Poslovni Forum - naslovna      Baza podataka      Primjer baze      Adresar      WEB katalog      Izrada WEB stranica
 
  PREGLED ZA UČENIKE I OBRTNIKE - NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJA U OBRTNIŠTVU
ALATNIČAR  |  AUTOLAKIRER  |  ELEKTROINSTALATER  |  ELEKTROMEHANIČAR  |  ELEKTRONIČAR-MEHANIČAR  |  FOTOGRAF  | FRIZER  |  INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE  |  PEDIKER  |  PISMOSLIKAR  |  PLINOINSTALATER  |  SOBOSLIKAR-LIČILAC | STOLAR  |  STROJOBRAVAR  |  TOKAR  |  VODOINSTALATER  |  Zakon o srednjem školstvu  | Zakon o obrtu  | Obrtničke komore

NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE PISMOSLIKAR



UVOD


Odgojno-obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu sastoje se od općeobrazovnoga dijela i
strukovnog dijela (program naukovanja).   
  [ 2 ]   [ 3 |


Sadržaji općeobrazovnoga dijela utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i kulture o usvajanju nastavnih
planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih općih sadržaja strukovnih i umjetničkih škola
(KLASA: 602­03/91-01-II4, UR. BROJ: 532-08/91-01 od 20. lipnja 1991. i Odlukom ministra prosvjete i
športa o izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje
stručne spreme, KLASA: 602-03/96­0l/1170, UR. BROJ: 532-03/1-96-1 od 25. lipnja 1996.).


Sadržaji strukovnog dijela temelje se na odredbama Zakona o srednjem školstvu (NN 19/92, 27/93, 50/95,
59/01 i 114/01) i Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01).

Strukovni sadržaji su teorijski dio (obvezni i izborni) i praktični dio.


Sastavnice stručnog dijela odgojno-obrazovnog programa za zanimanja u obrtništvu
(programa naukovanja) su:

l. Osnovna obilježja

2. Nastavni plan

3. Obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća

4. Potrebna stručna sprema nastavnika

5. Uvjeti izvođenja programa

6. Nastavni program - katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima

7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit



1. OSNOVNA OBILJEŽJA



Osnovna obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga programa su:


- naziv obrazovnoga programa/zanimanja

- cilj i zadaci programa

- trajanje obrazovanja

- uvjeti za upis.



2. NASTAVNI PLAN



Nastavi plan sadrži popis predmeta općeobrazovnoga i strukovnog dijela programa s naznačenim brojem
sati u tjednu i godini za svaki razred.



3. OBVEZNI NAČINI PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA



Tablično se navode za svaki predmet iz strukovnoga dijela obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja
znanja i umijeća.



4. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA



Tablično se navode za svaki predmet iz stručnoga dijela potrebna stručna sprema nastavnika (profesora,
stručnog učitelja i suradnika u nastavi).



5. UVJETI IZVOĐENJA PROGRAMA



- podaci za rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki stručno-teorijski predmet s
praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati vježbi, realizator i najveći broj učenika u skupini)

- minimalni materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih predmeta (tablični prikaz
prostora, opreme i predmeta kojima je prostor i oprema namijenjena).



6. NASTAVNI PROGRAM - KATALOG ZNANJA, VJEŠTINA I UMIJEĆA PO PREDMETIMA



· naziv predmeta i razred

· tjedni i godišnji fond sati s naznakom obveznog broja sati praktičnih/laboratorijskih vježbi

· cilj nastavnoga predmeta

· zadaci nastavnoga predmeta

· sadržaj nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim očekivanim rezultatima
(znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i umijeća stječu

· metodičke napomene za provedbu nastave

· osnovne obveze učenika.



7. ISPITNI KATALOG ZA ZAVRŠNI/POMOĆNIČKI ISPIT



Navode se po predmetima osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu provjeravaju, način provjere te daje
tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i umijeća koja učenik treba pokazati i
nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih se znanja provjeravaju.
Provjeravaju se sadržaji iz stručno-teoretskog dijela i iz praktičnog dijela te praktične nastave.

 



1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOGA PROGRAMA


Naziv obrazovnog programa:

- pismoslikar


Cilj obrazovanja:

Osnovni cilj obrazovnog programa za zanimanje pismoslikar je da učenik u svom školovanju stekne znanja
i vještine potrebne za samostalno obavljanje pismoslikarskih radova.


Zadaci obrazovanja:

- osposobiti učenika da prepozna opasnosti na radnom mjestu

- da upotrebljava osobne i posebne mjere zaštite pri radu

- da nauči upotrebljavati alate i strojeve i radne sprave potrebne za rad na siguran i bezopasan
način

- shvatiti nužnost i načine pri uskladištenju alata i materijala

- usvojiti ekološka znanja potrebna za uspješno obavljanje posla

- da usvoji način poslovne komunikacije i nadasve etički i uljuđen princip u komunikaciji s
naručiteljima

- učenik mora upoznati vrste podloga i materijala s pomoću kojih će izvoditi radove

- mora ovladati vještinama vezanim uz sanaciju i pripremu podloge za natpise i reklame i
instalaciju gotovog rada

