| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE
STROJOBRAVAR
UVOD
Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu sastoje se od
općeobrazovnoga dijela i stručnog
dijela (program naukovanja).
Sadržaji općeobrazovnoga dijela utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i
kulture o usvajanju
nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih općih
sadržaja strukovnih i
umjetničkih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR. BROJ: 532-08/91-01 od 20.
lipnja 1991. i Odlukom
ministra prosvjete i športa o izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog
dijela nastavnog plana i
programa za stjecanje stručne spreme, KLASA: 602-03/96-01/1170, UR. BROJ:
532-03/1-96-1 od 25.
lipnja 1996.).
Sadržaji stručnog dijela temelje se na odredbama Zakona o srednjem školstvu
(NN 19/92, 27/93,
50/95, 59/01 i 114/01) i Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01). Stručni
sadržaji su stručno-teorijski
dio (obvezni i izborni) i praktični dio.
Sastavnice stručnog dijela odgojno-obrazovnog programa za zanimanja u
obrtništvu (programa naukovanja) su:
Osnovna obilježja
Nastavni plan
Obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća
Potrebna stručna sprema nastavnika
Uvjeti izvođenja programa
Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima
Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit
1. Osnovna obilježja
Osnovna obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga programa su:
- naziv obrazovnoga programa/zanimanja
- cilj i zadatci programa
- trajanje obrazovanja
- uvjeti za upis.
2. Nastavni plan
Nastavi plan sadrži popis predmeta općeobrazovnoga i stručnog dijela
programa s naznačenim brojem
sati u tjednu i godini za svaki razred.
3. Obvezni načini provjeravanja znanja i umijeća
Tablično se navode za svaki predmet iz stručnog dijela obvezni načini
provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća.
4. Potrebna stručna sprema nastavnika
Tablično se navode za svaki predmet iz stručnoga dijela potrebna stručna
sprema nastavnika
(profesora, stručnog učitelja i suradnika u nastavi).
5. Uvjeti izvođenja programa
- podaci za rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki
stručno-teorijski predmet s
praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati vježbi, realizator i najveći
broj učenika u skupini)
- minimalni materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih
predmeta (tablični prikaz prostora ,
opreme i predmeta kojima je prostor i oprema namijenjena).
6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima
- naziv predmeta
- razred
- tjedni i godišnji fond sati s naznakom obveznog broja sati praktičnih/laboratorijskih vježbi
- cilj nastavnoga predmeta
- zadatci nastavnoga predmeta
- sadržaj nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim očekivanim rezultatima
(znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i umijeća stječu
- metodičke napomene za provedbu nastave
- osnovne obveze učenika.
7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit
Navode se po predmetima cilj, osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu
provjeravaju, način provjere te
daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i
umijeća koja učenik treba pokazati i
nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih
se znanja provjeravaju.
1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOGA PROGRAMA
Cilj:
Stjecanje znanja, vještina i navika koji će omogućiti obavljajanje poslova u
zanimanju: strojobravar
Zadaci:
Usvojiti važnost organizacije rada i racionalnog korištenja energije.
Upoznati i uputiti učenike o zaštiti na radu, čuvanju zdravlja i zdrave
čovjekove okoline.
Upoznati osnovna svojstva, dobivanje i primjenu najvažnijih tehničkih
materijala.
Osposobiti učenike da mogu izabrati materijal prema zahtjevu tehničkog
crteža.
Znati i razumjeti čitati i primijeniti tehnički crtež u izradi dijelova,
sklopova ili proizvoda.
Moći izraditi jednostavne tehničke crteže.
Upoznati glavne dijelove mjernih alata, principe i pravila rada.
Moći primijeniti mjerenja u praksi.
Upoznati najvažnije postupke ručne i strojne obrade odvajanjem čestica.
Usvojiti pojmove: geometrija alata, strugotina, toplina pri rezanju i
hlađenje, režimi rada, postojanost alata.
Upoznati alate, princip rada i postupke ručne i strojne obrade odvajanjem
čestica.
Moći izabrati i primijeniti alate i postupke ručne i strojne obrade
odvajanjem čestica u izradi određenog
zadatka.
Usvojiti pojmove o obradi plastičnom deformacijom.
Upoznati alate, princip rada i postupke pojedinih obrada plastičnom
deformacijom.
Moći izabrati i primijeniti alate i postupke pojedinih plastičnih obrada u
izradi određenog zadatka.
Upoznati postupke spajanja.
Moći izabrati i primijeniti alate i postupke u spajanju i montaži određenog
zadatka.
Usvojiti pojmove o primjeni lijevanja i metalurgiji lijevanja.
Upoznati postupke lijevanja.
Usvojiti pojmove o toplinskoj obradi.
Upoznati peći za zagrijavanje i sredstva za hlađenje.
Moći izabrati i primijeniti najvažnije postupke toplinske obrade.
Usvojiti osnovne pojmove o koroziji.
Upoznati ponašanje materijala prema koroziji.
Moći izabrati i primijeniti najvažnije postupke površinske zaštite.
Upoznati elemente prijenosa snage i gibanja.
Moći izabrati i sastaviti elemente u mehaničkim sustavima.
Upoznati elemente pneumatskih i hidrauličkih sustava.
Moći izabrati i sastaviti jednostavne pneumatske i hidrauličke sustave.
Upoznati sustave programiranja numerički upravljanih alatnih strojeva.
Moći programirati izradu jednostavnih dijelova numerički upravljanih alatnih
strojeva.
Upoznati osnove automatizacije u montaži.
Upoznati montažu i demontažu pojedinih strojeva, sustava ili ugradbenih
jedinica.
Znati i moći staviti strojeve u pogon, kao i utvrditi i otkloniti pogrešku i
smetnju u radu strojeva, sustava ili
ugradbenih jedinica.
Znati i moći izraditi dijelove, sklopove i sustave u zanimanju za koje se
školuje.
Znati i moći koristiti stručnu literaturu.
Osposobiti za cjeloživotno školovanje.
Trajanje obrazovanja: 3 godine
Uvjeti za upis: završena osnovna škola, liječnička svjedodžba, provjera
sposobnosti i Ugovor
2. NASTAVNI PLAN
A) Općeobrazovni dio (35 tjedana)
Naziv predmeta
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Vjeronauk / etika
Tjelesna i zdravstvena kultura
Politika i gospodarstvo
B) Stručno- teorijski dio s izbornom nastavom (35 tjedana)
Naziv predmeta
Osnove računalstva 1)
Matematika u struci 1)a
Tehničko crtanje 1)
Osnove tehničke mehanike
1
Tehnologija brade i montaže 1)
Tehnologija obrade i održavanja 2)
Elementi strojeva 2
Tehnologija strojobravarije 3)
Praktikum:
Osnove automatizacije 3)P
Praktikum:
Nove tehnologije (CAD – CNC - CAM) 3)P
Izborni dio 4)
Tjelesna i zdravstvena kultura
Strukovni predmeti
Matematika u struci ili prirodoslovlje
- - - -
1) - Okvirni sadržaji su zajednički za sva zanimanja u strojarstvu.
1)a - Osnovni matematički sadržaji s vježbama iz struke (preporuka da se
sadržaji obrade u 1.
polugodištu).
2) - Okvirni sadržai je zajednički za područja rada; npr. strojobravara,
alatničara i tokara, a izvode se i u
tjednu praktične nastave.
3) Izvode se i u tjednu praktične nastave.
3)P - Tehnološke vježbe u praktikumu.
4) - Prema uvjetima škole i interesima učenika.
1(1) - Sadržaji Tehnologije obrade i montaže i Tehnološke vježbe u
praktičnoj nastavi u prvoj godini su
jedinstveni program i mogu se izvoditi zajedno u praktikumu ili školskoj
radionici.
