NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE ELEKTROINSTALATER - 3. dio   [ 1 ]   [ 2 ]


6.10. Nastavni predmet: praktična nastava

Cilj

Praktična nastava ima cilj omogućiti učenicima upoznavanje pravilnih radnih
postupaka i stjecanje znanja, vještina i navika iz područja organizacije rada, zaštite,
komuniciranja, obrade materijala, spajanja materijala, obrade vodova, izrade,
ispitivanja i održavanja jednostavnijih elektrotehničkih sklopova i uređaja.


Zadaci

- znati organizaciju rada i ulogu škole i obrtničke radionice u naukovanju

- poznavati međusobna prava i obveze učenika, škole i obrtničke radionice

- znati izvore opasnosti pri radu i mjere zaštite

- primijeniti postupke za rad na siguran način

- primijeniti teorijska znanja s praktičnim radom u području elektrotehnike

- osposobiti za čitanje i primjenu tehničko – tehnološke dokumentacije

- razviti radne navika u učenika (urednost, točnost, pažljivost i odgovornost prema
radnim zadacima i drugim sudionicima u procesu rada, kulturno ponašanje)

- steći radna iskustava u rukovanju mjernim alatima i instrumentima

- osposobiti za planiranje postupaka i tijeka rada, uporabe alata i racionalne
uporabe materijala i energije

- steći osnovna znanja za primjenu u praktičnom radu prilikom izrade dijelova,
rastavljanja, ispitivanja, sastavljanja i održavanja električnih strojeva i uređaja.



Sadržaj - Nastavna cjelina

1. Ustrojstvo naukovanja za zanimanja u obrtništvu

Poznavati ulogu škole i obrtničke radionice u naukovanju.

Poznavati prava i obveze iz ugovora.

Znati pravila rada i ponašanja u radionici.

Uloga škole i obrtničke radionice u naukovanju za obrtnička zanimanja.

Međusobna prava i obveze iz ugovora o naukovanju.

Organizacija rada u radionici.

2. Zaštita pri radu i zaštita okoliša
Upoznati propise o zaštiti na radu prema Zakonu o zaštiti na radu, izvore opasnosti
i pravila zaštite na radu pri uporabi električne energije na električnim postrojenjima i
instalacijama.

Primijeniti zaštitna sredstva za rad na električnim postrojenjima, električnim
mrežama i električnim instalacijama niskog napona, sukladno Pravilniku o zaštiti na
radu pri uporabi električne energije.

Znati pružiti prvu pomoć.

Uloga i važnost zaštite pri radu i zaštite okoliša.

Propisi o zaštiti pri radu, prava i obveze učenika u školskoj i obrtničkoj radionici.

Mehanički izvori opasnosti pri uporabi ručnih i mehaniziranih alata i otklanjanje opasnosti.

Opasnosti od buke i vibracije.

Opasnosti od štetnih tvari i zračenja, propisi i postupci pri radu s opasnim materijalima.

Opasnost od požara i eksplozije, mjere zaštite i gašenje.

Opasnosti od radova na visini.

Pružanje prve pomoći ozlijeđenim osobama.

Opasnosti od djelovanja električne struje.

Izvori opasnosti i mjere zaštite.

Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim od električne struje.

Poznavanje i uporaba osobnih zaštitnih sredstava.

Poznavanje mogućih izvora zagađenja zraka, vode i tla.

Postupci s otpadnim materijalima.

Racionalna upotreba materijala i energije.

3. Komuniciranje sa strankama
Primijeniti osnovna pravila i postupke usmenog i pismenog komuniciranja.

Znati objasniti proizvode i usluge radionice.

Objasniti strankama način uporabe i posluživanja uređaja.
Usmeno i pismeno komuniciranje, pravila i postupci.

Vođenje razgovora sa strankama.

Objašnjavanje proizvoda i usluga koje pruža radionica.

Objašnjavanje načina uporabe i posluživanja uređaja prema uputama za uporabu.

4. Tehničko-tehnološka dokumentacija




Pročitati i primijeniti crteže i tehničko-tehnološku dokumentaciju.

Primijeniti pravila tehničkog crtanja pri izradi tehničko - tehnološke dokumentacije.

Skicirati projekciju tijela u ravnini.

Skicirati prostorni prikaz predmeta.

Grafički prikazati podatke.

Poznavati i primijeniti simbole.

Nacrtati jednostavnije crteže i sheme u elektrotehnici.

Poznavati vrste dokumentacija.

Primijeniti postupke arhiviranja i čuvanja dokumentacije.
Vrste tehničkih crteža i tehničko – tehnološke dokumentacije.

Obrasci za izradu tehničko-tehnološke dokumentacije iz mape za praktičnu
nastavu.

Projekcije tijela u ravnini.

Prostorno prikazivanje.

Izradba dijelova crteža prema standardima.

Grafičko predočavanje podataka i mjerila (dijagrami, tablice).

Vrste i primjena simbola u tehničkoj dokumentaciji.

Elektrotehnički simboli.

Tehnički crteži i sheme u elektrotehnici.

Dokumentacija za primanje, otpremu i popravak.

Arhiviranje i čuvanje dokumentacije.

5. Ručna obrada materijala
Poznavati vrste, svojstva i namjenu materijala, primijeniti pravilne postupke pri
njihovoj obradi.

Poznavati alate, princip rada alata, pravilnu uporabu alata.

Čuvati i pravilno održavati alate.

Znati izvore opasnosti i primijeniti mjere zaštite.

Shvatiti značenje planiranja i tijeka rada.



Primijeniti postupke za mjerenje prema zahtjevima.

Pravilno izvršiti ocrtavanje i obilježavanje, izraditi jednostavniji predmet prema
dokumentaciji.

Izraditi jednostavniji predmet prema dokumentaciji.

Izraditi jednostavni navoj.

Znati primijeniti zaštitu od korozije.


Materijali, vrste i namjena materijala

Upoznavanje svojstva materijala (fizikalna, kemijska, tehnološka svojstva).

Postupci obradbe materijala

Alati za ručnu obradu materijala.

Čuvanje i održavanje alata.

Opasnosti pri radu s alatima za ručnu obradbu i mjere zaštite od povreda.

Izbor i priprema alata prema postupku obrade i vrsti materijala.

Planiranje tijeka rada (odabir, sređivanje i odlaganje materijala, alata, poluproizvoda
i gotovih proizvoda).

Mjerni alati i postupci

Postupci za mjerenje prema zahtjevnoj točnosti obrade i izrade.

Ocrtavanje i obilježavanje.

Sječenje, piljenje, turpijanje.

Rezanje, ravnanje, savijanje, probijanje, previjanje lima.

Izradba navoja.

Zaštita materijala od korozije.

6. Obrada materijala mehaniziranim alatima
Pravilno izabrati i pripremiti alat u odnosu na materijal i vrstu obrade.

Primijeniti postupke obrade prema zahtjevima.

Poznavati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Pravilno izvršiti ocrtavanje i obilježavanje, izraditi jednostavniji predmet prema
dokumentaciji.

Izraditi jednostavniji predmet prema dokumentaciji.

Čuvati i pravilno održavati alat.
Izbor i priprema alata prema vrsti materijala i postupku obrade.

Postupci za mjerenje prema zahtjevima točnosti obradbe i izrade.

Opasnosti pri radu s mehaniziranim alatima i mjere zaštite od povreda.

Ocrtavanje i označavanje.

Piljenje.

Bušenje, brušenje.

Izradba provrta.

Čuvanje i održavanje alata.

7. Spajanje materijala
Poznavati načine spajanja i njihovu primjenu.

Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Primijeniti pravilne postupke pri lemljenju.

Primijeniti pravilne postupke pri lijepljenju i spajanju zakovicama.

Provjeriti kvalitetu spajanja.
Upoznavanje načina i primjena spajanja materijala.

Opasnosti pri izvođenju radova spajanja prema pojedinim postupcima, mjere
sigurnosti i zaštita od povreda.

Lemljenje (vrste i primjena, priprema materijala za lemljenje, izvođenje lemljenja).

Lijepljenje (sredstva za lijepljenje, priprema predmeta za lijepljenje i izvođenje
lijepljenja).

Spajanje zakovicama.

Ispitivanje kvalitete spajanja materijala.

8. Obrada vodova
Poznavati vrste vodova, svojstva i namjenu.

Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Primijeniti tehnike spajanja vodova.

Primijeniti postupke obrade izoliranih vodova, te postupke kositrenja i spajanja
vodova.

Primijeniti postupke obrade oklopljenih vodova.

Izraditi žičane forme i primijeniti materijale za vezivanje.

Primijeniti spajanje vodova konektorima.
Vrste, svojstva i namjena vodova

Tehnika spajanja vodova

Izvori opasnosti pri radovima na obradi vodova, mjere zaštite

Spajanje upletanjem, stiskanjem i omatanjem.

Obrada golih i izoliranih vodova (naprave, alati i izvođenje postupka)

Obradba oklopljenih vodova (skidanje izolacije, priprema za spajanje, spajanje).

Uporaba i izradba žičane forme, materijali za vezivanje.

Izrada spojnih vodova konektorima.

9. Izrada elektromehanič-kih, električnih i elektroničkih sklopova i uređaja
Prepoznati i ugraditi jednostavne elektroničke elemente.

Upoznati i primijeniti postupke ugradnje električnih i elektroničkih elemenata na
tiskanu pločicu.

Poznavati i primijeniti spajanje različitih dijelova prema dokumentaciji.

Znati i primijeniti postupke spajanja vijcima, uticanjem i stezaljkama.

Znati ugraditi prekidače, priključnice i razdjelne uređaja.

Primijeniti spajanje vodova konektorima u elektronici.

Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove.
Vrste i simboli elektroničkih elemenata, postupci s elektroničkim elementima
(ispitivanje i priprema za ugradnju jednostavnih elemenata).

Obrada tiskane ploče i spajanje sastavnih elemenata na pločicu (izbor i priprema
alata, priprema elementa, spajanje elementa).

Spajanje mehaničkih, elektromehaničkih i elektroničkih dijelova u sklopove i uređaje
prema dokumentaciji.

Priprema i polaganje vodova, polaganje vodova, izvođenje spojeva vijcima,
uticanjem i stezaljkama.

Upoznavanje i ugradnja prekidača, priključnih i razdjelnih uređaja.

Izvori opasnosti i mjere zaštite.

Dokumentiranje obavljenih radova.

10. Radovi na montaži i održavanju
Pregledati i rastaviti uređaj.

Ispitati ispravnost dijelova uređaja.

Izmjeriti osnovne električne veličine pri montaži i održavanju, analizirati dobivene
podatke.

Izmijeniti neispravne dijelove i izvršiti uvid u ispravnost djelovanja.

Obaviti ispitivanje zaštitnih mjera i analizirati dobivene podatke.

Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Usvojiti značenje preventivnog održavanja različitih naprava i uređaja.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove, arhivirati dokumentaciju.
Opasnosti pri izvođenju montažnih radova i radova održavanja, mjere sigurnosti i
zaštita od povreda.

Uređaji i postupci mjerenja (A, V, univerzalni instrument).

Mjerenje otpora, napona i struje pri montaži i održavanju.

Ispitivanje karakterističnih vrijednosti elektromehaničkih, električnih i elektroničkih
elemenata.

Ispitivanje mjera zaštite protiv direktnog dodira, posebno pokrova i kućišta (vizualno
i mjerenjem).

Pregled i ispitivanje djelovanja mehaničkih zaštitnih uređaja pokretnih dijelova.

Provođenje preventivnog održavanja (čišćenje i podmazivanje, mijenjanje istrošenih
dijelova, namještanje veličina na zadane vrijednosti).

Rastavljanje uređaja, ispitivanje dijelova sklopova, priprema rezervnih dijelova,
izmjena oštećenih dijelova, ispitivanje dijelova popravljenih sklopova i uređaja.

Dokumentiranje obavljenih radova i ispitivanja.




2. razred


Cilj



Praktična nastava u 2. razredu ima cilj osposobiti učenike za postavljanje
energetskih vodova, instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje
postrojenja za raspodjelu energije, priključivanje, ispitivanje, stavljanje u pogon i
održavanje električnih uređaja te instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i
održavanje instalacija dojavnih i signalnih postrojenja.


Zadaci
- navesti izvore opasnosti pri radu i mjere zaštite

- primijeniti postupke za rad na siguran način

- povezati teorijska znanja s praktičnim radom u području električnih instalacija i
uređaja

- razvijati radne navike u učenika

- steći znanja i vještine potrebne u praktičnom radu prilikom instaliranja, ispitivanja i
stavljanja u pogon električnih uređaja, dojavnih i signalnih postrojenja, postrojenja
za raspodjelu energije te energetskih vodova


Sadržaj nastavnih cjelina


1. Postavljanje energetskih vodova
Pravilno izabrati vodove, kabele i ostali instalacijskih materijal s obzirom na
dokumentaciju, uvjete okoline i određenja prostora.

Dokumentirati potrošnju materijala i radno vrijeme.

Planirati tijek rada.

Usuglasiti planiranje s ostalim čimbenicima u gradnji.

Ustanoviti prema dokumentaciji putove vodova i kabela, montažna mjesta i spojeve s
obzirom na uvjete okoline i zaštitu od požara.

Izabrati i polagati vodove podžbuknih, nadžbuknih, podnih i posebnih instalacija.
Izbor vodova, kabela i ostaloga instalacijskoga materijala s obzirom na
dokumentaciju, uvjete okoline i određenje prostora.

Potrošnja materijala i radno vrijeme

Plan tijeka rada i usuglašavanje plana s ostalim čimbenicima u gradnji.

Utvrđivanje prema dokumentaciji putova vodova i kabela, montažnih mjesta i spojeva
s obzirom na uvjete okoline i zaštitu od požara.

Izbor i polaganje vodova podžbuknih, nadžbuknih, podnih i posebnih instalacija.

2. Instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje postrojenja za raspodjelu
energije
Izabrati, montirati i staviti u pogon aparate, pribor i materijal za glavne i pomoćne
strujne krugove.

Ispitati opskrbljivanje električnom energijom.

