| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE
FOTOGRAF
UVOD
Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu sastoje se od
općeobrazovnoga dijela i
strukovnoga dijela (program naukovanja).
Sadržaji općeobrazovnoga dijela utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i
kulture o usvajanju
nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih općih
sadržaja strukovnih i
umjetničkih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR. BROJ: 532-08/91-01 od 20.
lipnja 1991. i Odlukom
ministra prosvjete i športa o izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog
dijela nastavnog plana i
programa za stjecanje stručne spreme, KLASA: 602-03/96-01/1170, UR. BROJ:
532-03/1-96-1 od 25.
lipnja 1996.).
Sadržaji strukovnog dijela temelje se na odredbama Zakona o srednjem
školstvu (NN 19/92,
27/93, 50/95, 59/01 i 114/01) i Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01).
Strukovni sadržaji su stručno-teorijski dio (obvezni i izborni) i praktični
dio.
Sastavnice strukovnog dijela odgojno-obrazovnog programa za zanimanja u
obrtništvu
(programa
naukovanja) su:
Osnovna obilježja
Nastavni plan
Obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća
Potrebna stručna sprema nastavnika
Uvjeti izvođenja programa
Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima
Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit
1. Osnovna obilježja
Osnovna obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga programa su:
- naziv obrazovnoga programa/zanimanja
- cilj i zadatci programa
- trajanje obrazovanja
- uvjeti za upis.
2. Nastavni plan
Nastavi plan sadrži popis predmeta općeobrazovnoga i strukovnoga dijela
programa s naznačenim
brojem sati u tjednu i godini za svaki razred.
3. Obvezni načini provjeravanja znanja i umijeća
Tablično se navode za svaki predmet iz strukovnoga dijela obvezni načini
provjeravanja
i ocjenjivanja
znanja i umijeća.
4. Potrebna stručna sprema nastavnika
Tablično se navode za svaki predmet iz stručnoga dijela potrebna stručna
sprema nastavnika
(profesora, stručnog učitelja i suradnika u nastavi).
5. Uvjeti izvođenja programa
- podaci za rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki
stručno-teorijski predmet s
praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati vježbi, realizator i najveći
broj učenika u skupini)
- minimalni materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih
predmeta (tablični prikaz prostora ,
opreme i predmeta kojima je prostor i oprema namijenjena).
6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima
- naziv predmeta
- razred
- tjedni i godišnji fond sati s naznakom obveznog broja sati
praktičnih/laboratorijskih vježbi
- cilj nastavnoga predmeta
- zadatci nastavnoga predmeta
- sadržaj nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim
očekivanim rezultatima
(znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i umijeća stječu
- metodičke napomene za provedbu nastave
- osnovne obveze učenika.
7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit
Navode se po predmetima cilj, osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu
provjeravaju, način provjere te
daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i
umijeća koja učenik treba pokazati i
nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih
se znanja provjeravaju.
1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOG PROGRAMA
Naziv obrazovnog programa: FOTOGRAF
Cilj:
Osposobiti učenike za efikasno, stručno i kreativno obavljanje poslova u
sklopu fotografskog zanimanja i
pripremiti ih za usavršavanje u struci.
Zadaće:
- poznavati sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad
- ovladati principima zaštite na radu
- poštovati sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest
- steći osnovna znanja o povijesti i razvoju fotografije
- upoznati se s modernim fotografskim uređajima, tehnikama i procesima
- naučiti rukovati foto aparatima, rasvjetom, strojevima za izradu
fotografija
- svladati osnovne vještine i znanja o prijenosu, pohrani i obradi
digitalnih fotografija
- znati koristiti digitalni fotoaparat, računalo, skener, printer
- steći osnovna znanja iz kinematografije i videa
- razvijati estetske kriterije i profesionalnu etiku
- naučiti koristiti stručnu literaturu
- razvijati samostalnost, ustrajnost, korektnost, inovativnost i odgovornost
u radu
Trajanje obrazovanja: 3 godine
Uvjeti za upis:
Završena osnovna škola i ugovor o naukovanju s licenciranim obrtnikom,
liječnička svjedodžba o
nepostojanju kontraindikacija za zanimanje fotograf.
Ograničenje upisa: opća i posebna zdravstvena sposobnost
2. NASTAVNI PLAN
A) OPĆEOBRAZOVNI DIO PROGRAMA
Naziv predmeta
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Vjeronauk / Etika
Tjelesna i zdravstvena kultura
Politika i gospodarstvo
B) STRUČNO – TEORIJSKI DIO PROGRAMA
Naziv predmeta
Računalstvo
Fotografija
Fotofizika
Poznavanje materijala
Matematika u struci
Digitalna fotografija
Tehnike snimanja
Izborni predmet
Učenici u skladu s mogućnostima škole odabiru jedan od predmeta: tjelesna i
zdravstvena kultura,
matematika, prirodoslovlje ili predmet iz strukovnog područja.
C) PRAKTIČNI DIO PROGRAMA – PRAKTIČNA NASTAVA
Praktična nastava u školi raspoređuje se u 1. i 2. razredu na 35 nastavnih
tjedana, a u 3. razredu na 32
nastavna tjedna. Praktična nastava u radnom procesu raspoređuje se na 40
tjedana.
Naziv predmeta
C 1- tehnološke vježbe
C 2 - Praktična nastava u školi
C 3 - Praktična nastava u radnom procesu
3. OBVEZNI NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA
Predmeti strukovnog dijela programa
Obvezni načini provjere i ocjenjivanjaznanja i umijeća
RAČUNALSTVO
praktičan rad, usmeno, pismeno
FOTOGRAFIJA
praktičan rad, usmeno, pismeno
FOTOFIZIKA
usmeno i pismeno
POZNAVANJE MATERIJALA
usmeno i pismeno
MATEMATIKA U STRUCI
usmeno i pismeno
DIGITALNA FOTOGRAFIJA
praktičan rad, usmeno, pismeno
IZBORNA NASTAVA
usmeno i pismeno ili praktičan rad
SVJETLO I RASVJETA
praktičan rad, usmeno, pismeno
TEHNIKE SNIMANJA
praktičan rad, usmeno, pismeno
PRAKTIČNA NASTAVA
praktičan rad
TEHNOLOŠKE VJEŽBE
praktičan rad, usmeno, pismeno
4. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Predmeti strukovnog dijela programa / NASTAVNIK / IZOBRAZBA
RAČUNALSTVO
profesor ili dipl. ing.
visokoškolsko obrazovanje iz tehnike (informatika, elektrotehnika,
politehnika)
FOTOGRAFIJA
dipl. snimatelj
dipl. fotograf
visokoškolsko obrazovanje s područja fotografije i kinematografije
FOTOFIZIKA
profesor ili dipl. ing.
visokoškolsko obrazovanje iz područja fizike
POZNAVANJE MATERIJALA
profesor ili dipl. ing.
visokoškolsko obrazovanje iz područja kemije
MATEMATIKA U STRUCI
profesor ili dipl. ing.
visokoškolsko obrazovanje iz područja matematike
DIGITALNA FOTOGRAFIJA
profesor ili dipl. ing.
