorištavanje poljoprivrednih površina, posebno u ruralnim i ratom opustošenim područjima, revitalizaciju sela, poboljšanje kvalitete života na selu i smanjenje migracije.

Ekološka proizvodnja omogućava održivo gospodarenje prirodnim resursima (sačuvati plodnosti tla, flore i faune, vode, atmosfere) smanjenjem primjene pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija te ekološkim zbrinjavanjem (uporaba) otpada iz poljoprivrede, kao i stvaranje povoljnijih ekonomskih uvjeta proizvodnje; niži inputi, veće i ravnomjernije zapošljavanje radne snage, povećana samostalnost gospodarstva kao cjeline, mogućnost oplemenjivanja rada na samom gospodarstvu kroz preradu, prodaju i turizam.

Zakonom o ekološkoj proizvodnji otvaraju se i mogućnosti poticanja ekološke proizvodnje, uređuju se propisi za ekološku proizvodnju, preradu, skladištenje, promet, pakiranje, označavanje, ocjenu sukladnosti i nadzor ekološke proizvodnje;

Nije moguće odmah prijeći sa konvencionalne na ekološku proizvodnju. Nužno je prijelazno razdoblje s konvencionalne na ekološku proizvodnju u kojemu se zemlja mora pročistiti od ranije korištenih kemijskih sredstava.

Da bi dobilo status organskog proizvođača, poljoprivredno gospodarstvo, mora provesti dvije do tri godine u tzv. "prelazno-organskoj proizvodnji". Ovo je potrebno zbog "čišćenja" tla, odnosno otklanjanja ostataka pesticida u tlu do pravilnikom određene prihvatljive razine.

Pravnom regulativom u ekološkoj proizvodnji regulira se i upotreba materijala za reprodukciju, gnojiva i drugih sredstava u ekološkoj proizvodnji, određuju se nadležna tijela za nadzor proizvodnog postupka i kakvoće proizvoda, nadležna tijela za inspekciju, način provođenja i ovlasti inspekcijskih tijela, a također i kaznene odredbe za kršenje zakona i propisa koji reguliraju ekološku proizvodnju prehrambenih proizvoda.;

Osnovna je svrha ekološke proizvodnje zaštita zdravlja i života ljudi, zaštita prirode i okoliša i zaštita potrošača.

Kod ekološke proizvodnje nužno je iz primjene isključiti ili staviti pod puni nadzor:
-mineralna gnojiva i pesticide (klorirani ugljikovodici, organski fosfati i karbamati) poliklorirane bifenile, atrazinske herbicide,
-teške kovine i potencijalno toksične elemente (ponajprije: Cd, Hg, Pb, Mo, As, Co, Ni, Cu, Cr i Zn, ali još i: Mn, Ag, V, Al, Sb, Se i Sn),
-biostimulatore (hormonski preparati i tireostatici),
-lijekove (antibiotici, sulfonamidi i druga kemoterapeutska sredstva u veterini),
-nitrate i nitrite,
-sjemenski odnosno sadni materijal proizveden na "konvencionalan" način
-genetički modificirane organizme (biljne i životinjske),
što znači da se u potpunosti moraju poštivati uvjeti i odredbe Zakona o ekološkoj proizvonji poljoprivrednih prehrambenih proizvoda i pratećih pravilnika.
("Narodne novine", brojevi: 12/01, 91/01, 13/02, 81/02)

Osnovno u ekološkoj poljoprivrede je da se u stalnom razumijevanju prirodnih procesa čuva priroda, naročito od kemijskih preparata, teških kovina i genetički modificiranih organizama i prema drugim načelima opisanim u zakonima i pravilnicima, sve u cilju očuvanja prirodnih resursa i ravnoteže.

Zakonska regulativa ekološke proizvodnje