1(2) - Sadržaji Tehnologije obrade i održavanja i Tehnološke vježbe u
praktičnoj nastavi u drugoj godini su
jedinstveni program i mogu se izvoditi zajedno u praktikumu ili školskoj
radionici.
2(2) - Sadržaji Tehnologije strojobravarije i Tehnološke vježbe u praktičnoj
nastavi u trećoj godini su
jedinstveni program i mogu se izvoditi zajedno u praktikumu ili školskoj
radionici.
2. B) IZBORNI DIO
U izbornom dijelu programa učenici mogu birati između nastave tjelesne i
zdravstvene kulture, matematike
u struci ili prirodoslovlja i stručnih predmeta.
Sadržaji izbornog dijela programa u stručnom području mogu biti već
programirani sadržaji nastavnih
programa s povećanim fondom sati. Škole mogu odabrati dio iz ponuđenih
sadržaja ili predložiti Zavodu
za unapređivanje školstva sadržaje po vlastitom izboru koji su u funkciji
zanimanja za koje se učenik
obrazuje. Zbog značaja i složenosti sadržaja nastavnog predmeta Osnove
tehničke mehanike
preporučljivo je ponuđeni nastavni program ponuditi i kao izborni predmet u
1. razredu. Isto tako u 2.
razredu izborni program od 35 sati može biti predmet Tehnički materijali sa
sadržajima ispitivanja i
mjerenja.
Za izborne sadržaje iz matematike u struci u 2. i 3. razredu mogu se
ponuditi sadržaji uže vezani uz
stručne predmete, zastupljeni s 1 satom po tjednu.
Za sadržaje izbornog programa iz tjelesne i zdravstvene kulture preporuča se
učenicima ponuditi jedan od
izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet).
C) Praktični dio
Naziv predmeta
C 1 - Nastava u školi (tehnološke vježbe)
- Tehnologija obrade i montaže
- Tehnologija obrade i održavanja
- Tehnologija strojobravarije
- Praktična nastava
C2 - Praktična nastava u radnom procesu
4) – Svaka škola izrađuje izvedbeni program.
3. OBVEZNI NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA
Predmeti strukovnoga dijela programa
Obvezni načini provjere i ocjenjivanja znanja i umijeća
Osnove računalstva
pismeno, usmeno, praktični rad
Matematika u struci
usmeno, pismeno
Tehničko crtanje
pismeno, praktični rad
Osnove tehničke mehanike
usmeno, pismeno
Tehnologija obrade i montaže
usmeno, pismeno, praktični rad
Elementi strojeva
usmeno, pismeno, praktični rad
Osnove automatizacije
usmeno, pismeno, praktični rad
Tehnologija obrade i održavanja
usmeno, pismeno, praktični rad
Tehnologija strojobravarije
usmeno, pismeno, praktični rad
Praktikum NT
usmeno, pismeno, praktični rad
Praktična nastava
usmeno, pismeno, praktični rad
Izborna nastava stručnih predmeta
usmeno, pismeno, praktični rad
4. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Nastavni predmeti strukovnoga dijela programa
Nastavnik Izobrazba
Osnove računalstva
Profesor računalstva
Dipl. ing. strojarstva
Dipl. ing. brodogradnje
Dipl. ing. elektrotehnike
Profesor strojarskih predmeta
Profesor PTO-a
VSS
Matematika u struci
Profesor matematike
Prof. matematike i fizike
Dipl. ing. strojarstva
Dipl. ing. brodogradnje
Profesor strojarskih predmeta
Profesor PTO-a
VSS
Tehničko crtanje
Profesor strojarskih predmeta
Dipl. ing. strojarstva
Dipl. ing. brodogradnje
Profesor PTO-a
VSS
Osnove tehničke mehanike
Profesor strojarskih predmeta
Dipl. ing. strojarstva
Dipl. ing. brodogradnje
Profesor PTO-a
VSS
Tehnologija obrade i montaže
Profesor strojarskih predmeta
Dipl. ing. strojarstva
Dipl. ing. brodogradnje
Profesor PTO-a
VSS
Elementi strojeva
Profesor strojarskih predmeta
Dipl. ing. strojarstva
Dipl. ing. brodogradnje
Profesor PTO-a
VSS
Osnove automatizacije
Dipl. ing. strojarstva
Dipl. ing. brodogradnje
Profesor strojarskih predmeta
Profesor PTO-a
VSS
Tehnologija strojobravarije
Profesor strojarskih predmeta
Dipl. ing. strojarstva
Dipl. ing. brodogradnje
Profesor PTO-a
VSS
Praktikum NT
Profesor strojarskih predmeta
Dipl. ing. strojarstva
Dipl. ing. brodogradnje
Profesor PTO-a
Nastavnik praktične nastave - stručni učitelj, /suradnik u nastavi/ majstor
VSS, VŠS, SSS
Izborni dio, stručni predmeti
Profesor strojarskih predmeta
Dipl. ing. strojarstva
Dipl. ing. brodogradnje
Profesor PTO-a
VSS
Praktična nastava
Profesor strojarskih predmeta
Dipl. ing. strojarstva
Profesor PTO-a
Nastavnik praktične nastave- stručni učitelj
/suradnik u nastavi/ majstor
VSS, VŠS, SSS
Napomena: Profesor PTO-a, pod uvjetom da ima završenu srednju stručnu spremu
strojarske ili
brodograditeljske struke.
5. IZVOĐENJE PROGRAMA
5.1. Rad s učenicima u skupinama - dijeljenje razrednog odjela u skupine i
sudjelovanje suradnika u
nastavi (minimalni standard). Vježbe u grupama do 15 učenika, predavanja u
grupama do 30 učenika.
5.2. Minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa
Računalna učionica
Klasična učionica
Školska radionica za ručnu, strojnu obradu, i spajanje i montažu
Praktikum za nove tehnologije: CAD - CAM
6. NASTAVNI PROGRAM (KATALOG ZNANJA), OPĆEOBRAZOVNI DIO
Nastavni programi za predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev
predmeta etika i tjelesna i
zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i
športa, posebno izdanje, broj 11. lipanj
1997. Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku
Ministarstva prosvjete i
športa, broj 1 od 11. ožujka 2003.
6.1. Nastavni predmet: Tjelesna i zdravstvena kultura
Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe čovjeka za kretanjem kao izrazom
zadovoljavanja potreba kojima
se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima
života i rada.
Zadaci:
· razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku
bavljenja športom radi kvalitetne
športske rekreacije,
· stjecanje znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,
· razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje
mjera za čuvanje i promicanje
zdravlja,
· usvajanje motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja
i rješavanja svakodnevnih
motoričkih zadataka,
· razvijanje radnih sposobnosti,
· izgrađivanje humanih međuljudskih,
· njegovanje higijenskih navika
· teorijsko-praktično osposobljavanje za stalnu primjenu odgovarajućeg
tjelesnog vježbanja kao dijela
kulture življenja i to:
- o utjecaju procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i
pojedine organske sustave,
- o očuvanja zdravlja, načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed
nekretanja ili posljedica
prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja,
- o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja,
- o načinu treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se
pojačano bavili,
· razvijati osjećaj za očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem
ekoloških aktivnosti, športskih
igara i zabave.