- treba upoznati osnovne, vezivne i pomoćne ličilačke materijale

- usvojiti znanja i vještine o specijalnim premazima

- potrebno je da svlada vještine poslojavanja i završnog obojenja mineralnih, drvenih i metalnih
podloga

- izrađivati natpise u interijerima i eksterijerima

- naučiti upotrebljavati računalo i grafičke programe na računalu

- crtati skice i nacrte za natpis prostoručno i na računalu

- treba spoznati osnovna kemijska svojstva i karakteristike podloga i materijala

- treba steći znanja i vještine u specijalnim dekorativnim obojenjima i klasičnim pismoslikarskim
tehnikama

- upoznati suvremene tehnološke postupke u radu

- upoznati sve vrste pismoslikarskih tehnika – šabloniranje, lijepljenje samoljepivih folija na razne
podloge

- ispisati gotove natpise i slova na računalu itd.

- pobojiti i ispisati reklamne površine prema likovnim zakonitostima

- raditi u tehnici sitotiska

- znati izraditi vanjski oblik i elektronski sklop neonske reklame

- da nauče samostalno raditi, raditi u grupi, da budu ustrajni i korektni

- naučiti načine tapetiranja stijena, podova i stropova

- spoznati načine i uvjete pri sklapanju ugovora

- naučiti važnost organizacije i shvatiti važnost pravilnog ustrojavanja posla

- naučiti osnove pri izračunavanju količine potrebnog materijala

- izračunati površine koje treba obrađivati, utrošeno vrijeme rada i cijenu materijala

- izračunavati konačnu cijenu obavljene usluge

- naučiti upotrebljavati kompjutor i stručnu literaturu potrebnu za informiranje o novim materijalima i
alatima.



Trajanje obrazovanja:

- 3 godine



Uvjeti za upis:

U obrazovanje se mogu upisati svi koji su s uspjehom završili osnovnoškolsko obrazovanje te imaju
sklopljen ugovor o naukovanju s poslodavcem. U slučaju ograničenog broja kandidata za upis, posebno se
vrednuje opći uspjeh u 7. i 8. razredu osnovne škole i ocjene iz tehničke i likovne kulture. Učenik mora
zadovoljavati potrebne zdravstvene uvjete.




2. NASTAVNI PLAN


A - OPĆEOBRAZOVNI DIO PROGRAMA (35 tjedana)

HRVATSKI JEZIK

STRANI JEZIK

POVIJEST

VJERONAUK / ETIKA

TZK

POLITIKA I GOSPODARSTVO


B - STRUČNO-TEORIJSKI DIO PROGRAMA (35 tjedana)

TEHNOLOGIJA ZANIMANJA

CRTANJE S OSNOVAMA OBOJENJA

MATEMATIKA U STRUCI

RAČUNALSTVO


C - IZBORNI DIO PROGRAMA

a / TZK

b / MATEMATIKA U STRUCI

c / POVIJEST STILOVA I DIZAJNA (alternativa)

d / OBLIKOVANJE NA RAČUNALU (alternativa)

e / OSNOVE RESTAURACIJE (alternativa)


Općeobrazovni i stručno-teorijski predmeti ostvaruju se u 1. i 2. razredu u 35 nastavnih tjedana, a u 3.
razredu u 32 nastavna tjedna. Izborni predmeti biraju se prema kadrovskim i materijalnim uvjetima škole te
interesima učenika, obvezno u prvom razredu jedan, u drugom razredu po dva, a u trećem razredu po tri
od predloženih izbornih predmeta.


D - PRAKTIČNA NASTAVA (40 tjedana)

TEHNOLOŠKE VJEŽBE

PRAKTIČNA NASTAVA U ŠKOLI

PRAKTIČNA NASTAVA U RADNOM PROCESU


Praktična nastava u školi raspoređuje se u 1. i 2. razredu na 35 nastavnih tjedana, a u 3. razredu na 32
nastavna tjedna. U okvirnom programu naveden je maksimalan broj sati praktične nastave u školi i
minimalni broj sati praktične nastave u radnom procesu (kod obrtnika).

Ako škole prema svojim izvedbenim programima ostvaruju manje sati praktične nastave u školi, razliku
trebaju nadoknaditi u praktičnoj nastavi u radnom procesu tj. ukupno treba imati 900 sati u prvom, 900
sati u drugom i 800 sati u trećem razredu.

Praktična nastava u radnom procesu (kod obrtnika) raspoređuje se na 40 tjedana.

Učenici 1. razreda prije početka praktične nastave u radnom procesu (kod obrtnika) trebaju obaviti min.
35-70 sati praktične nastave u školi da upoznaju osnove struke i polože ispit iz zaštite na radu.