dipl. snimatelj
dipl. fotograf
visokoškolsko obrazovanje iz tehnike (informatika, elektrotehnika,
politehnika)
visokoškolsko obrazovanje s područja fotografije i kinematografije
IZBORNA NASTAVA / NASTAVNIK / IZOBRAZBA
profesor
visokoškolsko obrazovanje iz odgovarajućeg područja
TEHNOLOŠKE VJEŽBE
dipl. snimatelj
dipl. fotograf
stručni učitelj
visokoškolsko obrazovanje s područja fotografije i kinematografije ili
majstor fotograf, fotograf
TEHNIKE SNIMANJA
dipl. snimatelj
dipl. fotograf
stručni učitelj
suradnik u nastavi
majstor fotograf s položenim pedagoškim obrazovanjem
visokoškolsko obrazovanje s područja fotografije i kinematografije
PRAKTIČNA NASTAVA U RADNOM PROCESU / NASTAVNIK / IZOBRAZBA
stručni učitelj
suradnik u nastavi
majstor fotograf ili fotograf s priznatim majstorskim statusom, fotograf
5. IZVOĐENJE PROGRAMA
5.1. Minimalni standard
- rad s učenicima u skupinama
- dijeljenje razrednog odjela u skupine i sudjelovanje suradnika u nastavi
5.2. MINIMALNI MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOĐENJE PROGRAMA
RAČUNALSTVO
INFORMATIČKA UČIONICA
17 računala povezanih u mrežu s mogućnošću pristupa internetu, LCD
projektor, laserski pisači,
sublimacijski pisači, programi za obradu teksta, fotografije i grafičku
pripremu
PRAKTIKUM DIGITALNE FOTOGRAFIJE
digitalni zrcalno-refleksni foto aparat, digitalni foto aparat s optičkim
tražilom, stativ, prijenosno
računalo,studijska flash i halogena rasvjeta,
17 računala povezanih u mrežu s pristupom internetu, skener,
LCD projektor, laserski pisači, sublimacijski pisači, programi za obradu
teksta, fotografije, grafički design
i izradu web stranica
DIGITALNA FOTOGRAFIJA
FOTOGRAFSKI PRAKTIKUM
kompletno opremljen fotostudio pozadine, halogena i flash rasvjeta, foto
aparati 135 mm i 120 mm
formata, stativi, dodatni pribor i dr., C/B i kolor laboratorij s min. 10
radnih mjesta, digitalni fotoaparat,
računalo s min. 512 MB RAM-a, 19" monitorom, programima za obradu
fotografije i graf. design
PRAKTIČNA NASTAVA U ŠKOLI
TEHNIKE SNIMANJA
FOTOGRAFSKA UČIONICA
učionica povezana s foto atelijerom i laboratorijem, potrebna je studijska
rasvjeta, fotoaparati, dijaprojektor
i dr.
FOTOGRAFIJA
KEMIJSKI PRAKTIKUM
kemijski laboratorij s osnovnim priborom i kemikalijama
POZNAVANJE MATERIJALA
PRAKTIKUM ZA FOTOFIZIKU
učionica opremljena optičkom klupom i osnovnim priborom
6. NASTAVNI PROGRAM (KATALOG ZNANJA)
Nastavni programi za predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev
predmeta etika i tjelesna i
zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i
športa, posebno izdanje, broj 11. lipanj
1997. Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku
Ministarstva prosvjete i
športa, broj 1 od 11. ožujka 2003.
6.1. Nastavni predmet: tjelesna i zdravstvena kultura
Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe čovjeka za kretanjem kao izrazom
zadovoljavanja potreba kojima
se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima
života i rada.
Zadaci:
· razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku
bavljenja športom radi kvalitetne
športske rekreacije,
· stjecanje znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,
· razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje
mjera za čuvanje i promicanje
zdravlja,
· usvajanje motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja
i rješavanja svakodnevnih
motoričkih zadataka,
· razvijanje radnih sposobnosti,
· izgrađivanje humanih međuljudskih,
· njegovanje higijenskih navika
· teorijsko-praktično osposobljavanje za stalnu primjenu odgovarajućeg
tjelesnog vježbanja kao dijela
kulture življenja i to:
- o utjecaju procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i
pojedine organske sustave,
- o očuvanja zdravlja, načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed
nekretanja ili posljedica
prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja,
- o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja,
- o načinu treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se
pojačano bavili,
· razvijati osjećaj za očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem
ekoloških aktivnosti, športskih
igara i zabave.
Posebne zadaće za učenike:
Razred : PRVI
utjecati na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase
utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i
masnog tkiva
usklađivati nesrazmjer rasta srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog
sustava, što uvjetuje brzo umaranje i
zahtijeva duži oporavak učenika
djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s
obzirom na ubrzan rast u visinu,
a manifestira se u neracionalnim načinima kretanja
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
Razred : DRUGI
nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenika, posebice na
razvoj mišićne mase
utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i
masnog tkiva
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti: gibljivosti, ravnoteže,
preciznosti, brzine, eksplozivne snage,
repetitivne snage i statičke snage
djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s
obzirom na ubrzan rast u visinu,
a manifestira se u naracionalnim načinima kretanja
usmjeravati učenike da individualno doziraju volumen opterećenja suzbijajući
želju za postizavanjem
motoričkih dostignuća koja nisu u sukladnosti s njihovim potencijalnim
mogućnostima, uz izuzetak utjecaja
na brzinu i koordinaciju
pomagati učenicima da svladaju krizu koja se manifestira u konfliktima
između pojedinca i društva
Razred : TREĆI
nastaviti s procesom utjecaja na razvoj morfološkog statusa učenika,
posebice na povećanje snage ruku i
ramenog pojasa
utjecati na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti
utjecati na što učinkovitiji razvoj opće motorike, a posebice onih struktura
gibanja koje su u funkciji
određenog zanimanja učenika
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
osposobiti učenike da mogu samostalno organizirati športske aktivnosti koje
su u funkciji podizanja
zdravlja, radnih sposobnosti i što sadržajnijeg korištenja slobodnog
vremena.
Posebne zadaće za učenice:
Razred : PRVI
nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenica, a posebice na
proporcionalan razmjer između
mišićnog i potkožnog masnog tkiva
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti posebno onih koje prije
dostižu granicu razvoja - brzina,
eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža
privikavati učenice na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnog
ciklusa, posebice učenice koje
imaju smetnje (dismenoreja)
utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa i na snagu leđne
muskulature, što je uvjet za nesmetano
razvijanje ostalih organskih sustava
Razred : DRUGI
utjecati na daljnji razvoj aerobnih i anaerobnih sposobnosti
utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su
u funkciji određenog
zanimanja učenica
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
Razred : TREĆI
nastaviti s procesom potpomaganja harmoničnog razvoja morfološkog statusa
učenica, posebice
prevencijom protiv pojave adipoznosti (celulita)
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije
dostižu granicu razvoja - brzina,
eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža
utjecati na daljnji razvoj aerobnih sposobnosti učenica postupnim organskim
prilagođavanjem krvožilnog i
dišnog sustava (grudno i dijafragmalno disanje)
utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su
u funkciji određenog
zanimanja učenica
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
usvajanje određenog fonda motoričkih informacija prijeko potrebnih za
očuvanje zdravlja, njegovanje
higijenskih navika i navika za očuvanje i korištenje zdrave prirodne
sredine.
SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UČENIKA S NAZNAKOM OSNOVNIH
PROGRAMSKIH SADRŽAJA
Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i
sl., djeluje na čovjeka
tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove organizma i
organizam u cjelini.
U pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma
i adaptacijskog
kapaciteta za njegovo ostvarenje.
Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će
neki stalan zahtjev
stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma nije samo
rezultat djelovanja rada kao
aktivnosti, već je uvjetovano nizom drugih činitelja koji djeluju na
organizam izvana, ili su uzroci u njemu
samom.
Zakonomjernošću društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je
specijaliziraniji. Zato je
moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje
se glavno opterećenje javlja u
većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava.
Međutim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu
izdvojenih
funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan
proces koji opterećuje i ima
posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki od podsustava opterećeni
više, a neki manje. Ovisno o
stupnju opterećenosti pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo
podjeliti na pretežito energetski
(fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela prema
stupnju opterećenja pojedinih
podsustava organizma uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih
organskih sustava u veći rad.
I. Fizički rad se može podjeliti na:
1. Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o
aktiviranim masama
tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:
a) velika
b) srednja (umjerena)
c) mala.