Posebne zadaće za učenike:
Razred : PRVI
utjecati na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase
utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i
masnog tkiva
usklađivati nesrazmjer rasta srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog
sustava, što uvjetuje brzo umaranje i
zahtijeva duži oporavak učenika
djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s
obzirom na ubrzan rast u visinu,
a manifestira se u neracionalnim načinima kretanja
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
Razred : DRUGI
nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenika, posebice na
razvoj mišićne mase
utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i
masnog tkiva
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti: gibljivosti, ravnoteže,
preciznosti, brzine, eksplozivne snage,
repetitivne snage i statičke snage
djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s
obzirom na ubrzan rast u visinu,
a manifestira se u naracionalnim načinima kretanja
usmjeravati učenike da individualno doziraju volumen opterećenja suzbijajući
želju za postizavanjem
motoričkih dostignuća koja nisu u sukladnosti s njihovim potencijalnim
mogućnostima, uz izuzetak utjecaja
na brzinu i koordinaciju
pomagati učenicima da svladaju krizu koja se manifestira u konfliktima
između pojedinca i društva
Razred : TREĆI
nastaviti s procesom utjecaja na razvoj morfološkog statusa učenika,
posebice na povećanje snage ruku i
ramenog pojasa
utjecati na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti
utjecati na što učinkovitiji razvoj opće motorike, a posebice onih struktura
gibanja koje su u funkciji
određenog zanimanja učenika
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
osposobiti učenike da mogu samostalno organizirati športske aktivnosti koje
su u funkciji podizanja
zdravlja, radnih sposobnosti i što sadržajnijeg korištenja slobodnog
vremena.
Posebne zadaće za učenice:
Razred : PRVI
nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenica, a posebice na
proporcionalan razmjer između
mišićnog i potkožnog masnog tkiva
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti posebno onih koje prije
dostižu granicu razvoja - brzina,
eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža
privikavati učenice na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnog
ciklusa, posebice učenice koje
imaju smetnje (dismenoreja)
utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa i na snagu leđne
muskulature, što je uvjet za nesmetano
razvijanje ostalih organskih sustava
Razred : DRUGI
utjecati na daljnji razvoj aerobnih i anaerobnih sposobnosti
utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su
u funkciji određenog
zanimanja učenica
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
Razred : TREĆI
nastaviti s procesom potpomaganja harmoničnog razvoja morfološkog statusa
učenica, posebice
prevencijom protiv pojave adipoznosti (celulita)
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije
dostižu granicu razvoja - brzina,
eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža
utjecati na daljnji razvoj aerobnih sposobnosti učenica postupnim organskim
prilagođavanjem krvožilnog i
dišnog sustava (grudno i dijafragmalno disanje)
utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su
u funkciji određenog
zanimanja učenica
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih
športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
usvajanje određenog fonda motoričkih informacija prijeko potrebnih za
očuvanje zdravlja, njegovanje
higijenskih navika i navika za očuvanje i korištenje zdrave prirodne
sredine.
SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UČENIKA
S NAZNAKOM OSNOVNIH PROGRAMSKIH SADRŽAJA
Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i
sl., djeluje na čovjeka
tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove organizma i
organizam u cjelini.
U pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma
i adaptacijskog
kapaciteta za njegovo ostvarenje.
Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će
neki stalan zahtjev
stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma nije samo
rezultat djelovanja rada kao
aktivnosti, već je uvjetovano nizom drugih činitelja koji djeluju na
organizam izvana, ili su uzroci u njemu
samom.
Zakonomjernošću društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je
specijaliziraniji. Zato je
moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje
se glavno opterećenje javlja u
većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava.
Međutim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu
izdvojenih
funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan
proces koji opterećuje i ima
posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki od podsustava opterećeni
više, a neki manje. Ovisno o
stupnju opterećenosti pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo
podjeliti na pretežito energetski
(fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela prema
stupnju opterećenja pojedinih
podsustava organizma uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih
organskih sustava u veći rad.
I. Fizički rad se može podjeliti na:
1. Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o
aktiviranim masama
tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:
a) velika
b) srednja (umjerena)
c) mala.
2. Rad s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti, gdje manjka
blagotvoran utjecaj
dinamičkih kontrakcija mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove
organizma. Statički se rad
može odvijati tako da:
a) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile
gravitacije na pojedine
dijelove tijela ili organizam u cjelini
b) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile
gravitacije i još nekih drugih
različito velikih sila (tereti i sl.).
Potrebno je steći i solidna teorijska znanja i to:
1. O utjecaju procesa vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine
organske sustave,
osobito sa stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i
sanacije poremećaja uslijed
nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga zanimanja.
2. Elementarna znanja o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa
vježbanja.
3. Znanja o načinu treniranja i natjecanja, osobito u športovima kojim su se
pojačano bavili.
II. Mentalni rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti opterećenja
pojedinih dijelova živčanog sustava na:
1. Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i
senzorička središta
(kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost
i sl.
2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti
središnjeg živčanog
sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.).
3. Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).
Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu s kojim se provodi,
podijeliti na lagani, umjereni i
teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i intenzitet opterećenja.
Treba dati prikaz opterećenja na organizam i zahtjeva za pojedine
sposobnosti, ovisno o načinu rada u
radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja:
I. skupina
Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez pomagala (tjelesni
rad).
II. skupina
Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata.
III. skupina
Rad na neautomatskim strojevima.
IV. skupina
Rad na automatskim strojevima.
Prema navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama
svrstati u tri skupine.
Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u dvije,
ovisno o načinu rada u procesu
istoga zanimanja.
Za zanimanja I. skupine preporuča se u programu nastave primjenjivati
kineziološke djelatnosti
koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve
motoričke sposobnosti. Često se
u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina mišića koji su
aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati
kineziološke djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe
labavljenja, opuštanja i istezanja,
igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za učenice).
Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporuča se primjenjivati
kineziološke djelatnosti
koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na
motoričke sposobnosti. Posebice
treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo, ples,
športske igre i dr.).
U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stojeći
preporuča se izvođenje
motoričkih zadaća u sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih
ekstremiteta i primjenu vježbi
za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih
stopala i drugih oštećenja donjih
ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim kineziološkim aktivnostima
povećati funkciju krvožilnog i
dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i dr.).
U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja
najvećim dijelom
sjedeći, s karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri
radu. Ta su zanimanja s pretežito
statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave preporučuju se
kineziološke aktivnosti koje će
preventivno i korektivno utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati
funkciju krvožilnog i dišnog
sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples,
koturaljkanje, ritmičko-športska
gimnastika i aerobik za učenice i dr.).
OSNOVNI PROGRAM
Osnovni je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih
kinezioloških
aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju izbor onih
kinezioloških aktivnosti, koje
su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških značajki,
funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i
konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika.
Sadržaji osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za
pojedine
kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:
- zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima
vitalnih organa te
psihosocijalnim potrebama svakog učenika
- motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje
- razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća
- utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu
- materijalnima, kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u
kojoj škola djeluje.
Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne
i zdravstvene kulture,
mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti: atletika, nogomet,
košarka, rukomet i sl.
Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje
sposobnosti i osobina,
s težištem na usvajanju motoričkih znanja polaznika.
IZBORNI PROGRAM
Izborni program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike
industrijskih i drugih
srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u
jedinstvenom sustavu. Sadržaj
izbornog programa nije određen te se preporuča učenicima ponuditi jedan od
izbornih športova (košarka,
odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj
nastavi, učenici imaju mogućnost
proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, te usvojiti
nove spoznaje.
Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja
samostalno učenje i
mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže vremensko
razdoblje tijekom radnog
vijeka. Izbornim programom treba obogatiti životna iskustva učenika
uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati
na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i
pripremiti učenike za
izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.
Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i
zadaća, mogu se sastaviti iz
skupina kinezioloških aktivnosti. To su: tenis, planinarenje, aerobik,
rolanje, body building, jedrenje,
kuglanje te športovi i druge aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i
one koje će se s vremenom pojaviti
i biti omiljene.
Odabirom navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti
znanja i sposobnosti,
stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te usvojiti nove
spoznaje, različite od onih iz
osnovnoga programa
PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UČENIKE KOJI SE NALAZE U RAZDOBLJU
ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA
Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije
reagira na promjene
temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko potrebno da se
program tjelesne i zdravstvene
kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu i
provođenje programa tjelesne i
zdravstvene kulture za učenike oštećenoga zdravlja. Prema tomu, za svakoga
učenika u razdoblju
zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što
ranijeg i djelotvornijeg
zdravstvenog oporavka.
