| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE
ELEKTRONIČAR-MEHANIČAR
UVOD
Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu sastoje se od
općeobrazovnog te
stručno-teorijskog i praktičnoga dijela (program naukovanja).
Sadržaji općeobrazovnoga dijela utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i
kulture o usvajanju
nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih općih
sadržaja strukovnih i
umjetničkih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR. BROJ: 532-08/91-01 od 20.
lipnja 1991. i Odlukom
ministra prosvjete i športa o izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog
dijela nastavnog plana i
programa za stjecanje stručne spreme, KLASA: 602-03/96-01/1170, UR. BROJ:
532-03/1-96-1 od 25.
lipnja 1996.).
Sadržaji stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa temelje se na
odredbama Zakona o
srednjem školstvu (NN 19/92, 27/93, 50/95, 59/01 i 114/01) i Zakona o obrtu
(NN 77/93, 90/96 i 64/01).
Sastavnice programa za zanimanja u obrtništvu (programa naukovanja) jesu:
Osnovna obilježja
Nastavni plan
Obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća
Potrebna stručna sprema nastavnika
Uvjeti izvođenja programa
Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima
Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit.
1. Osnovna obilježja
Osnovna obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga programa su:
- naziv obrazovnoga programa/zanimanja
- cilj i zadaci programa
- trajanje obrazovanja
- uvjeti za upis.
2. Nastavni plan
Nastavi plan sadrži popis predmeta općeobrazovnoga i strukovnoga dijela
programa s naznačenim
brojem sati u tjednu i godini za svaki razred.
3. Obvezni načini provjeravanja znanja i umijeća
Tablično se navode za svaki predmet iz strukovnoga dijela obvezni načini
provjeravanja i ocjenjivanja
znanja i umijeća.
4. Potrebna stručna sprema nastavnika
Tablično se navode za svaki predmet iz stručnoga dijela potrebna stručna
sprema nastavnika
(profesora, stručnog učitelja i suradnika u nastavi).
5. Uvjeti izvođenja programa
- podaci za rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki
stručno-teorijski predmet s
praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati vježbi, realizator i najveći
broj učenika u skupini)
- minimalni materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih
predmeta (tablični prikaz prostora ,
opreme i predmeta kojima je prostor i oprema namijenjena).
6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima
- naziv predmeta
- razred
- tjedni i godišnji fond sati s naznakom obveznog broja sati
praktičnih/laboratorijskih vježbi
- cilj nastavnoga predmeta
- zadatci nastavnoga predmeta
- sadržaj nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim
očekivanim
rezultatima (znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i
umijeća stječu
- metodičke napomene za provedbu nastave
- osnovne obveze učenika.
7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit
Navode se po predmetima cilj, osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu
provjeravaju, način provjere te
daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i
umijeća koja učenik treba pokazati i
nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih
se znanja provjeravaju.
1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOGA PROGRAMA
Cilj
Stjecanje znanja, vještina i navika koje će omogućiti učeniku da nakon
završetka obrazovanja, uz
minimalno vrijeme uvođenja u rad, samostalno obavlja poslove i radne zadatke
u zanimanju
elektroničar-mehaničar.
Zadaci
Za ostvarenje toga cilja potrebno je ostvariti:
a) opće zadatke obrazovanja:
- steći osnove profesionalnoga obrazovanja na temelju kojega je moguć
daljnji osobni razvoj u struci
- steći uvide u odnose u svojoj profesiji i sposobnost uspostave
komunikacija sa suradnicima kao i
društvom u cjelini
- spoznati vlastite mogućnosti i dosege
- spoznati radne, zakonske, ekonomske, političke i socijalne odnose
- biti sposoban uskladiti vlastite zahtjeve sa zahtjevima okoline
b) zadatke koji proizlaze iz opisa poslova i radnih zadataka zanimanja:
- upoznati opasnosti na radu, propise o radu na siguran način, mjere i
postupke za rad na siguran
način i znati ih primijeniti
- upoznati moguće izvore zagađenja i usvojiti postupke za zaštitu čovjekove
okoline
- racionalno upotrebljavati materijal i energiju
- znati čitati i primijeniti tehničke podatke o materijalima, komponentama,
alatima, strojevima i
uređajima,
- znati čitati i primijeniti projektnu dokumentaciju i izraditi osnovne
tehničke i radne dokumente
- planirati postupke i tijek rada, uporabu alata, materijala i komponenata
- primijeniti postupke obrade materijala ručnim i mehaniziranim alatima
- mjeriti električne veličine
- poznavati načela električnoga mjerenja neelektričnih veličina i automatske
regulacije i upravljanja
- izraditi jednostavnije tiskane pločice i elektroničke sklopove
- ispitati i popraviti elektroničke sklopove
- primijeniti postupke ispitivanja, održavanja i popravka elektroničkih
uređaja
- osposobiti se za samostalnu uporabu literature i usavršavanje u struci i
zanimanju
- kulturno i uljudno komunicirati sa strankama.
Trajanje obrazovanja
Za postizanje cilja obrazovanja za zanimanje elektroinstalater predviđeno je
obrazovanje u trajanju od tri
godine. Uvažavajući sposobnosti, mogućnosti i zalaganje učenika obrazovanje
je moguće skratiti ili
produžiti.
Uvjeti za upis
- završena osnovna škola
- posebni uvjeti: raspoznavanje boja,
Poslovi elektroničara-mehaničara obavljaju se pretežno u zatvorenim
prostorima. Veći dio posla obavlja se
sjedeći. Zahtijeva dobro opće zdravstveno stanje.
2. NASTAVNI PLAN
A) Općeobrazovni dio
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Vjeronauk / etika
Tjelesna i zdravstvena kultura
Politika i gospodarstvo
B) Stručno-teorijski dio
Osnove računalstva*
Tehničko crtanje i dokumentiranje*
Matematika u struci
Elektrotehnika*
Elektronički sklopovi*
Digitalni sklopovi i upravljanje*
Audio i videotehnika*
Izborni dio
* Predmeti s obveznim praktičnim/laboratorijskim vježbama (najmanji obvezni
broj sati vježbi pokazan je u
praktičnom dijelu programa)
** Predmeti izbornog dijela programa mogu biti tjelesna i zdravstvena
kultura, matematika i predmeti
struke. U 3. razredu obvezan je najmanje 1 sat izborne nastave iz
stručno-teorijskog dijela uz 1 sat
pripadnih praktičnih/laboratorijskih vježbi.
C) Praktični dio
C 1 - Nastava u školi
- Osnove računalstva
- Tehničko crtanje i dokumentiranje
- Elektrotehnika
- Elektronički sklopovi
- Digitalni sklopovi i upravljanje
- Audio i videotehnika
- Izborni dio
- Praktična nastava
C2 - Nastava u radnom procesu
- Praktična nastava
Nastava stručno-teorijskih predmeta s praktičnim / laboratorijskim vježbama
izvodi se kao jedinstvena
cjelina i samo tako može dati očekivani rezultat u usvajanju potrebnih
znanja, vještina i umijeća. To
zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale
oblike nastave ovog predmeta.
Nastavu je moguće organizirati i tako da s jednom skupinom učenika u
praktikumu/laboratoriju radi
profesor, a s drugom stručni učitelj, odnosno suradnik u nastavi s
odgovarajućom stručnom spremom.