3. OBAVEZNI NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I UMJEĆA


PREDMET
NAČIN PROVJERE


TEHNOLOGIJA ZANIMANJA
Usmeno, pismeno

TEHNOLOŠKE VJEŽBE
Praktične vježbe, usmeno

CRTANJE S OSNOVAMA OBOJENJA
Praktične vježbe, usmeno

RAČUNALSTVO
Praktične vježbe, usmeno

MATEMATIKA U STRUCI (i izborno)
Usmeno, pismeno

IZBORNA NASTAVA
Praktične vježbe, usmeno, pismeno

PRAKTIČNA NASTAVA
Praktične vježbe, mapa praktične nastave




4. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA


Nastavni predmet
Nastavnik
Izobrazba

TEHNOLOGIJA ZANIMANJA
Profesor
Akademski slikar, dipl. inženjer arhitekture, dipl. inženjer kemijske tehnologije, inženjer grafičke
tehnologije, dipl. inženjer građevinarstva, prof. likovne umjetnosti

TEHNOLOŠKE VJEŽBE
Akademski slikar,
prof. likovne kulture
dipl. inženjer arhitekture
Suradnik u nastavi; Pismoslikar

CRTANJE S OSNOVAMA OBOJENJA
Profesor
Akademski slikar, prof. likovne kulture, dipl. inženjer arhitekture, restaurator
Suradnik u nastavi; SSS, Škola primijenjene umjetnosti

RAČUNALSTVO
Profesor
Profesor matematike i informatike
Dipl. ing. elektrotehnike
Dipl. informatičar
Dipl. ing. matematike - smjer informatika
Dipl. ing. računalstva

MATEMATIKA U STRUCI
(I izborna nastava)
Profesor
Profesor matematike

IZBORNA NASTAVA
(stručni predmeti)
Profesor
Suradnik u nastavi
Akademski slikar
Akademski kipar
Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn

PRAKTIČNA NASTAVA
Profesor
Stručni učitelj
Akademski slikar
Pismoslikar (majstorsko zvanje)





5. IZVOĐENJE PROGRAMA


5.1. Minimalni standard

- rad s učenicima u skupinama i dijeljenje razrednog odjela u skupine i sudjelovanje suradnika u
nastavi po broju učenika.

Ako se razred dijeli na grupe, nastavu izvodi profesor odgovarajuće struke odnosno stručni učitelj, a ako
se razred ne dijeli uz profesora ili stručnog učitelja u nastavnom procesu sudjeluje suradnik u nastavi.



5.2. Minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa


Prostor
Oprema
Nastavni predmet

Učionica
Praktikum
Didaktički uzorci, gotovi materijali i sirovine, mape uzoraka, projektori, kompjutori

TEHNOLOGIJA ZANIMANJA

Praktikum
Radionica
Lakirnica s provjetravanjem i odvodom
Didaktički uzorci materijala, skladište materijala i alata, pomične tablice za izvođenje vježbi, skladište
gotovih izradaka, stalaže, ormari...
Kompjutori sa skenerima i rezačem za rezanje uzoraka

TEHNOLOŠKE VJEŽBE

Crtaonica
Praktikum
Posebna učionica opremljena crtaćim stolovima, štafelajima i kompjutorima, projektor

RAČUNALSTVO

16 umreženih računala i ostali didaktički materijali




6. NASTAVNI PROGRAM (KATALOG ZNANJA/VJEŠTINA)


Nastavni programi za predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev predmeta etika i tjelesna i
zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 11. lipanj
1997. Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku Ministarstva prosvjete i
športa, broj 1 od 11. ožujka 2003.



6.1. Nastavni predmet: Tjelesna i zdravstvena kultura


Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe čovjeka za kretanjem kao izrazom zadovoljavanja potreba kojima
se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.


Zadaci:

· razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku bavljenja športom radi kvalitetne
športske rekreacije,

· stjecanje znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,

· razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za čuvanje i promicanje
zdravlja,

· usvajanje motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja i rješavanja svakodnevnih
motoričkih zadataka,

· razvijanje radnih sposobnosti,

· izgrađivanje humanih međuljudskih,

· njegovanje higijenskih navika

· teorijsko-praktično osposobljavanje za stalnu primjenu odgovarajućeg tjelesnog vježbanja kao dijela
kulture življenja i to:

- o utjecaju procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i pojedine organske sustave,

- o očuvanja zdravlja, načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica
prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja,

- o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja,

- o načinu treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se pojačano bavili,

· razvijati osjećaj za očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem ekoloških aktivnosti, športskih
igara i zabave.



Posebne zadaće za učenike:


Razred : PRVI

utjecati na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase
utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva
usklađivati nesrazmjer rasta srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog sustava, što uvjetuje brzo umaranje i
zahtijeva duži oporavak učenika
djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu,
a manifestira se u neracionalnim načinima kretanja
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti


Razred : DRUGI

nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase
utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti: gibljivosti, ravnoteže, preciznosti, brzine, eksplozivne snage,
repetitivne snage i statičke snage
djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu,
a manifestira se u naracionalnim načinima kretanja
usmjeravati učenike da individualno doziraju volumen opterećenja suzbijajući želju za postizavanjem
motoričkih dostignuća koja nisu u sukladnosti s njihovim potencijalnim mogućnostima, uz izuzetak utjecaja
na brzinu i koordinaciju
pomagati učenicima da svladaju krizu koja se manifestira u konfliktima između pojedinca i društva


Razred : TREĆI

nastaviti s procesom utjecaja na razvoj morfološkog statusa učenika, posebice na povećanje snage ruku i
ramenog pojasa
utjecati na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti
utjecati na što učinkovitiji razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji
određenog zanimanja učenika
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
osposobiti učenike da mogu samostalno organizirati športske aktivnosti koje su u funkciji podizanja
zdravlja, radnih sposobnosti i što sadržajnijeg korištenja slobodnog vremena.