Znati prema tablicama i proračunima utvrditi struju u nadstrujnim zaštitnim
uređajima i vrstu zaštitnih mjera.

Izabrati i instalirati zaštitne uređaje.

Ispitati djelotvornost nadstrujnih zaštitnih uređaja.

Sklopiti, montirati i ispitati jednofazno i trofazno brojilo i MTK.

Sklopiti, montirati i staviti u pogon razvodni uređaj.
Izbor, montaža i stavljanje u pogon aparata.

Ispitivanje opskrbljivanja električnom energijom s obzirom na polaritet, napon,
frekvenciju i slijed faza.

Utvrđivanje struja u nadstrujnim zaštitnim uređajima prema tablicama i
proračunima.

Utvrđivanje vrsta zaštitnih mjera za zaštitu od opasnih tjelesnih struja te izbor i
instaliranje zaštitnih uređaja.

Ocjenjivanje, ispitivanje i protokoliranje djelotvornosti FID-zaštitnih sklopki za zaštitu
od opasnih tjelesnih struja.

Sklapanje, montiranje i ispitivanje jednofaznog i trofaznog potrošnog brojila i MTK
(MTU).

Sklapanje, montiranje i stavljanje u pogon razvodnih uređaja.

3. Priključivanje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje električnih uređaja
Znati savjetovati mušteriju o korištenju uređaja s obzirom na slaganje, mogućnost
priključka i ekonomičnost.

Ustanoviti i unijeti tehničke podatke za instalaciju električnih uređaja (grijalica,
uređaja za ugrijavanje vode i slično).

Ispitati mehaničko učvršćivanje i čvrstoću podloge.

Ispitati funkciju električnih uređaja

Odrediti i otkloniti smetnje na električnim uređajima.

Izmijeniti funkcionalne sklopove i elemente koji imaju greške.

Obaviti ispitivanje zaštitnih mjera i zabilježiti i prikazati obavljene radove te analizirati
dobivene podatke.
Vođenje savjetodavnih razgovora s mušterijama o uporabi uređaja s obzirom na
mogućnost priključka i ekonomičnost.

Prema tehničkim podacima i građevinskom stanju te sa stajališta racionalnog
provođenja utvrđivanje i unošenje u tehničke podatke instalacija električnih uređaja,
osobito grijalica, uređaja za ugrijavanje vode i domaćinskih aparata.

Ispitivanje mehaničkog učvršćivanja i čvrstoće podloge.

Ispitivanje funkcije električnih uređaja.

Određivanje i otklanjanje smetnji na električnim uređajima sustavnim ispitivanjem,
osobito na grijalicama, uređajima za toplu vodu i aparatima domaćinstva.

Izmjena funkcionalnih sklopova i elemenata koji imaju greške.

Ispitivanje mjera zaštite pregledavanjem i mjerenjem te pisanje zapisnika.

4. Instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje instalacija dojavnih i
signalnih postrojenja
Instalirati, staviti u pogon i održavati dojavna i signalna postrojenja (postrojenja za
poziv, traženje, zvonjenje i govorenje).

Instalirati vodove uz uvažavanje razmaka između mreža vodova različitih
podešivača napona.

Odrediti i otkloniti uzroke smetnji, izmijeniti funkcionalne sklopove i elemente koji
imaju greške.

Postaviti i ispitati instalacije komunikacijskih postrojenja.
Instaliranje, stavljanje u pogon i održavanje dojavnih i signalnih postrojenja
(postrojenja za poziv, zvonjenje i govorenje)

prema podacima o spajanju, tehničkim pravilima i pogonskim uputama.

Instaliranje vodova osobito uz uvažavanje razmaka između mreža vodova različitih
podešivača napona.

Određivanje i otklanjanje uzroka smetnji sustavnim ispitivanjem te izmjena
funkcionalnih sklopova i elemenata koji imaju greške.

Postavljanje i ispitivanje instalacija komunikacijskih postrojenja.




3. razred


Cilj



Praktična nastava u 3. razredu ima cilj osposobiti učenike za instaliranje, ispitivanje
i stavljanje u pogon te održavanje instalacija antenskih postrojenja, videoportafona,
postrojenja za videonadzor, alarmiranje i vatrodojavu, instalacija procesne tehnike,
ispitivanje i stavljanje u pogon strojeva za obradbu i prerađivanje, rezervnih izvora
električne energije i kompenzacijskih postrojenja, uzemljenja i munjovoda te
postrojenja za izjednačavanje potencijala i rasvjetnih postrojenja.



Zadaci


- navesti izvore opasnosti pri radu i mjere zaštite

- primijeniti postupke za rad na siguran način

- povezati teorijska znanja s praktičnim radom u području električnih instalacija

- razvijati radne navike u učenika

- steći znanja i vještine potrebne u praktičnom radu prilikom instaliranja, ispitivanja i
stavljanja u pogon te održavanja instalacija antenskih postrojenja, videoportafona,
postrojenja za videonadzor, alarmiranje i vatrodojavu, instalacija procesne tehnike,
ispitivanja i stavljanja u pogon strojeva za obradu i prerađivanje, rezervnih izvora
električne energije i kompenzacijskih postrojenja, uzemljenja i munjovoda te
postrojenja za izjednačavanje potencijala i rasvjetnih postrojenja.





Sadržaj nastavnih cjelina;


1. Instaliranje, ispitivanje i stavljanje u pogon te održavanje instalacija antenskih
postrojenja, videoportafona, postrojenja za videonadzor, alarmiranje i vatrodojavu
Ustanoviti redoslijed stavljanja antene, nosača i dovoda uvažavajući tehnička
pravila.

Ustanoviti odnose prijema i izabrati antenu, antenske kablove i druga pogonska
sredstva.

Izračunavanjem dokazati mehaničku čvrstoću antenskog nosača.

Izmjeriti i podesiti korisnički podešivač te napisati zapisnik mjerenja.

Ispitati funkcionalnu sposobnost. antenskog postrojenja, pronaći pogrešku i otkloniti
smetnje.

Izabrati, montirati i instalirati videoportafone i uređaje za videonadzor, alarmiranje i
vatrodojavu.

Sustavnim ispitivanjem odrediti i otkloniti uzroke smetnji, izmijeniti funkcionalne
sklopove i elemente koji imaju greške.
Utvrđivanje redoslijeda stavljanja antena, antenskih nosača i dovoda.

Utvrđivanje odnosa prijema te izbor antene, antenskog kabla i drugih pogonskih
sredstava.

Instaliranje i uzemljivanje antenskih postrojenja.

Izračunavanje mehaničke čvrstoće antenskog nosača.

Izravnavanje antene, mjerenje i podešavanje korisničkog podešivača.

Ispitivanje funkcionalne sposobnosti antenskog postrojenja, pronalaženje pogreške i
otklanjanje smetnje.

Izbor, montaža i instaliranje videoportafona i uređaja za videonadzor, alarmiranje i
vatrodojavu.

Ispitivanje, određivanje i otklanjanje smetnji, izmjena funkcionalnih sklopova i
elemenata s greškom.

2. Instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje rasvjetnih postrojenja


Izabrati, montirati i instalirati svjetla s pripadajućim priborom.

Znati uvažiti gubitak topline.

Poduzeti mjere za smanjenje stroboskopskog efekta.

Izabrati svjetlo i svjetiljku prema prostornim kriterijima, kriterijima primjene, boji
svjetla i iskorištavanju svjetla.

Prema tehničkim pravilima priključiti i ispitati postrojenja fluorescentnih cijevi s
naponom preko 1000 V.

Izmjeriti jačinu rasvjete.
Izbor, montaža i instaliranje svjetla s pripadajućim priborom za upravljanje,
uređajima za podešavanje jačine rasvjete, predspojnim napravama i
kompenzacijskim kondenzatorima.

Smanjenje stroboskopskog efekta.

Izbor svjetla i svjetiljke prema prostornim kriterijima i kriterijima primjene.

Ispitivanje postrojenja fluorescentnih cijevi s naponom preko 1000 V.

Mjerenje jačine rasvjete.

3. Priključivanje, ispitivanje i stavljanje u pogon strojeva za obradbu i prerađivanje
Ispitati električno opskrbljivanje energijom s obzirom na polaritet, napon,
frekvenciju i slijed faza.

Ispitati djelotvornost zaštite od ponovnog uključenja motora.

Postaviti električne strojeve, priključiti i staviti u pogon.

Instalirati i staviti u pogon priključne, upravljačke i kontrolne uređaje te naprave za
davanje zapovijedi.

Ispitati djelotvornost zaštitnih postrojenja i uređaja za dojavljivanje opasnosti.

Primijeniti uređaje za zaštitu od statičkog punjenja.
Opskrbljivanje električnom energijom s obzirom na polaritet, napon, frekvenciju i
slijed faza.

Zaštita od ponovnog uključivanja motora.

Postavljanje električnih strojeva

Instaliranje i stavljanje u pogon priključnih, upravljačkih i kontrolnih uređaja.

Zaštitna postrojenja i uređaji za dojavljivanje opasnosti.

Uređaji za zaštitu od statičkog punjenja.

4. Postavljanje instalacija procesne tehnike
Utvrditi putove vodova za instalacije procesnih postrojenja, osobito uvažavajući
približavanja vodovima jake struje.

Prema tehničkim podacima postaviti instalacije i priključiti ih osobito uvažavajući
zaštitne mjere.

Dograditi i prilagoditi priključnice za industrijske procese te otkloniti smetnje.

Sukladno tehničkim pravilima provesti završno ispitivanje uređaja postrojenja,
poduzeti provjeru zaštitnih mjera protiv utjecaja smetnji.

Prema tehničkim podacima, pravilima i pogonskim uputama ispitati, staviti u pogon i
održavati u ispravnom stanju instalacije za daljinsko upravljanje.
Trasa vodova za instalacije procesnih postrojenja.

Postavljanje instalacija procesne tehnike.

Dogradnja i prilagodba priključnica za industrijske procese.

Završno ispitivanje uređaja postrojenja.

Ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje instalacija za daljinsko upravljanje.

5. Instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje rezervnih izvora električne
energije i kompenzacijskih postrojenja
Prema tehničkim podacima te mjesnom i sigurnosno-tehničkom stajalištu znati
utvrditi tijek rada za instalacije na postrojenjima za opskrbljivanje rezervnom strujom,
osobito rezervnim mrežnim postrojenjima i njihovim vodovima.

Instalirati i priključiti pogonska sredstva.

Prema uputama znati provesti i protokolirati probni rad.

Instalirati, podesiti i staviti u pogon pogonska sredstva, osobito priključne,
upravljačke i regulacijske uređaje za kompenzacijska postrojenja.

Izabrati kondenzatore prema mehaničkim i električnim kriterijima, učvrstiti ih te
priključiti prema podacima.
Instaliranje i priključivanje rezervnih izvora električne energije.

Instaliranje, podešavanje i stavljanje u pogon pogonskih sredstava, priključnih,
upravljačkih i regulacijskih uređaja za kompenzacijska postrojenja.

Učvršćivanje i priključivanje kondenzatora.

6. Instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje uzemljenja i munjovoda te
postrojenja za izjednačavanje potencijala
Ustanoviti i dokumentirati otpor uzemljenja, znati izmjeriti površinu i dubinu
uzemljenja.

Postaviti uzemljivač uvažavajući kablove i cijevne vodove u zemlji.

Prema tehničkim pravilima utvrditi presjeke vodova za izjednačavanje uzemljenja i
potencijala.

Instalirati izjednačenje potencijala, montirati vod za izjednačenje potencijala,
priključiti postojeće zemne vodove i glavne zaštitne vodove.

Prema tehničkim pravilima provesti izjednačavanje potencijala u prostorijama i
postrojenjima posebne vrste.

Namjestiti prema tehničkim pravilima postrojenja za vanjsku i unutrašnju zaštitu od
munja, osobito utvrditi poredak hvatajućih uređaja i odvoda uvažavajući
približavanje električnih postrojenja, instalirati zaštitne uređaje za prenapon i ucrtati
ih u tehničke podatke.

Mjeriti, ocijeniti i dokumentirati otpore uzemljenja i gromobrana
Utvrđivanje otpora uzemljenja, mjerenje površine i dubine uzemljenja.

Postavljanje uzemljivača.

Utvrđivanje presjeka vodova za izjednačavanje uzemljenja i potencijala.

Instaliranje izjednačenja potencijala, montiranje voda za izjednačenje potencijala,
priključivanje postojećih zemnih vodova i glavnih zaštitnih vodova.

Izjednačavanje potencijala u prostorijama i postrojenjima posebne vrste.

Vanjska i unutarnja zaštita od munja.

Instaliranje zaštitnih uređaja za prenapon.


Mjerenje otpora uzemljenja i gromobrana i tehničko dokumentiranje



Metodičke napomene


Svrha praktične nastave u prvoj godini obrazovanja je stjecanje osnovnih
znanja, vještina i navika pri na radu s različitim materijalima, alatima, strojevima i
uređajima. Radovi se izvode na jednostavnijim električnim uređajima (npr. mali
kućanski aparati, grijalice, glačala), opremi za razvodne uređaje i razvodnim
uređajima niskog napona (npr. kućni priključci, upravljački ormari)

Praktična nastava je predmet isključivo praktične naravi, ali svakom praktičnom
radu trebaju prethoditi potrebna teorijska tehničko-tehnološka objašnjenja. Kolika će
teorijska objašnjenja biti potrebna ovisi o građi koja se obrađuje i korelaciji s
gradivom ostalih stručnih predmeta.

Posebnu pozornost treba posvetiti sadržajima zaštite pri radu koji su dani kao
posebna cjelina na početku rada u radionici i na njih se treba vraćati u svakoj
konkretnoj vrsti posla i operacije u kojoj se javlja potrebna mjera zaštite.

Organizacija i realizacija praktične nastave ima bitan utjecaj na ostvarivanje
postavljenih zadataka i cilja nastave ovog predmeta . Uspješna realizacija programa
praktične nastave pretpostavlja opremljenost radionice i postojanje organizirane
pripreme rada koja treba pratiti materijalne zahtjeve pojedinih vježbi. Opremljenost
radionice mora biti takva da svakom učeniku osigura posebno i potpuno opremljeno
radno mjesto.