3. OBVEZNI NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA
Predmeti stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa
Obvezni načini provjere i ocjenjivanja znanja i umijeća
Osnove računalstva
praktičan rad na računalu
Tehničko crtanje i dokumentiranje
pisani
Matematika u struci
usmeni, pisani
Elektrotehnika
usmeni, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu
Elektronički sklopovi
usmeni, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu
Digitalni sklopovi i upravljanje
usmeno, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu
Audio i videotehnika
usmeni, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu
Izborni dio
usmeni, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu
Praktična nastava
praktičan rad u radionici, pisani (tehničko-tehnološka dokumentacija)
4. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Predmeti stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa
Nastavnik
Izobrazba
Osnove računalstva
profesor
visokoškolsko obrazovanje iz tehnike (računarstvo, elektrotehnika,
strojarstvo, politehnika) i informatike
Tehničko crtanje i dokumentiranje
profesor
visokoškolsko obrazovanje iz tehnike (elektrotehnika, strojarstvo,
politehnika)
Matematika u struci
profesor
visokoškolsko obrazovanje iz matematike
visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike
Elektrotehnika
profesor
stručni učitelj / suradnik u nastavi
visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike
više školsko obrazovanje iz elektrotehnike / srednje obrazovanje iz
elektrotehnike
Elektronički sklopovi
profesor
stručni učitelj / suradnik u nastavi
visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike
više školsko obrazovanje iz elektrotehnike / srednje obrazovanje iz
elektrotehnike
Digitalni sklopovi i upravljanje
profesor
stručni učitelj /suradnik u nastavi
visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike
više školsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje elektronike,
automatike i računarstva / srednje
obrazovanje iz elektrotehnike – područje elektronike, automatike i
računarstva
Audio i videotehnika
profesor
stručni učitelj / suradnik u nastavi
visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje radiokomunikacije
više školsko iz elektrotehnike - područje radiokomunikacije / srednje
obrazovanje iz elektronike - područje
radiokomunikacije
Izborni dio
profesor
visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje radiokomunikacije,
telekomunikacije, automatika i
računarstvo
Praktična nastava u školi
stručni učitelj
suradnik u nastavi
više školsko obrazovanje:
za 1. razred iz strojarstva, odnosno elektrotehnike
za 2. i 3. razred iz elektrotehnike - područje radiokomunikacija,
telekomunikacija i računarstva
srednje obrazovanje:
za 1. razred iz elektrotehnike,
za 2. i 3. razred iz elektrotehnike - područje radiokomunikacija,
telekomunikacija i računarstva
Praktična nastava u radnom procesu
stručni učitelj
majstor elektroničar,
više školsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje elektronika,
radiokomunikacije, telekomunikacije
5. IZVOĐENJE PROGRAMA
5.1. Rad s učenicima u skupinama - dijeljenje razrednog odjela u skupine i
sudjelovanje suradnika u
nastavi (minimalni standardi)
5.2. Minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa
Prostor
Oprema
Nastavni predmeti
Učionica za računalstvo
17 računala povezanih u mrežu s mogućnošću pristupa Internetu (računalo
nastavnika s CD pisačem),
LCD projektor, pisač, programska oprema za obradu teksta, tablični proračun
i baze podataka
Računalstvo
Učionica za elektrotehniku i elektroniku
30 učeničkih mjesta
- grafoskop
- demonstracijski stol s okvirima za panele, instrumente i energetskom
jedinicom (1. jednofazni izvor
električne energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A, 2. jednofazni
izvor električne energije iz
električne mreže 220V, 3. istosmjerni izvori električne energije iz
isprav-ljačkog uređaja s
kontinuiranom regulacijom, 4. izvori stabiliziranih istosmjernih napona
+5V,1A 0-(+15)V,1A 0-(–15)V, 1A.
- demonstracijski paneli za demonstriranje pojava i zakonitosti u
elektrotehnici, elektronici i
mjerno-regulacijskoj tehnici i električnim strojevima
- demonstracijski instrumenti: ampermetri, voltmetri i osciloskop
- laboratorijski izvor sinusnog napona promjenjive frekvencije
- računalo s LCD projektorom
- računalski aplikacijski programi iz područja elektrotehnike, elektronike i
električnih strojeva
Teorijska nastava iz elektrotehnike, elektroničkih sklopova i digitalne
tehnike i izborne nastave
Laboratorij / praktikum za elektrotehniku i elektroniku
- 8 radnih stolova učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljenih s
priključcima: mrežni napon za
priključak mjernih instrumenata, izvori napajanja: mrežni napon za napajanje
instrumenata, izvori
stabiliziranih istosmjernih napona +5V,1A 0-(+15)V,1A 0-(–15)V, 1A i
slobodan par priključnica za signal
po izboru s upravljačkog mjesta;
- za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s više mjernih područja,
univerzalni instrument, funkcijski
generator, osciloskop, podesivi otpornik (2 kom), paneli s otpornim,
kapacitivnim, induktivnim i
poluvodičkim komponentama i sklopovima te programirljivim upravljačkim
sklopovima (mikroupravljači,
PLC, GAL),
programator za GAL, PLC i mikroupravljače
- centralno upravljačko mjesto nastavnika kojim se upravlja svim
priključcima na radnim mjestima učenika
- računalo s LCD projektorom, pisač
- aplikacijski računalni program iz područja elektrotehnike, elektronike
regulacije i upravljanja
- računala za učenike (4 kom)
Laboratorijske vježbe iz elektrotehnike i elektroničkih sklopova te
digitalnih sklopova i upravljanja
Laboratorij/ praktikum za audio i video tehniku
- 8 radnih stolova učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljeni s
priključcima: 1. jednofazni izvor
električne energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A, 2. jednofazni
izvor električne energije iz
električne mreže 220V, 3. izvori stabiliziranih istosmjernih napona
0-(+15)V, 1A i slobodan par
priključnica za signal po izboru s upravljačkog mjesta;
Uporaba napona i struja svih izvora mora biti nadzirana na upravljačkom
stolu s pomoću instrumenata, a
na radnim stolovima učenika indicirani signalnim svjetlima.
- za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s više mjernih područja,
generator sinusnog napona,
osciloskop, podesivi otpornik, paneli s AV sklopovima i uređajima
- računalo s LCD projektorom, pisač
- računala za učenike (4 kom)
- aplikacijski računalni program
Laboratorijske vježbe iz audio i video tehnike i izborne nastave
Školska radionica
16 radnih mjesta – radioničkih stolova s priključnicama za: 1. jednofazni
izvor električne energije iz
električne mreže 220V, 2. istosmjerni izvor električne energije iz
ispravljač-kog uređaja s
kontinuiranom regulacijom, 3. jednofazni izvor električne energije 24V25A
(zaštitni transformator za
napajanje lemilo).
Uporaba napona i struja svih izvora mora biti nadzirana na upravljačkom
stolu s pomoću instrumenata, a
na radnim stolovima učenika indicirana signalnim svjetlima.
Za svako radno mjesto učenika treba predvidjeti sljedeću opremu:
- škripac 80mm sa zaštitnim ulošcima za čeljusti, stalak za tehničke crteže,
pomično mjerilo 150mm,
turpije grube i fine (plosnata, kvadratna, okrugla i poluokrugla), točkalo,
čelično ravnalo 300mm, okrugli i
kvadratni probijač, bravarski čekić 250g, šiljasti šestar, garnitura
izvijača, kombinirana kliješta, kutnik,
sjekač, luk za pilu.
- pribor za lemljenje i univerzalni instrument
- okviri za rad na električnim sklopovima.
Radionička oprema za obradu materijala (škripac 80mm sa zaštitnim ulošcima
za čeljusti, stalak za
tehničke crteže, pomično mjerilo, turpije točkalo, čelično ravnalo, okrugli
i kvadratni probijač, bravarski
čekić, šiljasti šestar, kutnik, sjekač, luk za pilu, polužne škare za lim,
ručne stege, garnitura čeličnih
brojeva i slova, garnitura viljuškastih, okastih i imbus ključeva, francuski
ključ, garnitura spiralnih svrdala,
narezna svrdla, nareznice, okretaljka za nareznice, mikrometar za provrte,
plastični čekić, zaštitne
naočale, grecalo za ležaje, dubinomjer, mikrometar za vanjsko mjerenje,
pomično mjerilo, šablone za
mjerenje kutova oštrica alata, kutnik s naslonom i bez naslona, stolna
brusilica, stolna bušilica, ručna
električna bušilica, strojna pila, ručne škare za ravno i kružno sječenje
lima).
Radionička oprema za obradu elektromaterijala
(pribor za lemljenje standardni elementi i elementi za površinsku montažu),
digitalni multimetar,
osciloskop, funkcijski generator, izvor stalnog stabiliziranog istosmjernog
napona, električna stolna
bušilica, pribor za izradu tiskanih ploča).
Računala za učenike (4 kom)
6. NASTAVNI PROGRAM (KATALOG ZNANJA)
Nastavni programi za predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev
predmeta etika i tjelesna i
zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i
športa, posebno izdanje, broj 11. lipanj
1997. Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku
Ministarstva prosvjete i
športa, broj 1 od 11. ožujka 2003.