Posebne zadaće za učenice:

Razred : PRVI

nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenica, a posebice na proporcionalan razmjer između
mišićnog i potkožnog masnog tkiva
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina,
eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža
privikavati učenice na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnog ciklusa, posebice učenice koje
imaju smetnje (dismenoreja)
utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa i na snagu leđne muskulature, što je uvjet za nesmetano
razvijanje ostalih organskih sustava


Razred : DRUGI

utjecati na daljnji razvoj aerobnih i anaerobnih sposobnosti
utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog
zanimanja učenica
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti


Razred : TREĆI

nastaviti s procesom potpomaganja harmoničnog razvoja morfološkog statusa učenica, posebice
prevencijom protiv pojave adipoznosti (celulita)
stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina,
eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža
utjecati na daljnji razvoj aerobnih sposobnosti učenica postupnim organskim prilagođavanjem krvožilnog i
dišnog sustava (grudno i dijafragmalno disanje)
utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog
zanimanja učenica
razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom
oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
usvajanje određenog fonda motoričkih informacija prijeko potrebnih za očuvanje zdravlja, njegovanje
higijenskih navika i navika za očuvanje i korištenje zdrave prirodne sredine.



SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UČENIKA S NAZNAKOM OSNOVNIH
PROGRAMSKIH SADRŽAJA

Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i sl., djeluje na čovjeka
tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove organizma i organizam u cjelini.

U pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma i adaptacijskog
kapaciteta za njegovo ostvarenje.

Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će neki stalan zahtjev
stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma nije samo rezultat djelovanja rada kao
aktivnosti, već je uvjetovano nizom drugih činitelja koji djeluju na organizam izvana, ili su uzroci u njemu
samom.

Zakonomjernošću društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je specijaliziraniji. Zato je
moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje se glavno opterećenje javlja u
većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava.

Međutim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu izdvojenih
funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan proces koji opterećuje i ima
posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki od podsustava opterećeni više, a neki manje. Ovisno o
stupnju opterećenosti pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo podjeliti na pretežito energetski
(fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela prema stupnju opterećenja pojedinih
podsustava organizma uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih organskih sustava u veći rad.


I. Fizički rad se može podjeliti na:

1. Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o aktiviranim masama
tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:
a) velika
b) srednja (umjerena)
c) mala.

2. Rad s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti, gdje manjka blagotvoran utjecaj
dinamičkih kontrakcija mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove organizma. Statički se rad
može odvijati tako da:

a) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile gravitacije na pojedine
dijelove tijela ili organizam u cjelini

b) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile gravitacije i još nekih drugih
različito velikih sila (tereti i sl.).



Potrebno je steći i solidna teorijska znanja i to:

1. O utjecaju procesa vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine organske sustave,
osobito sa stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i sanacije poremećaja uslijed
nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga zanimanja.

2. Elementarna znanja o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja.

3. Znanja o načinu treniranja i natjecanja, osobito u športovima kojim su se pojačano bavili.



II. Mentalni rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti opterećenja pojedinih dijelova živčanog sustava na:

1. Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i senzorička središta
(kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost i sl.

2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti središnjeg živčanog
sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.).

3. Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).



Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu s kojim se provodi, podijeliti na lagani, umjereni i
teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i intenzitet opterećenja.

Treba dati prikaz opterećenja na organizam i zahtjeva za pojedine sposobnosti, ovisno o načinu rada u
radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja:



I. skupina

Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez pomagala (tjelesni rad).

II. skupina

Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata.

III. skupina

Rad na neautomatskim strojevima.

IV. skupina

Rad na automatskim strojevima.

Prema navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama svrstati u tri skupine.
Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u dvije, ovisno o načinu rada u procesu
istoga zanimanja.



Za zanimanja I. skupine preporuča se u programu nastave primjenjivati kineziološke djelatnosti
koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve motoričke sposobnosti. Često se
u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina mišića koji su aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati
kineziološke djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe labavljenja, opuštanja i istezanja,
igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za učenice).



Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporuča se primjenjivati kineziološke djelatnosti
koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na motoričke sposobnosti. Posebice
treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo, ples, športske igre i dr.).



U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stojeći preporuča se izvođenje
motoričkih zadaća u sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih ekstremiteta i primjenu vježbi
za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih stopala i drugih oštećenja donjih
ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim kineziološkim aktivnostima povećati funkciju krvožilnog i
dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i dr.).



U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja najvećim dijelom
sjedeći, s karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri radu. Ta su zanimanja s pretežito
statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave preporučuju se kineziološke aktivnosti koje će
preventivno i korektivno utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati funkciju krvožilnog i dišnog
sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples, koturaljkanje, ritmičko-športska
gimnastika i aerobik za učenice i dr.).



OSNOVNI PROGRAM

Osnovni je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih kinezioloških
aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju izbor onih kinezioloških aktivnosti, koje
su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških značajki, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i
konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika.

Sadržaji osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za pojedine
kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:

- zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te
psihosocijalnim potrebama svakog učenika

- motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje

- razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća

- utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu

- materijalnima, kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u kojoj škola djeluje.



Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne i zdravstvene kulture,
mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti:

- atletika - košarka - športska gimnastika - odbojka - ples - nogomet - rukomet...

Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje sposobnosti i osobina,
s težištem na usvajanju motoričkih znanja polaznika.





IZBORNI PROGRAM


Izborni program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike industrijskih i drugih
srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u jedinstvenom sustavu. Sadržaj
izbornog programa nije određen te se preporuča učenicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka,
odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj nastavi, učenici imaju mogućnost
proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, te usvojiti nove spoznaje.

Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalno učenje i
mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže vremensko razdoblje tijekom radnog
vijeka. Izbornim programom treba obogatiti životna iskustva učenika uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati
na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i pripremiti učenike za
izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.

Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i zadaća, mogu se sastaviti iz
skupina kinezioloških aktivnosti. To su: veslanje, klizanje, tenis, badmiton...

2) - aerobik, rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge aktivnosti u tradiciji
lokalne sredine, kao i one koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene.

Odabirom navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti,
stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te usvojiti nove spoznaje, različite od onih iz
osnovnoga programa.



PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UČENIKE KOJI SE NALAZE U RAZDOBLJU
ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA

Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na promjene
temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko potrebno da se program tjelesne i zdravstvene
kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu i provođenje programa tjelesne i
zdravstvene kulture za učenike oštećenoga zdravlja. Prema tomu, za svakoga učenika u razdoblju
zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što ranijeg i djelotvornijeg
zdravstvenog oporavka.



METODIČKO-DIDAKTIČKE UPUTE

Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja ima vrijednost i kao sredstvo odmora s
obzirom na mnoge odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju statička opterećenja te su pojedini
programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi aktivnog odmora". Sve rašireniji
"sedentalni stil života" potiskuje čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je stvaranje navike u mlađoj dobi za
stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog odgojno-obrazovnog područja.

Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za vježbanje,
ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za svaku školu, imajući pred očima i dodatno
zauzimanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, čime se može znatno utjecati na
ostvarenje poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane programe za učenike svih škola nije
moguće.

U sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati ostvariti promjenjivi
učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i sposobnosti, o promicanju zdravlja i odgojnim
učincima. Nešto veća postignuća mogu se ostvariti u stjecanju nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali
znatno manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni posebni prostori i oprema.

Osim već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim pretpostavkama u
odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos između genotipa i egzogenih
utjecaja u različitim je razdobljima razvoja različit i pokazuje zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u
obzir.

Te zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu izvedbenih, ali ne i
operativnih programa.

Iz osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz jednoga do dva
pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogućnošću ponavljanja.

U izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i koliko god je to moguće,
želje polaznika.

Odnos između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba biti u omjeru 1:1:1.

Postojećim fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture ako se u jednoj
godini program izvodi s najviše 15 tema.
Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i
utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti.

Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika energetska sastavnica, koja će moći
djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga pojedinog učenika. To ujedno znači da treba izabrati
one aktivnosti, koje će se moći potpuno provesti s obzirom na materijalne mogućnosti škole.

Učenicima obrtničkih škola često s povećanim jednostranim tjelesnim opterećenjem treba ponuditi
aktivnosti s kojima će brže doći do oporavka organizma od štetnih i statičkih utjecaja rada, kao i do
pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost športskim igrama i drugim
sadržajima koje će učenici moći usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem osposobljavanja za cjeloživotno
bavljenje športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik, ples, odbojka i drugo).

Škole koje organiziraju nastavu praktične nastave u školskim radionicama, mogu ostvarivati program
tjelesne i zdravstvene kulture jednim dijelom i u tjednu praktične nastave.

Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim zanimanjima smanjena je nastava
tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat tjedno u osnovnom programu te učenicima treba ponuditi
program izborne nastave s još jednim satom tjedno.

Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim sadržajima u odnosu na druge
predmete je rasterećujući, ali nastavnik je temeljni čimbenik u planiranju, programiranju i realizaciji
programa u funkciji rasterećenja učenika te preporučujemo sljedeće:

· Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji je svojevrsni "meni" vršiti
odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu ostvariti u školi, poštujući potrebe učenika u svakoj
pojedinoj školi vezane za vrstu zanimanja.

· U operativnim nastavnim programima cilj i zadaće treba jasno i precizno definirati te odrediti one
koje se realno mogu ostvariti s učenicima različitih interesa i mogućnosti.

· Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih
priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti.

· U izvođenju nastavnog procesa primjenjivati složenije metodičke organizacijske oblike rada i
odgovarajuće nastavne metode i metode učenja.

· U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju, distribuciji i kontroli volumena
opterećenja na satu.

· Voditi brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala.

· Ocjenjivanje učenika provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku» Ministarstva prosvjete i
športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju i time psihičko opterećenje
učenika, treba uvažavati osobne mogućnosti i sposobnosti učenika i u skladu s tim osobni mogući
napredak.

· Osigurati izvođenje nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog bioloških različitosti
spolova i programskih sadržaja.

· Nastavu izvoditi u planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane udaljene od škole više
od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati.

· Poticati stvaranje ugodne radne klime između nastavnika i učenika te između samih učenika.