Praktičnu nastavu najpovoljnije je realizirati u blokovima po tjedan dana kada
se naizmjenično realizira jedan tjedan teorijske nastave i jedan tjedan praktične
nastave. Škola može organizirati i neki drugi oblik realizacije teorijske nastave i
praktične nastave ako to može dati očekivane rezultate.

Dio praktične nastave izvodi se u školskoj radionici, a drugi dio u radnom procesu
u radionicama obrtnika, malih poduzetnika i drugima za obuku učenika
licenciranim radionicama. Za prvi razred okvirno je predviđeno da se u školi
realizira do 272 sata praktične nastave, a u radionicama izvan škole 540 sati, u
drugome razredu u školi 182, izvan škole 630 i u trećem razredu u školi 80, a izvan
škole 640 sati. Kako je praktični dio programa okvirni, svaka će obrtnička škola
zajedno s obrtnicima izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora uzeti u obzir
da je zanimanje elektroinstalater široko profilirano i da obuhvaća više područja
djelatnosti koja možda neće biti zastupljene u svakoj obrtničkoj radionici. Stoga je
moguća pojava programskih razlika, prije svega u praktičnom dijelu naukovanja,
koju je potrebno prevladati kombiniranim djelovanjem školskih i drugih radionica
radi cjelovitog stjecanja zanimanja.

U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri
izradbi izvedbenog programa treba uvažavati specifičnosti radionica u školi i
obrtničkih radionica ne narušavajući pri tom osnovnu strukturu okvirnog programa.
Izvedbeni program mora biti detaljniji, a sadržaj se raspoređuje sukladno školskom
kalendaru. Izvedbenim programom konkretno treba reći koji se dio programa izvodi
u školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.

Preporučuje se da se učenike podijeli u skupine i da se odredi raspored i boravak
svake pojedine skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i
kod obrtnika s kojim naučnik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka
uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teorijskog dijela programa,
laboratorijskih vježbi te vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktičnog dijela
programa u školskoj radionici.

Prilikom izrade izvedbenog programa praktične nastave potrebno je imati u vidu
predznanje učenika stečeno u osnovnoj školi i činjenicu da za određeni dio
programiranih radova učenici nemaju odgovarajuću teorijsku podlogu. Učenici u
radionicama obrtnika sudjeluju u konkretnom proizvodnom ili uslužnom procesu i
uče one sadržaje koje nameće određena usluga i radi toga se ne može uvijek
poštivati programirani redoslijed predviđenih sadržaja. Zadaća je svakog realizatora
programa da učeniku na početku svakog radnog zadatka da potrebna
stručno-teorijska objašnjenja koja su neposredno vezana za izradu zadatka.

Nastavnik škole koji ima zadaću da organizira, izvodi ili prati ostvarenje programa
dužan je voditi brigu da svi učenici najkasnije do kraja školske godine prođu sve
predviđene programske sadržaje. Također je obveza nastavnika
strukovno-teorijskih predmeta, značajnih za stjecanje zanimanja, da sudjeluju u
izradi i praćenju ostvarenja programa praktične nastave.

Svaki radni zadatak mora imati naziv cjeline, cilj, znanja i radne navike koje se
stječu uvježbavanjem na praktičnoj nastavi. Radni zadatak obuhvaća pripremne
radove, potrebni materijal, sredstva za rad, način izrade, radne uvjete, propise,
zaštitne mjere i ekološke zahtjeve.

Praćenje rada učenika i vrednovanje rezultata rada ima posebnu važnost i
izvedbenim programom treba utvrditi način praćenja rada učenika i njegovo
ocjenjivanje.

Prilikom izrade izvedbenog programa potrebno je za svaku vježbu navesti i
sljedeće:

- cilj vježbe, proizvod ili uslugu

- osnovne i pomoćne materijale

- sredstva za rad (alati, instrumenti, strojevi, uređaji)

- način izvođenja (organizacija, tehničke i tehnološke upute)

- potrebne mjere zaštite na radu i zaštite okoliša

- način vrednovanja rezultata rada učenika (utvrditi način praćenja uspješnosti s
obzirom na svladavanje praktičnog znanja i stjecanje vještina).



Obveze učenika


Pribor i oprema



Svaki učenik dužan je za praktičnu nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
dnevnik rada (mapa praktičnog dijela naukovanja), odobrenu literaturu, pribor za
crtanje (olovka, gumica, dva trokuta, šestar), osnovni električarski alat (ispitivač
napona, izvijači obični i križni, izolirana kombinirana kliješta, jednostavni digitalni
univerzalni instrument ), radno odijelo.



Praćenje rada učenika i vrednovanje rezultata izvodi se provjeravanjem i
ocjenjivanjem:

- izrađenih radova uz prezentaciju učenika

- dnevnika praktičnog rada (mapa praktičnog dijela naukovanja)

- usmenom provjerom znanja.

Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje znanja temelji se na objašnjenju rada ili
postupka ili pojedinih radnih operacija vezanih uz upotrijebljeno teoretsko znanje,
tehnologiju rada, upotrebu mjernih instrumenata i postupaka vezanih uz radne
operacije ili izradu rada.

Učenik obvezno vodi dnevnik praktičnog rada (mapa praktičnog dijela naukovanja),
koji sadrži obrazloženja i upozorenja o specifičnostima koja je uočio pri radu,
komentar i eventualna pitanja o nejasnoćama na koja je naišao.







6.11. Izborni program



U izbornom dijelu programa učenici mogu birati između nastave tjelesne i
zdravstvene kulture, matematike i strukovnih predmeta. U 3. razredu obvezno je
predvidjeti najmanje jedan sat izborne nastave iz stručno-teorijskog dijela i jedan sat
iz praktičnih/laboratorijskih vježbi iz strukovnoga područja.

Sadržaji izbornog dijela programa u strukovnom području u 1. i 2. razredu
mogu biti sadržaji obveznog zajedničkog dijela programa s povećanim fondom sati.
U 3. razredu za izbornu nastavu mogu škole odabrati dio iz ponuđenih sadržaja ili
predložiti sadržaje po vlastitom izboru koji su u funkciji zanimanja za koje se učenik
obrazuje.

Za izborne sadržaje iz matematike mogu se koristiti sadržaji iz Okvirnih
nastavnih programa općeobrazovnih predmeta u srednjim školama (Glasnik
Ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje broj 11, Zagreb, 1997.).

Za sadržaje izbornog programa iz tjelesne i zdravstvene kulture preporuča
se učenicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili
nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj nastavi učenici imaju
mogućnost proširiti znanja i sposobnosti stečena u osnovnom programu i usvojiti
nove spoznaje.



Primjena računala u tehničkom crtanju



Cilj


Omogućiti učeniku da stekne osnovna znanja i vještine uporabe računala za
tehničko crtanje i dokumentiranje na primjeru nekog od računalnih programa za
tehničko crtanje.



Zadaci


- upoznati osnovne značajke računalnog programa za tehničko crtanje

- instalirati program i podesiti parametre

- s pomoću računala nacrtati jednostavne predmete u ortogonalnoj projekciji

- s pomoću računala nacrtati jednostavnije predmete u izometrijskoj i kosoj
projekciji.



Sadržaj nastavnih cjelina:

1. Osobine računalnog programa
Navesti osnovne značajke računalnog programa za tehničko crtanje.

Instalirati program.

Podesiti parametre programa

Rad sa slojevima

Pohraniti i brisati crtež

Izraditi sastavnice.

Upisati tekst.
Osnovne značajke odabranoga programa za tehničko crtanje.

Instaliranje programa u računalo.



2. Pravokutna projekcija
Nacrtati jednostavne predmete u pravokutnoj (ortogonalnoj) projekciji

S pomoću programa i računala izvesti crtanje predmeta, kotiranje, zrcaljenje.
crtanje konture.

Nacrtati elipsu.
Kotiranje.

Pomoćne crte, oktanti i projciranje točke u tri ravnine.

Crtanje presjecištem, crtanje,

Projekcija.

Zrcaljenje, crtanje konture

3. Prostorni prikaz
Nacrtati jednostavnije predmete u izometrijskoj projekciji.

Nacrtati jednostavnije predmete u i kosoj projekciji.
Izometrija.

Perspektiva.

4. Presjeci
Nacrtati presjek prema modelu.

Izvesti kotiranje
Crtanje presjek.

Kotiranje i presjeci.



5. Simboli i tehnička dkomumentacija
Znati uporabu gotovih simbola.

Kreirati simbole.

Navesti i primijeniti simbole u elektrotehnici pri izradi elektrotehničke
dokumentacije.
Gotovi simboli i njihova uporaba.

Stvaranje simbola.

Crtanje strujne sheme.




Metodičke napomene


Nastava ovog predmeta izvodi se u specijaliziranoj učionici opremljenoj računalima i
opremom za predmet tehničko crtanje i dokumentiranje. Preporuča se da se sva
nastava izvodi sa skupinama ne većim od 15 učenika.

Nastava ovoga predmeta neposredno je povezana s praktičnom nastavom, posebno
onim dijelom koji se provodi u školi. Teorijske spoznaje na nastavi ovoga predmeta
uvježbavaju se i primjenjuju na praktičnoj nastavi u školskoj i obrtničkoj radionici. U
nastavi se može koristiti bilo koji računalni program za tehničko crtanje (preporuča
se uporaba programa CADdy v. 17.0 BP+ET1 ili viši).

U sklopu ukupnog broja sati treba predvidjeti vrijeme za provjeru znanja
samostalnim radom. Prilikom provjere znanja predvidjeti različite metode s
naglaskom na pisanoj provjeri odgovarajućim programskim zadatkom. Nakon
obrade nekoliko cjelina učenicima treba zadati zadatak u obliku “programa”, za
svako polugodište po jedan. Sadržaj programskih zadataka treba biti izrada
radioničkih i sklopnih crteža i ortogonalne projekcije.

Pri ispitivanju znanja učenika prednost treba imati praktičan rad kojim učenik treba
pokazati ostvarenost postavljenih zadaća nastave tehničkog crtanja i
dokumentiranja. Konačnu ocjenu čine ocjene dobivene ispitivanjem i iz
programskih zadataka.



Obveze učenika


Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
udžbenik/priručnik za uporabu računalnoga programa, bilježnicu (format po izboru)
za vođenje bilješki na nastavi.



Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- cjelosatnu provjeru znanja izradom zadatka s pomoću računala

- programski zadatak (u svakom polugodištu po jedan).



Izabrana poglavlja iz električnih instalacija


Cilj


Učeniku pružiti uvid u pojedina specifična područja električnih instalacija, produbiti
i proširiti znanja o već upoznatim vrstama i tehnologijama električnih instalacija te
otvoriti nove perspektive u području elektroinstalaterske djelatnosti i mogućoj
specijalizaciji u budućem elektroinstalaterskom zvanju.

Zadaci


Ovisno o odabranim poglavljima električnih instalacija postavljeni su sljedeći zadaci:

- proširiti već usvojena temeljna znanja o električnim instalacijama, detaljno upoznati
materijale, uređaje i sustave posebnih vrsta električnih instalacija instalacijskih
tehnologija

- steći osnovna znanja i sposobnosti proračuna unutarnje i vanjske rasvjete uz
korištenje tehničke dokumentacije električnih svjetlosnih izvora i svjetiljki

- proširiti i produbiti znanja te razviti sposobnosti za izvođenje osnovnih ispitivanja
električnih instalacija i uzemljenja

- proširiti i produbiti znanja i sposobnosti proračuna jalove snage, te izbora snage i
vrste kondenzatorskih baterija za kompenzaciju jalove energije

- detaljnije upoznati antenske instalacije počevši od prijemnih antena, pojačala,
razdjelnih i priključnih elemenata do usvajanja kvantitativnih i kvalitativnih odnosa
među pojmovima koji se odnose na razinu signala, pojačanje, gušenje i prigušenje
signala

- upoznati se s novim koncepcijama i tehnologijom izrade novih vrsta, tzv. pametnih
instalacija (EIB instalacije i druge programabilne instalacije)

- upoznati i steći osnovna znanja o ulozi, značaju, principima i načinima izvođenja
katodne zaštite

- proširiti i produbiti znanja o protueksplozijskoj zaštiti u smislu upoznavanja izvora
opasnosti od eksplozije, mjestima i objektima ugroženim od eksplozije te
materijalima i tehnologijama izvođenja protueksplozijski zaštićenih instalacija

- upoznati se s akumulatorskim stanicama i sustavima rezervnih izvora napajanja te
principima njihove gradnje i održavanja

- proširiti i produbiti znanja o zaštiti na radu, zakonskoj regulativi, osobnim zaštitnim
sredstvima i sustavima zaštite u elektroenergetskim postrojenjima.

Ovim popisom nisu iscrpljeni sve zadaci. Njih mogu proširiti i modelirati sami
nastavnici prema interesu učenika i specifičnim potrebama prakse.



Sadržaj nastavnih cjelina

1. Akumulatorske stanice i rezervni izvori napajanja


Objasniti ulogu i navesti vrste izvora rezervnog napajanja.

Opisati različite koncepcije rezervnih izvora napajanja ovisno o vremenu trajanja
prekida napajanja, načinu starta i izvorima energije.

Navesti dijelove i opisati način automatskog pokretanja sustava baziranih na
akumulatorima te dizel-električnim i sličnim agregatima.

Opisati karakteristike napajanja način starta i trajanje prekida u sustavima brze
rezerve (short-break) i besprekidnog napajnja (no-break, UPS).

Objasniti građu i pojave vezane uz punjenje, pražnjenje i održavanje akumulatora.

Navesti opasnosti i zaštitu na radu u akumulatorskim stanicama.
Pojam, uloga i mjesta potrebe rezervnih izvora napajanja.

Vrste izvora i sustava rezervnog napajanja, karakteristike napajanja i vremenska
raspoloživost.

Sheme različitih sustava rezervnog napajanja.

Principi rada, građa, punjenje, pražnjenje i održavanje akumulatora.

Akumulatorske stanice, uvjeti prostora, opreme i ventilacije.