METODIČKO-DIDAKTIČKE UPUTE
Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja ima vrijednost
i kao sredstvo odmora s
obzirom na mnoge odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju
statička opterećenja te su pojedini
programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi aktivnog
odmora". Sve rašireniji
"sedentalni stil života" potiskuje čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je
stvaranje navike u mlađoj dobi za
stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog
odgojno-obrazovnog područja.
Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za
vježbanje,
ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za svaku
školu, imajući pred očima i dodatno
zauzimanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, čime se
može znatno utjecati na
ostvarenje poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane
programe za učenike svih škola nije
moguće.
U sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati
ostvariti promjenjivi
učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i sposobnosti, o
promicanju zdravlja i odgojnim
učincima. Nešto veća postignuća mogu se ostvariti u stjecanju
nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali
znatno manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni
posebni prostori i oprema.
Osim već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim
pretpostavkama u
odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos
između genotipa i egzogenih
utjecaja u različitim je razdobljima razvoja različit i pokazuje
zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u
obzir.
Te zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu
izvedbenih, ali ne i
operativnih programa.
Iz osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz
jednoga do dva
pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogućnošću
ponavljanja.
U izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i
koliko god je to moguće,
želje polaznika.
Odnos između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba
biti u omjeru 1:1:1.
Postojećim fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i
zdravstvene kulture ako se u
jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema.
Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg
usvajanja motoričkih
priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne
sposobnosti.
Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika
energetska sastavnica, koja
će moći djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga pojedinog učenika.
To ujedno znači da treba
izabrati one aktivnosti, koje će se moći potpuno provesti s obzirom na
materijalne mogućnosti škole.
Učenicima obrtničkih škola često s povećanim jednostranim tjelesnim
opterećenjem treba ponuditi
aktivnosti s kojima će brže doći do oporavka organizma od štetnih i
statičkih utjecaja rada, kao i do
pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost
športskim igrama i drugim
sadržajima koje će učenici moći usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem
osposobljavanja za cjeloživotno
bavljenje športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik,
ples, odbojka i drugo).
Škole koje organiziraju nastavu praktične nastave u školskim radionicama,
mogu ostvarivati program
tjelesne i zdravstvene kulture jednim dijelom i u tjednu praktične nastave.
Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim zanimanjima
smanjena je nastava
tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat tjedno u osnovnom programu te
učenicima treba ponuditi
program izborne nastave s još jednim satom tjedno.
Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim
sadržajima u odnosu na druge
predmete je rasterećujući, ali nastavnik je temeljni čimbenik u planiranju,
programiranju i realizaciji
programa u funkciji rasterećenja učenika te preporučujemo sljedeće:
· Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji
je svojevrsni "meni" vršiti
odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu ostvariti u školi,
poštujući potrebe učenika u svakoj
pojedinoj školi vezane za vrstu zanimanja.
· U operativnim nastavnim programima cilj i zadaće treba jasno i precizno
definirati te odrediti one
koje se realno mogu ostvariti s učenicima različitih interesa i mogućnosti.
· Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg
usvajanja motoričkih
priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne
sposobnosti.
· U izvođenju nastavnog procesa primjenjivati složenije metodičke
organizacijske oblike rada i
odgovarajuće nastavne metode i metode učenja.
· U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju,
distribuciji i kontroli volumena
opterećenja na satu.
· Voditi brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i
pomagala.
· Ocjenjivanje učenika provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku»
Ministarstva prosvjete i
športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju
i time psihičko opterećenje
učenika, treba uvažavati osobne mogućnosti i sposobnosti učenika i u skladu
s tim osobni mogući
napredak.
· Osigurati izvođenje nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog
bioloških različitosti
spolova i programskih sadržaja.
· Nastavu izvoditi u planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane
udaljene od škole više
od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati.
· Poticati stvaranje ugodne radne klime između nastavnika i učenika te
između samih učenika.
6. NASTAVNI PROGRAM - KATALOG ZNANJA, VJEŠTINA I UMIJEĆA
1 - Praktični dio obrazovanja – naukovanja:
Okvirni programi praktičnog dijela osnova su za izradu izvedbenog i
operativnog programa.
Praktični dio izvodi se kod obrtnika i u školskim radionicama obrtničke
škole.
Nastavni proces treba organizacijski i programski postaviti tako da daje
optimalne obrazovne i odgojne
učinke.
Svaka škola izrađuje u suradnji s obrtnicima i poduzećima model prema
zadanom cilju, a u izvedbenim i
operativnim programima definira konkretne radne i proizvodne zadatke te
vježbe u kojima će se ostvariti
sadržaj programa.
Mora se definirati praćenje ostvarivanja sadržaja programa, kao i
ocjenjivanje rada učenika prema
propisanim uputama nadležnih ministarstava.
Praktična nastava – 1. godina; sva zanimanja u strojarstvu
1.
Obrazovanje za zanimanje
Objasniti značenje Ugovora o obrazovanju – naukovanju.
2.
Ustroj i organizacija obrazovnih pogona
Upoznati ustroj, zadaće i osnovne funkcije pogona za obrazovanje:
- školske radionice
- obrtničke radionice
- pogone poduzeća, gradilišta i slično.
3.
Radno pravo
Zaštita na radu
Navesti bitne dijelove Ugovora o obrazovanju - naukovanju.
Objasniti zadaće zaštite na radu.
Navesti bitne odredbe iz Zakona o zaštiti na radu koje vrijede za obrazovni
pogon.
4.
Sigurnost na radu, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije
Primijeniti strukovne propise o zaštiti na radu.
Opisati načine ponašanja pri nesreći na radu i uvoditi mjere prve pomoći.
Navesti bitne propise za sprečavanje požara, te upoznati protupožarne
aparate i sredstva.
Upozoriti na opasnosti koje uzrokuju pare, plinovi, lako zapaljivi
materijali i električna struja.
Navesti moguće zagađivače okoline koji su uvjetovani radnim mjestom.
Navesti vrste energije koje se koriste u pogonu i načine racionalne uporabe
energije u strukovnom
području rada.
5.
Planiranje i priprema rada
Osigurati tijek tehnološkog postupka rada uvažavajući pismeni ili usmeni
plan i pripremu.
Pripremiti prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji:
- materijal predmeta obrade
- alate, pribor, uređaje i strojeve
- sredstva osobne zaštite na radu.
Pripremiti radno mjesto s obzirom na radni nalog.
Kontrolirati i ocjenjivati rezultat rada.
6.
Tehničko crtanje; čitanje, primjena i izrada tehničko-tehnološke
dokumentacije
Čitati i primijeniti jednostavne oznake s tehničkih crteža, uputa, kataloga,
tablica, dijagrama.
Znati i umjeti skicirati jednostavni radionički crtež.
Upoznati osnove norme i standardizacije.
Razumjeti oznake s jednostavnih tehničkih crteža:
- projekcije i kote, tolerancije, oznake kvalitete obrade.
7.
Mjerenje i kontrola
Znati i umjeti izmjeriti dužine:
- metrom, pomičnim mjerilom, mikrometrom, komparatorom.
Znati i umjeti mjeriti i kontrolirati jednostrukim mjerilima:
etalonima, kalibrima, račvama, šablonskim mjerilima.
Znati i umjeti mjeriti i kontrolirati kutove:
kutnicima i univerzalnim kutomjerima.
8.
Ručna obrada
Znati i umjeti ocrtati i obilježiti predmet obrade prije sljedećih
operacija.
Znati i umjeti izvesti sječenje materijala sjekačima.
Znati i umjeti piliti limove, cijevi i profile ručnim pilama.
Znati i umjeti turpijati ravne površine i oblike.