2. Rad s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti, gdje manjka
blagotvoran utjecaj
dinamičkih kontrakcija mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove
organizma. Statički se rad
može odvijati tako da:
a) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile
gravitacije na pojedine
dijelove tijela ili organizam u cjelini
b) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile
gravitacije i još nekih drugih
različito velikih sila (tereti i sl.).
Potrebno je steći i solidna teorijska znanja i to:
1. O utjecaju procesa vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine
organske sustave,
osobito sa stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i
sanacije poremećaja uslijed
nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga zanimanja.
2. Elementarna znanja o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa
vježbanja.
3. Znanja o načinu treniranja i natjecanja, osobito u športovima kojim su se
pojačano bavili.
II. Mentalni rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti opterećenja
pojedinih dijelova živčanog sustava na:
1. Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i
senzorička središta
(kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost
i sl.
2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti
središnjeg živčanog
sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.).
3. Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).
Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu s kojim se provodi,
podijeliti na lagani, umjereni i
teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i intenzitet opterećenja.
Treba dati prikaz opterećenja na organizam i zahtjeva za pojedine
sposobnosti, ovisno o načinu rada u
radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja:
I. skupina
Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez pomagala (tjelesni
rad).
II. skupina
Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata.
III. skupina
Rad na neautomatskim strojevima.
IV. skupina
Rad na automatskim strojevima.
Prema navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama
svrstati u tri skupine.
Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u dvije,
ovisno o načinu rada u procesu
istoga zanimanja.
Za zanimanja I. skupine preporuča se u programu nastave primjenjivati
kineziološke djelatnosti
koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve
motoričke sposobnosti. Često se
u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina mišića koji su
aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati
kineziološke djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe
labavljenja, opuštanja i istezanja,
igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za učenice).
Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporuča se primjenjivati
kineziološke djelatnosti
koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na
motoričke sposobnosti. Posebice
treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo, ples,
športske igre i dr.).
U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stojeći
preporuča se izvođenje
motoričkih zadaća u sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih
ekstremiteta i primjenu vježbi
za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih
stopala i drugih oštećenja donjih
ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim kineziološkim aktivnostima
povećati funkciju krvožilnog i
dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i dr.).
U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja
najvećim dijelom
sjedeći, s karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri
radu. Ta su zanimanja s pretežito
statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave preporučuju se
kineziološke aktivnosti koje će
preventivno i korektivno utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati
funkciju krvožilnog i dišnog
sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples,
koturaljkanje, ritmičko-športska
gimnastika i aerobik za učenice i dr.).
OSNOVNI PROGRAM
Osnovni je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih
kinezioloških
aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju izbor onih
kinezioloških aktivnosti, koje
su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških značajki,
funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i
konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika.
Sadržaji osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za
pojedine
kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:
- zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima
vitalnih organa te
psihosocijalnim potrebama svakog učenika
- motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje
- razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća
- utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu
- materijalnima, kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u
kojoj škola djeluje.
Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne
i zdravstvene kulture,
mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti:
- atletika - košarka - športska gimnastika - odbojka - ples - nogomet
- ritmičko-športska gimnastika - rukomet - borilački športovi.
Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje
sposobnosti i osobina,
s težištem na usvajanju motoričkih znanja polaznika.
IZBORNI PROGRAM
Izborni program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike
industrijskih i drugih
srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u
jedinstvenom sustavu. Sadržaj
izbornog programa nije određen te se preporuča učenicima ponuditi jedan od
izbornih športova (košarka,
odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj
nastavi, učenici imaju mogućnost
proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, te usvojiti
nove spoznaje.
Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja
samostalno učenje i
mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže vremensko
razdoblje tijekom radnog
vijeka. Izbornim programom treba obogatiti životna iskustva učenika
uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati
na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i
pripremiti učenike za
izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.
Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i
zadaća, mogu se sastaviti iz
skupina kinezioloških aktivnosti. To su:
1) - veslanje - stolni tenis - klizanje - plivanje - skijanje - badminton -
biciklizam- planinarenje - tenis -
orijentacijsko trčanje i dr.
2) - aerobik, rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge
aktivnosti u tradiciji
lokalne sredine, kao i one koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene.
Odabirom navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti
znanja i sposobnosti,
stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te usvojiti nove
spoznaje, različite od onih iz
osnovnoga programa
PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UČENIKE KOJI SE NALAZE U RAZDOBLJU
ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA
Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije
reagira na promjene
temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko potrebno da se
program tjelesne i zdravstvene
kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu i
provođenje programa tjelesne i
zdravstvene kulture za učenike oštećenoga zdravlja. Prema tomu, za svakoga
učenika u razdoblju
zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što
ranijeg i djelotvornijeg
zdravstvenog oporavka.
METODIČKO-DIDAKTIČKE UPUTE
Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja ima vrijednost
i kao sredstvo odmora s
obzirom na mnoge odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju
statička opterećenja te su pojedini
programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi aktivnog
odmora". Sve rašireniji
"sedentalni stil života" potiskuje čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je
stvaranje navike u mlađoj dobi za
stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog
odgojno-obrazovnog područja.
Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za
vježbanje,
ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za svaku
školu, imajući pred očima i dodatno
zauzimanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, čime se
može znatno utjecati na
ostvarenje poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane
programe za učenike svih škola nije
moguće.
U sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati
ostvariti promjenjivi
učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i sposobnosti, o
promicanju zdravlja i odgojnim
učincima. Nešto veća postignuća mogu se ostvariti u stjecanju
nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali
znatno manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni
posebni prostori i oprema.
Osim već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim
pretpostavkama u
odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos
između genotipa i egzogenih
utjecaja u različitim je razdobljima razvoja različit i pokazuje
zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u
obzir.
Te zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu
izvedbenih, ali ne i
operativnih programa.
Iz osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz
jednoga do dva
pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogućnošću
ponavljanja.
U izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i
koliko god je to moguće,
želje polaznika.
Odnos između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba
biti u omjeru 1:1:1.
Postojećim fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i
zdravstvene kulture ako se u
jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema.
Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg
usvajanja motoričkih
priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne
sposobnosti.
Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika
energetska sastavnica, koja
će moći djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga pojedinog učenika.
To ujedno znači da treba
izabrati one aktivnosti, koje će se moći potpuno provesti s obzirom na
materijalne mogućnosti škole.
Učenicima obrtničkih škola često s povećanim jednostranim tjelesnim
opterećenjem treba ponuditi
aktivnosti s kojima će brže doći do oporavka organizma od štetnih i
statičkih utjecaja rada, kao i do
pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost
športskim igrama i drugim
sadržajima koje će učenici moći usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem
osposobljavanja za cjeloživotno
bavljenje športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik,
ples, odbojka i drugo).
Škole koje organiziraju nastavu praktične nastave u školskim radionicama,
mogu ostvarivati program
tjelesne i zdravstvene kulture jednim dijelom i u tjednu praktične nastave.
Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim zanimanjima
smanjena je nastava
tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat tjedno u osnovnom programu te
učenicima treba ponuditi
program izborne nastave s još jednim satom tjedno.
Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim
sadržajima u odnosu na druge
predmete je rasterećujući, ali nastavnik je temeljni čimbenik u planiranju,
programiranju i realizaciji
programa u funkciji rasterećenja učenika te preporučujemo sljedeće:
· Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji
je svojevrsni "meni" vršiti
odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu ostvariti u školi,
poštujući potrebe učenika u svakoj
pojedinoj školi vezane za vrstu zanimanja.
· U operativnim nastavnim programima cilj i zadaće treba jasno i precizno
definirati te odrediti one
koje se realno mogu ostvariti s učenicima različitih interesa i mogućnosti.
· Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg
usvajanja motoričkih
priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne
sposobnosti.
· U izvođenju nastavnog procesa primjenjivati složenije metodičke
organizacijske oblike rada i
odgovarajuće nastavne metode i metode učenja.