Poslovi, opasnosti i zaštita na radu pri održavanju akumulatora i akumulatorskih
stanica.



2. Antenske instalacije

(planirati praktične vježbe)
Navesti frekvencijske opsege za prijenos radijskih, televizijskih i komunikacijskih
signala.

Objasniti prijem signala te navesti vrste i prijemne karakteristike različitih vrsta i
tipova antena.

Navesti faktore koji utječu na kvalitetu prijema signala te objasniti postupak izbora
vrste i položaja antenskog sustava.

Objasniti prijenos i promjenu signala pri prolazu kroz antensku instalaciju do
prijemnika.

Navesti vrste i karakteristike antenskih vodova i kabela te ostalog pribora i materijala
za antenske instalacije.

Opisati primjer antenske instalacije.

Čitati i skicirati sheme antenskih instalacija.
Prijenos signala elektromag-netskim valovima i frekvencijski opsezi, tehnička i
zakonska regulativa.

Građa i vrste prijemnih antena prema frekvencijskom opsegu (DSK, UKV, UHF,
VHF, SAT antene), prijemnim karakteristikama, namjeni i mjestu postavljanja.

Izbor položaja, postavljanje i uzemljenje antenskih sustava

Kvantitativni i kvalitativni faktori u prijemu i prijenosu signala kroz instalaciju.

Elementi antenske instalacije. Sheme antenskih instalacija.

Primjer antenske instalacije.

3. Ispitivanje električnih instalacija i uređaja

(planirati praktične vježbe)
Navesti i prepričati najvažnije dijelove tehničkih propisa za ispitivanje električnih
instalacija.

Navesti, objasniti te izvesti mjerenja i ispitivanja na električnim instalacijama i
uređajima.

Napraviti potrebna izračunavanja, izvesti zaključke i sastaviti izvješće o provedenom
ispitivanju.
Pregled tehničkih propisa i zakona o ispitivanjima električnih instalacija i uređaja.

Vrste, metode i izvođenje ispitivanja i mjerenja na električnim instalacijama.

Mjerni instrumenti za ispitivanje električnih instalacija i uređaja.

Izrada izvješća o ispitivanju.

4. Kompenzacija jalove energije

(planirati praktične vježbe)
Objasniti pojmove vezane uz jalovu energiju te značaj i principe kompenzacije
jalove energije.

Navesti karakteristike pojedinih vrsta kompenzacije i prema primjeru trošila ili
postrojenja izabrati vrstu kompenzacije.

Proračunima te uz pomoć priručnika i kataloga proizvođača kompenzacijske
opreme izabrati odgovarajuće kondenzatore i/ili kondenzatorske baterije te se
odlučiti o izboru i primjeni automatske kompenzacije jalove energije.
Trošila i izračunavanje jalove energije i faktora snage.

Kompenzacija induktivne i kapacitivne jalove energije.

Vrste kompenzacije jalove energije.

Izračunavanje jalove energije potrošačkog postrojenja te izbor broja, veličine i vrste
kondenzatora i/ili kondenzatorskih baterija.



5. Protueksplozijska zaštita
Objasniti pojam eksplozivne smjese te uzroke i uvjete paljenja.

Navesti izvore opasnosti te primjere objekata ugroženih od eksplozije.

Navesti faktore koji utječu na definiranje veličine ugroženog prostora te zone
opasnosti.

Nabrojiti vrste, oznake, karakteristike i primjenjivost različitih vrsta protueksplozijske
zaštite.

Navesti vrste i periodičnost ispitivanja te postupak atestiranja protueksplozijskih
uređaja.
Fizikalno-kemijske osnove i uzroci paljenja eksplozivnih smjesa.

Izvori i zone opasnosti.

Objekti ugroženi eksplozijom.

Vrste protueksplozijske zaštite.

Ispitivanje, atestiranje i označavanje protueksplozijskih uređaja.



6. EIB instalacije

(planirati praktične vježbe)
Navesti osnovne karakteristike EIB instalacijskog sustava i usporediti ga s
klasičnim električnim instalacijama.

Navesti osnovne elemente za gradnju EIB instalacija i načine njihova spajanja te
opisati principe komunikacije i međusobnog povezivanja.

Čitati i nacrtati spojne i principne sheme EIB instalacija.


Koncept sustava EIB, povijest razvoja i osnovne karakteristike sustava.

EIB instalacijske komponente i materijal: EIB kabeli,

izvori napajanja, linijske i međulinijske vezne jedinice, senzori i aktuatori.

Sheme spajanja elemenata EIB inastalacija.

Primjer EIB instalacije.

7. Proračun električne rasvjete
Nabrojiti kriterije za izbor vrste svjetlosnih izvora, tipa rasvjete te tipa i rasporeda
svjetiljki ovisno o namjeni prostora i/ili objekta.

Napraviti jednostavnije proračune rasvjete te nacrtati tlocrtne skice rasporeda
izabranih svjetiljki.

Napraviti kalkulaciju snage, broja svjetiljki i broja izvora.
Uvjeti pravilne rasvjete.

Izbor svjetlosnih izvora, vrste i rasporeda svjetiljki te proračun unutarnje rasvjete.

Izbor svjetlosnih izvora, vrste i rasporeda svjetiljki te proračun vanjske rasvjete.

Primjeri rasvjete različitih prostora i objekata.

8. Katodna zaštita
Opisati pojavu elektrokemijske korozije metala, navesti uvjete i objekte kada je
korozija posebno izražena.

Opisati princip katodne zaštite i navesti osnovne materijale i uređaje za katodnu
zaštitu.

Opisati konkretan sustav katodne zaštite s rasporedom sondi i načinom napajanja.
Elektrokemijska korozija metala, uvjeti pojačanog djelovanja elektrokemijske
korozije, objekti izloženi koroziji.

Princip katodne (i anodne) zaštite.

Izvori napajanja i materijali za sonde.

Izvođenje i održavanje sustava katodne zaštite.




Metodičke napomene

Ovaj predmet je zamišljen tako da se njegovi sadržaji mogu razlikovati od škole do
škole. Svaka škola donosi svoj okvirni program predmeta koji predlaže stručni aktiv
u dogovoru s nastavnicima električnih instalacija, a prema interesu učenika i
obrtnika kod kojih su učenici na praksi. Zato su sadržaji navedeni u okvirnom
programu ovog predmeta samo prijedlog mogućih sadržaja koji će se obrađivati
tijekom nastavne godine u odabranom fondu sati tjedno. Taj fond može biti u 2.
razredu tjedno jedan sat (kombinacija teorijske i laboratorijske nastave), a u 3.
razredu jedan sat teorijske nastave i jedan sat laboratorijske nastave, kao što je
naznačeno na početku u tablici, ali se može i proširiti na tri sata tjedno. Svaka od
predloženih tema može se obraditi u fondu od 15 do 25 sati (ovdje su uključeni sati
obrade, vježbanja i provjeravanja, a više sati treba predvidjeti za one teme koje
zahtijevaju izvođenje praktičnih vježbi). Prema toj koncepciji mogu se u zadanom
fondu sati obraditi 3, 4 ili više tema. Svaka škola će među predloženim temama
izabrati barem jednu, a ostale teme može sama programirati. Ako se odaberu teme
koje se već obrađuju u obaveznom programu i koje predstavljaju produbljivanje tih
sadržaja (kao npr. antenske instalacije, ispitivanje električnih instalacija ili proračun
električne rasvjete), onda izvedbene program ovog predmeta treba uskladiti s
izvedbenim programom predmeta električne instalacije.

Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjima i praktičnim/laboratorijskim
vježbama (ako je to predviđeno izvedbenim programom). Teorijsku nastavu treba,
po mogućnosti, izvoditi u specijaliziranoj učionici opremljenoj uređajima,
instrumentima i izvorima napajanja tako da se obrađivani sadržaji mogu
demonstrirati. Ako se nastava mora odvijati u učionici opće namjene onda treba
osigurati dopremu potrebnih izvora i uređaja za demonstraciju. Oprema
laboratorija/praktikuma treba odgovarati potrebama izvedbenog programa za
sadržaj laboratorijskih vježbi.

U izvedbenom programu treba za realizaciju nastave ovog predmeta predvidjeti
prosječno do 1 sat praktičnih vježbi tjedno, ovisno o potrebama predmeta te
mogućnostima i opremljenosti škole, a izvode se u blokovima po 2 sata. Ove
praktične vježbe treba izvoditi u skupinama s najviše 10 učenika istovremeno u
bloku od 2 sata. O svakoj vježbi učenik na kraju sata treba predati pisani izvještaj o
vježbi, a nastavnik će najkasnije do sljedećeg dolaska u laboratorij dati povratnu
informaciju o tom izvještaju. Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da
zahtijevaju spajanje, mjerenja, obradu rezultata i izvođenje zaključka.

Praktične vježbe trebaju pridonijeti razumijevanju shema spajanja, principa rada i
ispitivanja uređaja i električnih instalacija, a ne trebaju simulirati praktičnu nastavu.
Vježbe treba izvoditi na laboratorijski način tj. bez alata (odvijači, kliješta, skidanje
izolacije), što znači da su instalacijski elementi koji će se spajati pripremljeni za
spajanje laboratorijskim vodovima ili su to didaktički oblikovani modeli elemenata,
instalacija i sustava. Ako se na vježbama ne može koristiti sigurnosni mali napon
obvezno je provesti druge odgovarajuće mjere zaštite (ZUDS sa I?N ? 30 mA,
električno odvajanje, nevodljiva okolina). Strujni krugovi trebaju biti odgovarajuće
zaštićeni, a prije priključivanja napajanja nastavnik treba pregledati spojeve.

U izvođenju nastave treba nastojati što je moguće više koristiti metode rada koje
mogu najvećoj mjeri zaokupiti pažnju učenika i podići stupanj aktivnosti.

Izvođenje nastave ovog predmeta sigurno zahtijeva određena predznanja iz drugih
stručnih predmeta koji se obrađuju paralelno u drugim predmetima ili su već ranije
obrađivanih u srednjoj školi pa izvedbenim programom i u izvođenju nastave
potrebno uspostaviti odgovarajuću korelaciju.

Od nastavnika se očekuje da za ovaj predmet pripremi odgovarajuće nastavne
materijale i time učenicima olakša svladavanje programa.

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće
provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog
tipa) iza svake cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati dvije cjelosatne
provjere znanja (školska zadaća).

Uz pismeno i usmeno provjeravanje postignuća treba uzeti u obzir izvođenje
praktičnih vježbi (ako su predviđene izvedbenim programom). Uspjeh učenika u
izvođenju vježbi ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju
vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala,
primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz
praktičnih vježbi uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.



Obveze učenika



Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik (ako takav
postoji), bilježnicu za vođenje bilješki na nastavi i pisanja domaćih zadaća
(preporučljiv je format A4 zbog crtanja shema i skica), te kalkulator (na onim
satovima kada se rade proračuni).



Pripreme za nastavu

Učenici na nastavu trebaju doći pripremljeni što podrazumijeva da su naučili
prethodno obrađivano gradivo i napisali zadane domaće zadaće.

Za laboratorijske vježbe (ako su isplanirane u izvedbenom programu) učenik treba
doći pripremljen na taj način da je ponovio dio gradiva vezanog za vježbe i proučio
upute za izvođenje vježbe te napravio pismenu pripremu za vježbu. O svakoj vježbi
učenik na kraju blok-sata treba predati pisani izvještaj o vježbi.



Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Svaki učenik dužan je sudjelovati u svim planiranim oblicima provjeravanja i
ocjenjivanja postignuća koji se sastoje od usmenih i pismenih provjera te provjera
znanja i sposobnosti računskim zadacima i praktičnim zadacima na laboratorijskim
vježbama. Za provjeru i ocjenjivanje postignuća planirani su:

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni odgovori)

- dvije školske zadaće (cjelosatne provjere znanja) u svakom polugodištu

- praktičan rad u laboratoriju

- izvješće o obavljenoj laboratorijskoj vježbi.

Uspjeh učenika u izvođenju vježbi ocjenjuje se na temelju primjene
učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe
instrumenata i drugih pomagala, primjene mjera zaštite i izrade izvješća o vježbi.
Pozitivna ocjena iz praktičnih vježbi uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.



Primjena mikroupravljača

Razred: 3.


Cilj


Cilj nastave predmeta primjena mikrokupravljača je usvajanje osnovnih teorijskih i
praktičnih znanja iz područja upravljanja s pomoću mikrokoupravljača
(mikrokontrolera), te povezivanje i primjena ovih znanja sa znanjem iz područja
električnih uređaja i instalacija.


Zadaci


- objasniti osnovne razlike između mikroprocesora, računala i mikroupravljača

- navesti u kojim područjima se može upotrijebiti mikroupravljače, a u kojima ne

- znati kako se na mikroupravljače mogu spojiti jednostavni i složeniji elementi

- upoznati kroz jednostavnije primjere praktično spajanje elemenata na
mikroupravljač

- naučiti osnove programiranja jednostavnih shema upravljanja i znati analizirati te
promijeniti dio programa za traženu promjenu djelovanja

- na osnovi analize djelovanja prepoznati i ukloniti pogrešku pri programiranju i
spajanju mikroupravljača i jednostavnih trošila

- razvijati preciznost, sustavnost, samoinicijativnost i kreativnost

- usvojeno znanje znati povezati s ostalim stručno-teoretskim predmetima i s
primjerima u praksi.



Sadržaj nastavnih cjelina:

1. Građa i svojstva mikroupravljača

Razlikovati mikroupravljač od mikroprocesora.

Opisati građu tipičnoga mikroupravljača.

Navesti dodatne opcije mikroupravljača.

Znati načine povezivanja mikroupravljača s okolinom.

Usporedba mikrokontrolera, mikroprocesora i računala.

Građa karakterističnog mikrokontrolera (porodica 8051, AVR, PIC):
- podatkovna memorija (RAM, EEPROM) i programska memorija (ROM, FLASH,
EEPROM)

- CPU
- adresna i podatkovna sabirnica

- U/I priključci, serijska komunikacija (RS 232 C)

- RTC – vremenska jedinica, tajmer/brojač
- A/D i D/A pretvarač i komparator.

