Kvalitetni, pouzdani i točni imenici obrtnika.
Svaki imenik koji naručite sastavlja se na dan narudžbe i to je garancija vjerodostojnosti podataka.
Za razliku od raznih velikih imenika koji jednom budu sastavljeni, a zatim se
prodaju godinama, i gdje podaci s obzirom na protek vremena u velikom postotku
nisu točni, ovdje je riječ o aktualnim imenicima.
Imenici obrta (obrtnika) sastavljaju se prema službenim i javno dostupnim
podacima obrtnog registra.
Svaki obrt se upisuje u obrtni registar koji vodi nadležni županijski ured,
odnosno ured Grada Zagreba.
Aktualni imenici obrtnika prema stvarnom stanju u obrtnom registru.
U Republici Hrvatskoj godišnje se u prosjeku zatvori i po 3000 obrta.
Svakodnevno se isto tako otvaraju novi obrti. S obzirom na veliku fluktuaciju
podataka, svaki imenik koji se ne sastavlja na dan narudžbe, neminovno sadrži
veliki broj netočnih podataka. Imenici koje možete naručiti ovdje sastavljaju se
tek kada napravite narudžbu. To je ujedno garancija da su podaci maksimalno
točni te da nećete imati nepotrebnih troškova ako ćete npr. slati pisane dopise na adrese obrtnika.
Nacionalna klasifikacija djelatnosti |
Klasifikacija djelatnosti jedan je od osnovnih normativa koji se koristi pri
evidentiranju, obradi, analizi, diseminaciji i prikazivanju podataka. Prema
klasifikaciji djelatnosti razvrstavaju se poslovni subjekti (pravne i fizičke
osobe) po djelatnostima koje obavljaju u skladu s propisima. Poslovni subjekti
razvrstavaju se u svoju glavnu djelatnost prema djelatnosti koju stvarno
obavljaju, i koja je kao takva prijavljena u nadležnom registru. I kod narudžbe
imenika, odnosno, kod sastavljanja imenika, jedan od osnovnih kriterija za
razvrstavanje svih poslovnih subjekata je njihova registrirana djelatnost.
Proučite klasifikaciju djelatnosti kako bi kod narudžbe imenika točno znali što
želite naručiti.
Brzi pregled djelatnosti
Detaljni i opisni pregled klasifikacije djelatnosti
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od
strane fizičke osobe sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom,
prometom ili pružanjem usluge na tržištu. Obrt može obavljati i pravna osoba ako
to ne čini na industrijski način. U obrtu je dopuštena svaka gospodarska
djelatnost koja nije zakonom zabranjena.
S obzirom na vrste, obrti mogu biti:
1. slobodni obrti - obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće
uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema,
2. vezani obrti - obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o
stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski
ispit,
3. povlašteni obrti - obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju
povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o djelatnosti.
Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu i
zajednički obavljati obrt. Za zajedničko obavljanje vezanih obrta dovoljno je da
jedna od osoba, uz opće uvjete, ispunjava i poseban uvjet stručne
osposobljenost, odgovarajuće srednje stručne spreme ili položenog majstorskog
ispita. Međusobni odnosi osoba uređuju se pisanim ugovorom i primjenjuju se
propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku. Strani državljani mogu u
Hrvatskoj obavljati obrt pod istim uvjetima kao i državljani Republike Hrvatske
i pri tome moraju ispunjavati iste uvjete za otvaranje obrta - kako opće, tako i
posebne, za obavljanje vezanih obrta.
Dobre ideje i savjeti |
Poslovni imenici (adresari) mogu Vam pomoći u istraživanju tržišta i boljem osmišljavanju marketinga.
Navest ćemo samo nekoliko primjera iz prakse naših redovnih korisnika.
Poduzetnik iz Zagreba otvara trgovinu građevinskim
i instalacijskim materijalom. Otvorio je trgovinu,
oglašavao se u Plavom oglasniku i lokalnim radio postajama, no većeg prometa
nije imao. Po preporuci prijatelja, naručuje od Poslovnog foruma imenik
(adresar) sa svim poduzećima i obrtnicima (majstorima) koji izvode građevinske
radove, završne radove, izolacijske radove i vodoinstalaterske radove.
Istima šalje dopis (katalog) sa pregledom svoje ponude i s obzirom da je to upravo
njegovo ciljano tržište, promet i prodaja mu se vrlo brzo višestruko povećava. U naknadnoj anketi
utvrđuje, da njegove oglase u medijima nisu niti primijetili, jer su zauzeti
svojim poslom, a da su za ponudu saznali tek kad su osobno primili poslovni dopis na svoju adresu.