· U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju,
distribuciji i kontroli volumena
opterećenja na satu.
· Voditi brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i
pomagala.
· Ocjenjivanje učenika provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku»
Ministarstva prosvjete i
športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju
i time psihičko opterećenje
učenika, treba uvažavati osobne mogućnosti i sposobnosti učenika i u skladu
s tim osobni mogući
napredak.
· Osigurati izvođenje nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog
bioloških različitosti
spolova i programskih sadržaja.
· Nastavu izvoditi u planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane
udaljene od škole više
od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati.
· Poticati stvaranje ugodne radne klime između nastavnika i učenika te
između samih učenika.
6.2. Nastavni predmet: RAČUNALSTVO
Razred I.
CILJ:
Osposobljavanje učenika za primjenu osnovnih informatičkih znanja u
svakodnevnom životu s osobitim
naglaskom na primjenu stečenih znanja u struci odnosno u fotografskom
zanimanju.
ZADACI
Učenicima iznijeti podatke o elektroničkim računalima, njihovoj povijesti,
građi i primjeni u struci. Naučiti
učenike da se samostalno služe računalom u izradi dokumenata, izračunskih
tablica, jednostavnih baza
podataka, pretraživanjem Interneta s ciljem primjene stečenih znanja u
područjima konkretnog zanimanja.
SADRŽAJI:
POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
pojam digitalnih računala
znati osnovne vrste brojevnih sustava
pregled razvoja računala, digitalna računala
brojevni sustavi i način zapisivanja podataka
RAČUNALO I NJEGOVI UREĐAJI
znati osnovne dijelove računala i njihovu funkciju
poznavati vrste memorije i načine ostvarivanja zapisa
znati jedinice za veličinu memorije
osnovni dijelovi računala (PC-a) i njihova funkcija (matična ploča,
procesor, tipkovnica, miš, grafički
adapter, LAN kartica, …
vrste memorija (RAM, ROM, čvrsti diskovi, CD mediji, memorijske kartice..)
OPERATIVNI SUSTAVI
znati vrste operativnih sustava i njihovu ulogu u radu računala
znati podesit radnu površinu
znati napraviti mapu, kopirati datoteku u računalo i sa računala na drugi
medij , preimenovati mapu i
datoteku
znati osnovne vrste datotečnih zapisa prema ekstenzijama
uloga operativnog sustava u računalu
vrste operativnih sustava i njihov razvoj
osnovno sučelje OS Windows
organizacija podataka, mape, datoteke
windows explorer
RAČUNALNE MREŽE
znati pojam računalne mreže
znati koristiti podatke s drugih računala vezani u mrežu
prijenos podataka na umreženim računalima
RAČUNALNE KOMUNIKACIJE (Internet)
znati što podrazumijeva pojam Interneta
znati podesiti postavke korisničkog računa i E-pošte
slanje primanje datoteka putem E-pošte
konfiguracija korisničkog računa i E-pošte
pretraživanje na internetu
upravljanje i slanje E- pošte (privitak, grupe..)
OBRADA TEKSTA (MS Word)
izrada jednostavni h dokumenata i podešavanje postavki
kreiranje predložaka i njihova upotreba u svakodnevnom komuniciranju
(faksovi, predračuni…)
izbornici i naredbe
pisanje teksta
pohrana i otvaranje dokumenata
ispravak teksta i naknadno uređivanje
kopiranje i premještanje teksta
pripreme za ispis i ispis
tablice
skupno pismo
umetanje objekata (tekstnih okvira, simbola, slika, hiperveze, veza s drugim
programima…)
TABLIČNI KALKULATORI (MS Excel)
izraditi jednostavnu tablicu te umetnuti formule za jednostavne izračune
(dodati ili umanjiti PDV na cijenu,
dodati porez i prirez na uslugu, zbrojiti ukupnu vrijednost)
gotovu tablicu umetnuti u WORD-ov dokument i izraditi ponudu, cjenik…
organizacija podataka
izrada jednostavne tablice
unos podataka
formatiranje polja
označavanje polja
sortiranje i pretraživanje
zaglavlje i podnožje
formule
funkcije
nizovi
prikaz podataka pomoću dijagrama, izvještaji…
BAZE PODATAKA (MS Access)
znati načiniti jednostavnu bazu podataka
izraditi i izmijeniti masku, izvještaj
povezati bazu s Excelom Wordom
kreiranje jednostavnih tablica
izrada jednostavne forme
izrada izvještaja
Izrada WEB stranice
Izraditi jednostavnu WEB stranicu koristeći se programima instaliranim na
računalima s ciljem
predstavljanja i promicanja djelatnosti vezane za konkretno zanimanje
izrada jednostavne WEB stranice (Word ili Frontpage)
organizacija podataka, umetanje objekata, hiperveze
FTP explorer
programi za pripremu fotografije (fotoshop)
uvoz fotografija sa skenera i digitalnog aparata, ispis fotografija
Metodičke napomene:
Predviđene sadržaje treba izvoditi otprilike s 30 % sati u teoretskom obliku
(osnovne upute za rad na
računalima i primjena programa korištenih u realizaciji nastave), a ostatak
u obliku vježbi s pola odjela u
specijaliziranoj informatičkoj učionici koja je opremljena umreženim
računalima na kojima je instaliran
potreban softver i omogućen pristup Internetu.
Navedene sadržaje valja razraditi tako da se tijekom izvođenja programa
stavi naglasak na konkretne
primjere iz prakse vezane uz pojedino zanimanje (npr. pisanje dopisa,
predračuna, izračunavanje PDV-a
na cijenu usluge i sl.).
Obveze učenika
Redovito pohađanje nastave. Savjesno korištenje računalne opreme tijekom
vježbi.
6.3. Nastavni predmet: FOTOGRAFIJA
Razred: 1.
Cilj:
Tijekom prve godine obrazovanja učenik treba steći osnovna znanja o
povijesti i razvoju fotografije,
upoznati fotografsku opremu i uređaje te svladati proces nastajanja
fotografije
Zadaci:
- poznavati sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad
- ovladati principima zaštite na radu
- poštovati sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest
- steći osnovna znanja o povijesti i razvoju fotografije
- upoznati se s osnovnim fotografskim uređajima, tehnikama i C/B procesom
Sadržaj:
1. Uvod u predmet
Uočiti i razumjeti važnost i utjecaj fotografije na vizualne medije
današnjice.
uloga i važnost fotografije u suvremenom životu, utjecaj na kinematografiju,
video, TV
2. Povijest fotografije
Razumjeti i naučiti najvažnija otkrića i postupke koji su prethodili i
postupno doveli do fotgrafije kakvu
danas poznajemo.
pregled postanka i razvoja fotografije, kamera opskura, dagerotipija,
talbotipija
pregled fotopostupaka
3. Fotoaparati
Razumjeti i naučiti razlikovati fotoaparate po formatu, prema vrsti tražila,
konstrukciji; namjeni
F. A. s optičkim tražilom, dvooki refleksni F. A., zrcalno-refleksni F.A.,
F. A. za direktno promatranje.
110 mm; 126 mm; APS; 135 mm; 120 mm; veliki formati
4. Dijelovi fotoaparata
Razumjeti i naučiti osnovne dijelove fotoaparata, njihovu ulogu i primjenu
kućište, tražilo, zaslon, zapor, objektiv
5. C/B negativni materijali
Naučiti razlikovati filmove prema formatima, osjetljivosti, namjeni
mali, srednji i veliki formati. niskoosjetljivi, filmovi srednje
osjetljivosti, visokoosjetljivi filmovi
6. Objektivi
Naučiti razlike u konstrukciji i namjeni različitih objektiva
normalni objektiv, širokokutni objektiv, teleobjektiv, zoom objektivi,
specijalni objektivi
7. Optička svojstva objektiva
Znati osnovna optička svojstva objektiva i uočiti kako ona utječu na
primjenu objektiva u praksi
svjetlosna jakost, žarišna udaljenost, vidni kut, perspektiva
8. Dubinska oštrina
Naučiti što je dubinska oštrina, kako se ona prostire, o čemu ovisi i kako
je kontrolirati,
zakonitosti dubinske oštrine, čimbenici o kojima ovisi dubinska oštrina,
primjena u praksi
9. Svjetlomjeri
naučiti razlikovati svjetlomjere prema konstrukciji, načinu mjerenja
svjetla, primjeni
selenski, fotoelektrični svjetlomjeri, mjerenje reflektiranog i upadnog
svjetla, primjena u praksi
10. Filtri
naučiti što su filtri, znati osnovne filtre za C/B fotografiju i njihovu
primjenu.