Povezivanje mikroupravljača i okoline.

2. Osnove programiranje mikroupravljača


Snalaziti se u okruženju programskog alata.

Usvojiti osnovne elemente programskog jezika i znati ih primijeniti.

Poznavati strukture za upravljanje tijekom programa.
Programski alat (Bascom ili sličan).

Skup instrukcija i znakova.

Oznake i vrste operacija.

Definiranje varijabli, konstanti (tipovi podataka).




Znati napisati jednostavni program i

upisati program u memoriju mikroupravljača.

Znati uključiti trošilo spojeno na U/I priključak i ispisati poruku na LCD-u.


Jednostavna provjera uvjeta (IF).

Složenija provjera uvjeta (IF-ELSE).

Bezuvjetni skok.

Realizacija i uporaba potprograma.

Programska petlja s izlazom na vrhu (WHILE).

Programska petlja s izlazom na dnu (DO).

Programska petlja za određeni broj ponavljanja (FOR).

Prijevremeni kraj petlje (EXIT).

Naredbe za rad s U/I priključcima.

Naredbe za ispis na LCD-u.

3. Rad sa složenijim programskim elementima


Upoznati smisao programskoga grananja.

Znati razlika između pojedinih vrsta tablica.

Biti sposoban definirati veličinu i sadržaj tablice u programu za jednostavne
primjene.

Uočiti potrebu za pretvaranjem podataka i naučiti osnovne naredbe za pretvorbe.

Primijeniti program na primjeru upravljanja uređajima i elektroenergetskim
instalacijama.
Višestruki odabir (SELECT, CASE).

Tablice u radnoj memoriji.

Tablice u fiksnoj memoriji (programskoj).

Naredbe za pretvorbu podataka.


4. Prekidi i vremenski sklopovi/brojači


Naučiti pojam prekida i njegovu namjenu

Upoznati osnovne vrste izvora prekida i reagiranja na njih

Znati čemu služi vremenski sklop i kako ga se može upotrijebiti za generiranje
kraćih intervala

Biti sposoban brojiti uporabom brojača
Osnovni pojmovi i područja primjene prekida.

Dobivanje vremenskog kašnjenja.

Rad s brojačima.

Uporaba vremenskog sklopa (tajmera).




5. Komunikacijski protokoli mikroupravljača
Upoznati osnovne osobine pojedinog protokola

Znati izabrati protokol za određenu komponentu ili primjenu
Serijska komunikacija po RS 232C protokolu

Naredbe za I2C komunikaciju

Naredbe za 1-wire komunikaciju




Metodičke napomene


Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjima i laboratorijskim vježbama Ta dva
oblika nastave se upotpunjuju i samo u jedinstvenoj cjelini mogu dati očekivani
rezultat u usvajanju potrebnih znanja i sposobnosti. To zahtijeva da nastavu u
laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi i ostale oblike nastave ovog predmeta.
Izvedbenim programom treba predvidjeti jedan sat teorijske nastave i jedan sat
nastave za samostalni rad u laboratoriju najmanje 1 sat tjedno, ali se fond sati
može proširiti na dva ili tri sata tjedno.

Minimalna oprema laboratorija uključuje radne stolove učenika opremljene s
priključcima za mrežni napon i izvore stabiliziranih istosmjernih napona. Upravljanje
stolovima učenika treba biti preko centralnog upravljačkog mjesta nastavnika.

Svako radno mjesto učenika treba imati: univerzalni instrument, osciloskop,
funkcijski generator, panele s komponentama i sklopovima (LED-ovi, tranzistorske
sklopke, releji, 7-segmentni LED displeji, LCD-i, EEPROM-i, senzori), računalo,
testne pločice, programator za mikroupravljač, mikroupravljači.







7. ISPITNI KATALOG (ZAVRŠNI/POMOĆNIČKI ISPIT)



Cilj završnog/pomoćničkog ispita je da ispitanik dokaže da je stekao vještine i
stručno teorijska znanja utvrđena nastavnim planom i programom za zanimanje
elektroinstalater neophodna za obavljanje poslova u tom zanimanju.

Stručni dio završnog ispita, odnosno pomoćnički ispit sastoji se od
praktičnog i stručno-teorijskog dijela kojima se provjeravaju usvojenost znanja,
vještina i umijeća potrebna za obavljanje poslova zanimanja. Praktični dio ispita
utemeljen je na praktičnom dijelu programa (praktična nastava i
laboratorijske/praktične vježbe). Sadržaji teorijskog dijela utvrđuju se iz predmeta
električne instalacije, električne mreže i postrojenja, električni strojevi i uređaji i
elektronika i upravljanje. Ispitnim katalogom navode se po predmetima osnovne
ispitne zadaće koje se na ispitu provjeravaju, način provjere te se daje tablični
pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera znanja i umijeća koja učenik treba
pokazati i nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću
kojih se znanja provjeravaju.



Praktični dio završnoga/pomoćničkog ispita



Provjera postignutih znanja, vještina i navika u praktičnom dijelu
završnog/pomoćničkog dijela ispita provodi se:

1. izradom ispitnoga uratka (izrada i ispitivanje funkcionalnosti prema dokumentaciji
za spajanje funkcionalno ograničenog dijela instalacija i postrojenja ili obavljanje
radove na održavanju i otklanjanju kvarova i smetnji u dijelu instalacija i postrojenja)

2. izvođenjem ispitnoga mjerenja (mjerni postupci za ispitivanje sklopnih aparata,
instalacija i električnih postrojenja mjerenjem karakterističnih električnih veličina s
izradom ispitne dokumentacije i zaključaka s obzirom na izmjerene vrijednosti uz
posebnu pozornost na propise o sigurnosti i mjere zaštite).

Pri izradi praktične zadaće ispitanik se mora pridržavati propisanih mjera zaštite na
radu i zaštite okoliša te ostalih uvjeta koje mu odredi ispitna komisija.

Praktični dio ispita ocjenjuje se temeljem rezultata vrednovanja postupaka
tijekom izrade praktične zadaće. Listu vrednovanja utvrđuje ispitna komisija na
način da se svaki postupak boduje.



Postupci koji se vrednuju i raspon bodova:

Samostalnost u planiranju tijeka rada i izrade uratka
0-10

Utrošeno vrijeme za planiranje i izradu
0-20

Redoslijed i ispravnost postupaka u rukovanju alatima i instrumentima
0-20

Kvaliteta i točnost izrade
0-20

Estetski izgled uratka
0-10

Točnost mjernih rezultata
0-15

Uporaba tehničko-tehnološke dokumentacije
0-10

Primjena mjera za rad na siguran način
0-15

Pridržavanje propisa o zaštiti okoliša
0-10

Racionalna uporaba energije
0-10

Racionalna uporaba materijala
0-10

Izrada ispitne dokumentacije i interpretacija mjernih rezultata
0-10




Konačna ocjena utvrđuje se za funkcionalno ispravan uradak, odnosno ispitno
mjerenje temeljem bodovne ljestvice:


92 - 100% bodova
Odličan ( 5 )

81 - 91% bodova
Vrlo dobar ( 4 )

67 - 80% bodova
Dobar ( 3 )

50 - 66% bodova
Dovoljan ( 2 )

0 - 49% bodova
Nedovoljan ( 1 )


Stručno-teorijski dio završnog/pomoćničkog ispita



Stručno-teorijski dio završnog/pomoćničkog ispita polaže se pismeno, odnosno
usmeno. Ispitanik, koji je postigao više od 60% mogućih bodova položio je stručno
teorijski dio završnog/pomoćničkog ispita. Ispitanik koji je postigao 30-60%
mogućih bodova ima pravo polagati usmeni ispit. Ako ispitanik ne zadovolji na
usmenom ispitu upućuje se na popravni ispit iz stručno-teorijskog dijela ispita u
idućem ispitnom roku. Ispitanik koji je na pismenom dijelu ispita postigao manje od
30% mogućih bodova upućuje se na popravni ispit.

Stručno teorijski dio ispita obuhvaća teorijska znanja neophodna za obavljanje
praktičnih radnji u zanimanju koja su propisana nastavnim planom i programom za
stručno-teorijski dio naukovanja. Pitanja i zadaci trebaju obuhvatiti sljedeće razine
znanja i sposobnosti:

- osnovne pojmove i definicije

- građu, spajanje, djelovanje, izračunavanje

- analizu djelovanja na temelju zadanih uvjeta

- sintezu, vrednovanje i prijedloge novih ili zamjenskih rješenja.

Poželjno je da svaka od ovih razina znanja sudjeluje sa 20 do 30 % od ukupnog
broja bodova.



Na pismenoj provjeri stručno-teorijskih znanja pitanja i zadaci trebaju u najvećoj
mjeri biti objektivnoga tipa: učenik treba izračunavati, crtati sheme, pročitati
podatke iz sheme ili tablice, pronaći određenu grešku na shemi, izvesti zaključke iz
zadanih podataka, shema, nabrojiti sastavne dijelove, navesti boje, oznake, mjere,
udaljenosti, razmake, jačinu struje ili otpora. Treba izbjegavati pitanja esejskog tipa
poput opisivanja nekog posla. Ako postoji potreba za opisivanjem nekog posla ili
uređaja ili sustava, onda je najbolje i takva pitanja pretvoriti u pitanje objektivnog tipa
tako da se sugerira nabrajanje po stavkama: materijala, redoslijeda operacija,
potrebnog alata i pribora. To se može postići na taj način da se prostor za
odgovore tako oblikuje u tablicu. Time se učeniku olakšava da bolje pokaže stvarno
znanje, postiže se veća preglednost odgovora i objektivnost ocjenjivanja.

Općenito, treba nastojati da pitanja i zadaci sadrže tablice, sheme, skice i crteže
na kojima učenik treba pronaći, obraditi i interpretirati podatke. Crteži i fotografije
su dobrodošli i onda kada se od učenika traži da opiše građu nekog uređaja ili
nabroji njegove dijelove. Tada se na ilustraciji mogu označiti pozicije brojevima ili
slovima što olakšava snalaženje učenika i poboljšava komunikaciju učenika i
ocjenjivača. Od učenika također treba tražiti grafičko izražavanje: crtanje shema i
skica. Ako treba provjeriti znanje spajanja, shema ili skica može biti djelomično
nacrtana, a spojeve treba dodati učenik. Time se pomaže učeniku da organizira
prostor za crtanje, štedi na vremenu, a provjerava se bitno, tj. znanje spajanja.

Za rješavanje pitanja i zadaća ispitanik ima na raspolaganju četiri sata uz uporabu
dopuštenoga pribora za pisanje, brisanje, crtanje i računanje te priručnika i ostalih
pisanih materijala. Ocjenjivanje se obavlja prema ovoj ljestvici:


90 – 100
odličan (5)

80 – 89
vrlo dobar (4)

70 – 79
dobar (3)

61 – 69
dovoljan (2)

30 – 60
pravo polaganja usmenoga ispita

0 – 29
nedovoljan (1)




Na usmenom ispitu u pravilu se provjeravaju znanja iz onih područja iz kojih
naučnik nije pokazao dostatna znanja na pismenom dijelu ispita. I u ovom dijelu
ispita treba što više koristiti sheme, crteže i fotografije, primjere projekata, tablice i
kataloge proizvođača opreme te materijalne primjere i modele različitih uređaja i
sustava koji su predmet ispitivanja. Zato je poželjno da se usmeni ispit održava u
specijaliziranoj učionici gdje su dostupna sva navedena sredstva.





7.1. Nastavni predmet: električni strojevi i uređaji


Ispitni cilj

Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja električnih strojeva i uređaja
potrebna za obavljanje poslova u zanimanju elektroinstalater:

- vrste, namjena i karakteristika sklopnih aparata visokog i niskog napona

- principi rada, građa, namjena i priključivanje pojedinih vrsta električnih strojeva

- principi rada, građa, namjena i priključivanje pojedinih vrsta trošila toplinske,
rashladne i klimatske tehnike

- crtanje shema spojeva i priključaka na instalaciju za pojedine električne strojeve i
trošila

- čitanje, tumačenje i primjena podataka iz tehničke dokumentacije i s natpisnih
pločica različitih električnih strojeva i trošila

- postupci i uređaji za zaštitu električnih strojeva i trošila.



Način provjere znanja i umijeća

- pismeno

- usmeno.



Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu


Sadržaj

Sklopni aparati
Navesti podjelu sklopnih aparata te objasniti problematiku uklapanja i prekidanja
strujnog kruga.

Navesti i opisati vrste, uloge i karakteristike sklopnih aparata visokog napona:
prekidači visokog napona,

sklopke i rastavljači visokog napona.

Navesti i opisati vrste, uloge i karakteristike osigurača i odvodnika prenapona.

Navesti i opisati vrste, uloge i karakteristike sklopnih aparata niskog napona.

Nacrtati grafičke simbole pojedinih sklopnih aparata.
Sheme, crteži i fotografije pojedinih sklopnih aparata na kojima učenik može
objašnjavati građu i princip rada sklopnih aparata.

Transformatori
Opisati konstrukciju i princip rada jednofaznih transformatora.

Rješavati zadatke u kojima se izračunavaju napon, struja, snaga, broj zavoja
primara i sekundara idealnog transformatora.

Navesti i definirati osnovna radna stanja transformatora: prazni hod, kratki spoj i
opterećenje.

Objasniti tehnički i ekonomski značaj transformatora pri prijenosu električne
energije.

Opisati konstrukciju, način rada i spojeve namota trofaznog transformatora.

Objasniti sustav označavanja grupe spoja trofaznih transformatora.

Opisati uvjete paralelnog rada i nacrtati odgovarajuće sheme.

Objasniti sustav označavanja stezaljki transformatora.

Objasniti pokuse praznog hoda, kratkog spoja i opterećenja transformatora te
opisati rezultate pokusa.

Navesti opasnosti i mjere zaštite od opasnosti kojima je transformator izložen za
vrijeme rada.

Opisati građu i ulogu pojedinih dijelova suhog i uljnog energetskog transformatora.

Pročitati i tumačiti podatke s natpisne pločice transformatora.

Objasniti princip rada i navesti prednosti i nedostatke autotransformatora.