6.1. Nastavni predmet: Tjelesna i zdravstvena kultura
Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe čovjeka za kretanjem kao izrazom
zadovoljavanja potreba kojima
se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima
života i rada.
Zadaci:
· razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku
bavljenja športom radi kvalitetne
športske rekreacije,
· stjecanje znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,
· razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje
mjera za čuvanje i promicanje
zdravlja,
· usvajanje motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja
i rješavanja svakodnevnih
motoričkih zadataka,
· razvijanje radnih sposobnosti,
· izgrađivanje humanih međuljudskih,
· njegovanje higijenskih navika
· teorijsko-praktično osposobljavanje za stalnu primjenu odgovarajućeg
tjelesnog vježbanja kao dijela
kulture življenja i to:
- o utjecaju procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i
pojedine organske sustave,
- o očuvanja zdravlja, načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed
nekretanja ili posljedica
prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja,
- o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja,
- o načinu treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se
pojačano bavili,
· razvijati osjećaj za očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem
ekoloških aktivnosti, športskih
igara i zabave.
Posebne zadaće za učenike:
Razred : PRVI
utjecati na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase
utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i
masnog tkiva
usklađivati nesrazmjer rasta srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog
sustava, što uvjetuje brzo umaranje i
zahtijeva duži oporavak učenika
djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s
obzirom na ubrzan rast u visinu,
a manifestira se u neracionalnim načinima kretanja
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
Razred : DRUGI
nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenika, posebice na
razvoj mišićne mase
utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i
masnog tkiva
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti: gibljivosti, ravnoteže,
preciznosti, brzine, eksplozivne snage,
repetitivne snage i statičke snage
djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s
obzirom na ubrzan rast u visinu,
a manifestira se u naracionalnim načinima kretanja
usmjeravati učenike da individualno doziraju volumen opterećenja suzbijajući
želju za postizavanjem
motoričkih dostignuća koja nisu u sukladnosti s njihovim potencijalnim
mogućnostima, uz izuzetak utjecaja
na brzinu i koordinaciju
pomagati učenicima da svladaju krizu koja se manifestira u konfliktima
između pojedinca i društva
Razred : TREĆI
nastaviti s procesom utjecaja na razvoj morfološkog statusa učenika,
posebice na povećanje snage ruku i
ramenog pojasa
utjecati na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti
utjecati na što učinkovitiji razvoj opće motorike, a posebice onih struktura
gibanja koje su u funkciji
određenog zanimanja učenika
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
osposobiti učenike da mogu samostalno organizirati športske aktivnosti koje
su u funkciji podizanja
zdravlja, radnih sposobnosti i što sadržajnijeg korištenja slobodnog
vremena.
Posebne zadaće za učenice:
Razred : PRVI
nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenica, a posebice na
proporcionalan razmjer između
mišićnog i potkožnog masnog tkiva
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti posebno onih koje prije
dostižu granicu razvoja - brzina,
eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža
privikavati učenice na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnog
ciklusa, posebice učenice koje
imaju smetnje (dismenoreja)
utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa i na snagu leđne
muskulature, što je uvjet za nesmetano
razvijanje ostalih organskih sustava
Razred : DRUGI
utjecati na daljnji razvoj aerobnih i anaerobnih sposobnosti
utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su
u funkciji određenog
zanimanja učenica
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
Razred : TREĆI
nastaviti s procesom potpomaganja harmoničnog razvoja morfološkog statusa
učenica, posebice
prevencijom protiv pojave adipoznosti (celulita)
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije
dostižu granicu razvoja - brzina,
eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža
utjecati na daljnji razvoj aerobnih sposobnosti učenica postupnim organskim
prilagođavanjem krvožilnog i
dišnog sustava (grudno i dijafragmalno disanje)
utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su
u funkciji određenog
zanimanja učenica
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
usvajanje određenog fonda motoričkih informacija prijeko potrebnih za
očuvanje zdravlja, njegovanje
higijenskih navika i navika za očuvanje i korištenje zdrave prirodne
sredine.
SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UČENIKA S NAZNAKOM OSNOVNIH
PROGRAMSKIH SADRŽAJA
Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i
sl., djeluje na čovjeka
tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove organizma i
organizam u cjelini.
U pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma
i adaptacijskog
kapaciteta za njegovo ostvarenje.
Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će
neki stalan zahtjev
stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma nije samo
rezultat djelovanja rada kao
aktivnosti, već je uvjetovano nizom drugih činitelja koji djeluju na
organizam izvana, ili su uzroci u njemu
samom.
Zakonomjernošću društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je
specijaliziraniji. Zato je
moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje
se glavno opterećenje javlja u
većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava.
Međutim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu
izdvojenih
funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan
proces koji opterećuje i ima
posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki od podsustava opterećeni
više, a neki manje. Ovisno o
stupnju opterećenosti pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo
podjeliti na pretežito energetski
(fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela prema
stupnju opterećenja pojedinih
podsustava organizma uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih
organskih sustava u veći rad.
I. Fizički rad se može podjeliti na:
1. Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o
aktiviranim masama
tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:
a) velika
b) srednja (umjerena)
c) mala.
2. Rad s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti, gdje manjka
blagotvoran utjecaj
dinamičkih kontrakcija mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove
organizma. Statički se rad
može odvijati tako da:
a) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile
gravitacije na pojedine
dijelove tijela ili organizam u cjelini
b) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile
gravitacije i još nekih drugih
različito velikih sila (tereti i sl.).
Potrebno je steći i solidna teorijska znanja i to:
1. O utjecaju procesa vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine
organske sustave,
osobito sa stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i
sanacije poremećaja uslijed
nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga zanimanja.
2. Elementarna znanja o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa
vježbanja.
3. Znanja o načinu treniranja i natjecanja, osobito u športovima kojim su se
pojačano bavili.
II. Mentalni rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti opterećenja
pojedinih dijelova živčanog sustava na:
1. Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i
senzorička središta
(kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost
i sl.
2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti
središnjeg živčanog
sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.).
3. Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).
Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu s kojim se provodi,
podijeliti na lagani, umjereni i
teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i intenzitet opterećenja.
Treba dati prikaz opterećenja na organizam i zahtjeva za pojedine
sposobnosti, ovisno o načinu rada u
radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja:
I. skupina
Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez pomagala (tjelesni
rad).
II. skupina
Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata.
III. skupina
Rad na neautomatskim strojevima.
IV. skupina
Rad na automatskim strojevima.
Prema navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama
svrstati u tri skupine.
Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u dvije,
ovisno o načinu rada u procesu
istoga zanimanja.
Za zanimanja I. skupine preporuča se u programu nastave primjenjivati
kineziološke djelatnosti
koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve
motoričke sposobnosti. Često se
u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina mišića koji su
aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati
kineziološke djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe
labavljenja, opuštanja i istezanja,
igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za učenice).
Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporuča se primjenjivati
kineziološke djelatnosti
koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na
motoričke sposobnosti. Posebice
treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo, ples,
športske igre i dr.).
U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stojeći
preporuča se izvođenje
motoričkih zadaća u sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih
ekstremiteta i primjenu vježbi
za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih
stopala i drugih oštećenja donjih
ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim kineziološkim aktivnostima
povećati funkciju krvožilnog i
dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i dr.).
U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja
najvećim dijelom
sjedeći, s karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri
radu. Ta su zanimanja s pretežito
statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave preporučuju se
kineziološke aktivnosti koje će
preventivno i korektivno utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati
funkciju krvožilnog i dišnog
sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples,
koturaljkanje, ritmičko-športska
gimnastika i aerobik za učenice i dr.).
OSNOVNI PROGRAM
Osnovni je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih
kinezioloških
aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju izbor onih
kinezioloških aktivnosti, koje
su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških značajki,
funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i
konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika.
Sadržaji osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za
pojedine
kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:
- zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima
vitalnih organa te
psihosocijalnim potrebama svakog učenika
- motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje
- razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća
- utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu
- materijalnima, kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u
kojoj škola djeluje.
Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne
i zdravstvene kulture,
mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti:
1) - atletika - košarka - športska gimnastika - odbojka - ples - nogomet - ritmičko-športska gimnastika - rukomet - borilački športovi.
Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje
sposobnosti i osobina,
s težištem na usvajanju motoričkih znanja polaznika.
IZBORNI PROGRAM
Izborni program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike
industrijskih i drugih
srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u
jedinstvenom sustavu. Sadržaj
izbornog programa nije određen te se preporuča učenicima ponuditi jedan od
izbornih športova (košarka,
odbojka, rukomet ili nogomet).
Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja
samostalno učenje i
mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže vremensko
razdoblje tijekom radnog
vijeka. Izbornim programom treba obogatiti životna iskustva učenika
uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati
na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i
pripremiti učenike za
izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.
Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i
zadaća, mogu se sastaviti iz
skupina kinezioloških aktivnosti. To su:
1) - veslanje - stolni tenis - klizanje - plivanje - skijanje - badminton
- biciklizam - planinarenje - tenis
- orijentacijsko trčanje i dr.
2) - aerobik, rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge
aktivnosti u tradiciji
lokalne sredine, kao i one koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene.
Odabirom navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti
znanja i sposobnosti,
stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te usvojiti nove
spoznaje, različite od onih iz
osnovnoga programa
PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UČENIKE KOJI SE NALAZE U RAZDOBLJU
ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA
Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije
reagira na promjene
temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko potrebno da se
program tjelesne i zdravstvene
kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu i
provođenje programa tjelesne i
zdravstvene kulture za učenike oštećenoga zdravlja. Prema tomu, za svakoga
učenika u razdoblju
zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što
ranijeg i djelotvornijeg
zdravstvenog oporavka.
METODIČKO-DIDAKTIČKE UPUTE
Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja ima vrijednost
i kao sredstvo odmora s
obzirom na mnoge odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju
statička opterećenja te su pojedini
programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi aktivnog
odmora". Sve rašireniji
"sedentalni stil života" potiskuje čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je
stvaranje navike u mlađoj dobi za
stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog
odgojno-obrazovnog područja.
Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za
vježbanje,
ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za svaku
školu, imajući pred očima i dodatno
zauzimanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, čime se
može znatno utjecati na
ostvarenje poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane
programe za učenike svih škola nije
moguće.
U sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati
ostvariti promjenjivi
učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i sposobnosti, o
promicanju zdravlja i odgojnim
učincima. Nešto veća postignuća mogu se ostvariti u stjecanju
nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali
znatno manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni
posebni prostori i oprema.
Osim već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim
pretpostavkama u
odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos
između genotipa i egzogenih
utjecaja u različitim je razdobljima razvoja različit i pokazuje
zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u
obzir.
Te zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu
izvedbenih, ali ne i
operativnih programa.
Iz osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz
jednoga do dva
pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogućnošću
ponavljanja.
U izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i
koliko god je to moguće,
želje polaznika.
Odnos između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba
biti u omjeru
1:1:1.
Postojećim fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i
zdravstvene kulture ako se u
jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema.
Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg
usvajanja motoričkih
priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne
sposobnosti.
Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika
energetska sastavnica, koja
će moći djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga pojedinog učenika.
To ujedno znači da treba
izabrati one aktivnosti, koje će se moći potpuno provesti s obzirom na
materijalne mogućnosti škole.
Učenicima obrtničkih škola često s povećanim jednostranim tjelesnim
opterećenjem treba ponuditi
aktivnosti s kojima će brže doći do oporavka organizma od štetnih i
statičkih utjecaja rada, kao i do
pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost
športskim igrama i drugim
sadržajima koje će učenici moći usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem
osposobljavanja za cjeloživotno
bavljenje športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik,
ples, odbojka i drugo).
Škole koje organiziraju nastavu praktične nastave u školskim radionicama,
mogu ostvarivati program
tjelesne i zdravstvene kulture jednim dijelom i u tjednu praktične nastave.
Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim zanimanjima
smanjena je nastava
tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat tjedno u osnovnom programu te
učenicima treba ponuditi
program izborne nastave s još jednim satom tjedno.
6.2. Nastavni predmet: osnove računalstva
Razred: 1.
Cilj
Cilj nastave predmeta računalstvo je stjecanje osnovnih znanja i vještina za
uporabu računala do razine
rješavanja jednostavnih problema u raznim problemskim situacijama uz uporabu
aplikacijskih računalnih
programa.
Zadaci
- prepoznati dijelove osnovne konfiguracije računala i opisati njihovu
funkciju
- samostalno spojiti osnovne dijelove računala i pravilno ga uključiti i
isključiti
- znati samostalno koristiti računalo pri pisanju različitih tekstova i
obradi tekstova
- znati spremiti podatke i ponovno ih pronaći i uporabiti
- razviti sposobnost služenja računalom pri uporabi raznih baza podataka
- služiti se gotovim tabličnim proračunima
- koristiti izvore informacija dostupne uz pomoć računala
- upoznati mogućnosti računala u rješavanju numeričkih i grafičkih zadataka
u sklopu predmeta struke
- samostalno upotrijebiti računalo pri rješavanju jednostavnijih zadataka u
sklopu struke s pomoću
aplikacijskih računalnih programa
- komunicirati s drugim osobama s pomoću računala
- primijeniti stečena znanja, dopunjavati ih i razvijati u svakodnevnoj
praksi.
Sadržaj
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaj
1. Osnovne rada s računalom
Pravilno spojiti i pustiti u rad osnovnu konfiguraciju računala, pravilno
uključiti i isključiti računalo.
Opisati ulogu operacijskog sustava i organizaciju strukture datoteka u
operacijskom sustavu.
Služiti se ispravnim nazivljem za pojedine elemente koji se nalaze u prozoru
operativnoga sustava.
Koristiti računalo u Windows okruženju.
Upravljati radnom površinom s pomoću miša i tipkovnice.
Osnove arhitekture računala.
Dijelovi računala i njihovo povezivanje.
Uključivanje i isključivanje računala.
Rad s tipkovnicom i mišem.
Organizacija strukture datoteka u operacijskom sustavu.
Sučelje Windowsa.
Rad s datotekama i mapama.
Pregledati, spremiti, otvoriti, brisati i promijeniti naziv datoteka i mapa.
Ugoditi parametre pisača, tipkovnice, vremena.
Snimiti odgovarajuće sadržaje na disketu, odnosno CD.
Provjeriti disk odgovarajućim programom.
Instalirati i koristiti različite aplikacijske programe.
Pretraživati internetske stranice.
Slati i čitati e-mail poruke.
Podesiti parametre za uporabu modemskih ulaza.
Prilagodbe hardver-softver-korisnik.
Disketa, CD, USB Memory Key.
Snimanje na disketu i CD.
Uporaba Interneta, E-mail.
Programi za rad s multimedijom.
2. Pisanje i obrada teksta
Izraditi, urediti, preoblikovati, spremiti i otvoriti dokument u programu za
obradu teksta (promijeniti
fontova, boju slova, postaviti margine, dodati zaglavlje).
Dodavati, zamijeniti, brisati, kopirati i premjestiti tekst.
Pronaći dokument među drugim dokumentima, preimenovati ga i premjestiti.
Izraditi i oblikovati tablicu.
Napraviti ispis dokumenata.
Prikaz odabranog programa za obradu tekstova.
Uporaba raspoloživog programa za obradu tekstova.
Priprema, obrada i umnožavanje tekstova.
3. Baze podataka
Znati koristiti gotovu bazu podataka, u pripremljenu bazu podataka unijeti
nove podatke.
Napraviti ispis podataka iz baze.
Pojam i uporaba baze podataka. Osnovna struktura baze podataka.
Prikaz odabranog programa za rad s bazama podataka.
4. Tablični proračuni i numeričke mogućnosti računala
Objasniti svojstva i mogućnosti uporabe programa za tablične proračune.
Upoznati i koristiti program za obradu tablica, unijeti i promijeniti
podatke u tablicu.
Znati rezultate tabličnih proračuna prikazati s pomoću dijagrama.
Ispisati dokument.
Koristiti program za numeričke primjene u rješavanju zadataka iz područja
struke.
Tablični proračuni i prikaz programa za obradu tablica. Uporaba programa za
pripremu i obradu tablica.
Unos i promjena oblika podataka.