Usvojiti pojam: filtar faktor
vrste filtera. djelovanje filtra i primjena u praksi, gustoća filtra -filtar
faktor.
Razred: 2.
Cilj:
Tijekom druge godine obrazovanja učenik treba naučiti različite tehnike
snimanja, znatti se koristiti
modernim fotografskim uređajima i tehnikama snimanja, te svladati obradu
crno-bijelog fotomaterijala.
Zadaci:
- poznavati sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad
- ovladati principima zaštite na radu
- poštovati sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest
- naučiti moderne fotografske uređaje, tehnike snimanja i njihovu primjenu u
praksi
- naučiti koristiti profesionalnu fotografsku rasvjetu
- ovladati obradom crno-bijelog materijala
- razvijati estetske kriterije i profesionalnu etiku
- naučiti koristiti stručnu literaturu
- razvijati samostalnost, ustrajnost, korektnost, inovativnost i odgovornost
u radu
Sadržaj:
1. Snimanje reprodukcija
Naučiti specifičnosti u reproduciranju refleksnih i transparentnih
originala, znati kako postavljati rasvjetu,
kako primijeniti odgovarajuću opremu.
tehnički uvjeti, rasvjeta, polarizacijski filtar, internegativi,
dijaduplikati
2. Snimanje krajolika
Naučiti kako snimiti krajolik za različite namjene. Znati odabrati
odgovarajuću opremu i dodatni pribor.
tehnički uvjeti, snimanje krajolika za razglednice, knjige, turizam, i dr.,
zatamnjivanje neba, graduirani
filtri, panoramska kamera
3. Snimanje arhitekture
Naučiti kako snimati arhitekturu u raznim svjetlosnim uvjetima i za
različite namjene. Znati odabrati
odgovarajuću opremu i dodatni pribor
uvjeti snimanja, rušeće linije, shift-objektivi, tehnička kamera, ND filtri
4. Sportski snimci
Naučiti kako snimati sportsku fotografiju. Znati odabrati odgovarajuću
opremu i dodatni pribor.
tehnički uvjeti, oprema za snimanje sporta, autofokus sistemi, katadioptar,
monopod
5. Snimanje u makro području
Naučiti kako snimati makro fotografije u različitim uvjetima.
Znati karakteristike različitih uređaja za makro snimanja
makro objektivi, makro mijeh, međuprstenovi, predleće
6. Noćni snimci
Naučiti kako snimati noću. Znati odabrati odgovarajuću opremu i dodatni
pribor
tehnički uvjeti, stativ, žićani ili daljinski okidač, samookidač, utjecaj
ekspozicije na likovnost i sadržaj
star filter
7. Kvaliteta svjetla
Naučiti razlikovati svjetlo po kvaliteti. Znati kako pojedino svjetlo
nastaje, prepoznati ga u prirodi ili u
studijskim uvjetima
oštro, usmjereno difuzno, difuzno svjetlo
8. Snimanje portreta
Naučiti svjetla koja čine osnovnu svjelosnu poziciju i znati njihovu ulogu
osnovna svjetlosna pozicija - tročetvrtinsko, prednje, vršno, pozadinsko
svjetlo
9. Planovi i kutovi snimanja
Naučiti planove i kutove snimanja. Znati njihove karakteristike, optička i
psihološka svojstva
detalj, krupni, blizi, američki, srednji, polutotal, total gornji, donji
rakurs, perspektive
10. C/B foto materijali i njihova obrada
Znati presjek C/B fotomaterijala. Naučiti faze u obradi filmova i
fotopapira. Znati karakteristike i sastav
kemikalija. Naučiti čimbenike o kojima ovisi obrada
struktura filmova i fotopapira, razvijanje, prekidanje, fiksiranje, gama
fotomaterijala, gustoća zacrnjenja,
krivulja zacrnjenja, solarizacija
Razred: 3.
Cilj:
Tijekom treće godine obrazovanja učenik treba naučiti snimati i obrađivati
kolor materijal. Treba upoznati
sve suvremene procese, strojeve i uređaje za obradu kolor materijala i steći
osnovna znanja iz
kinematografije i videa.
Zadaci:
- poznavati sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad
- ovladati principima zaštite na radu
- poštovati sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest
- naučiti snimati na kolormaterijalu u uvjetima dnevnog i umjetnog svjetla
- savladati sve suvremene kolor procese
- upoznati specijalne fotografske tehnike
- razvijati estetske kriterije i profesionalnu etiku
- naučiti koristiti stručnu literaturu
- razvijati samostalnost, ustrajnost, korektnost, inovativnost i odgovornost
u radu
Sadržaj:
1. Teorija gledanja
Naučiti razlike između ljudskog doživljaja boje i kolor fotografije.
vizualni principi, štapići, čunjevi, dnevno i noćno gledanje
2. Boja
Naučiti koje veličine definiraju svaku pojedinu boju.
ton, svjetloća, zasićenost boje, spektar boja
3. Temperatura boje
Usvojiti pojam temperatura boje i shvatiti njegovu važnost za kolor
fotogrtafiju.
osnovni pojmovi, izvori svjetla s obzirom na temperaturu boje, kelvinmetar
4. Senzibilizacija fotomaterijala na temperaturu boje
Naučiti razlikovati dayligt i tungsten filmove, znati njihovu
senzibilizaciju na temperaturu boje i namjenu
filmovi za dnevno, filmovi za umjetno svjetlo, primjena u praksi
5. Filteri za snimanje u kolor fotografiji
Naučiti primijeniti odgovarajući filtar u različitim svjetlosnim uvjetima i
različitim senzibilizacijama
fotomaterijala
Kodak Wratten 80,
Kodak Wratten 85,
Kodak Wratten 81EF
6. Sinteze boja
Razumjeti različite sinteze boja, shvatiti njihovu primjenu u praksi
Aditivna, suptraktivna sinteza
7. Harmonija boja
Shvatiti podjelu boja, njihovo međusobno djelovanje i utjecaj
Fieldov trokut - primari, sekundari, tercijari
Munsellova kružnica - komplementarni parovi
8. Suvremeni kolor procesi
Naučiti i razumjeti sve suvremene kolor procese. Shvatiti čimbenike o kojima
ovisi kvaliteta procesa.
Presjek kolor materijala, C-41, RA-4, E-6, cibachrome postupak, polaroid
postupak
9. Specijalni foto materijali i postupci
Upoznati metode umjetnog povećavanja i smanjivanja osjetljivosti
fotomaterijala, naučiti kako i gdje koristiti
infra crveni film, push - pull postupak, infracrvena fotografija, flešing,
latensifikacija
10. Osnove kinematografije i videa
Upoznati osnovne pojmove iz kinematografije. Naučiti suvremene videosisteme
i shvatiti njihovu primjenu
u praksi.
Ustrajnost vida, filmska kamera, videosistemi, primjena u praksi
Metodičke napomene:
Frontalna nastava u razredu uz povremene demonstracije u fotografskom
praktikumu.