B – STRUČNO-TEORIJSKI DIO PROGRAMA


6.2. Nastavni predmet: TEHNOLOGIJA ZANIMANJA

Razred 1., 2. i 3.


Cilj programa:

Stjecanje znanja, vještina i navika koje će omogućiti učeniku da nakon završetka obrazovanja, uz
minimalno vrijeme uvođenja u rad, obavlja poslove i radne zadatke iz djelokruga svog zanimanja.


Zadaci programa:

Upoznavanje s osnovnim znanjima iz područja struke - ličilačkim i pismoslikarskim priborom i alatima,
vrstama podloga i ličilačkih materijala, vrstama pigmenata, pripremama pojedinih vrsta podloga i osnovom
tehnologije sitotiska. Upoznati tehnologiju izvođenja pismoslikarskih radova na raznim vrstama podloga i u
različitim medijima, upoznati različite vrste ličilačkih materijala, steći širi uvid u tehnologiju sitotiska – vrste
boja, razrjeđivača i emulzija. Upoznati tehnologiju izvođenja klasičnih dekorativnih pismoslikarskih slikarija
na raznim vrstama fasadnih i unutarnjih zidova, upoznati suvremene vrste ličilačkih materijala, razne vrste,
sastav i svojstva anorganskih i mineralnih podloga za natpis te organskih podloga za natpis, upoznavanje
s organizacijom i tehničkim propisima u radu. Moći prepoznati važnost tehnoloških postupaka. Znati i
moći izabrati adekvatne i primjerene tehnološke metode.



Razred: PRVI


Sadržaj programa:

Ličilački i pismoslikarski pribor i alati – uporaba i održavanje, vrste podloga i ličilačkih materijala, vrste
pigmenata, pripreme raznih vrsta podloga, osnove tehnologije sitotiska.


Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja, vještine i umijeća)
Nastavni sadržaj

1. Ličilački i pismoslikarski alati i pribor

Upoznati alate, pribor, strojeve i uređaje karakteristične za ličilačku struku. Upoznati rad niskotlačne i
visokotlačne prskalice. Poznavanje vrste materijala i vlakana u građi kistova, četki i ličilačkih valjaka.

Uvid u moguće opasnosti pri radu s takvim strojevima.

Upoznati specifične alate i pribore za dekorativna obojenja. Uvid u mogućnost upotrebe niza priručnih
sredstava pri dekorativnim obojenjima.

Upoznati način prenošenja željenog natpisa ili slike s pomoću šablona.

Upoznati vrste pomoćnih alata u ličilačkoj struci. Poznavanje alata i strojeva za skidanje starih naliča,
nečistoća i hrđe te njihova primjena

Poznavanje alata i radnih naprava

A) OSNOVNI LIČILAČKI ALATI

Kistovi i četke

Valjci za ličenje

Lopatice

Prskalice

1) Niskotlačne prskalice; fiksirka, aero-so, prskalica, raspršivač

2) Visokotlačna prskalica; dijelovi visokotlačne prskalice: kompresor, pištolj, spremnik za boju


B) Alati za dekorativna obojenja

1) Alati za tapkanje boje

2) Valjci za dekoracije

3) Alati za izradu dekorativnih linija

4) Alati za imitacije

5) Alati za dekorativno i umjetničko slikanje

6) Pismoslikarski alati

7) Alati za izradu pozlate


C) Šablone

Vrste i izrade šablona


D) Pomoćni ličilački alati i alati za skidanje nečistoća

Lopatice

Plamenjače

Strojevi za pjeskaranje

Brusni papiri

Strojevi za brušenje

Alati za dekorativna brušenja



E) Radna pomagala

Ljestve, skele, nogari i stalci


2. Podloge

Spoznati osnovne karakteristike određene podloge kao nosioca završnog naličja

Uočiti razliku između određenih vrsta mineralnih podloga

Spoznati razliku između pojedinih vrsta drvenih podloga

Upoznati razliku i karakteristike različitih metalnih podloga

A) Mineralne podloge

Prirodni kamen i vrste

Umjetne mineralne podloge

Vrste ožbukanih podloga

Vrste betonskih podloga

B) Drvene podloge

Bitne karakteristike

Podloge od mekog, tvrdog i ukočenog drva

C) Metalne podloge

Željezo, čelik, bakar, plemeniti metali, legure, ostale metalne podloge

3. Ličilački materijali

Spoznati osnovne ličilačke materijale i njihova svojstva

Upoznati podrijetlo pojedinačnih vrsta pigmenata

Uočiti podjelu pojedinih pigmenata prema kvaliteti i vrsti obojenosti

Upoznati materijale koji povezuju pigmente u boju i imaju filmovnu funkciju

Upoznati pomoćne ličilačke materijale.

Uočiti razliku između vezivnih i pomoćnih materijala. Upućivanje u ulogu pomoćnih materijala.


LIČILAČKI MATERIJALI

Podjela:

A) Pigmenti

Bijeli pigmenti

Crni pigmenti

Crveni pigmenti

Žuti pigmenti

Zeleni pigmenti

Plavi pigmenti

Smeđi pigmenti


B) Ličilačka veziva

- vodena veziva

- uljana veziva

- disperzna veziva



C) Pomoćni ličilački materijali

- otapala

- sikativi

- emulgatori itd.




