Ovo su upute za podešavanje e-mail programa na korisničkom računalu i upute za
praćenje e-maila putem web stranica gdje nije potrebno imati nikakav dodatni
e-mail program.
Kod korištenja e-mail programa za čitanje elektroničke pošte, poruke stižu do
servera (hosting) i tamo čekaju dok korisnik ne provjeri svoju poštu. U tom
trenutku program za elektroničku poštu (npr. Outlook) preuzima poruke i
pohranjuje ih na lokalni disk, čime se one brišu s poslužitelja (ove se postavke
mogu promijeniti iako to nije čest slučaj). Osim e-mail programa, možete
koristiti i Webmail.
Webmail radi na način da poruke ostaju na serveru, a korisnik im pristupa
korištenjem web preglednika. To znači da korisnik može pristupiti svojoj pošti s
bilo kojeg računala u bilo kojem trenutku.
Ukoliko ste novi korisnik, prije podešavanja e-mail programa ili praćenja pošte
putem Webmaila, prvo morate otvoriti (kreirati) e-mail adrese koje želite
koristiti. Prilikom otvaranja e-mail adresa, sami postavljate i lozinke za svoje
e-mail adrese.
E-mail adrese otvarate putem Control panela.
Link na pregled uputa za otvaranje e-mail adresa. 
Nakon što ste otvorili e-mail adrese koje su Vam potrebne, možete pristupiti
podešavanju e-mail programa (npr. Outlook ili bilo koji drugi program za e-mail),
ili poštu pratite direktno na Webmailu putem Vašeg web preglednika (Internet
Explorer, Firefox, Opera, Google Chrome...).
 |
PODEŠAVANJE E-MAIL PROGRAMA |
Najveći broj korisnika koristi za pisanje i čitanje pošte neku verziju Microsoft
Outlooka. Pored tog programa dostupan je i veliki broj drugih e-mail programa - link:
www.snapfiles.com/freeware/
Podešavanje svih e-mail programa je vrlo slično i upute u nastavku primjenljive
su za sve programe.
Pokrenite Outlook ili neki drugi program koji želite koristiti i pronađite na
alatnoj traci soluciju za kreiranje novog e-mail naloga. Ono što je bitno kod
podešavanja e-mail programa možete vidjeti na slikama u nastavku. Postoje
određena pravila kako se moraju podesiti sve bitne postavke.
Na ovim slikama vidite kako morate podesiti Vaš e-mail program.
Ukoliko i ne uspijete od prve podesiti sve što treba potražite u programu
Properties i karticu Servers na kojoj su svi bitni podaci.
Kao što možete vidjeti na slici, pod Incoming i Outgoing mail upisujete
podatak za svoju domenu u obliku mail.vasadomena.nastavak
Npr. ako je vaša domena www.pliva.hr
tada u te rubrike morate upisati mail.pliva.hr
Account name je vaša puna e-mail adresa
Remember password može ostati uključeno
Log on using Secure... ne uključujete
Obavezno morate uključiti, staviti kvačicu ispred My server requires authentication
|
|
 |
Ukoliko ste podešavali program putem Čarobnjaka (Wizard) ili pratili
postupne korake otvaranja naloga u Outlooku, tada niste imali mogućnost
odmah uključiti
My server requires authentication
Potražite u programu Properties i karticu Servers na kojoj su svi bitni podaci i
provjerite da li je uključena ta stavka, ako nije, uključite je (stavite kvačicu).
O čemu se tu radi?
Za razliku od javnih mail servera, vi imate vlastiti mail server vezan uz
vašu domenu, te kao što je potrebna autorizacija putem lozinke za skidanje
pošte, potrebna je i za slanje. |
|
 |
To su sva bitna pravila i ako ste podesili svoj e-mail program prema tim
pravilima, mora Vam raditi primanje i slanje e-mail poruka.
Ukoliko Vam ipak program ne radi, provjerite još jednom da li ste sve pravilno upisali.
Ako možete primati poruke, ali ih ne možete slati, tada vjerojatno niste uključili
My server requires authentication
Ako ste i to uključili, a i dalje ne možete poslati e-mail, moguće je da morate promijeniti broj porta.
Otvorite ponovo Properties i pronađite karticu Advanced (Napredno).