Obveze učenika:
Redovito pohađanje nastave, pozitivne ocjene iz svih nastavnih cjelina
6. 4. Nastavni predmet: FOTOFIZIKA
Razred: 1
Cijl i zadaci :
Osnove programa iz fotofizike moraju dati svakom učeniku dovoljnu teorijsku
osnovu za niz sadržaja iz
fotografije , koji su usko vezani uz fiziku , posebno optiku. Zadaci nastave
fotofizike su da upozna
učenike s najvažnijim fizikalnim pojavama koje su usko vezane uz
fotografiju,te da ih osposobi da mogu
fizikalne zakone primjenjivati u izučavanju određenih sadržaja iz
fotografije.
Nastavna cjelina
1. GEOMETRIJSKA OPTIKA
Usvajanje osnovnih empirijskih zakona
Osnovni zakoni
Širenje svjetlosti
Ravno zrcalo
Sferna zrcala
Ravni dioptar
Totalna refleksija
Optička prizma
Leće
Optičke pogreške
2. OPTIČKI INSTRUMENTI
Primjena optičkih zakona u tumačenju optičkih instrumenata
Oko
Dalekozori
Fotoaparat
Dijaprojektor
Epiprojektor
Grafoskop
3. LASERI I HOLOGRAFIJA
Usvajanje određenih sadržaja i njihova primjena u modernoj fotografiji
Teorijske osnove
Vrste lasera
Hologram
Primjena
4. FOTOMETRIJA
Upoznavanje s osnovnim svjetlosnim veličinama i metodama mjerenja tih
veličina
Izvori svjetlosti
Tok svjetlosti
Intezitet svjetlosti
Rasvjeta
5. FIZIKALNA OPTIKA
Usvajanje optičkih pojava zbog učinka valne prirode
Brzina svjetlosti
Priroda svjetlosti
Interferencija
Ogib
Polarizacija
Literatura :
1. Jakopović-Kulišić: Fizika 2
2. Ricev: Geometrijska optika
3. Roša: Opća astronomija
4. Bek-Marković-Tomaš: Fizika
6.5. NASTAVNI PREDMET: POZNAVANJE MATERIJALA
Razred: 2.
Cilj i zadaci:
svladavanjem programa Poznavanje materijala učenici se upoznaju s osnovnim
svojstvima i izradom
fotografskog materijala kao i njegovom uporabom te osnovnim fotokemijskim
procesima.
Nastavna cjelina / Očekivani rezultat (znanja i umijeća) / Nastavni sadržaji
1.
STRUKTURA ATOMA I PERIODIČKI SUSTAV ELEMENATA
Proširenje znanja iz osnovne škole novim spoznajama. Uočiti vezu između
strukture atoma elemenata i
njihova položaja u periodnom sustavu elemenata
GRAĐA ATOMA, STRUKTURA PERIODIČKOG SUSTAVA ELEMENATA
2. VEZE IZMEĐU ATOMA I STRUKTURA MOLEKULA
Omogućiti uočavanje i analiziranje kemijskih promjena.
Razvijati sposobnost znanstvene interpretacije tih promjena.
IONSKA VEZA,
KOVALENTNA VEZA,
METALNA VEZA,
SILE MEĐU MOELKULAMA
3. KRISTALI
Upoznati osnovne karakteristike čvrstog stanja i povezati svojstva
kristalnih tvari s vrstom kristalnih
rešetki. Metalnu vezu povezati s kristalnom strukturom metala.
POJAM KRISTALA I KRISTALNE REŠETKE, MOLEKULSKI KRISTALI, IONSKI KRISTALI
4. Ag-HALOGENIDI
Upoznati svojstva halogenih elemenata i svojstva srebra kao i njihovih
spojeva Ag-halogenida koji su
osnovni sastojci fotografskog materijala.
HALOGENI ELEMENTI SREBRO: KEMIJSKA I FIZIKALNA SOVJSTVA
5. DISPERZNI SUSTAVI
Poznavanje različitih vrsta disperzivnih sustava.
Objasniti razlike između prave otopine i koloida.
Izračunavanje sastava otopine.
DISPERZNI SUSTAVI, PRAVE OTOPINE, KOLOIDI, IZRAČUNAVANJE SASTAVA OTOPINE
6. REAKCIJE U VODENIM OTOPINAMA
Usvojiti osnovna znanja o kiselinama i lužinama te njihovu upotrebu u
fotografskoj struci:
Spoznati važnost pH-vrijednosti otopina pri obradi fotomaterijala.
Usvojiti pojmove neutralizacije i hidrolize te prikazati jednostavnije
reakcije.
Razlikovati redukciju i oksidaciju kao osnovu pri fotokemijskim promjenama.
KISELINE I LUŽINE, pH-VRIJEDNOST, NEUTRALIZACIJA, HIDROLIZA
REDOKS PROCESI, OKSIDACIJSKI BROJ
7. FOTOKEMIJSKE REAKCIJE I FOTOGRAFSKI MATERIJALI
Usvojiti osnove fotokemijskih promjena i zakona fotokemije.
Dobivanje fotografskog materijala i njegova svojstva.
FOTOKEMIJSKE REAKCIJE, FILM, FOTOGRAFSKI PAPIR
PRIPRAVA FOTOGRAFSKE EMULZIJE, NANOS FOTOGRAFSKE EMULZIJE
SKLADIŠTENJE FOTOGRAFSKOG MATERIJALA
8. DOBIVANJE SLIKE FOTOGRAFSKIM POSTUPKOM
Upoznati postupke dobivanja fotografija.
Saznati o čemu sve ovisi dobivanje dobre fotografije i kako ispraviti
slučajno nastale greške.
Kemijske promjene pri dobivanju slike.
OBRADA FOTOGRAFSKOG MATERIJALA, RAZVIJANJE FOTOGRAFSKOG MATERIJAL, SASTAVA
RAZVIJAČA, VRSTE RAZVIJAČA, MEHANIZAM RAZVIJANJA, NAČINI RAZVIJANJA I PREKID
RAZVIJANJA, FIKSIRANJE, VRSTE FIKSIRA, PRANJE I SUŠENJE FOTOGRAFSKOG
MATERIJALA,
NAKNADNA OBRADA: SLABLJENJE, POJAČAVANJE, TONIRANJE, POPRAVLJANJE
(RETUŠIRANJE)
9. FOTOGRAFIJA U BOJI
Upoznati građu kolor materijala i postupak dobivanja fotografije u boji.
Kemijske reakcije stvaranja boja.
GRAĐA KOLOR MATERIJALA, KROMOGENO RAZVIJANJE, KEMIJSKE REAKCIJE STVARANJA
BOJA, KOMPOZICIJA SNIMAKA U BOJI
6.6. NASTAVNI PREDMET (OBAVEZNI): MATEMATIKA U STRUCI
Razred : 1., 2., 3.
Cilj programa:
Nastava matematike u struci omogućuje da učenici usvoje osnovno matematičko
znanje potrebno za
razumijevanje pojava i zakonitosti u prirodi i društvu te ih osposobljava za
primjenu znanja iz života i za
praktičnu primjenu u struci.
Zadaci programa:
- stjecanje znanja potrebnog za razumijevanje kvantitativnih odnosa i
zakonitosti u raznim pojavama u
prirodi, društvu i praktičnom životu
- usvajanje matematičkog znanja nužnog za uključivanje u rad i praćenje
tehnološkog razvoja struke
- razvijaju logično mišljenje, sposobnosti za pravilno rasuđivanje i
zaključivanje, te sposobnost preciznog
formuliranja pojmova
- razvijanje preciznosti i konciznosti u izražavanju, te urednost, upornost
i sistematičnost u radu
- stjecanjeu znanja potrebna za planiranje i praćenje poslovnih rezultata
- stjecanje vještine samostalnog računanja prema danim uputama
1. RAZRED
Nastavne cjeline
1. Prirodni brojevi
Usvojiti pojam skupa N, kriterije i svojstva djeljivosti, određivanje
najvećeg zajedničkog djelitelja i
najmanjeg zajedničkog višekratnika.
Skup N , svojstva
Računske operacije i svojstva
Pojam djeljivosti
Najveći zajednički djelitelj
Najmanji zajednički višekratnik
2. Cijeli brojevi
Usvojiti pojam skupa Z, računanje s predznacima, računanje s zagradama.