Prikaz odabranog programa za numeričke primjene računala. Uporaba
aplikacijskih programa za
rješavanje numeričkih zadataka iz područja struke.
5. Grafičke mogućnosti računala
Upoznati i koristiti program za rad s grafikom.
Dodati grafički prikaz u tekst.
Napraviti ispis dokumenata.
Instalirati i koristiti različite aplikacijske programe za rad s grafikom.
Prikaz odabranog programa za rad grafikom.
Uporaba grafičke prezentacije podataka u raznim područjima. Dodavanje
grafike u tekst.
Metodičke napomene
Cjelokupnu nastavu ovog predmeta uključujući individualni praktični rad
učenika (vježbe) optimalno je
izvoditi u specijaliziranoj učionici za računalstvo. Učionica mora biti tako
opremljena da omogućava
samostalan rad jednog učenika na računalu. Ako prostor i oprema ne dopuštaju
takav način rada,
moguće je dio nastave izvoditi u učionici u kojoj je potrebnom opremom
opremljeno radno mjesto
nastavnika, a dio nastave u specijaliziranoj učionici/praktikumu u kojoj su
opremljena sva radna mjesta
učenika. U tom slučaju izvedbenim programom za realizaciju nastave
računalstva treba predvidjeti
najmanje 35 sati za samostalan rad učenika na računalu predviđenih za
praktične vježbe. Vježbe treba
izvoditi optimalno u 3, najmanje 2 skupine (pola odjeljenja s najviše 15
učenika), tako da na računalu radi
učenik pojedinačno. Vrijeme izvođenja vježbi predviđa se rasporedom.
Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i
uvježbavanje i provjeru usvojenosti
znanja iza svake cjeline. Osnovni način provjere usvojenosti znanja i
umijeća je praktičan rad na računalu.
Provjera znanja učenika obavlja se na računalu rješavanjem jednostavnijih
konkretnih problema koji
zahtijevaju uporabu standardnih programskih paketa.
Uspjeh učenika u izvođenju vježbi ocjenjuje se na temelju primjene učenikova
znanja u izvođenju vježbe,
pokazanih vještina, samostalnosti i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna
ocjena iz praktičnog rada na
računalu uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.
Obveze učenika
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
udžbenik i bilježnicu (format po
izboru) za vođenje bilješki na nastavi.
Priprema za nastavu
Učenici na rad u informatičku učionicu trebaju doći pripremljeni. O svakoj
vježbi učenik treba podnijeti
pisano izvješće (dokument) na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito
pregledavati i do idućega dolaska
učenika u učionicu dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada.
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja nakon svake nastavne cjeline (praktičan rad na
računalu - rješavanje konkretnih
problema koji zahtijevaju uporabu standardnih programskih paketa)
6.3. Nastavni predmet: Tehničko crtanje i dokumentiranje
Cilj
Cilj nastave predmeta tehničko crtanje i dokumentiranje je osposobiti
učenike za grafičko prikazivanje
komponenata, sklopova, instalacija, strojeva i ostalih dijelova uređaja i
postrojenja kao nužne podloge za
rad na izradi i montaži uređaja i postrojenja, odnosno sudjelovanja u radu
na razradi tehničko-tehnološke
dokumentacije.
Zadaci
- upoznati vrste tehničkih crteža i standarde za tehničko crtanje
- usvojiti postupke za konstrukciju i crtanje krivulja
- razviti sposobnost grafičkog prikazivanja predmeta (pravokutno
projiciranje na ravninama)
- razviti sposobnost grafičkog prikazivanja predmeta (prostorno
prikazivanje)
- usvojiti primjenu pravila i znakova u tehničkim crtežima
- upoznati vrstu i namjenu simbola, te faze postupka čitanja simbola i
tehničkih crteža
- upoznati značenje, mogućnosti i načine grafičkog komuniciranja u tehnici i
proizvodnji s pomoću
tehničko - tehnološke dokumentacije
- upoznati vrste i namjenu tehničko – tehnološke dokumentacije
- usvojiti sposobnosti čitanja i crtanja jednostavnijih tehničkih crteža,
detalja i sklopova u elektrotehnici
- razviti sposobnost samostalnog rada na proširivanju stečenih znanja iz
ovog područja.
Sadržaj
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaj
1. Uvod u tehničko crtanje
Navesti, opisati i usporediti vrste tehničkih crteža prema sadržaju i načinu
prikazivanja.
Usvojiti standarde i propise za tehničko crtanje.
Nabrojiti tehnike i pravne podatke koje sadrži zaglavlje i sastavnica i
pravilno ispuniti zaglavlje i
sastavnicu.
Primijeniti formate i mjerila u tehničkom crtanju.
Upoznati tehničko pismo.
Pravilno nacrtati kružnicu i sinusoidu.
Usvojiti postupke za crtanje krivulja.
Zadatak tehničkog crtanja, pribor za tehničko crtanje.
Standardi i propisi za tehničko crtanje.
Vrste tehničkih crteža.
Vrste i primjena crta.
Formati papira.
Vrste mjerila i crtanje u različitim mjerilima.
Tehničko pismo.
Zaglavlje i sastavnica.
Označivanje tehničkih crteža.
Kružnica, sinusoida, parabola.
2. Pravokutno projiciranje i prostorno prikazivanje
Pravilno nacrtati jednostavne predmete u ortogonalnoj projekciji.
Znati pravilno nacrtati jednostavnije predmete u izometrijskoj i kosoj
projekciji.
Primijeniti crtanje slobodnom rukom (skiciranje).
Znati pravila i znakove za kotiranje i pravilno kotirati jednostavnije
izratke.
Temeljni pojmovi iz nacrtne geometrije (kvadranti, koordinate, ravnine).
Vidljivost bridova i projiciranje na tri ravnine.
Crtanje ortogonalnih projekcija prema modelu.
Crtanje ortogonalnih projekcija na osnovi prostornog prikaza.
Načini i svojstva prostornog prikazivanja.
Kosa projekcija.
Izometrija.
Skiciranje, kotiranje, presjeci.
3. Simboli
Usvojiti značenje standardnih simbola kao načina komuniciranja u tehnici.
Znati osnovne simbole u elektrotehnici i pravilan način korištenja simbola u
crtežima i shemama.
Pravilno prikazati i čitati nacrte u elektrotehnici.
Svrha primjene standardnih simbola u tehničkoj dokumentaciji.
Vrste simbola, simboli u elektrotehnici.
Tehnički crteži i sheme u elektrotehnici (montažna i funkcionalna shema).
4. Tehničko-tehnološka dokumentacija
Znati značenje i namjenu dokumentacije u svakodnevnom radu u sklopu struke.
Poznavati postupke
arhiviranja i čuvanja dokumentacije.
Značenje, vrste i namjena dokumentacije.
Dokumentacija za preuzimanje, otpremu i popravak.
Tehnološka dokumentacija (radni nalog, operacijski list). Arhiviranje i
čuvanje dokumentacije.
Metodičke napomene
Nastava ovog predmeta izvodi se u specijaliziranoj učionici ili učionici
opće namjene gdje postoji
mogućnost korištenja AV pomagala, modela geometrijskih tijela, zbirke
didaktičkih demonstracijskih crteža
i školskog pribora za crtanje. Svako teorijsko objašnjenje treba
potkrijepiti, gdje je to moguće,
odgovarajućim primjerima iz struke. Dio nastave se izvodi s cijelim
razredom, a dio (najmanje 18 sati
predviđenih za praktične vježbe) sa skupinama ne većim od 15 učenika.
Nastava ovoga predmeta neposredno je povezana s praktičnom nastavom, posebno
onim dijelom koji se
provodi u školi. Teorijske spoznaje na nastavi ovoga predmeta uvježbavaju se
i primjenjuju na praktičnoj
nastavi u školskoj i obrtničkoj radionici.
U sklopu ukupnog broja sati treba predvidjeti vrijeme za provjeru znanja
samostalnim radom. Prilikom
provjere znanja predvidjeti različite metode s naglaskom na pisanoj provjeri
odgovarajućim programskim
zadatkom. Nakon obrade nekoliko cjelina učenicima treba zadati zadatak u
obliku “programa”, za svako
polugodište po jedan. Sadržaj programskih zadataka treba biti izrada
radioničkih i sklopnih crteža i
ortogonalne projekcije.