Znati i umjeti izraditi vanjski i unutarnji navoj.
Znati i umjeti rezati limove ručnim i stolnim škarama.
Znati i umjeti ručno ravnati limove.
Znati i umjeti ručno i strojno savijati limove pod kutom i kružno.
Znati i umjeti previti lim.
Znati i umjeti probiti lim probijačem.
Znati ručno iskovati jednostavni oblik.
9.
Obrada spajanjem
Znati i umjeti ispitati stanje površina i dijelova koje treba spajati.
Znati i umjeti spojiti i osigurati spoj s pomoću vijaka, matica i elemenata
za osiguranje protiv odvijanja
prema redoslijedu spajanja.
Znati i umjeti spojiti elemente s pomoću klinova i zatika.
Znati i umjeti spojiti limove ručnim zakivanjem.
Znati i umjeti izvršiti spajanje limova mekim lemljenjem.
Znati i umjeti izvršiti spajanje limova tvrdim lemljenjem.
Znati i umjeti izvršiti spajanje limova elektrolučnim zavarivanjem.
Znati i umjeti izvršiti spajanje limova plinskim zavarivanjem.
Znati i umjeti izvršiti spajanje limova lijepljenjem.
10.
Lijevanje
Upoznati i usvojiti osnovne pojmove lijevanja:
- lijevanje u pješčane kalupe
- lijevanje u metalne kalupe.
11.
Korozija i površinska zaštita
Upoznati i usvojiti osnovne pojmove o koroziji i površinskoj zaštiti:
- znati i umjeti pripremiti metalne dijelove za zaštitu od korozije
- znati i umjeti izvršiti zaštitu predmeta od korozije.
12.
Strojna obrada
Bušenje;
Prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti bušilicu, materijal
predmeta obrade, alate za izradu
provrta, pomoćna sredstva
- umjeti pravilno stegnuti predmet obrade i alate
- znati odrediti potrebni broj okreta i posmak alata
- umjeti bušiti prema zahtjevu crteža na traženu točnost i kvalitetu obrade
- pridržavati se propisa zaštite na radu.
Brušenje i oštrenje alata;
Znati pravilno oštriti alate:sjekač, crtaća igla, točkalo, svrdlo, tokarski
nož.
Znati i umjeti brusiti ravne i okrugle površine.
Tokarenje;
Prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti tokarilicu, materijal
predmeta obrade, alate za
tokarenje, pomoćna sredstva.
- umjeti pravilno stegnuti predmet obrade i alate
- znati odrediti potrebni broj okreta i posmak alata
- umjeti tokariti jednostavne dijelove prema zahtjevu crteža na traženu
točnost i kvalitetu obrade
- pridržavati se propisa zaštite na radu.
Glodanje;
Prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti glodalicu, materijal
predmeta obrade, alate za
glodanje, pomoćna sredstva.
- umjeti pravilno stegnuti predmet obrade i alate
- znati odrediti potrebni broj okreta i posmak alata.
- umjeti glodati jednostavne dijelove prema zahtjevu crteža na traženu
točnosti i kvalitetu obrade
- pridržavati se propisa zaštite na radu.
Praktična nastava – 2. godina; zanimanja: strojobravar
1.
Obrazovanje za zanimanje
Ponoviti značenje Ugovora o obrazovanju – naukovanju.
2.
Ustroj i organizacija obrazovnih pogona
Ponoviti ustroj, zadaće i osnovne funkcije pogona za obrazovanje:
- školske radionice
- obrtničke radionice
- pogone poduzeća gradilišta i slično.
3.
Radno pravo
Zaštita na radu
Ponoviti bitne dijelove Ugovora o obrazovanju - naukovanju.
Ponoviti zadaće zaštite na radu.
Ponoviti bitne odredbe iz Zakona o zaštiti na radu koje vrijede za obrazovni
pogon.
4.
Sigurnost na radu, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije
- Ponoviti i proširiti znanja
Primijeniti strukovne propise o zaštiti na radu.
Opisati načine ponašanja pri nesreći na radu i uvoditi mjere prve pomoći.
Navesti bitne propise za sprečavanje požara, te upoznati protupožarne
aparate i sredstva.
Upozoriti na opasnosti koje prouzrokuju pare, plinovi, lako zapaljivi
materijali i električna struja.
Navesti moguće zagađivače okoline koji su uvjetovani radnim mjestom.
Navesti vrste energije koje se koriste u pogonu i načine racionalne uporabe
energije u strukovnom
području rada.
5.
Planiranje i priprema rada
- Ponoviti i proširiti
znanja i vještine
- Planiranje i priprema u zanimanju
Osigurati tijek tehnološkog postupka rada uvažavajući pismeni ili usmeni
plan i pripremu.
Pripremiti prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji:
- materijal predmeta obrade
- alate, pribor, uređaje i strojeve
- sredstva osobne zaštite na radu.
Pripremiti radno mjesto s obzirom na radni nalog.
Utvrditi i osigurati organizacijski tijek rada.
Procijeniti opseg rada.
Kontrolirati i ocjenjivati rezultat rada.
6.
Tehničko crtanje;
Čitati i primijeniti oznake s tehničkih crteža, uputa, kataloga, tablica,
dijagrama.
Znati i umjeti skicirati.
Upoznati norme i standardizaciju.
Razumjeti oznake s tehničkih crteža:
- projekcije i kote
- tolerancije
- oznake kvalitete obrade.
Primijeniti pogonske upute i upute za posluživanje strojeva i uređaja.
Zapisati tehničke sadržaje, osobito u obliku zapisnika i izvještaja.
7.
Mjerenje i kontrola
- Ponoviti i proširiti
znanja i vještine
- Mjerenje i kontrola u zanimanju
Znati i umjeti izmjeriti dužine:
- metrom, pomičnim mjerilom, mikrometrom, komparatorom.
Znati i umjeti mjeriti i kontrolirati jednostrukim mjerilima:
etalonima, kalibrima, račvama, šablonskim mjerilima.
Znati i umjeti mjeriti i kontrolirati kutove:
kutnicima i univerzalnim kutomjerima.
Znati i umjeti mjeriti mehaničkim i električnim mjerilima.
Znati i umjeti ispitati točnosti oblika i dimenzija digitalnim mjernim
alatima i uređajima.
Znati i umjeti ispitati hrapavost površina ovisno o funkciji.
Znati i umjeti ispitati površine na trošenje i oštećenje.
8.
Ručna obrada
- Ponoviti i proširiti znanja i vještine
- Ručna obrada u zanimanju
Znati i umjeti ocrtati i obilježiti predmet obrade prije narednih operacija.
Znati i umjeti izvesti sječenje materijala sjekačima.
Znati i umjeti piliti limove, cijevi i profile ručnim pilama.
Znati i umjeti turpijati ravne površine i oblike.
Znati i umjeti izraditi vanjski i unutarnji navoj.
9.
Obrada spajanjem
- Ponoviti i proširiti znanja i vještine
- Spajanja u zanimanju
Znati i umjeti ispitati hrapavost površina i dijelova koje treba spajati.
Znati i umjeti spojiti i osigurati spoj s pomoću vijaka, matica i elemenata
za osiguranje protiv odvijanja
prema redoslijedu spajanja.
Znati i umjeti spojiti elemente s pomoću klinova i zatika.
Znati i umjeti izvršiti spajanje utiskivanjem.
10.
Strojna obrada
- Ponoviti i proširiti
znanja i vještine
- Strojna obrada u zanimanju
Rezanje materijala;
Prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti strojnu pilu za rezanje,
materijal predmeta obrade
- umjeti pravilno stegnuti materijal
- znati i umjeti pravilno podesiti i uključiti stroj
- pridržavati se propisa zaštite na radu.