Podatak 110 mora ostati, ali podatak za Outgoing server koji je 25 (ili neki
drugi broj; ovisno o programu), promijenite u 366 |
|
 |
Ako se spajate na internet preko T-coma, nećete morati dodatno podešavati broj
porta u 366, no vrlo često to moraju podesiti korisnici koji se na internet
spajaju putem Iskona i još nekih drugih tvrtki.
Ukoliko ste sve pravilno uradili (prvo kreirali e-maile u Control panelu a zatim
i podesili svoj e-mail program prema ovim uputama), a i dalje imate problema sa
primanjem ili slanjem pošte, kontaktirajte nas za pomoć ili potražite pomoć neke
iskusnije osobe. Ponekad je moguće da i pored toga što je sve ispravno podešeno
problem bude u samom programu. Naročito kod Microsoftovih programa često je
potrebno instalirati njihove nadogradnje i zakrpe.
Link na stranicu sa pregledom dodatnih uputa.
Svoju poštu možete pratiti i putem tableta, mobitela i bilo kojih drugih uređaja
koji imaju mogućnost korištenja e-maila. Za podešavanje svih tih uređaja vrijede naprijed navedena pravila..
.
 |
WEBMAIL - Pristup pošti putem web stranica |
Webmail radi na način da
e-mail poruke stoje na serveru, a korisnik im pristupa
korištenjem web preglednika. To znači da korisnik može pristupiti svojoj pošti s
bilo kojeg računala u bilo kojem trenutku.
Webmail vam može biti i jedini način praćenja pošte, ali ako i koristite Outlook
ili neki drugi e-mail program, a imate neki problem sa svojim računalom ili ste
na putu bez svojeg računala, tada vam je praktično da možete svoju poštu pratiti
i sa bilo kojeg računala gdje nemate instaliran i podešen program. Webmail
funkcionira na istom principu kao i npr. Gmail, Yahoo, Hotmail i slični online servisi.
Dovoljno je samo ući na Webmail stranice i tu se logirate sa svojom e-mail adresom i lozinkom.
Link na Webmail
Ako ste bilo kada koristili Gmail, Yahoo i slične online servise, vrlo lako ćete
se snaći i u Webmailu.
Webmail je odmah spreman za korištenje, nema potrebe za nikakvim dodatnim
podešavanjima.
Klikom na Get New dohvaćate novu poštu, a ako želite vi poslati e-mail, kliknete
na New.
Za naprednije korisnike dostupni su i alati (Tools) gdje imate mogućnost za
podešavanje raznih postavki Webmaila. Nije nužno da bilo što podešavate, ali ako
to ipak želite, molimo da prvo proučite upute.
Anti-Spam zaštita
Na mail serveru postoji Anti-Spam zaštita sa ciljem da Vas zaštiti od
potencijalnih neželjenih poruka i reklama. No ukoliko je uključena Anti-Spam
zaštita, moguće je da ne primite i neke e-maile koje želite primiti, jer ih je
Anti-Spam zaštita pogrešno protumačila kao da je i to pošta koju ne želite primati.
Ponekad nas korisnici kontaktiraju sa upitima da nisu dobili određene e-maile od određenih pošiljatelja.
Jedan od mogućih razloga je i taj što je Anti-Spam zaštita te e-mail poruke prepoznala kao spam.
Moguće je da određeni e-mail niste primili i zbog drugih razloga, od toga da
pošiljatelj uopće nije poslao e-mail koji je obećao poslati, da postoji neki
drugi problem na putu od pošiljatelja do vas kao primatelja...
U situaciji kada od nekoga ne primite očekivani e-mail, možete probati
isključiti Anti-Spam zaštitu, a potom zamoliti pošiljatelja da Vam ponovo proba poslati e-mail.
Kako ćete isključiti Anti-Spam zaštitu?
Logirajte se na
Webmail sa konkretnom e-mail adresom i pripadajućom lozinkom. Nakon
logiranja, u admnistraciji e-maila, na vrhu prozora postoji plavi vodoravni menu (pogledajte sliku
u nastavku).
Kliknite na Tools, te odaberite Options. Zatim odaberite tab Security. Isključite kvačicu kod Anti-Spam.
Postupak trebate ponoviti za sve e-mail adrese koje koristite.