Skup Z , svojstva
Računske operacije i svojstva
Računanje sa zagradama
3. Racionalni brojevi
Usvojiti pojam skupa Q, računanje s razlomcima.
Znati decimalni zapis racionalnog broja, računati s decimalnim brojevima uz
uporabu kalkulatora.
Skup Q, svojstva
Računske operacije i svojstva
Decimalni zapis racionalnog broja
Računanje s decimalnim brojevima
Smještanje racionalnih brojeva na pravac
4. Linearne jednadžbe i nejednadžbe
Naučiti rješavati linearne jednadžbe i nejednadžbe
Znati iz formule izračunati jednu nepoznatu veličinu ako su zadane ostale.
Linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom
Linearne nejednadžbe s jednom nepoznanicom
Problem s jednom nepoznanicom
Linearni sustavi s dvije nepoznanice
5. Planimetrija
Razlikovati geometrijske likove i znati izračunati opseg i površinu lika
koristeći formule za opseg i
površinu trokuta, kruga, kvadrata i pravokutnika.
Ovladati mjernim jedinicama za duljinu i površinu.
Trokut, vrste trokuta
Površina i opseg trokuta
Krug i kružnica
Četverokut
Opseg i površina četverokuta
6. Potencije i polinomi
Usvojiti pojmove: potencija,baza,eksponent
Naučiti računske operacije s potencijama
Usvojiti pojam polinoma
Naučiti računske operacije s polinomima
Naučiti kvadrirati zbroj i razliku
Znati primjeniti formulu za razliku kvadrata
Usvojiti pojam algebarskog razlomka
Znati rješiti jednostavnije primjere računanja s algebarskim razlomcima
Pojam potencije s cijelim eksponentom
Operacije s potencijama
Pojam polinoma
Računske operacije s polinomima
Kvadrat binoma
Razlika kvadrata
Rastavljanje na faktore
Algebarski razlomci
7. Realni brojevi
Usvojiti smještaj realnih brojeva na pravac
Svladati računske operacije s drugim korijenom
Znati zaokružiti dec. broj na željeni broj decimala
Snalaziti se u koord. sustavu na pravcu i u ravnini
Usvojiti formule za udaljenost točaka u ravnini i za polovište dužine
Drugi korijen
Pojam iracionalnih brojeva
Skup R
Koordinatni sustav na pravcu
Računske operacije s drugim korijenom
Racionalizacija nazivnika
Koordinatni sustav u ravnini
Udaljenost točaka u ravnini
Polovište dužine
8. Graf linearne funkcije
Znati nacrtati graf linearne funkcije
Razlikovati rastuće i padajuće linearne funkcije
Problem s jednom nepoznanicom moći grafički predočiti Graf linearne funkcije
Rastuće i padajuće linearne funkcije
Nul točke
Grafičko rješavanje sustava linearnih jednadžbi
2. RAZRED
Nastavne cjeline / Očekivani rezultati / Znanja i umijeća
1.Skup kompleksnih brojeva
Shvatiti potrebu proširivanja skupa R
Razlikovati drugi korijen pozitivnog i negativnog broja
Znati osnovne računske operacije s kompleksnim brojevima
Razumjeti pojam apsolutne vrijednosti kompleksnog broja
Kvadratna jednadžba x = -1
Skup C, svojstva
Računske operacije
Apsolutna vrijednost kompleksnog broja
2. Kvadratna jednadžba
Znati riješiti jednostavne kvadratne jednadžbe
Razlikovati prirodu rješenja kvadratne jednadžbe ovisno o diskriminanti
Nepotpuna kvadratna jednadžba
Rješenja kvadratne jednadžbe ax +bx+c=o
Diskriminanta kvadratne jednadžbe
3. Mjerne jedinice
Znati računati pomoću kalkulatora i razumjeti eksponencijalan zapis broja
Uspješno koristiti odgovarajuće mjerne jedinice i pomoću tabela, pretvarati,
razumijeti i koristiti mjerne
jedinice koje nisu često u upotrebi
Potencije baze 10
Eksponencijalni zapis realnog broja
Preračunavanje mjera (prefiksi i značenja)
Metrički sustav mjera (mjere za duljinu, površinu, volumen i masu)
Osnovne jedinice angloameričkog sustava mjera i tablice za pretvorbu
Mjere za vrijeme
4. Poliedri i rotacijska tijela
Razlikovati geometrijska tijela
Razumijeti pojam oplošja i volumena
Znati izračunati oplošje i volumen tijela prema formulama
Znati koristiti pojmove oplošja i volumena u praktičnim problemima iz struke
(računanje potrebnog
materijala, zapremnine itd.)
Kocka
Kvadar
Prizme
Piramide
Valjak
Stožac
Kugla
3. RAZRED
Nastavne cjeline
1. Proporcionalnost i primjene
Znati izračunati nepoznati član razmjera
Pomoću pravila trojnog znati riješiti praktične probleme ( npr. tečajna
lista , potreban broj sati ili radnika
za određeni posao itd.)
Pomoću aritmetičke sredine znati izračunati prosječne vrijednosti ( npr.
očekivani promet na temelju
proteklog razdoblja, prosječnu potrošnju na temelju podataka iz prijašnjih
razdoblja itd.)
Račun diobe uz jednostavan postupak omogućava podjelu određenih sredstava
ili vremena prema
unaprijed određenim kriterijima na potreban broj dijelova
Pomoću računa smjese znati odrediti omjere miješanja da bismo dobili željeno
svojstvo smjese
Omjeri i razmjeri
Upravo i obrnuto razmjerne veličine
Grafički prikaz upravo i obrnuto razmjernih veličina
Aritmetička sredina
Pravilo trojno-jednostavno i složeno
Račun diobe – jednostavan i složeni
Račun smjese- jednostavan i složeni
2. Postotni, promilni i kamatni račun
Razumjeti pojam postotka
Znati izračunati postotak pomoću kalkulatora bez obzira na osnovnu
vrijednost
Prepoznati i razlikovati postotni račun više i niže 100
Znati izračunati mjesečnu obavezu PDV -a
Znati ispravno koristiti formule za promilni i kamatni račun
Pojam postotka
Osnovni postotni račun
Postotni račun više 100
Postotni račun niže 100
Primjena na obračun PDV-a
Promilni račun
Jednostavni kamatni račun
3. Izračunavanje plaće
Znati razliku između bruto i netto plaće
Pomoću tablica izračunavati neoporezivi dio plaće
Pomoću formulara i formula znati naprviti isplatnu listu
Osnovni pojmovi vezani uz plaću (bruto ineto plaća, doprinosi ,
Porezne stope
Tablica prireza po gradovima
4. Kalkulacija cijene
Treba znati izračunati svaki element kalkulaije
Znati napraviti promjene cijena, popuste
Osnovni pojmovi vezani uz cijenu (nabavna cijena, rabat, marža, porez – PDV,
prodajna cijena)
Izrada kalkulacije
Literatura :
Za prvi razred:
Boško Jagodić, Milivoj Miliša; Udžbenik za prvi razred industrijskih i
obrtničkih škola,
Birotehnika, Zagreb
Sanja Varošanec; Udžbenik i zbirka zadataka za prvi razred trogodišnjih
strukovnih škola, Element,
Zagreb
Za drugi razred:
Ivan Mrkonjić, Josip Ujević; Udžbenik i zbirka zadataka za drugi razred
industrijskih i
obrtničkih škola, Birotehnika, Zagreb (poglavlja 1, 2, 7 i 8.1 )
Za treći razred:
Najveći dio gradiva moguće je koristiti se vježbenicom:
Vesna Erceg; Metode gospodarskog računa,vježbenica za srednje škole,
Element,
Zagreb
Ne postoji adekvatan udžbenik za drugi i treći razred ovog programa. Moguće
je koristiti dijelove i
nekih drugih udžbenika matematike, te članke i tablice računovodstvenih
časopisa npr. RRIF ili RIF.