Nacrtati principne sheme različitih vrsta transformatora i pravilno označiti stezaljke.
Pribor za pisanje, kalkulator, primjeri natpisnih pločica transformatora, primjeri
dijelova transformatora, sheme, crteži i fotografije transformatora na kojima učenik
može objašnjavati građu i princip rada pojedinih vrsta i izvedbi transformatora.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi).

Sinkroni strojevi
Objasniti pojam okretnog magnetskog polja i vezu s frekvencijom i brojem polova.

Opisati princip rada i osnovnu građu sinkronih generatora ovisno o smještaju
armaturnog namota i uzbude.

Objasniti o čemu ovisi veličina, a o čemu frekvencija napona sinkronoga
generatora te kako se može podešavati.

Objasniti princip rada, građu i problematiku pokretanja i vrste pokretanja sinkronih
motora.

Navesti osnovne pogonske karakteristike sinkronih motora i njihovu primjenu.

Objasniti kako sinkroni stroj može poslužiti za kompenzaciju jalove energije.
Primjeri shema i crteža na kojima učenik može objašnjavati građu i principe rada
generatora i motora.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi).

Asinkroni strojevi
Objasniti princip rada i građu asinkronih motora.

Navesti vrste gubitaka te okvirne veličine korisnosti, faktora snage i klizanja
asinkronih motora.

Grafički prikazati momentnu i strujnu karakteristiku te na njima označiti i pokazati
karakteristične vrijednosti.

Opisati priključnu kutiju, označavanje stezaljki i spojeve namota trofaznih asinkronih
motora.

Navesti vrste pokretanja asinkronih motora te objasniti njihove prednosti i
nedostatke.

Opisati i nacrtati sheme glavnih i upravljačkih strujnih krugova u osnovnim
spojevima sklopnika s relejima i mjernim sklopkama (automatska sklopka 0/1,
reverziranje trofaznih elektromotora, pogon motora u spoju s krajnjim sklopkama).

Navesti opasnosti i mjere zaštite od opasnosti kojima je asinkroni motor izložen za
vrijeme rada.

Pročitati i tumačiti podatke s natpisne pločice asinkronog motora.

Prema podacima s natpisne pločice skicirati spoj stezaljki u priključnoj kutiji i
vodova instalacije.

Opisati pokuse praznog hoda, kratkog spoja i opterećenja asinkronog motora te
nacrtati odgovarajuće sheme.

Iz natpisne pločice te momentne i strujne karakteristike odrediti nazivne vrijednosti
struje i momenta te struju i moment pokretanja kao i nazivnu struju instalacijskih
zaštitnih uređaja.

Objasniti i shematski prikazati izvedbe i priključak na mrežu jednofaznih asinkronih
motora.

Objasniti i shematski prikazati jednofazni priključak trofaznih asinkronih motora.
Pribor za pisanje i crtanje, kalkulator,

primjeri natpisnih pločica asinkronih motora, primjeri strujnih i momentnih
karakteristika, primjeri shema i crteža na kojima učenik može objašnjavati građu
pojedinih vrsta asinkronih motora.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi).

Istosmjerni i izmjenični kolektorski strojevi
Objasniti građu i princip rada istosmjernih strojeva.

Nabrojiti te objasniti uloge, način spajanja i smještaj različitih vrsta namota
istosmjernih motora.

Navesti sustav označavanja stezaljki različitih vrsta namota istosmjernih strojeva.

Nacrtati principne sheme istosmjernih strojeva s različitim vrstama uzbude.

Objasniti ponašanje istosmjernih motora u pogonu i prikazati njihove karakteristične
veličine.

Opisati karakteristike motora različitih uzbuda te područja njihove primjene.

Opisati građu, princip rada i načine podešavanja brzine vrtnje i područje primjene
univerzalnih motora.

Objasniti problematiku radiosmetnji i navesti mjere za njihovo otklanjanje.
Pribor za pisanje i crtanje, primjeri shema i crteža na kojima učenik može
objašnjavati građu i principe rada generatora i motora.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi).

Električna trošila
Opisati izvedbe, način spajanja s instalacijom i zaštitu električnih grijala vode.

Opisati izvedbe, način spajanja i zaštitu različitih električnih uređaja za grijanje

Opisati vrste, izvedbe, način spajanja i zaštitu rashladnih uređaja

Nacrtati sheme spajanja pojedinih trošila na električnu instalaciju

Navesti izvedbe klimatskih uređaja te načine montaže i spajanja

Objasniti načine otklanjanja radiosmetnji koji se primjenjuju u pojedinim trošilima

Opisati moguće opasnosti i mjere zaštite od štetnih djelovanja rashladnih i
klimatskih uređaja na okolinu
pribor za pisanje i cratanje, primjeri shema i crteža na kojima učenik može
objašnjavati građu i principe rada pojedinih vrsta trošila.






7.2. Nastavni predmet: električne instalacije


Ispitni cilj

Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja električnih instalacija
potrebna za obavljanje poslova u zanimanju elektroinstalater:

- uloga, građa, označavanje, izbor, polaganje i pribor za polaganje izoliranih
vodova i kabela

- klasifikacija, karakteristike, namjena i sheme spajanja sklopnih aparata niskog
napona i priključnog pribora u električnim instalacijama stambenih, poslovnih i
industrijskih objekata

- zaštita električnih instalacija i trošila od utjecaja okoline, prejakih struja i
prenapona

- zaštita od udara električne struje: izvori opasnosti, zaštitni uređaji i sustavi zaštite

- uloga, materijali, elementi i sheme spajanja razdjelnih uređaja niskog napona

- vrste električnih instalacija s obzirom na način polaganja i mjesto primjene

- vrste i izvedbe priključaka objekata na razdjelnu mrežu

- privremeni priključci i instalacije gradilišta

- vrste i izvedbe različitih instalacijskih sustava u stambenim i sličnim objektima

- vrste i izvođenje instalacija u poslovnim i industrijskim objektima s osvrtom na
instalacije u posebnim uvjetima okoline (zapaljiva, eksplozivna, mokra)

- uloga, elementi, materijali i polaganje gromobranskih instalacija

- tehnički propisi o električnim instalacijama i ispitivanje električnih instalacija

- osnove rasvjetne tehnike s naglaskom na sheme spajanja svjetlosnih izvora te
karakteristike svjetlosnih izvora i svjetiljki

- čitanje i korištenje tehničke dokumentacije za električne instalacije

- izvori opasnosti na radu, mjere zaštite i postupci pružanja prve pomoći


Način provjere znanja i umijeća

- pismeno

- usmeno.



Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu

Sadržaj
Znanja
Nastavna i radna sredstva

Izolirani vodovi i kabeli s priborom za polaganje
Objasniti sustav označavanja izoliranih vodova i kabela

po nacionalnim i međunarodnim propisima.

Navesti normirane presjeke vodiča.

Nabrojiti i opisati vrste vodova i kabela s obzirom na konstrukciju, namjenu i način
polaganja te navesti njihove slovnobrojčane oznake i oznake žila bojama i
brojevima.

Nabrojiti i izabrati pribor za različite vrste instalacija i načine polaganja izoliranih
vodova.

Navesti faktore koji utječu na izbor presjeka vodova te s pomoću tablica i proračuna
izabrati presjek voda u jednostavnim primjerima polaganja.

Opisati postupke i navesti materijale za polaganje vodova ispod žbuke, u žbuku,
iznad žbuke i u lijevani beton.

Navesti i opisati postupke spajanja električnih vodova u električnim instalacijama.
pribor za pisanje i crtanje, kalkulator, tablice za proračun presjeka vodova, crteži i
fotografije vodova i pribora na kojima učenik može objašnjavati građu te način
polaganja i spajanja.

Sklopni aparati niskog napona i priključni pribor
Navesti ulogu, karakteristike i namjenu pojedinih vrsta sklopnih aparata.

Nacrtati i opisati spojne i jednopolne sheme strujnih krugova rasvjete s
instalacijskim sklopkama, impulsnim sklopkama i stubišnim automatima.

Opisati te navesti karakteristične veličine, izvedbe i oblike priključnog pribora za
domaćinstvo i slične namjene.

Navesti i opisati karakteristične veličine, izvedbe i oblike priključnog pribora za
industrijske svrhe.
Sklopni aparati niskog napona i priključni pribor.

Zaštita električnih instalacija i trošila
Objasniti sustav označavanja stupnjeva mehaničke zaštite te svojstva opreme
ovisno o IP broju.

Objasniti razlike između preopterećenja i kratkog spoja te uzroke njihova nastanka
te objasniti ulogu nadstrujne zaštite i uvjete za njezinu selektivnost.

Nabrojiti klasifikaciju i vrste uređaja nadstrujne zaštite.

Objasniti razlike među visokoučinskim i niskoučinskim rastalnim osiguračima,
navesti njihove karakteristike i svojstva, normirane veličine, oblike i način
označavanja.

Navesti ulogu, vrste, veličine, karakteristike, namjenu i oznake automatskih zaštitnih
uređaja.

Nacrtati I-t karakteristike osigurača i automatskih zaštitnih uređaja.

Iz I-t karakteristike osigurača i automatskih zaštitnih uređaja odrediti vrijeme
prekidanja uz zadanu struju aktiviranja i obrnuto.

Izabrati zaštitni uređaj za određeni vod, odnosno trošilo.

Objasniti i nacrtati sheme kombinacija sklopnika, termičkih i elektromagnetskih
releja u funkciji nadstrujne zaštite.

Navesti izvore opasnosti te osnovne principe i uređaje prenaponske zaštite.
Pribor za pisanje i crtanje, I-t karakteristike osigurača i zaštitnih automata, sheme,
crteži i fotografije pojedinih zaštitnih uređaja na kojima učenik može objašnjavati
njihovu građu i princip rada.

Zaštita od udara električne struje
Objasniti fiziološko djelovanje električne struje.

Navesti postupke pružanja prve pomoći te granice opasnog napona i struje.

Definirati izvore opasnosti od udara električne struje.

Nacrtati sheme koje prikazuju pojedine slučajeve direktnog i indirektnog dodira.

Navesti, objasniti i nacrtati sheme svih tipova razdjelnih sustava niskog napona (TT,
TN i podvrste, IT).

Navesti klasifikaciju sustava zaštitnih mjera: osnovna zaštita, zaštita od greške i
dopunska zaštita.

Opisati klasifikaciju, vrste i djelovanje zaštitnih mjera ovisno o tipu razdjelnog
sustava, vrsti strujnog kruga i vrsti zaštitnog uređaja.

Nacrtati sheme različitih sustava zaštite od greške (zaštita od indirektnog dodira)
tako da se u njima vide tip razdjelnog sustava, aktivni vodiči, zaštitni vodiči i
uzemljenja te položaj zaštitnih uređaja, a na shemama objasniti princip djelovanja
zaštite.

S natpisne pločice zaštitnog uređaja pročitati i protumačiti podatke važne za sustav
zaštite.

Ovisno o vrsti zaštitnog uređaja i njegovim nazivnim podacima izračunati otpor
zaštitnog uzemljenja.

Definirati pojmove zaštitno uzemljenje i izjednačenje potencijala te opisati njihovo
izvođenje.
Pribor za pisanje i crtanje, kalkulator, primjeri zaštitnih uređaja i/ili njihovih
natpisnih pločica, sheme, crteži i fotografije pojedinih zaštitnih uređaja na kojima
učenik može objašnjavati njihovu građu i princip rada.

Razdjelni uređaji niskog napona


Nabrojiti vrste i uloge razdjelnih uređaja: za gradilišta, kućni priključni ormari,
razdjelni uređaji za stambene i slične objekte te za industriju.

Opisati izvedbe, materijale i elemente za izradu razdjelnih uređaja: ormari, ploče,
brojila, uklopni satovi, MTK (MTU), mjerni transformatori, odvodnici prenapona,
spojni pribor.

Nacrtati sheme spajanja električnih brojila ovisno o broju tarifa, broju faznih vodiča,
broju mjernih sustava, načinu priključka.

Opisati razdjelni uređaj i njegove elemente.

Nacrtati jednopolne sheme jednostavnih razdjelnika.
Pribor za pisanje i crtanje, primjeri jednopolnih i spojnih shema razdjelnih uređaja,
primjeri elementa za razdjelne uređaje.

Vrste električnih instalacija i priključak objekta na razdjelnu mrežu
Navesti vrste prostorija s elektrotehničkog stajališta.

Nabrojiti podjelu i vrste električnih instalacija u odnosu na mjesto i uvjete uporabe.

Navesti osnovne principe izvođenja električnih instalacija (sigurnost, djelotvornost,
kvaliteta napajanja).

Objasniti ulogu i navesti vrste priključaka na razdjelnu mrežu.

Navesti vrste gradilišta, potrebe za električnim napajanjem na gradilištu, privremeni
priključak, vodove, priključne i razdjelne ormare, privremeno uzemljenje, te zaštitu
od električnog udara.

Opisati različite vrste podzemnih i nadzemnih priključka od spoja na vodove mreže
preko kućnih priključnih ormara do razdjelnih ormara te navesti i opisati vodove,
materijale i postupak izvođenja.

Prema shemi KP(M)O i razdjelnog uređaja za gradilište navesti i opisati njegove
elemente.
Pribor za pisanje i crtanje, primjeri jednopolnih i spojnih shema KP(M)O i
razdjelnih uređaja, primjeri elementa za razdjelne uređaje, sheme, crteži i
fotografije razdjelnih uređaja na kojima učenik može objašnjavati njihovu građu i
način spajanja.

Instalacije u stambenim objektima
Objasniti pojmove: faktor potražnje, faktor istodobnosti, instalirana i vršna snaga.

Navesti tipove razdiobe električne energije od glavnog razdjelnog ormara do
pojedinog stana.

Opisati glavni razdjelni ormar i napajanje kućne zajedničke potrošnje.

Opisati razdjelne ormare i ploče u stanovima i skicirati jednopolne sheme razdjelnih
ormara u stanovima.

Opisati raspodjelu instalacije na strujne krugove u stanu

Skicirati plan električne instalacije stana s oznakama trošila i strujnih krugova.