Ukoliko i nakon toga ne možete primati e-maile od određenog pošiljatelja,
problem nije na Vašoj strani već na strani pošiljatelja. Zamolite pošiljatelja
da vam e-maile šalje sa neke druge e-mail adrese ili neka Vama šalje na neku
drugu vašu adresu (korisno je imati ipak još neki rezervni e-mail, npr. na Gmail-u).
OSTALI KORISNI SAVJETI
 |
PREGLED POJMOVA |
To je adresa primatelja poruke, e-mail adresa osobe kojoj šaljete svoju
poruku.
Carbon Copy (Cc) je adresa primatelja kopije poruke, oni koji nisu
direktno vezani uz sadržaj poruke, ali trebaju znati da je poruka poslana. Svi
primatelji vide kome je sve poslan e-mail.
Blind Carbon Copy (Bcc) adresa primatelja "slijepe kopije" poruke; to su
primatelji koji će ostati nevidljivi za one koji su upisani u prethodna dva
polja.
Subject je kratak i jasan naslov poruke; ne ostavljajte nikad poruku bez
naslova.
Attachments su različiti dokumenti koji se šalju e-mailom, privitak
e-maila.
Reply-To je e-mail adresa na koju treba odgovoriti, sa Reply odgovaramo
pošiljatelju e-maila.
Forward - Forwardiranje je prosljeđivanje e-maila s jedne adrese na drugu
ako želite nekome drugome proslijediti e-mail koji ste vi primili, bez ikakvih
izmjena (u originalu).
Inbox je dolazni sandučić za poštu, mapa u kojoj se nalazi sva pošta koju
ste primili.
Spam ili junk mail predstavlja za primatelja neželjenu elektroničku poštu
koja može u velikom opsegu zatrpati njegov sandučić za primanje poruka, koja je
usto i bezvrijedna i nenaručena pošta.
|
|
E-MAIL BONTON |
Elektronska pošta ima svoja pravila, kao i klasično dopisivanje. Međutim, velik
broj ljudi jednostavno ignorira ta pravila ili ih ne poznaje dovoljno. Dovoljno
je samo baciti pogled na 'primljene poruke' i lako ćete pronaći barem nekoliko
poruka od kojih vam se diže kosa na glavi.
Od uključenog 'Caps Locka' za velika slova, pa sve do neformalnog jezika u
službenim porukama...
Kao što se i u klasičnom dopisivanju i pisanju pisama primjenjuju određena
pravila, tako i elektronska pošta sa sobom povlači karakteristična pravila
ponašanja. Kako biste izbjegli da vas smatraju neotesanim ili jednostavno
bezobraznim, obratite pozornost na ova pravila.
Upozorite da ste na mobilnom uređaju
Koristite li mobilni telefon ili tablet za primanje e-mailova, dodajte u potpis
napomenu 'Poslano s mog ...' kako bi primatelj ipak imao razumijevanja za vaše
kratke odgovore ili eventualne pogreške. Većina mobilnih uređaja u svom programu
za e-mail ima opciju dodavanja napomene kada odgovarate s tog uređaja. Ukoliko
pak koristite neku specifičnu aplikaciju, dodajte napomenu da ste na mobilnom
uređaju u sam potpis u e-mailu.
Potpis mora biti jednostavan
Mnogi dolaze u napast i kao potpis u mail dodaju različite slike ili animacije.
Ne pretjerujte!
Komplicirani formati, logo vaše tvrtke ili neka druga grafička rješenja mogu
zakomplicirati primanje e-mail poruke. Kod pojedinih aplikacija grafika neće
biti prikazana, pa će umjesto vašeg potpisa stajati 'image not displayed'.
Držite se one stare izreke 'manje je više'. Neka vam potpis bude napisan u
običnom fontu i samo sa stvarno potrebnim informacijama.
Budite kratki i jasni
Nitko ne želi čitati eseje u e-mailu. Koncentrirajte se i sročite to što želite
reći u nekoliko jasnih rečenica. Imate li potrebu za većim tekstom, radije ga
napišite u posebnom dokumentu i dodajte u privitku. Natjerati primatelja da čita
suhoparne rečenice u kojima nema konkretnih informacija ne samo da je zlobno,
već može rezultirati i prekidom čitanja i brisanjem vašeg e-maila.