Pri ispitivanju znanja učenika prednost treba imati praktičan rad kojim
učenik treba pokazati ostvarenost
postavljenih zadaća nastave tehničkog crtanja i dokumentiranja. Konačnu
ocjenu čine ocjene dobivene
ispitivanjem i iz programskih zadataka.
Obveze učenika
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
udžbenik, bilježnicu (format po
izboru) za vođenje bilješki na nastavi, pribor za crtanje.
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad)
- školska zadaća (cjelosatnu provjeru znanja)
- programski zadatak (u svakom polugodištu po jedan).
6.4. Nastavni predmet: matematika u struci
Cilj
Cilj nastave predmeta matematika u struci je da učenici usvoje osnovna
matematička znanja potrebna za
razumijevanje pojava i zakonitosti u sklopu elektrotehničke struke i da se
osposobe za primjenu usvojenog
znanja u praktičnom životu.
Zadaci
- steći znanja potrebna za razumijevanje kvantitativnih odnosa i zakonitosti
pri raznim pojavama u prirodi,
društvu i praktičnom životu
- steći matematička znanja koja su nužna za uključivanje u rad u sklopu
struke i praćenje suvremenog
tehnološkog razvoja
- razviti sposobnost izražavanja matematičkim jezikom
- usvojiti metode matematičkog mišljenja koje se očituje u preciznom
formuliranju pojmova, logičkom
zaključivanju i algoritamskom rješavanju problema
- razvijati preciznosti, urednosti, ustrajnosti i sistematičnosti u radu
Sadržaj
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati
Nastavni sadržaj
1. Brojevi
Primijeniti računske operacije s prirodnim i cijelim brojevima i razlomcima
na izračunavanje u električnim
strujnim krugovima.
Prikazati iznose električnih veličina s pomoću potencija, pretvarati
jedinice.
Primijeniti postotni račun za izračunavanje i prikaz točnosti izračunatih i
izmjerenih veličina.
Računske operacije s prirodnim i cijelim brojevima, operacije s razlomcima,
najmanji zajednički nazivnik.
Postotni račun.
Računanje s potencijama.
Računske operacije s općim brojevima.
Operacije s korijenima.
2. Linearne jednadžbe
Primijeniti postupke rješavanja linearnih jednadžbi za izračunavanje u
električnim strujnim krugovima.
Grafički prikazati međusobnu ovisnost električnih veličina.
Linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom.
Grafička interpretacija jednadžbi.
3. Trokut, četverokut i kružnica
Primijeniti Pitagorin poučak za izračunavanje otpora, struja, napona i snaga
u strujnim krugovima
izmjenične struje.
Znati izračunati presjek vodiča na osnovi promjera ili polumjera vodiča.
Izračunati poprečni presjek željezne jezgre.
Vrste i značajka trokuta.
Opseg i površina trokuta. Pitagorin poučak.
Vrste i svojstva četverokuta.
Opseg i površina kvadrata i pravokutnika.
Opseg i površina kružnice.
Poučak o obodnom i središnjem kutu.
Talesov poučak.
Opseg i površina kružnog vijenca, kružnog isječka i kružnog odsječka.
4. Geometrijska tijela
Znati izračunati oplošje i volumen određenog predmeta ili prostora u sklopu
struke
Oplošje i volumen kvadra i kocke.
Oplošje i volumen valjka.
Oplošje i volumen prizme.
5. Trigonometrijske funkcije
Usvojiti osnovna znanja iz trigonometrije kao sredstva za predočavanje
prilika u krugovima izmjenične
struje i izračunavanje električnih veličina.
Trigonometrijske funkcije na pravokutnom trokutu.
Trigonometrijske funkcije na kružnici.
Graf funkcija sinx, cosx, asinbx.
6. Vektori
Usvojiti osnovna znanja u operacijama s vektorima kao sredstvu za
predočavanje veličina u krugovima
izmjenične struje.
Pojam vektora, zbrajanje vektora u ravnini.
Vektori u koordinatnom sustavu u ravnini.
7. Logaritamske funkcije i eksponencijalne funkcije
Usvojiti pojmove logaritama i primjene u elektrotehnici.
Prikazati električne veličine u logaritamskom mjerilu.
Razumjeti određene električne pojave kao eksponencijalne funkcije.
Logaritamske i eksponencijalne funkcije.
Dekadski i prirodni logaritmi.
Metodičke napomene
Sadržaji ovog predmeta su u korelaciji sa sadržajima predmeta struke.
Nastavni sadržaj iz matematike u
struci uvježbavaju se na primjerima koji su matematičke interpretacije
odnosa i zakona iz struke (odnos
mjernih jedinica, pretvorba mjernih jedinica, rješavanje električnih
strujnih krugova, grafički prikaz
strujno-naponske ovisnosti, sinusni izmjenični naponi, fazni odnosi napona i
struja u krugu izmjenične
struje, vektorski dijagrami napona i struja u krugu izmjenične struje,
faktor snaga, postotna točnost
mjerenja, pad napona na vodovima i slično). Pri izvođenju nastave treba
povezivati znanja iz prakse i
teorijska znanja.
Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i
kraće provjere usvojenosti znanja
iza svake cjeline. Tijekom svakog polugodišta treba planirati do dvije
cjelosatne provjere znanja (školska
zadaća).
Obveze učenika
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
udžbenik, bilježnicu (format po
izboru) za vođenje bilješki na nastavi i kalkulator (osnovne računske
operacije i trigonometrijske funkcije).
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad)
- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja).
6.5. Nastavni predmet: elektrotehnika
Razred: 1. i 2.
Cilj
Stvoriti kod učenika čvrstu podlogu, neophodnu za svladavanje stručnih
sadržaja tijekom nastavka
obrazovanja temeljitim upoznavanjem električnih pojava i njihovih
zakonitosti.
Zadaci
- objasniti pojmove o osnovnim električnim veličinama i navesti za njih
mjerne jedinice
- izmjeriti napon, struju i otpor
- opisati utjecaj temperature na električni otpor i posljedice na električne
instalacije i rad električnih
strojeva i uređaja
- navesti opasnosti od električne struje i primijeniti mjere za rad na
siguran način
- izračunati s pomoću Ohmovog i Kirchhoffovih zakona otpor, napon ili struju
uz zadane preostale dvije
veličine u strujnim krugovima sa serijskim, paralelnim i jednostavnim
mješovitim spojem otpora,
- grafički predočiti ovisnost struje o naponu
- izračunati električni rad i snagu u strujnim krugovima s jednim i više
otpora u serijskom ili paralelnom
spoju,
- opisati praktičnu primjenu serijskog i paralelnog spoja otpora i utjecaj
na izvor napona te utjecaj
unutarnjeg otpora izvora na napon i struju trošila
- spojiti promjenjivi otpor za regulaciju struje i napona
- izložiti svojstva osnovnih izvora istosmjernog napona i praktične postupke
sa sekundarnim izvorima
napona
- opisati pojam električnog kapaciteta i kondenzatora, svojstva kondenzatora
i osnovne karakteristične
veličine, pretvoriti kapacitet kondenzatora iz manjih jedinica u osnovnu i
obrnuto
- opisati pojam vremenske konstante i njezin utjecaj na nabijanje
kondenzatora, izračunati vremensku
konstantu RC spoja i odrediti potrebno vrijeme nabijanja kondenzatora
- opisati pojave i zakonitosti magnetskog djelovanja električne struje,
odrediti smjer djelovanja magnetskog
polja, izložiti osnovne primjere praktične primjene magnetskog djelovanja
struje
- opisati pojavu i zakonitosti elektromagnetske indukcije
- izložiti pojam induktiviteta i praktične posljedice uključivanja i
isključivanja strujnog kruga s RL-spojem
- opisati pojam izmjeničnog sinusnog napona i njegove parametre, izračunati
frekvenciju iz zadane
periode i obrnuto, te maksimalnu iz efektivne vrijednosti napona i obrnuto
- opisati pojam impedancije i međusobne odnose struja, padova napona i
faznog kuta između napona i
struje za serijske i paralelne spojeve RLC, izračunati struju i padove
napona za serijske i paralelne
spojeve RLC, izložiti utjecaj frekvencije, pojam rezonancijske frekvencije i
primjenu Thomsonove formule
- opisati pojmove radne, jalove i prividne snage te faktora snage i njihove
međusobne odnose, izračunati
pojedine veličine iz zadanih napona, struja i parametara elemenata strujnog
kruga i objasniti potrebu
poboljšanja faktora snage
- opisati pojmove o faznom i linijskom naponu i struji, spojiti trošila na
trofazni sustav i izračunati snagu
trošila
- objasniti principe rada osnovnih električnih i elektroničkih mjernih
instrumenata, njihove karakteristike i
primjenu
- spojiti mjerne instrumente i izmjeriti odgovarajuće električne veličine
- navesti svojstva najvažnijih materijala u elektrotehnici i njihove
primjene
- poznati tehnike spajanja u elektrotehnici
- objasniti načela djelovanja električnih strojeva i njihovu primjenu u
elektroničkim uređajima.