Navesti posebnosti električne instalacije u prostorijama s kadom i tušem.

Nabrojiti materijale za instalaciju zvonca i električne brave.

Na shemi kućnog telefona i električne brave pokazati pojedine dijelove te navesti
materijale za izradu.

Skicirati jednopolne i spojne sheme instalacija zvonca i električne brave.

Navesti ulogu antenske instalacije te nabrojiti elemente antenskih instalacija te
prema shemi opisati primjer jednostavne antenske instalacije.

Navesti ulogu telefonske instalacije te nabrojiti i opisati materijale i načine polaganja
telefonskih instalacija.

Na planu električne instalacije i jednopolnoj shemi obiteljske kuće ili stana pročitati
vrstu i broj strujnih krugova te predvidjeti postupke, materijale i alate za izvođenje
instalacije.
Pribor za pisanje i crtanje, primjeri shema i planova instalacija i razdjelnika,
primjeri projekata električnih instalacija

Instalacije u poslovnim i industrijskim objektima


Nabrojiti vrste instalacija koje se izvode u poslovnim i industrijskim objektima.

Opisati i navesti elemente električne instalacije elektromotora i termičkih trošila:
izabrati presjek vodova, upravljačke i zaštitne uređaje.

Nacrtati jednopolne i spojne sheme strujnih krugova elektromotora i termičkih
trošila.

Objasniti pojam kompenzacije jalove energije i navesti trošila jalove energije.

Objasniti tehničku i ekonomsku vrijednost kompenzacije jalove energije.

Nabrojiti vrste kompenzacije.

Navesti posebnosti instalacija u objektima ugroženim od požara i eksplozije te u
objektima s vlažnim i mokrim prostorijama.

Navesti prednosti i osnovne karakteristike EIB instalacijskih sustava.
Pribor za pisanje i crtanje, primjeri shema i planova instalacija i razdjelnika,
primjeri projekata električnih instalacija, sheme, crteži i fotografije pojedinih dijelova
na kojima učenik može objašnjavati njihovu građu, princip rada i način spajanja.

Gromobranske instalacije
Navesti pojave i djelovanja koje prate udar groma.

Nabrojiti dijelove, propisane materijale i minimalne dimenzije za izvođenje
gromobranskih instalacija.

Opisati postupke i materijale za izvođenje hvataljki te spojeve s istaknutim i metalnim
masama na krovu, odvoda, mjernih spojeva i dozemnih vodova te spojeve s
metalnim masama.

Opisati materijale i izvedbu gromobranskih uzemljivača te objasniti koji faktori i kako
utječu na otpor uzemljenja.

S pomoću tablica i formula izračunati otpor jednostavnih uzemljivača.

Navesti opasnosti od rada na visini te opće i osobne zaštitne mjere.

Navesti postupke pružanja prve pomoći osobi koja je pala s visine.

Na primjeru projekta gromobranske instalacije pročitati način polaganja te vrstu i
količinu potrebnih materijala.
Pribor za pisanje i crtanje, primjeri projekata gromobranskih instalacija, tablice i
formule za proračun otpora uzemljenja sheme, crteži i fotografije dijelova
gromobranskih instalacija na kojima učenik može objašnjavati njihove izvedbe i
spajanje.

Tehnički propisi i ispitivanje električnih instalacija
Objasniti važnost normizacije i tehničke regulative za električne instalacije.

Nacrtati grafičke simbole svih važnijih dijelova i elemenata električnih instalacija:
polaganje vodova, sklopke, priključni pribor, zaštitni uređaji, električna trošila.

Navesti definicije naponskih opsega, minimalne presjeke vodiča, dopuštene padove
napona i odnose prema drugim instalacijama.

Navesti i skicirati zone polaganja (mjere u cm) te navesti pravila, vodove, materijal,
razmake, visine, zaštite za polaganje različitih vrsta instalacija.

Navesti klasifikaciju elektrotehničkih uređaja s obzirom na vrstu zaštite od
električnog udara.

Navesti osnovni sadržaj tehničkih propisa o nadstrujnoj zaštiti.

Navesti osnovni sadržaj tehničkih propisa i normi o zaštiti od električnog udara.

Nabrojiti propisana ispitivanja koja se provode na novosagrađenim, proširivanim i
rekonstruiranim električnim instalacijama.

Opisati principe ispitivanja zaštitnih vodiča i vodiča za izjednačenje potencijala.

Opisati principe mjerenja otpora izolacije i otpora uzemljenja.

Opisati principe ispitivanja zaštite od indirektnog dodira.

Navesti i opisati mogućnosti suvremenih instrumenta za ispitivanje električnih
instalacija.

Pribor za pisanje i crtanje, univerzalni mjerni instrument za ispitivanje električnih
instalacija (kojeg je učenik koristio na nastavi, vježbama ili na praksi) te sheme,
crteži i fotografije na kojima učenik može objašnjavati postupke mjerenja i
ispitivanja.

Rasvjetna tehnika
Nabrojiti nazive, oznake i mjerne jedinice osnovnih svjetlo-tehničkih veličina.

Navesti princip rada, osnovne elemente strujnog kruga, podnoške i svjetlotehničke
karakteristike različitih svjetlosnih izvora.

Nacrtati sheme spajanja svjetlosnih izvora: FC, VTF, MTH i VTN.

Objasniti ulogu prigušnica, transformatora, startera i upaljača.

Razvrstavati svjetlosne izvore prema namjeni i ekonomičnosti.

Prema tablicama i katalozima proizvođača izabrati odgovarajuće zamjenske izvore
svjetla.

Objasniti namjenu i korištenje krivulja raspodjele svjetlosne jakosti.

Opisati ulogu i dijelove svjetiljki te vrste svjetiljki s obzirom na namjenu, vrstu
svjetlosnih izvora i karakter rasvjete.

Navesti faktore za procjenu kvalitete i zahtjeve za kvalitetnu rasvjetu.

Opisati ovisnost rasvijetljenosti (jakosti rasvjete) i temperature boje svjetla.
Pribor za pisanje i crtanje, kalkulator, tablice i katalozi proizvođaža, svjetlosnih
izvora, svjetiljki i pribora za svjetiljke.





7.3. Nastavni predmet: električne mreže i postrojenja


Ispitni cilj

Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja električnih mreža i
postrojenja potrebna za obavljanje poslova u zanimanju elektroinstalater:

- građa elektroenergetskog sustava

- osnove proizvodnje, prijenosa i razdiobe električne energije

- uloga, materijali, elementi i izvođenje niskonaponskih nadzemnih mreža

- uloga, materijali, elementi i izvođenje kabelskih mreža

- uloga, elementi i zaštita rasklopnih postrojenja

- uloga, materijali, elementi i izvođenje visokonaponskih nadzemnih mreža

- izvori opasnosti i mjere zaštite pri radovima na elektroenergetskim mrežama i
postrojenjima

- razumijevanje i primjena tehničke dokumentacije vezane za elektroenergetske
mreže i postrojenja.



Način provjere znanja i umijeća

- pismeno

- usmeno.



Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu


Sadržaj

Elektro-energetski sustav
Nabrojiti dijelove elektroenergetskog sustava, objasniti njihovu ulogu u sustavu i
navesti napone.

Objasniti osnovne razlike u karakteristikama hidroelektrana, termoelektrana i
nuklearnih elektrana (princip rada, troškovi gradnje i eksploatacije, utjecaj na
okoliš).

Navesti alternativne izvore električne energije te perspektive njihovog razvoja.

Objasniti ulogu i sastavne dijelove prijenosnih i razdjelnih mreža te navesti
normirane napone.

Čitati sheme i planove električnih mreža.

Skicirati preglednu shemu elektroenergetskog sustava.

Skicirati osnovne tipove mreža: zrakaste, petljaste (prstenaste) i zamkaste.

Navesti definicije pojmova i podjelu električnih mreža prema izvedbi i načinu
napajanja.

Objasniti osnovne karakteristike mreža napajanih iz jednog, dva ili više izvora.
Pribor za pisanje i crtanje, primjeri shema elektro-energetskog sustava te
prijenosnih i razdjelnih mreža.

Niskonaponske nadzemne mreže
Nabrojiti i opisati vodove (goli vodiči, samonosivi kabeli i samonosivi kabelski
snopovi), te načine spajanja i pribor za spajanje i nošenje vodova u nadzemnim
niskonaponskim mrežama.

Opisati vrste i načine montaže izolatora i nosača izolatora

Navesti vrste i karakteristike stupova.

Navesti i opisati izolatore.

Opisati ulogu i vrste te mjesto i način postavljanja odvodnika prenapona.

Navesti i objasniti pripremne i građevinske radove za izvođenje niskonaponske
nadzemne mreže.

Opisati postupke i opremu za razvlačenje vodova te ulogu i način namještanja
provjesa.

Navesti i objasniti elektromontažne radove na stupovima.

Opisati gradnju niskonaponskih mreža samonosivim kabelima i snopovima.

Objasniti problematiku približavanja i križanja nadzemnih vodova.

Objasniti izvore opasnosti, mjere osobne zaštite i pravila za rad na siguran način
pri izgradnji NN nadzemnih mreža

Na primjeru projekta niskonaponske nadzemne mreže opisati materijale te
redoslijed i način izgradnje mreže.
Pribor za pisanje i crtanje, primjeri shema NN razdjelnih zračnih mreža, primjeri
crteža i fotografija elemenata NN razdjelnih mreža.

Kabelske mreže
Nabrojiti i opisati elemente kabelskih mreža.

Navesti osnovne vrste kabela te područja njihove primjene.

Navesti i objasniti faktore koji utječu na strujnu opteretivost kabela.

Opisati namjenu, vrste i postupke izrade kabelskih glava, spojnica i stopica.

Navesti postupke transporta, skladištenja, razvlačenja i polaganja kabela.

Objasniti postupke i načine izvođenja križanja i približavanja drugim kabelima,
masama u zemlji i na zemlji.

Navesti vrste razdjelnih i priključnih kabelskih ormara te njihovu ulogu i elemente.

Iz primjera projektne dokumentacije čitati elemente kabelske mreže i način njihova
polaganja.

Skicirati presjek kabelskog rova (kanala, tunela) s položajem kabela i ostalih
elemenata kabelskog voda.
Pribor za pisanje i crtanje, primjeri shema kabelskih mreža, primjeri crteža i
fotografija elemenata kabelskih mreža

projektna dokumentacija za kabelske mreže.



Transformator-ska i rasklopna postrojenja
Navesti vrste rasklopnih postrojenja i opisati njihovu ulogu u elektroenergetskom
sustavu.

Opisati vrste, ulogu i označavanje sabirnica te provodne i potporne izolatore u
rasklopnim postrojenjima.

Opisati problematiku prekidanja struje u visokonaponskim postrojenjima te objasniti
tehnike prekidanja električnog luka.

Navesti ulogu i opisati različite vrste osigurača, rastavljača i prekidača.

Opisati ulogu, smještaj i zaštitu energetskog transformatora u transformatorskim
stanicama.

Navesti razlike i opisati otvorena i zatvorena rasklopna postrojenja.

Opisati zatvorene i stupne transformatorske stanice u razdjelnim mrežama.

Opisati izvore prenapona te navesti principe prenaponske zaštite.

Navesti osnovne principe i elemente nadstrujne zaštite u rasklopnim postrojenjima.

Navesti razlike između pogonskog i zaštitnog uzemljenja te opisati izvedbe
uzemljenja.

Iz primjera shema pročitati elemente rasklopnog postrojenja i objasniti njihovu
ulogu.
Pribor za pisanje i crtanje, primjeri shema rasklopnih postrojenja, primjeri crteža i
fotografija elemenata rasklopnih postrojenja.

Visokonaponske nadzemne mreže
Navesti osnovne razlike u izvedbi mreža niskog i visokog napona.

Navesti materijale i građu vodiča te materijale za spajanje i nošenje vodova.

Nabrojiti i opisati vrste i konstrukcije stupova te raspored vodiča na stupovima u
visokonaponskim mrežama.

Navesti i objasniti pripremne, građevinske i elektromontažne radove, materijale i
postupke pri razvlačenju, spajanju, podizanju i zatezanju vodova te ulogu i način
namještanja provjesa.

Opisati vrste izolatora i načine montaže izolatora i izolatorskih lanaca.

Opisati ulogu i vrste te mjesto i način postavljanja zaštitnih užadi.

Opisati ulogu i postavljanje dodatnog ovjesnog pribora – zaštitni rogovi, prigušivači
vibracija, zatezni pribor.

Objasniti problematiku približavanja i križanja visokonaponskih nadzemnih vodova i
navesti propisane razmake.

Objasniti izvore opasnosti, mjere osobne zaštite i pravila za rad na siguran način
pri izgradnji VN mreža.

Iz primjera projektne dokumentacije pročitati osnovne elemente mreže i način
polaganja.
Pribor za pisanje i crtanje, primjeri shema VN nadzemnih mreža, primjeri crteža i
fotografija elemenata VN nadzemnih mreža.

Osnove proračuna vodova u električnim mrežama
Navesti utjecajne faktore pri proračunu presjeka golih i izoliranih vodova.

S pomoću priručnika (tablica i formula) odrediti struju trošila te presjek voda za
zadano opterećenje i dopušteni pad napona uz opterećenje na kraju voda ili više
trošila duž voda.

Izračunati padove napona i raspodjelu opterećenja u jednostavnim slučajevima
dvostrano napajanih vodova.
Pribor za pisanje, i računanje.

Elektrotehnički priručnik (Westermann, Končar i drugi).






7.4. Nastavni predmet: elektronika i upravljanje


Ispitni cilj

Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja elektronike i upravljanja koja
se javljaju u obavljanju poslova u zanimanju elektroinstalater u području upravljanja i
nadzora napajanja električnom energijom uređaja i postrojenja:

- svojstva i primjene elektroničkih komponenata i sklopova

- postupci zaštite elektroničkih komponenata u elektroničkim sklopovima

- svojstva i primjene digitalnih komponenata i sklopova

- osnovna teorijska znanja o senzorima i mjerenjima neelektričnih veličina

- uloga i vrste regulatora u krugovima automatskog upravljanja

- djelovanje mikroupravljača i programirljivih logičkih upravljača.