Nemojte slati velike privitke
E-mail servisi prije su imali ograničenje na veličinu privitka koji je moguće
poslati uz e-mail. Danas takvih ograničenja gotovo da nema, ali to ne znači da
možete nekome poslati 50 megabajta fotografija s godišnjeg odmora ili skeniranih
dokumenata sa nedavnog sastanka. Imajte na umu da primatelj možda čita e-mail na
mobilnom uređaju i da će mu takav privitak vjerojatno blokirati uređaj. Imate li
potrebu poslati veliki privitak nekome, radije ga objavite na nekom od servisa
za dijeljenje dokumenata i u e-mailu samo pošaljite poveznicu na taj dokument.
Vodite računa o tome kome pišete
Kao i kod klasičnih pisama, tako i u elektronskoj prepisci treba voditi računa o
osobi koja će poruku čitati. Šaljete li e-mail službeno, najbolje ga je započeti
s 'poštovani' ukoliko ne znate točno tko će ga čitati, odnosno s 'poštovana
gospođo' ili 'poštovani gospodine' ukoliko poruku šaljete određenoj osobi.
U privatnoj prepisci oslovljavanje ovisi o tome koliko ste bliski s osobom s
kojom se dopisujete.
Isti je princip i kod pozdrava na kraju. U službenoj prepisci koristi se 'sa
štovanjem' ili 'lijep pozdrav'.
Prosljeđivanje različitih e-mailova svima u imeniku
E-mail poruka koju ste dobili od tajnice s drugog kata sa slikama mačaka vama je
zanimljiva, ali ne morate je proslijediti baš svima. Prosljeđivanje takvih
e-mail poruka je zapravo 'siva' zona. Svi ih prosljeđuju i svi se, kad ih
dobiju, žale da im takve poruke zatrpavaju poštanske pretince. Osim toga, oni
koji prosljeđuju često ne razmišljaju i u proslijeđenoj poruci ostavljaju e-mail
adrese svih prethodnih primatelja. Ne samo da tako dijele tuđe adrese okolo, već
i povećavaju mogućnost da se te adrese nađu na udaru spama ili druge elektronske
pošasti.
Zlostavljanje tipke 'Odgovori svima'
E-mail poruke koje se šalju na nekoliko adresa vrlo brzo mogu zatrpati poštanski
pretinac ukoliko osobe koje na te poruke odgovaraju ne obrate pozornost na
razliku između tipki 'odgovori' i 'odgovori svima'.
Nemojte biti brzopleti. Ne samo jer ćete navući bijes svih ostalih primatelja,
već možete i otkriti neku informaciju koja nije bila namijenjena drugima.
'Odgovori svima' birajte samo kada ste potpuno sigurni da poruka koju šaljete
zaista mora stići na više adresa.
|
|
SPAM |
Spam je neželjena elektronička poruka poslana zbog namjere oglašavanja
raznog propagandnog sadržaja ili u svrhu phishing napada ili kao sredstvo
distribucije malver poveznica. Najčešće se šalje putem elektroničke pošte
(e-maila). Osim u slučaju e-maila, termin se koristi još i kod elektroničkih
foruma, blogova, socijalnih mreža, servisa za izravnu komunikaciju i drugih
sustava za razmjenu poruka ili drugih podataka. Širitelji spama nazivaju se
spameri (eng. spammers). Spam e-mailom se nude razne vrste usluga, poput
kupovine proizvoda preko Interneta i sl., bez prethodnog našeg odobrenja za
primanje istih. Problem nastaje kada to postane svakodnevno i u takvim
količinama da je teško razlikovati "legalnu" poštu od te neželjene, što također
dovodi do ubrzanog popunjavanja ograničenog slobodnog prostora za legitimne
poruke, tj. nemogućnosti pristizanja novih poruka. Osim za obične korisnike,
velike količine spam poruka su i problem za pružatelje internetskih usluga
(Internet Service Provider, ISP) koji zbog njih moraju povećati svoje
kapacitete. Spam je postao popularan za nelojalni marketing jer oglašivačima
slanje spam poruka ne predstavlja nikakav trošak te ih je teško otkriti i optužiti.