Sadržaj
1. razred
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji
1. Električni strujni krug
Usvojiti značenje pojmova električni naboj, električni napon, struja i
otpor.
Znati međusobnu ovisnost napona, struje i otpora u električnom strujnom
krugu i grafički je prikazati.
Izračunati struju, pad napona i otpor.
Opisati opasnosti od električne struje za osobe.
Primijeniti propise i mjere zaštite za sprječavanje nezgoda od strujnog
udara.
Znati izmjeriti struju i napon u istosmjernim strujnom krugu ampermetrom /
voltmetrom i univerzalnim
instrumentom.
Opisati faktore koji utječu na električni otpor vodiča. Izračunati otpor
vodiča.
Opisati ovisnost električnog otpora o temperaturi, svjetlosti i naponu i
navesti primjere primjene.
Građa materije, električni naboj, napon, struja i otpor.
Ohmov zakon.
Grafičko prikazivanje međusobne ovisnosti električnih veličina.
Djelovanje električne struje.
Prolaz struje kroz čovječje tijelo.
Propisi i mjere zaštite od strujnog udara.
Instrumenti za mjerenje napona i struje i otpora.
Električni otpor vodiča.
Utjecaj temperature, svjetlosti i napona na električni otpor.
2. Serijsko i paralelno spajanje otpornika
Opisati djelovanje serijskoga i paralelnoga spoja otpornika i praktičnu
primjenu i posljedice takvog
spajanja.
Izračunati ukupni otpor i struju serijskoga i paralelnoga spoja otpornika.
Nacrtati i spojiti promjenjivi otpor u serijskom (reostatskom) i
potenciometarskom spoju.
Opisati djelovanje unutarnjeg otpora izvora na napon i struju strujnoga
kruga.
Izračunati struje i padove napona u jednostavnom mješovitom spoju otpornika.
Serijski i paralelni spoj otpornika, Kirchhoffovi zakoni.
Dijelilo napona, promjenjivi otpor.
Unutarnji otpor izvora.
Mješoviti spoj otpora.
3. Rad i snaga električne struje
Opisati ovisnost električnog rada i snage o naponu, struji i otporu trošila
Znati jedinice za rad i snagu i preračunati vrijednosti osnovne u manju i
obratno
Izračunati rad i snagu trošila za jednostavni strujni krug, serijski i
paralelni spoj trošila.
Električni rad.
Električna snaga.
Toplinski učinak električne struje.
4. Električno polje i kondenzatori
Objasniti pojam električnog polja i njegovu tehničku važnost.
Objasniti pojam električnog kapaciteta kondenzatora, njegovu ovisnost o
dimenzijama i materijalu te
značenje karakterističnih podataka o kondenzatorima.
Opisati utjecaj vremenske konstante na trajanje nabijanja i izbijanja
kondenzatora.
Znati djelovanje serijskog i paralelnog spoja kondenzatora s obzirom na
ukupni kapacitet spoja.
Izračunati ukupni kapacitet serijskoga i paralelnoga spoja kondenzatora.
Električno polje, jakost polja, sile u električnom polju, probojna čvrstoća.
Kondenzatori, princip izvedbe, kapacitet kondenzatora, vrste, označivanje.
Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta.
Serijski i paralelni spoj kondenzatora, ukupni kapacitet, kapacitivno
djelilo.
5. Elektromagnetizam i elektromagnetska indukcija
Opisati magnetsko polje električne struje, njegove zakonitosti i tehničko
značenje
Opisati pojave i zakonitosti elektromagnetske indukcije s navođenjem
primjera primjene
Znati ovisnost induktiviteta zavojnice o tehničkim veličinama i mjerne
jedinice
Opisati pojave kod ukapčanja i iskapčanja zavojnice u istosmjerni strujni
krug.
Magnetsko polje ravnog vodiča, djelovanje magnetskog polja na vodič,
međusobno djelovanje dva vodiča.
Magnetsko polja zavojnice.
Magnetiziranje željeza, magnetski materijali, magnetski krug.
Elektromagneti.
Elektromagnetska indukcija, Lenzovo pravilo i Faradayev zakon.
Princip transformatora i generatora.
Samoindukcija, induktivitet zavojnice, međuindukcija, vrtložne struje.
Zavojnica u krugu istosmjerne struje (ukapčanje i iskapčanje u strujni krug,
vremenska konstanta).
6. Kemijski izvori struje
Navesti vrste, svojstva i postupke s kemijskim izvorima električne struje.
Prolaz struje kroz tekućine, elektroliza
Primarni kemijski izvori. Sekundarni kemijski izvori.
Održavanje akumulatora. Korozija i zaštita od korozije.
7. Izmjenični napon i struja
Objasniti karakteristične veličine izmjeničnih struja i napona te znati
njihove jedinice.
Iz efektivne vrijednosti napona i struje izračunati vršnu i obrnuto.
Iz frekvencije izmjeničnog napona izračunati period i obrnuto.
Opisati djelovanje radnog otpora, kondenzatora i zavojnice bez gubitaka u
strujnom krugu izmjenične
struje.
Izračunati vrijednost induktivnog i kapacitivnog otpora.
Vektorski prikazati odnose struje i napona
Opisati i grafički prikazati frekvencijsku ovisnost kapacitivnog i
induktivnog otpora
Princip dobivanja sinusnog izmjeničnog napona i njegovi karatkeristični
parametri (frekvencija, perioda,
trenutna, efektivna, srednja i vršna vrijednost).
Pravokutni izmjenični napon, superponirani istosmjerni i izmjenični napon,
impulsi.
Grafičko predstavljanje sinusnog izmjeničnog napona (rotiranje vektora,
vremenski i vektorski dijagram),
fazni pomaci.
Djelatni otpor u krugu izmjenične struje.
Kondenzator u krugu izmjenične struje.
Zavojnica u krugu izmjenične struje.
8. Krugovi izmjenične struje
Objasniti međusobnu ovisnost električnih veličina u RLC spojevima.
Izračunati struju i padove napona u serijskom i paralelnom RLC spoju.
Objasniti pojavu rezonancije i njezino značenje.
Izračunati rezonancijsku frekvenciju
Objasniti pojmove prividna, radna i jalova snaga, te faktor snage.
Izračunati prividnu, radnu i jalovu snagu.
Serijski spojevi otpora, kondenzatora i zavojnice.
Paralelni spojevi otpora, zavojnice i kondenzatora.
Fazni pomak.
Rezonancija.
Električni rad i snaga izmjenične struje, faktor snage.
2. razred
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji
9. Trofazna struja
Poznavati karakteristične veličine napona i struje trofaznoga sustava,
načine spajanja trošila te snage s
obzirom na spoj trošila.
Opći prikaz trofaznog napona i struje (vremenski i vektorski prikaz).
Spajanje trošila u trofaznom sustavu.
Fazne i linijske vrijednosti struja i napona.
Snaga u trofaznom sustavu.
Simetrično i nesimetrično opterećenje.
Okretno magnetsko polje.
10. Mjerenja u elektrotehnici
Opisati dijelove i načelo rada analognih instrumenata za mjerenje napona,
struje i otpora
Opisati načelo izvedbe i rada digitalnog univerzalnog instrumenta
Primijeniti postupke mjerenja napona i struje
Primijeniti postupke mjerenja otpora, kapaciteta i induktiviteta
Opisati dijelove i načelo rada električnoga brojila
Opisati načelo rada vatmetra
Nacrtati osnovnu shemu spajanja instrumenata za mjerenje električne snage u
jednostavnom strujnom
krugu
Spojiti vatmetar i izmjeriti električnu i snagu
Opisati principijelnu građu osciloskopa i izvesti mjerenja napona i
frekvencije na jednostavnim sklopovima.