Ugostiteljski obrt iz Osijeka uvodi u svoju ponudu i marende. Nakon
oglašavanja u lokalnom oglasniku, promet se nije značajno povećao. Od Poslovnog
foruma naručuje pregled svih poduzeća u široj okolici koji imaju više od 10
zaposlenih. Odabranim direktorima poduzeća, po tako pripremljenom adresaru, obraća se
osobno i predstavlja im vlastitu ponudu. Na taj način je popunio cijeli
kapacitet lokala, te pored toga s obzirom na veću potražnju uveo i catering uslugu.
Poljoprivrednik iz Đakova traži kredit za proširenje poljoprivredne
proizvodnje. U poslovnom planu (elaboratu) navodi, kao i drugi poljoprivredni
proizvođači, standardne fraze "...kako na tržištu nema dovoljne konkurencije...",
te da i on može plasirati svoje proizvode...". Komisija koja odobrava kredite
traži da se elaboriraju takve tvrdnje točnim prikazom svih obrta i poduzeća. Drugi
tražitelji kredita navode nekompletne popise, prema telefonskom imeniku (u
telefonskom imeniku tvrtke nisu razvrstane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti), a
samo poljoprivrednik iz Đakova naručuje adresar Poslovnog foruma, prikazuje
točan pregled po djelatnostima i samo se njemu odobrava kredit.
Vlasnik trgovine iz Šibenika želi proširiti svoj asortiman proizvoda, i naći
nove dobavljače robe, kako bi proširio svoj asortiman i pronašao povoljnije
ponude. Za to mu je bio potreban pregled svih poduzeća registriranih za trgovinu
na veliko, a takav pregled upravo mu omogućuje imenik Poslovnog foruma koji je
sastavljen za njegove konkretne potrebe. Poduzetnik je vrlo brzo primio ponude,
cjenike i preglede od svih veleprodaja i mogao je odabrati najpovoljnije
ponuđače. Investicija od nekoliko stotina kuna za poslovni imenik rezultirala je
pronalaženjem povoljnijih ponuda i većom zaradom.
Trgovina uredskim materijalom oglašava se putem besplatnih oglasnika, no
takve oglasnike čitaju i domaćice, prodavatelji automobila, studenti koji traže
podstanarske stanove, a ponajmanje direktori jer su zauzeti svojim poslovanjem ili imaju već od prije
dobavljača na kojeg su navikli, iako i cijene nisu najniže. Većina se navikne na
određenog dobavljača i nema naviku niti slobodnog vremena stalno istraživati tržište. Obrtnik iz Rijeke
umjesto da se oglašava u oglasnicima, nabavlja poslovni imenik (adresar)
Poslovnog foruma, i ciljano predstavlja svoju ponudu direktorima poduzeća.
Poduzetnik iz Zagreba, vlasnik knjigovodstvenog servisa, želi ponuditi svoju
uslugu vođenja poslovnih knjiga novim tvrtkama koje još nisu pronašle
knjigovodstveni servis koji će im voditi knjige.
S obzirom da se kod Poslovnog foruma mogu naručiti i imenici novo registriranih tvrtki (unutar 60 dana ili u
nekom drugom vremenskom razdoblju), svaka dva mjeseca naručuje imenik sa
pregledom samo novo registriranih tvrtki i šalje im svoju pisanu ponudu. Ovo je
odličan primjer kako nije teško pronaći nove klijente, samo treba iskoristiti
mogućnosti koje Vam pružaju poslovni imenici i baze podataka.
Navedeno je samo nekoliko primjera. Prema građanima može se oglašavati putem
oglasnika i putem web stranica, no prema drugim tvrtkama, najisplativiji i
najefektniji način predstavljanja svojih proizvoda ili usluga je direktni
kontakt, te je takav način predstavljanja bez konkurencije. Bez obzira da li je
kontakt putem telefona, pismom ili osobnim kontaktom, uvijek je potrebno odrediti krug
poslovnih subjekata kojima se želimo obratiti, a u tome jest prednost poslovnih
imenika Poslovnog foruma, jer se svaki imenik može sastaviti prema konkretnim potrebama naručitelja.
Poslovne imenike sastavljamo prema službenim izvorima kao što su sudski registri
trgovačkih sudova za podatke o trgovačkim društvima, obrtni registar za podatke
o obrtnicima... Svaki imenik sastavlja se tek onda kada naručite imenik, prema
trenutnom stanju u registrima. To je garancija visoke točnosti naših imenika. |
|
|