Kako spameri prikupljaju e-mail adrese
Da bi spameri mogli slati neželjene poruke, potrebno im je pribaviti e-mail
adrese potencijalnih primatelja. E-mail adrese se sakupljaju preko raznih
chatova, Web stranica, newsgrupa ili virusom zaraženih računala. Najčešći način
sakupljanja e-mail adresa je pomoću robotskih skupljača (eng. harvester) – bota
koji na Webu traži e-mail adrese. Iz toga razloga treba izbjegavati pisanje
e-mail adrese u izvornom obliku nego je kodirati (ili je prikazati u slikovnoj
formi) s ciljem neprepoznavanja od strane bota. Spameri, također međusobno
razmjenjuju baze prikupljenih e-mail adresa.
Ne odjavljujte se sa spamerskih newslettera !!!
Kako bi spameri saznali je li poruka poslana na ispravnu e-mail adresu, najčešće
se u e-mail porukama stave upute i link na URL, kako se odjaviti da se više ne
primaju takve poruke, što je u stvari varka, jer upravo odjavom ćete potvrditi
spameru ispravnost svoje adrese, a oni će i dalje nastaviti slati spam.
Iskorištavanje tehničkih resursa za slanje spama
U prošlosti se e-mail spam slao koristeći slobodne poslužitelje (open mail
relay), no danas sve više za slanje poruka „spammeri“ koriste mrežu sastavljenu
od inficiranih (eng. zombie) računala, poznatiju pod nazivom "botnet" tako da ih
je teško otkriti. Spameri često svoju infrastrukturu smještaju u zemlje koje
nemaju zakonski definirane kazne za širenje spam poruka. Slanje spama podliježe zakonskim sankcijama.
Ne šaljite spam!
Svako slanje poruka na email adrese koje ste kupili od nekoga ili sami prikupili
na Internetu ili od poznanika je spam. Stoga nemojte slati emailove s bilo kakvim
porukama masovno, na puno email adresa, osim ako sami nemate svoje listu
klijenata, u koju su se klijenti sami upisali kod narudžbe vaših usluga, a tom
prilikom su se i složili s time da će od vas povremeno dobiti tzv. newsletter,
tj novosti. Način skupljanja email adresa za dozvoljeno slanje newslettera može
biti i obrazac na vašim stranicama, gdje posjetitelji stranica sami mogu upisati
svoju email adresu da bi primali newsletter. Nakon upisa, na upisani email mora
biti poslana kontrolna poruka s informacijom da je ta email adresa upisana za
primanje newslettera, s linkom da vlasnik email adrese potvrdi primanje
newslettera i tek ako vlasnik da potvrdu, upis u newsletter postaje punovažan.
|
|
HOAX |
Hoax je poruka elektroničke pošte neistinitog sadržaja, poslana s ciljem
zastrašivanja ili dezinformiranja primatelja. Želja osobe koja je poslala hoax
je njegovo prosljeđivanje na što veći broj adresa. Pri tome ih primatelji doista
i prosljeđuju Internetom jer su uvjereni da time pomažu drugima. Hoaxi ne mogu
uzrokovati oštećenja računalnih programa i operacijskih sustava, ali zabilježeni
su brojni slučajevi gdje su hoaxi svojim sadržajem i vještom psihologijom naveli
korisnike da sami oštete svoje programe i sustave. Drugi oblik štete koji hoaxi
nanose korisnicima je zavaravanje korisnika te narušavanje njihovog ugleda, kao
i ugleda određenih organizacija, tvrtki i poznatih osoba. Scam je
ozbiljniji oblik hoaxa, često s ozbiljnim financijskim, pravnim ili drugim posljedicama za žrtvu.
Koja je opasnost od širenja hoaxa?
Velika se šteta ne može izazvati širenjem hoaxa. Ipak, hoaxi često zavaravaju
korisnike, narušavaju ugled određenih organizacija ili osoba, a pri tome
bespotrebno opterećuju mrežu, povećavaju troškove korištenja Interneta te
zatrpavaju Inbox osoba koje dobivaju hoaxe.
NAJČEŠĆI OBLICI HOAXEVA
Hoaxi kao upozorenja o štetnim programima - hoaxi koji obično sadrže lažna
upozorenja na nove, "jako opasne" viruse i crve, trojanske konje ili druge
oblike zlonamjernog koda. Korisnici koji prime takva upozorenja prosljeđuju ih
svojim poznanicima s dobronamjernim ciljem da ih upozore. Činjenica da pravi
zlonamjerni programski kodovi mogu korisnicima uzrokovati ozbiljne probleme
pruža tvorcima hoaxa velike mogućnost prilikom pisanja lažnih upozorenja.