Bušenje;
Prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti bušilicu, materijal
predmeta obrade, alate za izradu
provrta, pomoćna sredstva
- umjeti pravilno stegnuti predmet obrade i alate
- znati odrediti potrebni broj okreta i posmak alata
- umjeti bušiti prema zahtjevu crteža na traženu točnosti i kvalitetu obrade
- pridržavati se propisa zaštite na radu.
Tokarenje;
Prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti tokarilicu, materijal
predmeta obrade, alate za
tokarenje, pomoćna sredstva.
- umjeti pravilno stegnuti predmet obrade i alate
- znati odrediti potrebni broj okreta i posmak alata
- umjeti tokariti prema zahtjevu crteža na traženu točnost i kvalitetu
obrade
- pridržavati se propisa zaštite na radu.
Glodanje;
Prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti glodalicu, materijal
predmeta obrade, alate za
glodanje, pomoćna sredstva.
- umjeti pravilno stegnuti predmet obrade i alate
- znati odrediti potrebni broj okreta i posmak alata
- umjeti glodati prema zahtjevu crteža
na traženu točnost i kvalitetu obrade
- pridržavati se propisa zaštite na radu.
Brušenje i oštrenje alata;
Znati pravilno oštriti alate: sjekač, crtaća igla, točkalo, svrdlo, tokarski
nož i slično.
Prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti brusilicu, materijal
predmeta obrade, alate za
brušenje, pomoćna sredstva.
- umjeti pravilno stegnuti predmet obrade i alate
- znati odrediti potrebni broj okreta i posmak alata
- umjeti brusiti prema zahtjevu crteža na traženu točnost i kvalitetu obrade
- pridržavati se propisa zaštite na radu.
11.
Toplinska obrada u zanimanju
Znati izabrati određeni postupak toplinske obrade, odrediti režim rada prema
zahtjevima crteža.
Znati i umjeti izvršiti kaljenje jednostavnijih alata.
Znati i umjeti ispitati tvrdoću materijala.
Znati se služiti podacima iz literature.
12.
Montaža elemenata u mehaničke sklopove
Znati prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti elemente za
montažu.
Znati i umjeti ispitati elemente za funkcionalnu ugradnju.
Znati i umjeti prema tehničkim uputama sastaviti elemente u mehaničke
sklopove.
Znati i umjeti sastaviti mehaničke sklopove u sustav montaže.
Znati i umjeti provjeriti mehaničke sklopove i cjelokupni sustav nakon
ugradnje.
Znati ispitati za vrijeme procesa montaže međusobno zavisne funkcije kako bi
se izbjegle pogreške u
montaži.
13.
Montaža elemenata u pneumatske i hidrauličke sustave
Znati prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti elemente za
montažu pneumatskih,
elektropneumatskih i hidrauličkih sustava.
Znati i umjeti prepoznati, izabrati i ispitati elemente za funkcionalnu
ugradnju pneumatskih,
elektropneumatskih i hidrauličkih sustava.
Znati i umjeti prema tehničkim uputama sastaviti pneumatske,
elektropneumatske i hidrauličke sustave.
14.
CNC programiranje alatnih strojeva
Upoznati i usvojiti ustroj CNC alatnog stroja.
Upoznati i usvojiti mjerne sustave pri CNC upravljanju.
Upoznati, usvojiti i umjeti praktično primijeniti koordinatni sustav pri CNC
upravljanju.
Upoznati, usvojiti i umjeti praktično primijeniti nultu i referentnu točku
pri CNC upravljanju.
Upoznati, usvojiti i umjeti praktično primijeniti vrste CNC upravljanja.
15.
Održavanje strojeva, uređaja i postrojenja.
Upoznati služba održavanja strojeva, uređaja i postrojenja.
Upoznati radionice održavanja.
Upoznati dokumentaciju održavanja.
Upoznati i usvojiti zadaće snimanja kvarova – defektacija.
Znati i umjeti podmazivati stroj prema uputama proizvođača.
Znati i umjeti izvršiti preventivni pregled na alatnom stroju.
Znati i umjeti izvršiti mali i srednji popravak na alatnom stroju ili
sklopu.
Praktična nastava – 3. godina; zanimanje: strojobravar
1.
Obrazovanje za zanimanje
Objasniti značenje Ugovora o obrazovanju – naukovanju.
2.
Planiranje i priprema rada
Znati samostalno osigurati tijek tehnološkog postupka rada uvažavajući
pismeni ili usmeni plan i pripremu.
Pripremiti prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji:
- materijal predmeta obrade
- alate, pribor, uređaje i strojeve
- sredstva osobne zaštite na radu.
Pripremiti radno mjesto s obzirom na radni nalog.
Utvrditi i osigurati organizacijski tijek rada.
Procijeniti opseg rada.
Kontrolirati i ocjenjivati rezultat rada.
3.
Tehničko crtanje;
Znati i umjeti samostalno čitati i primijeniti oznake s tehničkih crteža,
uputa, kataloga, tablica, dijagrama.
Znati i umjeti skicirati.
Znati i umjeti samostalno odrediti standardne dijelove.
Znati i umjeti samostalno razumjeti oznake s tehničkih crteža:
- projekcije i kote
- tolerancije
- oznake kvalitete obrade.
Znati i umjeti samostalno čitati pogonske upute i upute za posluživanje
strojeva i uređaja.
Znati i umjeti samostalno napisati tehničke sadržaje, osobito u obliku
zapisnika i izvještaja.
4.
Montaža elemenata u mehaničke sklopove
- Ponoviti i proširiti znanja i vještine
Znati prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti elemente za
montažu.
Znati i umjeti ispitati elemente za funkcionalnu ugradnju.
Znati i umjeti prema tehničkim uputama sastaviti elemente u mehaničke
sklopove.
Znati i umjeti sastaviti mehaničke sklopove u sustav montaže.
Znati i umjeti provjeriti mehaničke sklopove i cjelokupni sustav nakon
ugradnje.
Znati ispitati za vrijeme procesa montaže međusobno zavisne funkcije kako bi
se izbjegle pogreške u
montaži.
5.
Montaža elemenata u pneumatske, elektropneumatske i hidrauličke sustave
Znati prema tehničko-tehnološkoj dokumentaciji pripremiti elemente za
montažu pneumatskih i
hidrauličkih sustava.
Znati i umjeti prepoznati, izabrati i ispitati elemente za funkcionalnu
ugradnju pneumatskih i hidrauličkih sustava.
Znati i umjeti prema tehničkim uputama sastaviti pneumatske i hidrauličke
sustave.
Znati i umjeti provjeriti pneumatske i hidrauličke sustave i utvrditi
pogreške.
Znati i umjeti popraviti pogreške i ponovo pustiti pneumatske i hidrauličke
sustave u ispravan i siguran rad.
6.
CNC programiranje alatnih strojeva
Upoznati i usvojiti ustroj CNC alatnog stroja
Upoznati i usvojiti mjerne sustave pri CNC upravljanju.
Upoznati, usvojiti i umjeti praktično primijeniti koordinatni sustav pri CNC
upravljanju.
Upoznati, usvojiti i umjeti praktično primijeniti nultu i referentnu točku
pri CNC upravljanju.
Upoznati, usvojiti i umjeti praktično primijeniti vrste CNC upravljanja.
Upoznati, usvojiti i umjeti praktično primijeniti alatne sustave i korekcije
alata pri CNC upravljanja
Znati i umjeti programirati izradu jednostavnih dijelova na CNC alatnim
strojevima.
Znati i umjeti izraditi predmet na numerički upravljanoj alatnoj glodalici
ili obradnom centru.
7.
Održavanje strojeva, uređaja i postrojenja
Upoznati službu održavanja strojeva, uređaja i postrojenja.
Upoznati radionice održavanja.
Upoznati dokumentaciju održavanja.
Upoznati i usvojiti zadaće snimanja kvarova – defektacija.
Znati i umjeti podmazivati stroj prema uputama proizvođača.