Obveze učenika:
U drugom i trećem razredu u sklopu predmeta matematika u struci učenici bi
trebali
samostalno izraditi seminarske radove. Npr. u drugom razredu napraviti
troškovnik uređenja poslovnog
prostora ako su dane dimenzije prostora i potreban materijal po mjernim
jedinicama, te cijena rada po
jedinici vremena, znati protumačiti rezultata poslovanja prikazanih
grafički,itd.
U trećem razredu teme seminara mogu biti: isplatna lista za 3 radnika s
različitim bruto
plaćama, različitim mjestima stanovanja i različitim poreznim olakšicama,
obračun PDV-a za određeno
vremensko razdoblje uzimajući u obzir naplaćeno i plaćeno, izrada
kalkulacije na temelju nabavnih cijena
i zadane marže i rabata ili izrada kalkulacije na temelju zadane prodajne
cijene i zadane nabavne cijene
itd.
6. 7. Nastavni predmet: DIGITALNA FOTOGRAFIJA
Razred: 2. i 3.
Tjedni (ukupni) fond sati:
2. razred 1 sat tjedno (35 sati godišnje)
3. razred 2 sata tjedno (64 sata godišnje)
CILJ:
Digitalna fotografija je zbog svoji prednosti i tehnološkog napretka postala
dio svakodnevice, kako
profesionalnih tako i amaterskih fotografa. Glede toga potrebno je svladati
osnovne vještine i znanja
vezane uz pojam digitalne fotografije, o njihovoj pohrani, prijenosu i
obradi kao i o učinkovitom korištenju
uređaja za digitalizaciju fotografije kao što su digitalni fotoaparati,
skeneri, printeri…
ZADACI
. Učenik treba znati osnovne pojmove digitalnog opisivanja slike te
koristiti skener, računalo, printer i
digitalni fotoaparat. Treba znati obraditi, pripremiti i pohraniti
fotografiju za ispis, te poznavati osnove
snimanja i jednostavne videomontaže digitalnih zapisa .
SADRŽAJI (2. razred)
POJMOVI DIGITALNOG ZAPISA
znati osnovne pojmove digitalnog zapisa i načina zapisivanja fotografije
pomoću računala
znati sustave za opisivanje boje koji se koriste pri obradi i ispisu
fotografija
Digitalno opisivanje slike, bitmapna i vektorska grafika, pixel, rezolucija
dubina boje i sustavi za opisivanje boje (RGB, CMYK, Lab …)
MEDIJI ZA POHRANU
razlikovati medije za pohranu
razlikovati temeljne datotečne formate za pohranu fotografije (TIF, JPG,RAW)
Način pohrane fotografije ivrste medija (Xd card, compact flash, smart
media…)
Čitači memorijskih kartica, instalacija i primjena
formati slikovnih datoteka
SKENERI I SKENIRANJE
Razlikovati skenere prema konstrukciji i namjeni
spojiti skener na računalo
skenirati fotografiju, negativ ili dijapozitiv
građa i vrste skenera, njihove karakteristike i primjena u struci
način skeniranja predloška na stolnom skeneru
skeniranje dijapozitiva
skeniranje fotografija
DIGITALNI FOTOAPARATI
znati dijelove digitalnih fotoaparata
koristiti izbornike
povezati računalo i fotoaparat
povezati čitač memorijskih kartica s računalom i kopirati podatke sa njih na
računalo u cilju obrade i
ispisa, te pohrane istih na drugi medij (CD ROM)
građa i vrste digitalnih fotoaparata
osnovni izbornici i način fotografiranja
povezivanje računala i fotoaparata
pohrana fotografija na disk, CD te priprema i slanje putem interneta
(privitak)
PRIPREMA ZA ISPIS
podesiti osnovne parametre fotografije – ravnotežu boja, kontrast oštrinu
priprema fotografije za ispis – podešavanje veličine, rezolucije, ravnoteže
boja
UREĐAJI ZA ISPIS FOTOGRAFIJA
pripremiti i ispisati fotografiju na tintnom, sublimacijskom pisaču.
pripremiti fotografiju za ispis na minilab sustavima
vrste printera i njihov način rada
ispis na sublimacijskom pisaču
ispis na tintnom pisaču
ispis na fotopapiru
SADRŽAJI (3. razred):
OBRADA FOTOGRAFIJE (ADOBE FOTOSHOP)
podesiti radnu površinu
podesiti (kalibrirati) monitor
znati ulogu i način upotrebe osnovnih alata u fotoshopu
programi za obradu fotografija
prilagodba programa za rad
kalibracija monitora
alatne trake i alati
alati za slikanje, miješanje, kloniranje…
UREĐIVANJE JEDNOSTAVNIH FOTOGRAFIJA
stvoriti odabir raspoloživim alatima (laso, krug, čarobni štapić ) i suziti
ili proširiti odabir
omekšati odabir i stopiti ga sa pozadinom
odabiri
stvaranje odabira
omekšavanje
stapanje
KANALI I MASKE
znati funkciju kanala
korištenje kanala pri odabiru
vrste kanala, stvaranje kanala, alfa kanali, spotni kanali
SLOJEVI
stvoriti pozadinski i tekstualni slog
izraditi kompoziciju komponirajući barem 2 sloja s podlogom
ispisati natpis na fotografiju koristeći kao boju slova drugu fotografiju i
znati podesiti slojne efekte
dotjerivanje slojeva,
slojne maske
rezne grupe
slojni efekti
DOTJERIVANJE FOTOGRAFIJE
analizirajući histogram uočiti obojenja
izvršiti odabir crne i bijele točke i dotjerati srednji ton fotografije
dotjerati srednje tonove slika pomoću krivulja
uravnotežiti odnose boja u RGB i CMYK sustavu
analiza tonskog raspona,
određivanje crne i bijele točke,
uravnoteženje odnosa boja,
izoštravanje slike
FOTOMONTAŽA
komponirati slikovni sadržaj iz više fotografija u novu fotografiju
priprema, komponiranje i umetanje dijelova slike
FILTRI
znati svrhu i vrste filtra
izoštriti ili zamutiti fotografiju koristeći se filtrima
koristeći se filtrima izraditi pozadinsku teksturu fotografije
vrste filtra, upotreba filtra
primjena filtra u izradi pozadinski efekata
OSTALI PROGRAMI ZA OBRADU I PREGLEDAVANJE FOTOGRAFIJA
znati primjenu Corel draw-a i Paint shop pro programa
DIGITALNE VIDEOCAMERE
znati osnovne dijelove i način rada digitalne videokamere
snimiti kraći kadar u interijeru i eksterijeru
građa i princip rada digitalnih video kamera
snimanje kraćih kadrova
OSNOVE VIDEOMONTAŽE
snimljene materijale montirati, izrezati nebitne kadrove i dodati im naslov
(titl)
snimiti foto materijal na neki od medija
spajanje kamere na računalo
montaža kraćih videozapisa pomoću računala
spremanje obrađenog materijala na CD, DVD rom ili VHS kasetu
Metodičke napomene
Nastava treba izvoditi 30% u obliku predavanja i uputa za rad, a 70 % u
obliku vježbi s pola odjela u
specijaliziranoj učionici koja je opremljena računalima za svakog učenika na
kojima je instaliran potreban
softver za obradu fotografije i koji su spojeni u mrežu radi izmjene
datoteka među računalima, te
pratećim uređajima koji se koriste u nastavi kao što su pisači (tintni pisač
foto kvalitete, sublimacijski
pisač), LPD projektor, digitalna videokamera, digitalni fotoaparat s
manualnim funkcijama…
Obveze učenika
Za svladavanje ovih sadržaja potrebno je osnovno informatičko predznanje
definirano u predmetu
računalstvo, redovito pohađanje nastave te savjesno korištenje i održavanje
opreme tijekom vježbi.
|