Primijeniti računalo kao mjerni instrument
Uvod u mjernu tehniku
Građa i djelovanje analognih mjernih instrumenata (instrument sa zakretnim
svitkom i instrument s
pomičnim željezom)
Proširenje mjernog područja
Digitalni univerzalni instrument
Mjerenje napona i struje
Mjerenje otpora, mjerni mostovi
Mjerenje kapacitivnosti i induktivnosti
Instrumenti za mjerenje električnog rada i snage
Osciloskop i mjerni prikaz
Mjerenja osciloskopom.
Uporaba računala u mjerne svrhe
11. Materijali u elektrotehnici
Navesti i opisati značenje pojedinih svojstava materijala.
Navesti vrste i objasniti svojstva i primjenu materijala u elektrotehnici.
Navesti vrste i objasniti svojstva i primjenu materijala za vodiče.
Navesti vrste, svojstva i primjenu različitih vrsta otpornika te materijale
za otpornike.
Navesti vrste i objasniti svojstva i primjenu izolacijskih materijala
Navesti vrste i primjene tehnike spajanja u elektrotehnici
Navesti vrste i svojstva te objasniti primjenu magnetskih materijala.
Svojstva materijala (fizikalna, kemijska, tehnološka), podjela i osnovna
primjena.
Materijali za vodiče, vodovi, kontaktni materijali, svjetlovodi
Materijali za otpornike, vrste otpornika, specijalni otpornici
Izolacijski materijali, zahtjevi, svojstva i primjena
Materijali i tehnike spajanja
Magnetski materijali, svojstva i primjena
Materijali za nosive konstrukcije i kućišta elektrouređaja, materijali za
hlađenje elektroničkih komponenata.
12. Električni strojevi i uređaji
Opisati konstrukciju, rad, karakteristične vrijednosti i primjenu
transformatora
Izračunati vrijednosti napona i struje na primarnom, odnosno sekundarnom
namotu, objasniti
transformaciju otpora
Objasniti konstrukciju i primjene posebnih vrsta transformatora u
elektronici
Steći teorijsku podlogu za razumijevanje rada elektroničkih uređaja i
sustava u kojima su električni
rotacijski strojevi sastavni dijelovi
Opisati vrste, svojstva i namjenu rotacijskih strojeva
Opisati izvedbe, rad i princip regulacije brzine vrtnje asinkronih motora
Opisati izvedbu i rad istosmjernih strojeva (generatorski i motorni rad)
Opisati izvedbe i rad izmjeničnih kolektorskih motora
Opisati izvedbe i primjene malih električnih motora
Opisati izvedbu i upravljanje koračnih motorima
Načelo izvedbe i rada transformatora
Transformacija napona, struje i impedancije
Prazni hod, opterećenje, kratki spoj i gubici transformatora
Mrežni transformator
Posebne vrste transformatora
Okretno polje i načela izvedbe i rada sinkronih i asinkronih strojeva,
primjena
Asinkroni motori (trofazni i jednofazni, načela regulacije broja okretaja)
Načela izvedbe i rada istosmjernih strojeva (vrste prema izvedbi uzbude,
namoti, komutacija)
Generatorski i motorni rad istosmjernog stroja, regulacija broja okretaja
istosmjernog motora.
Izmjenični kolektorski motori
Mali i mikro električni motori
Koračni motori.
Metodičke napomene
Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjem i laboratorijskim vježbama. Ta
dva oblika nastave se
upotpunjuju i samo kao jedinstvena cjelina mogu dati očekivani rezultat u
usvajanju potrebnih znanja i
sposobnosti. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik
koji izvodi ostale oblike nastave
ovog predmeta.
Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 35 sati
predviđenih za laboratorijske vježbe) sa
skupinama ne većim od 15 učenika. Stoga izvedbenim programom treba za
realizaciju nastave ovog
predmeta, uz stručno teorijski dio, planirati u prvom i drugom razredu za
samostalan rad učenika u
laboratoriju 1 sat tjedno. Laboratorijske vježbe treba izvoditi optimalno s
3, a najmanje s 2 skupine (najviše
15 učenika istovremeno) u bloku od 2 sata. Vrijeme odvijanja laboratorijskih
vježbi treba biti predviđeno
rasporedom sati od početka školske godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij
treba biti posvećen
upoznavanju s režimom rada u laboratoriju i mjerama zaštite.
U izvođenju nastave nastojati što je moguće više koristiti metode rada koje
mogu u većoj mjeri zaokupiti
pažnju učenika i podići stupanj aktivnosti. Treba nastojati demonstrirati
one pojave koje učenici neće
samostalno obrađivati u radu u laboratoriju.
U nastavi s cijelim razredom ili u laboratorijskom radu treba koristiti
računalo i računalne
programe za simuliranje djelovanja elektrotehničkih spojeva i zakonitosti
(npr. Electronics Workbench,
Mentor OE, Crocodile Clips i drugi).
U laboratorijskim vježbama u prvome razredu treba koristiti digitalne
izvedbe mjernih instrumenata
za mjerenje napona, struje i otpora s obzirom na jednostavnije očitavanje i
svrhu vježbi u prvome razredu.
U drugome razredu treba svladati rad i očitavanje na analognim
instrumentima.
Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i
kraće provjere usvojenosti znanja
(kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog tipa) nakon svake
cjeline. U tijeku svakog polugodišta
treba planirati dvije cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i
pitanja trebaju obuhvatiti
područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih
pojava i zakonitosti do
zadataka koji trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim i
novim situacijama. Numerički
zadaci trebaju biti tako oblikovani da učenici mogu koristiti udžbenik kao
izvor podataka i matematičkih
izraza potrebnih za rješavanje postavljenih jednostavnijih numeričkih
problema.
Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir
izvođenje laboratorijskih
vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje
se na temelju primjene učenikova
znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe
instrumenata i drugih pomagala,
primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz
laboratorijskog dijela uvjet je
za pozitivnu ocjenu iz predmeta.
Izvođenje nastave ovog predmeta zahtijeva određeno predznanje iz matematike
(osnovne računske
operacije, operacije s razlomcima, rješavanje jednadžbi s jednom
nepoznanicom, brojevi s eksponentima,
Pitagorin poučak), fizike (poznavanje pojmova i jedinica za silu, rad,
energiju, snagu, temperaturu) i
kemije (građa materije, atom, jezgra, elektron, valencija, elementi, metali,
nemetali). Ova znanja učenici
su stekli u osnovnoj školi. Međutim za svladavanje dijela gradiva o strujnim
krugovima izmjenične struje
potrebno je predznanje koje se ne stječe u osnovnoj školi (trigonometrijske
funkcije). Stoga je potrebno
uspostaviti korelacije s nastavom predmeta matematika u struci kako bi
učenici pravodobno svladali
sadržaje iz matematike koji su nužni u obradi strukovnih predmeta.
Pri izvedbenom i operativnom programiranju nastave ovoga predmeta u 2.
razredu potrebna je
uska suradnja s nastavnikom predmeta elektronički sklopovi, odnosno
digitalni sklopovi i upravljanje.
Obveze učenika
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
udžbenik, bilježnicu (format po
izboru) za vođenje bilješki na nastavi, kalkulator (osnovne računske
operacije i trigonometrijske funkcije),
pribor za laboratorijske vježbe (digitalni univerzalni instrument, ispitivač
faze).
Priprema za nastavu
Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obim i oblik
pripreme ovisi o tome je li riječ o vježbi
o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi
koja predstavlja prvi susret s
novim gradivom. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisani izvještaj na
kraju sata. Izvještaj o radu treba
redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati
učeniku povratnu informaciju o
rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi
pojedina mjerenja (u slučaju grubih
pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). Zadaci za rad u
laboratoriju trebaju biti takvi da
zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Sadržaj rada
u laboratoriju treba biti
jedinstven za sve učenike u tijeku rada na pojedinoj vježbi uz različite
vrijednosti korištenih elemenata.
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni
odgovori)
- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)
- praktičan rad u laboratoriju.
Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz
predmeta.
|