Upozorenje kako bi potencijalni virus ili crv mogao uzrokovati brisanje svih
podataka, oštećenje diska i slično kod neiskusnih korisnika uglavnom
ostvaruje cilj, tj. utječe na njih da upozore svoje poznanike. Tvorci ovih
upozorenja uglavnom navode poznate organizacije (IBM, Microsoft i dr.) i
medije, kako bi kod primatelja stekli kredibilitet i vjerodostojnost.
Lanci sreće i zarade - hoaxi u kojima se primatelju za prosljeđivanje hoaxa na
određen broj adresa obećava novac, besplatni mobiteli, turistički aranžmani ili
drugi pokloni. Lanci sreće mogu imati i prijeteći karakter. U tim slučajevima
primatelja se upozorava da će ga zadesiti nesretan i neugodan događaj ukoliko
primljenu poruku ne proslijedi na što veći broj adresa. Lance sreće lakše je
prepoznati u odnosu na lance zarade. Dok je kod lanaca sreće bitan faktor
praznovjernost korisnika, lanci zarade oslanjaju se na ljudsku osobinu povezanu
sa zaradom, tj. pohlepu. Na neodlučne primatelje hoaxa često utječe činjenica da
prosljeđivanjem primljene sumnjive poruke ništa ne mogu izgubiti, a ipak nešto
mogu dobiti. Autor e-mail poruke najčešće navodi neku organizaciju koja
proizvodi navedene proizvode. Kao razlog izdavanja e-mail poruke najčešće se
navode marketinški razlozi.
Lažni zahtjevi za pomoć - poruke kojima se izaziva suosjećanje prema nemoćnim
osobama, obično djeci, i poziva se na pomoć daljnjim slanjem hoaxa. Primatelji
ovakvih hoaxa rijetko odbijaju pomoći primjerice nekom bolesnom djetetu te je
zbog toga ova vrsta hoaxa veoma raširena. Velik broj hoaxa zasniva se na priči o
bolesnom djetetu kojemu će određena organizacija darovati sumu novaca
proporcionalnu broju proslijeđenih e-mail poruka. Važna činjenica koja
razotkriva ove hoaxe je što niti jedna organizacija ne može pratiti put e-mail
poruke. Uz spomenute, česti su i hoaxi u kojima navodni roditelji traže od
primatelja da proslijede poruku u kojoj je slika izgubljenog djeteta.
Zastrašujući i prijeteći hoaxi - poruke koje upozoravaju na potencijalne
opasnosti te pokušavaju zastrašiti primatelja s ciljem da proslijedi upozorenje
svojim prijateljima i poznanicima. Moguće je da hoax sadrži i direktnu prijetnju
primatelju kojem bi se trebalo nešto "strašno" dogoditi, ukoliko ne proslijedi
primljeni e-mail. Najčešće se primatelj upozorava kako mora proslijediti
primljeni e-mail na određeni broj adresa jer je zajedno s porukom stigao i virus
koji može biti otklonjen jedino prosljeđivanjem određenog broja poruka.
Zabilježeni su brojni slučajevi u kojima e-mail sadrži tekst u kojem se
primatelja upozorava na razne opasnosti. Iako je moguće da su neke od tih
opasnosti istinite, korisnicima se ne preporučuje da prosljeđuju ikakva
upozorenja jer postoje brojne organizacije i mediji koji su za to zaduženi.
Ukoliko korisnici ipak nastave prosljeđivati upozorenja koja se kasnije pokažu
lažnima, to može samo narušiti njihov ugled i vjerodostojnost kod primatelja.
Lažne peticije - poruke raznih sadrža koje pozivaju na sakupljanje "potpisa" za
neku važnu stvar te prosljeđivanje poruke kako bi i drugi korisnici mogli dati
podršku. Peticije mogu imati izmišljenu ili istinitu temu. Činjenica da je tema
na koju se peticija odnosi istinita ne znači da je i sama peticija istinita.
Često autori izmišljaju lažne peticije s istinitim temama kako bi uzrokovali
pomutnju i potakli beskorisno trošenje tuđih vremenskih i računalnih resursa.