Znati i umjeti izvršiti preventivni pregled na alatnom stroju.
Znati i umjeti izvršiti mali i srednji popravak na alatnom stroju ili
sklopu.
8.
Montaža i demontaža strojeva i uređaja
Upoznati redoslijed sastavljanja i montaže
Upoznati proces sastavljanja i montaže elemenata.
Raditi na poslovima:
- rastavljanja strojeva i uređaja
- odlaganja i transporta dijelova
- čišćenja i pranja dijelova
- kontrole i klasifikacije dijelova
- sastavljanja i montaže.
Izrada jednostavnijih dijelova:
- popravci manjih sklopova
- sastavljanje i montaža u sklopove.
Raditi na poslovima sastavljanja i montaže elemenata prijenosa snage i
gibanja:
- sastavljanje i montaža osovina i vratila
- ugradnja i demontaža ležaja
- sastavljanje i montaža remenica
- sastavljanje i montaža zupčanika
- sastavljanje i montaža lančanika.
Raditi na poslovima održavanja i popravaka osnovnih sklopova alatnih
strojeva:
- postolja strojeva i vodilica
- radnog stola, nosača alata i vodilica
- pogona alatnih strojeva
- prigona alatnih strojeva
- elementa za posluživanje strojeva
- električnih spojeva i vodova.
9.
Stavljanje strojeva, uređaja i postrojenja u pogon
Upoznati i raditi u suradnji s majstorom i drugim suradnicima na poslovima:
- transporta i prijema strojeva, uređaja i postrojenja
- postavljanja strojeva, uređaja i postrojenja
- stavljanja strojeva, uređaja i postrojenja u pogon
- održavanja strojeva, uređaja i postrojenja prema
- uputama proizvođača.
2 - Stručno-teorijski dio obrazovanja
1. Tehnologija obrade i montaže (1. r.)
2. Tehnologija obrade i održavanja (2. r.)
3. Tehnologija strojobravarije (3. r.)
6.2. Nastavni predmet: Tehnologija obrade i montaže
Razred: Prvi /sva zanimanja u strojarstvu
Tjedni (ukupni) fond sati: 2 sata (70 sati); 1 + 1
Cilj: Stjecanje osnovnih znanja, vještina i navika koji će omogućiti
obavljajanje poslova u zanimanju:
strojobravar.
Zadaci:
Usvojiti važnost organizacije rada i racionalnog korištenja energije.
Upoznati i uputiti učenike o zaštiti na radu, čuvanju zdravlja i zdrave
čovjekove okoline.
Upoznati osnovna svojstva, dobivanje i primjenu najvažnijih tehničkih
materijala.
Naučiti pojedine postupke obrade i montaže.
Upoznati principe rada, alata i strojeva s tehničko- tehnološkog stajališta.
Znati i umjeti po potrebi sami odabrati određeni postupak obrade materijala
i montaže dijelova.
Steći potrebna znanja za samoobrazovanje i usavršavanje u struci i
zanimanju.
Provjera postignuća rada učenika
- znanje; poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja ocjenjuje se usmenim
i pismenim ispitivanjem
sadržaja (zadaci objektivnog tipa)
- vještine; primjena znanja korištenjem literature, pravilno rukovanje
alatom i pravilno izvođenje pojedinih
operacija
- zalaganje; sudjelovanje učenika u usvajanju nastavnih sadržaja.
Literatura za učenike i nastavnike
Matošević M.: Tehnologija obrade i montaže, udžbenik za prvi razred
strojarske struke
Matošević M.: Tehnologija obrade i montaže, metodički priručnik za
nastavnike
Matošević M.: Tehnologija obrade i montaže, zbirka grafofolija u boji
Hiti I., Nikolić G.: Ručne obrade metala (udžbenik praktične nastave),
Zrinski, Čakovec 1997.
Nikolić G., Hiti I.: Tehnike spajanja (udžbenik praktične nastave), Tipex,
Zagreb 1998.
Mapa za praktičnu nastavu.
Tehnologija obrade i montaže - Prva godina: sva zanimanja u strojarstvu
Cilj i zadaci nastavnih područja
1. Tehnički materijali Upoznati osnovna Osnovni pojmovi tehnologije.
znanja o najvažnijim Svojstva materijala.
tehničkim materijalima: Željezo i čelik.
- dobivanje Obojeni metali i njihove
- svojstva legure.
- primjena. Nemetali.
2. Osnove proizvodne Upoznati načela rada, Postupci ručne obrade
tehnike alate i postupke pojedinih odvajanjem čestica:
obrada - osnove mjerenja i kontrole
- ocrtavanje i obilježavanje
- osnovni kutovi reznog alata
- sječenje
- piljenje
- turpijanje
- grecanje
- izrada navoja.
Postupci obrade lima:
- rezanje lima
- ravnanje lima
- savijanje lima
- probijanje lima
- previjanje lima.
Kovanje i prešanje.
Valjanje, vučenje, istiskivanje
Lijevanje
Upoznati postupke spajanja Spajanje razdvojivim vezama:
- spajanje vijcima i maticama
- spajanje zaticima i
svornjacima
- spajanje klinovima
- spajanje spojkama.
Spajanje nerazdvojivim vezama:
- spajanje zakivanjem
- spajanje lemljenjem
- spajanje zavarivanjem
- spajanje lijepljenjem.
Upoznati načela rada, Postupci strojne obrade
alate i postupke Osnove teorije rezanja:
pojedinih strojnih Bušenje
obrada Tokarenje
Glodanje
Brušenje
Štancanje
Ostali postupci strojne obrade.
3. Osnove strojeva Razlikovati pojedine strojeve Podjela strojeva
i uređaja za pretvorbu energije, - pogonski strojevi
materijala i informacija - radni strojevi
- strojevi s elektroničkom
obradom podataka
- proizvodna postrojenja
Primjeri:
CNC - alatni stroj kao
tehnički sustav
Centralno grijanje kao
tehnički sustav
6.3. Nastavni predmet: Tehnologija obrade i održavanja
Razred: Drugi /strojobravar, alatničar, tokar
Tjedni (ukupni) fond sati: 3 sata (105 sati) 1 + 2
Cilj: Stjecanje osnovnih znanja, vještina i navika koji će omogućiti
obavljanje poslova u zanimanju: -
strojobravar.
Zadaci:
Usvojiti važnost organizacije rada i racionalnog korištenja energije.
Upoznati i uputiti učenike o zaštiti na radu, čuvanju zdravlja i zdrave
čovjekove okoline.
Upoznati glavne dijelove mjernih alata, načela i pravila rada.
Moći primijeniti mjerenja u praksi.
Usvojiti pojmove o toplinskoj obradi.
Upoznati peći za zagrijavanje i sredstva za hlađenje.
Moći izabrati i primijeniti najvažnije postupke toplinske obrade.
Upoznati najvažnije postupke ručne i strojne obrade odvajanjem čestica.
Usvojiti pojmove: geometrija alata, strugotina, toplina pri rezanju i
hlađenje, režimi rada,
postojanost alata.
Upoznati alate, princip rada i postupke ručne i strojne obrade s odvajanjem
čestica i bez odvajanja
čestica.
Moći izabrati i primijeniti alate i postupke ručne i strojne obrade s
odvajanjem čestica i bez odvajanja
čestica u izradi određenog zadatka.
Naučiti pojedine postupke obrade i montaže.
Znati i umjeti po potrebi sami odabrati određeni postupak obrade materijala
i montaže dijelova.
Moći izabrati i primijeniti alate i postupke u spajanju i montaži određenog
zadatka.
Upoznati elemente prijenosa snage i gibanja.
Moći izabrati i sastaviti elemente u mehaničkim sustavima.
Upoznati elemente pneumatskih, elektropneumatskih i hidrauličkih sustava.
Moći izabrati i sastaviti jednostavne pneumatske, elektropneumatske i
hidrauličke sustave.