Način provjere znanja i umijeća

- pismeno
- usmeno



Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu


Sadržaj / Znanja / Nastavna i radna sredstva

Analogni elektronički sklopovi
Nacrtati simbole elektroničkih elemenata i prepoznati njihove strujno-naponske
karakteristike (ispravljačka dioda, Zenerova dioda, tranzistor, JFET, MOSFET,
operacijsko pojačalo, tiristori, fotootpornik, fotodioda, fototranzistor, svjetleća dioda,
optovezni element).

Navesti i objasniti značenje najvažnijih dopuštenih vrijednosti parametara
elektroničkih elemenata te iz kataloga proizvođača pronaći vrijednosti za zadani
primjer.

Nacrtati oblike izlaznih napona poluvalnog i punovalnog spoja ispravljača.

Znati funkciju kondenzatora za glađenje ispravljenoga napona i ovisnost oblika
izlaznog napona o kapacitetu kondenzatora.

Znati ovisnost izlaznoga napona o izboru tipa Zenerove diode

Znati funkciju elemenata pojačala u spoju zajedničkog emitera, odnosno
zajedničkog uvoda.

Objasniti utjecaj vrijednosti elemenata pojačala na iznos pojačanja.

Prikazati odnos ulaznoga i izlaznoga signala pojačala s obzirom na amplitudu i
fazni pomak.

Znati djelovanje tranzistora kao sklopke (vrijednosti ulaznih napona za djelovanje
tranzistora kao uključene, odnosno isključene sklopke i prikaz izlaznoga napona uz
sinusoidnu i pravokutnu pobudu).

Nacrtati i objasniti elemente zaštite tranzistora od prevelikih napona.

Objasniti potrebu i načine zaštite MOSFET-a.

Nacrtati shemu operacijskoga pojačala s naznačenim izvorima napajanja za spoj
invertirajućeg i neinvertirajućeg pojačala.

Znati ovisnost pojačanja o vrijednostima otpora otpornika dodanih operacijskom
pojačalu.

Znati utjecaj vrijednosti elemenata R i C na frekvenciju izlaznog napona generatora
impulsa izvedenoga s operacijskim pojačalom.

Na shemi serijskog tranzistorskog stabilizatora znati koji elementi određuju
vrijednost izlaznoga napona.

Na shemama za regulaciju struje tiristorima objasniti načela regulacije i ovisnost
regulirane struje o vrijednostima elemenata R i C.

Navesti načine zaštite tiristora od prebrzih promjena napona i struje.

Objasniti djelovanje optoelektroničkih elemenata u jednostavnim izvedbama
upravljačkih sklopova.
Katalozi proizvođača i tablice s podacima o elektroničkim elementima.

Digitalni elektronički sklopovi
Uspostaviti vezu između simbola i tablica stanja osnovnih logičkih sklopova.

Nacrtati odziv osnovnih logičkih sklopova na jednostavne impulsne pobude.

Iz oznaka integriranih digitalnih sklopova uz pomoć tvorničkih podataka navesti
funkciju sklopa.

Znati osnovna svojstva bistabila (djelovanje pobude na ulazu impuls ritma uz
odgovarajuća stanja na ostalim ulazima), dijeljenje frekvencije s pomoću bistabila.

Navesti osnovne značajke TTL i CMOS izvedbi integriranih sklopova.

Prikazati grafički djelovanje monostabla (odnos pobude i izlaznoga napona i utjecaj
vrijednosti izvana dodanih elemenata).

Poznavati djelovanje jednostavnih izvedbi brojila (dijeljenje frekvencije u ovisnosti o
broju spojenih bistabila).

Pokazati poznavanje djelovanja kodera, dekodera, multipleksora i demultipleksora
određivanjem stanja izlaza uz zadano stanje na ulazu.

Pokazati poznavanje pojma kapaciteta memorije i ovisnosti o broju ulaza za
adresiranje i bitove podatka.

Navesti funkcije AD i DA pretvornika.
Katalozi proizvođača i tablice s podacima o elektroničkim elementima.

Regulacija, upravljanje i digitalno upravljanje
Navesti načela i namjene pojedinih pretvornika neelektričnih veličina u električne.

Prepoznati prema karakteristikama regulatore s različitim djelovanjem.

Objasniti ponašanje regulatora prema statičkim i dinamičkim karakteristikama.

Razlikovati pojmove mikroprocesor, mikroupravljač (mikrokontroler) i programirljivi
logički upravljač (PLC).

Na blok shemi mikroupravljača prepoznati osnovne sklopove i navesti njihove
funkcije.

Na blok shemi programirljivog logičkog upravljača navesti osnovne sklopove i
navesti njihove funkcije.
Katalozi proizvođača i tablice s podacima o elektroničkim elementima.

Sklopovi energetske elektronike
Prepoznati sheme izvedbi i objasniti djelovanje neupravljivih i upravljivih
ispravljačkih spojeva.

Prepoznati sheme izvedbi i objasniti djelovanje izmjenjivača. Prepoznati sheme
izvedbi i objasniti djelovanje pretvarača.

Objasniti utjecaj sklopova energetske elektronike na kvalitetu električne energije iz
mreže.





7.5. Nastavni predmet: praktična nastava



Ispitni cilj

Dokazati stečena praktična znanja i vještine za obavljanje poslova u zanimanju
elektroinstalater:

- primjena pravila i sredstava za rada na siguran način

- racionalna uporaba materijala i energije i primjena postupaka za zaštitu čovjekove
okoline

- uporaba tehničko-tehnološke dokumentacije

- postavljanje energetskih vodova, instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i
održavanje postrojenja za raspodjelu energije

- priključivanje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje električnih uređaja

- instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje instalacija dojavnih i
signalnih postrojenja, alarmiranje i vatrodojavu

- instaliranje, ispitivanje i stavljanje u pogon instalacija procesne tehnike

- ispitivanje i stavljanje u pogon strojeva za obradu i prerađivanje

- ispitivanje i stavljanje u pogon rezervnih izvora električne energije i
kompenzacijskih postrojenja

- ispitivanje i stavljanje u pogon uzemljenja i munjovoda te postrojenja za
izjednačavanje potencijala

- instaliranje i stavljanje u pogon te ispitivanje i održavanje rasvjetnih postrojenja.



Način provjere znanja i umijeća

- izrada ispitnoga uratka

- izvođenje ispitnoga mjerenja



Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu


Sadržaj / Znanja / Nastavna i radna sredstva

Zaštita pri radu i zaštita okoliša
Primijeniti pravila rada na siguran način, zaštitna sredstva i uređaje.

Racionalno upotrebljavati materijal i energiju i primjenjivati postupke za zaštitu
čovjekove okoline.


Tehničko-tehnološka dokumentacija
Pročitati i primijeniti crteže i tehničko-tehnološku dokumentaciju.

Primijeniti pravila tehničkog crtanja pri izradi tehničko-tehnološke dokumentacije.

Grafički prikazati podatke.


Postavljanje energetskih vodova
Prema tehničkoj i projektnoj dokumentaciji izabrati vodove kabele i ostali
instalacijski materijal s obzirom na uvjete okoline i određenja prostora.

Dokumentirati potrošnju materijala i radno vrijeme.

Polagati vodove podžbuknih, nadžbuknih, podnih i posebnih instalacija prema
tehničkoj i projektnoj dokumentaciji.
Elektroinstalaterski alat i uređaji za mjerenje,

tehničko-tehnološka dokumentacija.



Instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje uređaja i postrojenja za
raspodjelu energije
Prema tehničkoj i projektnoj dokumentaciji izabrati, montirati i staviti u pogon
aparate, pribor i materijal za glavne i pomoćne strujne krugove.

Prema tablicama i proračunima utvrditi struju u nadstrujnim zaštitnim uređajima i
vrstu zaštitnih mjera

Izabrati i instalirati zaštitne uređaje.

Isprobati djelotvornost nadstrujnih zaštitnih uređaja.

Sklopiti, montirati i ispitati jednofazno i trofazno brojilo i MTK.

Sklopiti, montirati i staviti u pogon razvodni uređaj.
Elektroinstalaterski alat i uređaji za mjerenje,

tehničko-tehnološka dokumentacija

kalkulator.

Priključivanje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje električnih uređaja
Ispitati ispravnost dijelova uređaja.

Izmijeniti neispravne dijelove i izvršiti uvid u ispravnost djelovanja.

Izvršiti ispitivanje zaštitnih mjera i analizirati dobivene podatke.

Utvrditi i unijeti u tehničke podatke za instalaciju električnih uređaja (grijalica,
uređaja za ugrijavanje vode i sl.).

Ispitati mehaničko učvršćivanje i čvrstoću podloge.

Priključiti električne uređaje.
Elektroinstalaterski alat i uređaji za mjerenje,

tehničko-tehnološka dokumentacija,

kalkulator.

Instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje instalacija dojavnih i
signalnih uređaja
Prema tehničkoj i projektnoj dokumentaciji instalirati, staviti u pogon i održavati
dojavne i signalne uređaje i instalacije (uređaji za poziv, traženje, zvonjenje i
govorenje).

Instalirati vodove.

Odrediti i otkloniti uzroke smetnji, izmijeniti funkcionalne sklopove i elemente koji
imaju greške.

Postaviti i ispitati instalaciju komunikacijskih postrojenja.

Utvrditi redoslijed stavljanja antene, nosača i dovoda.

Izabrati antenu, antenske kabele i druga pogonska sredstva.

Utvrditi odnose prijema

Izračunati mehaničku čvrstoću antenskog nosača

Instalirati i uzemljiti antensko postrojenje

Prema tehničkoj i projektnoj dokumentaciji izabrati, montirati i instalirati
videoportafon, uređaj za videonadzor, alarmiranje i vatrodojavu.
Elektroinstalaterski alat i uređaji za mjerenje,

tehničko-tehnološka dokumentacija, kalkulator.





Instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje rasvjetnih postrojenja
Prema tehničkoj i projektnoj dokumentaciji izabrati, montirati i instalirati svjetla s
pripadajućim priborom za upravljanje, uređajima za podešavanje jačine rasvjete,
predspojnim napravama i kompenzacijskim kondenzatorima.

Pri izboru snage svjetlosnih izvora uvažiti gubitke topline propisane za svjetiljku.

Poduzeti mjere za smanjenje stroboskopskog efekta.

Izabrati svjetlo i svjetiljku prema prostornim kriterijima, kriterijima primjene, boji
svjetla i iskorištavanju svjetla.

Priključiti i ispitati postrojenja fluorescentnih cijevi s naponom preko 1000 V.

Mjeriti jačinu rasvjete.
Elektroinstalaterski alat i uređaji za mjerenje, tehničko-tehnološka dokumentacija,
kalkulator.

Priključivanje, ispitivanje i stavljanje u pogon instalacija procesne tehnike
Ispitati električno opskrbljivanje energijom s obzirom na polaritet, napon,
frekvenciju i slijed faza.

Ispitati djelotvornost zaštite od ponovnog uključenja motora.

Instalirati i staviti u pogon priključne, upravljačke, regulirajuće i kontrolne uređaje te
naprave za davanje zapovijedi.

Ispitati djelotvornost zaštitnih postrojenja i uređaja za dojavljivanje opasnosti.

Primijeniti uređaje za zaštitu od statičkog punjenja.

Prema tehničkoj i projektnoj dokumentaciji postaviti instalacije procesnih
postrojenja.

Dograditi i prilagoditi priključnice za industrijske procese.

Ispitati uređaje postrojenja.

Staviti u pogon i održavati instalacije za daljinsko upravljanje.
Elektroinstalaterski alat i uređaji za mjerenje, tehničko-tehnološka dokumentacija,
kalkulator.



Instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje rezervnih izvora električne
energije i kompenzacijskih postrojenja
Prema tehničkoj i projektnoj dokumentaciji instalirati i priključiti rezervne izvore
električne energije.

Prema tehničkoj i projektnoj dokumentaciji instalirati, podešavati i staviti u pogon
pogonska sredstva, priključne, upravljačke i regulacijske uređaje za
kompenzacijska postrojenja.

Izabrati kondenzatore prema mehaničkim i električnim kriterijima te ih učvrstiti i
priključiti.
Elektroinstalaterski alat i uređaji za mjerenje, tehničko-tehnološka dokumentacija,
kalkulator.

Instaliranje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje uzemljenja i munjovoda te
postrojenja za izjednačavanje potencijala.
Prema tehničkoj i projektnoj dokumentaciji postaviti uzemljivač uvažavajući kablove
i cijevne vodove u zemlji.

Postaviti vodove hvataljki, izvesti spojeve s istaknutim metalnim masama i izvesti
odvode i mjerne spojeve.

Ustanoviti otpor uzemljenja.

Postaviti glavne vodove za izjednačavanje potencijala.

Instalirati zaštitne uređaje za prenapon.

Instalirati, ispitati i staviti u pogon munjovod.
Elektroinstalaterski alat i uređaji za mjerenje, tehničko-tehnološka dokumentacija,
kalkulator.




8. Prijelazne i završne odredbe


Program obrazovanja za zanimanje elektroinstalater koji se ostvaruje na osnovi
ovog nastavnog plana i programa uvodi se u obrazovni sustav od 2003./04. školske
godine te će postupno zamijeniti dosadašnje obrtničke programe (u klasičnom i
dvojnom modelu obrazovanja) za navedeno zanimanje.

Učenici koji su se upisali u prvi razred srednje škole za 2003./04. školsku godinu
u program za zanimanje elektroinstalater obrazuju se u skladu s ovim nastavnim
planom i programom.

Učenici koji su se upisali u program za zanimanje elektroinstalater ranijih godina,
nastavljaju školovanje po programu koji su upisali.

Ovaj nastavni plan i program primjenjuje se od 1. rujna 2003. godine.








 << Natrag...

Baza podataka  WEB katalog  Adresar  Obrtničke udruge

Europske integracije Trgovačko pravo Management Poljoprivreda

Izrada poslovnih planova Izrada WEB stranica Istraživanje tržišta Marketing

WWW Poslovni Forum