Pri tome najčešće krivotvore autora. Koncept prikupljanja potpisa putem
Interneta nepouzdan je i neuvjerljiv. Bilo tko se može dosjetiti da dopiše
određen broj imena te na taj način vrlo jednostavno krivotvori peticiju. Zbog toga se peticija
dobivena razašiljanjem e-mail poruka smatra nepouzdanom i nevažećom. Većina
organizacija toga je svjesna te zbog toga ne koriste e-mail poruke za skupljanje potpisa.
Kompromitirajući hoaxi - hoaxi koji narušavaju ugled određenih organizacija ili
osoba. Poruka sadrži lažne ili iskrivljene navode o određenim organizacijama,
tvrtkama ili osobama i glavni im je cilj narušavanje nečijeg ugleda. Ti lažni
navodi (tračevi) navode prevarene primatelje na prosljeđivanje poruke
poznanicima. Pri tome se najčešće od primatelja traži bojkotiranje određene
organizacije, tvrtke ili osobe. Određene osobe iz osobnih razloga, čiste zlobe
ili dosade mogu pokrenuti lažne kompromitirajuće e-mail poruke. Zbog opasnosti
da je primljena e-mail poruka zapravo kompromitirajući hoax, ne preporuča se
prosljeđivanje poruka sličnog sadržaja. Ukoliko se takav hoax nastavi
prosljeđivati Internetom, oklevetana organizacija ili osoba mogu pretrpjeti
veliku štetu u obliku narušavanju ugleda, a moguća je i financijska šteta.
Šaljivi hoaxi - poruke za koje primatelji uglavnom odmah shvate da su lažne,
ali ih prosljeđuju dalje zbog njihovog šaljivog sadržaja. Širenje hoaxeva bilo
koje vrste je zabranjeno, a za posljedici može imati i da Vam se uskrati usluga
pristupa Internetu, kao i usluga hostinga i korištenja e-maila.
>>
|
|
PHISHING |
Phishing (varijanta engleske riječi za pecanje, fishing) je vrsta
socijalnog inženjeringa koja se odnosi na prijevare, kojima se služe zlonamjerni
korisnici šaljući lažne poruke koristeći pritom postojeće Internet servise.
Riječ je o kriminalnoj aktivnosti. Koristeći razne načine manipulacije,
kriminalci od korisnika pokušavaju prikupiti povjerljive podatke (korisnička
imena, lozinke, podaci s kreditnih kartica i sl.) kako bi ostvarili financijsku
korist. U pravilu, phishing poruke prenose se putem elektroničke pošte koja
navodi korisnika da klikne na određeni link koji ga dalje vodi na stranice zloćudnog web poslužitelja.
Takve zloćudne Web stranice obično se lažno predstavljaju kao Web stranice banaka, servisa za elektroničko plaćanje (PayPal
i dr.) i sl. krivotvoreći, odnosno imitirajući njihov izgled. U svrhu
phishing-a, osim elektroničke pošte, mogu poslužiti i drugi servisi poput
foruma, servisa za izravnu komunikaciju (Windows Messenger, ICQ, Skype, Google
Talk i dr.) te društvene mreže (Facebook, MySpace). Društvene mreže posebno su
opasne jer podaci prikupljeni sa njih mogu poslužiti za krađu identiteta, ali i
zbog činjenice da poruke dobivene od prijatelja, kojima su oteti računi, imaju određeni kredibilitet.
Oblici phishinga - Najkorištenije metode phishinga
#
jednostavni zahtjev od korisnika da (u odgovoru) pošalje svoje osjetljive
podatke elektroničkom poštom, pošiljatelj se lažno predstavlja kao npr.
administrator nekog Web servisa kojem su ti podaci potrebni radi provjere
podataka, nadogradnje sustava i sl.
#
lažni linkovi u e-mail porukama (obično lažni, odnosno manipulirani link u
poruci vodi korisnika na zloćudnu Web stranicu gdje se traži da upiše svoje
korisničko ime i lozinku ili druge osjetljive podatke)
#
lažna web sjedišta (korisnik može biti naveden kliknuti na link koji ga vodi na
web poslužitelj koji korištenjem skripti, izmijeni/prekrije stvarni URL svog Web
sjedišta i postavi legitimni, čime obmanjuju korisnika koji misli da je na
legalnoj stranici i na taj način skupljaju podatke dok ih ovaj unosi)
#
lažni ("popup") prozor na legitimnim web sjedištima banaka ("iskakanje" lažnog
prozora sa poljima za unos povjerljivih informacija. "Popup" prozor se
pojavljuje pri posjetu legitimnom web poslužitelju)
# tabnabbing - jedna od novijih metoda koja koristi činjenicu da korisnici Web
preglednika obično imaju otvoreno nekoliko tabova istovremeno te se jedan od
neaktivnih tabova osvježi, ali sa zloćudnim sadržajem koji imitira neku
legitimnu Web stranicu (računa se na nepažnju korisnika, odnosno da ne primijeti
novu adresu koja korisnika treba usmjeriti prema zlonamjernim stranicama).