Upoznati sustave programiranja numerički upravljanih alatnih strojeva.
Steći potrebna znanja za samoobrazovanje i usavršavanje u struci i
zanimanju.
Provjera postignuća rada učenika
- znanje; poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja ocjenjuje se usmenim
i pismenim ispitivanjem
sadržaja (zadaci objektivnog tipa)
- vještine; primjena znanja korištenjem literature i pravilno rukovanje
alatom i pravilno izvođenje pojedinih
operacija
- zalaganje; sudjelovanje učenika u usvajanju nastavnih sadržaja.
Literatura za učenike i nastavnike
Matošević M.: Tehnologija obrade i montaže, udžbenik za prvi razred
strojarske struke
Matošević M.: Tehnologija obrade i montaže, metodički priručnik za
nastavnike
Matošević M.: Tehnologija obrade i montaže, zbirka grafofolija u boji
Nikolić G.: Pneumatika (III. izdanje), Školske novine, Zagreb 2002.
Nikolić G., Novaković J.: Hidraulika (III. izdanje), Školske novine, Zagreb
1998.
Nikolić G.: Pneumatika i lektropneumatika, Radni listovi za vježbe, Tipex,
Zagreb 1998.
Nikolić G.: Metodičko-didaktički priručnik za nastavnike Pneumatika i
elektropneumatika, Školske novine,
Zagreb 1998.
Mapa za praktičnu nastavu
Tehnologija obrade i održavanja
Područje rada: Proizvodna tehnika; Zanimanja: strojobravar, alatničar, tokar
Cilj i zadaci nastavnih područja
1.
Mjerenje i kontrola
Usvojiti i primijeniti znanja i vještine u praksi.
Mjerenje duljina:
Mjerenje pomičnim
mjerilom
Mjerenje mikrometrom.
Mjerenje komparatorom i
jednostrukim mjerilima
Mjerenje kutova
univerzalnim kutomjerom
Tolerancije i dosjedi
2.
Toplinska obrada
Usvojiti i primijeniti znanja i vještine u praksi.
Osnove toplinske obrade
Žarenje
Kaljenje
Popuštanje i poboljšanje
Cementiranje i nitriranje
Peći za toplinsku obradu
3.
Strojna obrada
odvajanjem čestica
Usvojiti i primijeniti znanja i vještine u praksi.
Osnove teorije rezanja
Geometrija oštrice alata
Strugotina
Pojava topline i hlađenje
Režimi rada
Sile rezanja i snaga
Bušenje, proširivanje,
razvrtavanje, upuštanje
- vrste i geometrija alata:
svrdla, proširivala, razvrtala, upuštala,
- naprave za stezanje,
- bušilice; glavni dijelovi
- izvori opasnosti i mjere zaštite
Tokarenje
- vrste i geometrija alata
- naprave za stezanje
- tokarilice; glavni dijelovi
- izvori opasnosti i mjere zaštite
Glodanje
- vrste i geometrija alata
- naprave za stezanje
- glodalice; glavni dijelovi
- izvori opasnosti i mjere zaštite
Brušenje
- vrste i geometrija alata
- naprave za stezanje
- brusilice; glavni dijelovi
- izvori opasnosti i mjere zaštite
Blanjanje
- vrste i geometrija alata
- naprave za stezanje
- blanjalice; glavni dijelovi
- izvori opasnosti i mjere zaštite
Piljenje
- vrste i geometrija alata
- naprave za stezanje
- pile; glavni dijelovi
- izvori opasnosti i mjere zaštite
Provlačenje
- vrste i geometrija alata
- naprave za stezanje
- strojevi; glavni dijelovi
- izvori opasnosti i mjere zaštite
Završne fine obrade; princip rada, alati i strojevi
- honanje
- lepanje
- superfiniš
- elektroerozija
- obrada ultrazvukom
- obrada laserom.
4.
Osnove upravljanja
Upoznati vrste i funkcije upravljanja
Osnove upravljanja
- vrste upravljanja
- logički sklopovi (I, ILI, NE)
Pneumatski sustavi
Karakteristika i primjena pneumatike
Elementi pneumatskih i elektropneumatskih sustava
Simboli i norme u pneumatici i elektropneumatici
Hidraulički sustavi
Karakteristika i primjena hidraulike
Elementi hidrauličkih sustava
Simboli i norme u hidraulici i elektrohidraulici
5.
Osnove
CNC upravljanja
Upoznati osnove
CNC upravljanja
Sastavni dijelovi i ustroj
CNC glodalice
Mjerni sustavi
Koordinatni sustav
Nulte i referentne točke
Vrste CNC upravljanja
Alatni sustavi i korekcija
alata
Program i programiranje
6.
Održavanje strojeva,
uređaja i postrojenja
Upoznati osnove održavanja strojeva, uređaja i postrojenja.
Služba održavanja strojeva,
uređaja i postrojenja
Zadaci pripreme rada održavanja
Snimanje kvarova
Podmazivanje strojeva
Preventivni pregledi
Plansko i preventivno održavanje
Dokumentacija održavanja
Radionice održavanja
6.4. Nastavni predmet: Tehnologija strojobravarije
Razred: Treći/ strojobravar
Tjedni (ukupni) fond sati: 4 sata (128 sati) 2 + 2
Cilj: Stjecanje osnovnih znanja, vještina i navika koji će omogućiti
obavljanje poslova u zanimanju: -
strojobravar.
Zadaci:
Usvojiti važnost organizacije rada i racionalnog korištenja energije.
Upoznati i uputiti učenike o zaštiti na radu, čuvanju zdravlja i zdrave
čovjekove okoline.
Upoznati osnovna svojstva, dobivanje i primjenu najvažnijih tehničkih
materijala.
Znati i razumjeti čitati i primijeniti tehnički crtež u izradi dijelova,
sklopova ili proizvoda.
Moći izraditi jednostavne tehničke crteža.
Moći izabrati i primijeniti alate i postupke u spajanju i montaži određenog
zadatka.
Upoznati i znati odabrati elemente prijenosa snage i gibanja.
Moći izabrati i sastaviti elemente u mehaničkim sustavima.
Upoznati sustave programiranja numerički upravljanih alatnih strojeva.
Moći programirati izradu jednostavnih dijelova numerički upravljanih alatnih
strojeva.
Upoznati osnove automatizacije u montaži.
Upoznati montažu i demontažu pojedinih strojeva, sustava ili ugradbenih
jedinica.
Znati i moći staviti strojeve u pogon, kao i utvrditi i otkloniti pogrešku i
smetnju u radu strojeva, sustava ili
ugradbenih jedinica.
Znati i moći izraditi dijelove, sklopove i sustave u zanimanju za koje se
školuje.
Znati i moći koristiti stručnu literaturu.
Osposobiti za cjeloživotno školovanje.
Provjera postignuća rada učenika
- znanje; poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja ocjenjuje se usmenim
i pismenim ispitivanjem
sadržaja (zadaci objektivnog tipa)
- vještine; primjena znanja korištenjem literature i pravilno rukovanje
alatom i pravilno izvođenje pojedinih
operacija
- zalaganje; sudjelovanje učenika u usvajanju nastavnih sadržaja.
Literatura za učenike i nastavnike
Matošević M.:Tehnologija strojobravarije, udžbenik za drugi i treći razred
strojarske struke
Matošević M.: Tehnologija obrade i montaže, udžbenik za prvi razred
strojarske struke
Matošević M.: Tehnologija obrade i montaže, metodički priručnik za
nastavnike
Matošević M.: Tehnologija obrade i montaže, zbirka grafofolija u boji
Hiti I., Nikolić G.: Ručne obrade metala (udžbenik praktične nastave),
Zrinski, Čakovec 1997.
Nikolić G., Hiti I.: Tehnike spajanja (udžbenik praktične nastave), Tipex,
Zagreb 1998.
Mapa za praktičnu nastavu
|