Kako izbjeći phishing
Nikad ne odgovarajte na elektroničke poruke koje traže osobne podatke; financijske institucije imaju vaše podatke, a i mala je vjerojatnost da bi vas
bilo koja renomirana tvrtka zatražila osobne podatke putem maila. Nikad ne slijedite linkove koji se nalaze unutar sumnjivih i neočekivanih e-mail
poruka. Nikad ne slijedite linkove, ako niste sigurni tko je pošiljatelj. Uvijek provjerite da li adresa (URL) na koji unosite povjerljive podatke
odgovara legitimnoj (adresa krivotvorene Web stranice može se razlikovati u
jednom slovu u nazivu domene od legitimne; ako vam se bilo što učini drugačijim,
odustanite dok ne provjerite).
Koristite dobre lozinke i često ih mijenjajte. Dobre lozinke sastoje se od
kombinacije velikih i malih slova, brojeva i simbola što ih čini vrlo teškim za probijanje.
Provjerite da li web stranica preko koje unosite povjerljive podatke koristi
HTTPS protokol. Web adresa financijskih institucija trebala bi počinjati s
https:// umjesto sa http://
Obavezno provjerite digitalni certifikat web poslužitelja prije unosa bilo kakvih podataka.
Koristite softver za filtriranje spama - ovi programi će smanjiti broj
neželjenih poruka koje većina korisnika svakodnevno prima. Koristite antivirusni softver
jer ova vrsta programa prepoznaje maliciozni softver
koji se također može koristiti za prikupljanje osobnih informacija. Koristite osobni firewall da možete pratiti promet prema internetu u oba
smjera i uočili moguće sumnjive aktivnosti, koristite antispyware softver,
redovito ažurirajte softver koji koristite, pratiti stanje vaših računa za obavljanje novčanih transakcija,
budite u toku, pratite informacije o phishingu na internetu (i ovaj kratki članak možda je nekome pomogao).
Sigurnosna edukacija je najefikasnija obrana od pokušaja phishinga.
|
|
MALVER |
Malver (malware je skraćeno od malicious software) je po svojoj definiciji
zloćudni (zlonamjerni) softver namijenjen infiltraciji računala bez znanje
njegovog vlasnika, odnosno korisnika. Softver se klasificira kao malver ovisno o
njegovoj (štetnoj) namjeni.
Prema tome, u malver spadaju: virusi, crvi, trojanski konji, spyware,
zloćudni adware, crimeware, scareware, keyloggeri, rootkitovi, lažni anti-spyware programi...
Internet kriminal je usko povezan sa malverom jer je on sredstvo preko kojega
kriminalci (napadači) nanose financijsku i druge oblike štete običnim
korisnicima i tvrtkama. Neka istraživanja pokazala su da ritam izdavanja malvera
premašuje ritam izdavanja legitimnog softvera. Napadači šire velike količine
malvera te računaju da će, zbog različitih razloga, uvijek uspjeti zaraziti
djelić korisnika koji na neki način dođu u doticaj sa malverom.
Za vašu sigurnu zaštitu računala i e-maila, nije dovoljno imati bilo kakav
antivirusni program.
Program mora biti zaista pouzdan. Naša preporuka je da koristite besplatni
AVAST
.
Ray Tomlinson je računalni inžinjer kojeg danas smatramo izumiteljem e-maila.
Do svog epohalnog otkrića Tomlinson je došao 1971. godine, radeći u
tvrtci BBN na razvoju ARPANET-a, prethodnika Interneta. Uspio je spojiti dva
programa na kojima je tada radio, od kojih je jedan bio namijenjen ostavljanju
poruka na istom računalu, a drugi slanju datoteka preko mreže, te je tako poslao
prvi e-mail. |
|
|