Razred: DRUGI


Sadržaj programa:

Tehnologija izvođenja pismoslikarskih radova na raznim vrstama podloga, tehnologija obrade metala i
tehnologija obrade plastičnih materijala, različite vrste ličilačkih materijala, tehnologija sitotiska.

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja, vještine i umijeća)
Nastavni sadržaj

1. Tehnologija izvođenja radova (radovi na mineralnim, drvenim i metalnim podlogama)

Uvid u način primjene pojedinih tehnoloških postupaka u ličilačkim radovima

Uočiti važnost pripremnih radova

Usvojiti redoslijed tehnoloških postupaka. Upoznati fizikalne i kemijske postupke u pojedinim fazama rada

Uočiti važnost pripremnih radova

Usvojiti redoslijed tehnoloških postupaka. Upoznati fizikalne i kemijske postupke u pojedinim fazama rada

Spoznati važnost zaštitnih radova u sprečavanju korozije


A) Uvjeti za izvođenje ličilačkih radova

Priprema radnog mjesta i rad u nastanjenim prostorima

B) Radovi na mineralnim podlogama

Mase za zaglađivanje i njihova primjena, nanošenje i funkcije međuslojeva naličja

Disperzne boje i njihova upotreba na mineralnim podlogama

C) Radovi na drvenim podlogama

Vrste materijala i njihova upotreba s obzirom na vrstu drveta

D) Radovi na metalnim podlogama

Npr.:

1. Skidanje nečistoće i hrđe, postupci

2. Upotreba kemijskih preparata za skidanje hrđe

3. Temeljenje metalne podloge

4. Primjena boja i lakova za završne premaze

5. Uporaba i vrsta kitova za zaglađivanje

6. Zaštita različitih vrsta metala i pocinčanih limova, aluminijskih limova, bakrenih limova


2. Ličilački materijali

Upoznati materijalni sastav gotovih boja i način njihove proizvodnje

Uočiti razliku u vrsti veziva i filmovne materije

Spoznati razliku u kvaliteti materijala s obzirom na količinu

Spoznati upotrebne razlike s obzirom na vrstu veziva

Uočiti specifičnosti materijala s obzirom na sastav


PODJELA I SASTAV BOJA

Gotove boje i proizvodnja boja:

A) Vodene boje:

B) Vapnene, silikatne, cementne, tutkalne, kazeinske

C) Uljane boje

Podjela: posne, polumasne, masne, punomasne

D) Lakovne boje

- lakovi na bazi prirodnih smola

- lakovi na bazi umjetnih smola

- celulozni lakovi i nitro lakovi

- klor – kaučuk i asfaltni lakovi

E) Disperzne boje

Sastav i uporaba:

- suspenzije

- emulzije

F) Temeljne boje za:

- mineralne podloge

- drvene podloge

- metalne podloge

3. Tehnologija obrade metala i umjetnih materijala u pismoslikarske svrhe



Upoznati najvažnije metale kao podloge za natpis, upoznati njihove karakteristike na vlagu i visoke
temperature te mogućnosti oblikovanja

Informirati se o tome koje vrste metala i legura se najviše potražuju na suvremenom pismoslikarskom
tržištu (rostfraj, mesing, aluminij)

Upoznati prednosti umjetnih materijala u obradi i oblikovanju, sastavu i svojstvima materijala

A) Metali u izradi natpisa

1. Metali koji se najviše koriste u pismoslikarskoj struci – mesing, rostfraj, aluminij, bronca i željezo –
rezanje, savijanje, lemljenje

2. Metali kao sredstva za obojenje (metalni listići, bronca, cinčani prah)



B) UMJETNI MATERIJALI U IZRADI NATPISA



Podloge za natpise:

Pleksi staklo, samoljepljive folije, papiri za printanje, plastificirani materijali, umjetni materijali – duroplasti,
termoplasti i elastomeri

4. Tehnologija sitotiska

Upoznati osnovne vrste jednokomponentnih boja, njihova sastava, svojstava i vrsta razrjeđivača s kojima
se miješaju prije tiskanja

Upoznati osnovne vrste dvokomponentnih boja, njihova sastava, svojstava i vrsta razrjeđivača i katalizatora
s kojima se miješaju prije tiskanja

Upoznati vrste razrjeđivača, funkciju katalizatora i sode za pranje emulzije

Upoznati funkciju senzibilizatora i fotosenzibilne emulzije

A) Jednokomponentne boje

Sastav, upotreba, vrste razrjeđivača, razliku s obzirom na proizvođača i specificiranost podloge za
tiskanje

B) Dvokomponentne boje

Sastav, upotreba, vrste razrjeđivača, omjeri u miješanju s katalizatorima, razlike s obzirom na
proizvođača i specificiranost podloge za tiskanje

C) Razrjeđivači, katalizatori, sode

Sastav, funkcija, vrste, upotreba

D) Fotosenzitivna emulzija i senzibilator

Sastav, funkcija, vrste, upotreba




Razred: TREĆI


Sadržaj programa:

Tehnologija izvođenja slika natpisa na raznim vrstama fasadnih i unutarnjih zidova; suvremeni ličilački
materijali; vrste, sastav i svojstva anorganskih i mineralnih podloga; vrste, sastav i svojstva organskih
podloga za natpis, organizacija i tehnički propisi pri radu.


Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja, vještine i umijeća)
Nastavni sadržaj

1. Tehnologija izvođenja radova
Upoznati tehnologiju sprečavanja štetnih materijala u podlozi

Spoznati važnost izolacijskih radova kao preventive za očuvanje završnog naliča

Uočiti važnost i tehnološku opravdanost primjene pojedinih materijala na određenim podlogama

Upoznati razlog završnog dekorativnog obojenja

A) Neutralizacija

- cementnih žbuka i betona

- neugašenih čestica vapna u žbuci

- topivih soli u opeci i žbuci

- salitre

- katranske mrlje

B) Izolacija

- vodom promočenih površina

- katrana iz dimnjaka i dimovoda

- mrlja od orijavnog plina i nikotina

C) Unutrašnje i vanjsko obojenje žbukanih podloga

Tehnika u primjeni fasadnih boja

Ličenje betona

D) Završno lakiranje drvenih podloga

E) Završno lakiranje metalnih podloga


2. Ličilački materijali

Upoznati različite vrste materijala i pomoćnih materijala koji se upotrebljavaju u specifičnim uvjetima

Upoznati pomoćne materijale i njihovu tehnološku primjenu

A) Kiseline i lužine za neutralizaciju i čišćenje

B) Boje otporne na djelovanje lužina

C) Specijalni lakovi za radove u posebnim uvjetima, otporni na toplinu

D) Ljepila na bazi disperzija

Specijalna dvokomplementarna ljepila

Poliester i njegova primjena


3. Anorganske i mineralne podloge za natpis

Upoznati razne vrste prirodnog i umjetnog kamena

Upoznati svojstva silikata – stakla i keramike

Upoznati sastav, vrste i svojstvo betona, različitih žbuka i građevnih ploča

A) Kamen

Upoznati vrste kamena i vrste boja kojima se na kamenu može izvesti natpis

B) Silikati

Upoznati svojstva i sastav stakla i keramike te vrste i tehnološki postupak adekvatnim bojama za natpis

C) Beton, žbuka, građevne ploče

Upoznati sastav, vrstu i svojstva betona, žbuka i građevnih ploča te adekvatnih boja za natpise na tim
podlogama


4. Organske podloge za natpis

Upoznati vrste i svojstva papira, ljepenke, kartona, načini njihove obrade i impregniranja. Upoznati se s
gotovim prerađevinama na suvremenom tržištu

Upoznati svojstva kože

Upoznati razne vrste tkanina i njihovih sintetskih sirovina – sastav, svojstva

A) Papiri (ljepenke, karton)

- sastav, svojstva i prerada

- klasični načini obrade impregnacijom i kaširanje

B) Koža i umjetna koža

Dobivanje i vrste koža, svojstva kože

C) Tkanine i njezine sirovine

Sastav, vrste, primjena obrada

Pamuk, lan, juta, svila, sintetska vlakna, poliamid, polipropilen, poliakril


5. Organizacija i tehnički propisi

Upućivanje u tehničke propise i upoznavanje uvjeta za zaprimanje i izvođenje ličilačkih i pismoslikarskih
radova

A) Ugovor

Osiguranje, jamstvo, poslovni rizik

B) Organizacija

Organizacijska priprema radilišta

Analiza dokumentacije

C) Normativi

Normativi i propisi o uskladištenju materijala

Normativ utroška radnog vremena i materijala

Izmjena ugovorenih cijena i utvrđivanje cijene naknadnih radova

D) Kalkulacija

Opis radova, cijena, porezi




Metodičke napomene:

Bitno je da nastava teče u korelaciji s ostalim stručnim predmetima i nastavom prakse kao što je navedeno
u metodičkim napomenama za tehnološke vježbe. Bitno je da učenici steknu dijapazon informacija i
iskustva te osjećaj za urednost, točnost i pažljivost pri radu.
Nastavu treba održavati osposobljeni stručnjak.


Nastavne metode:

Predavanja, demonstracije, vježbe, zadavanje domaćih uradaka, provjere i ocjenjivanje znanja,
ocjenjivanje vježbi.


Literatura:

Marković: “Ličilački materijali”







6.3. Nastavni predmet: CRTANJE S OSNOVAMA OBOJENJA

Razred 1., 2. i 3.


Cilj programa:

Upoznati učenike s osnovnim tehnikama crtanja i slikanja s mogućnostima izražavanja crtom i bojom te s
osnovnim elementima likovnog jezika služeći se različitim crtaćim i slikarskim sredstvima.


Zadaci programa:

Stjecanje znanja o osnovnim crtačkim i slikarskim tehnikama, materijalu i priboru; svladati jednostavne
vježbe crtanja nakon promatranja, izvlačiti ravne i zakrivljene crte, uvećati i umanjiti crtež uz pomoć
mreže, steći znanje o fizikalnim svojstvima boja – spektar boja, podjela boja. Stjecanje znanja o osnovama
kompozicije, stjecanje znanja o osnovama perspektive, uvećavanje i umanjivanje složenih crteža uz
pomoć mreže, proširiti znanja o boji, miješanje boja – postizanje tonova i nijansi, steći uvid u psihološko i
simboličko djelovanje boja, svladati vještinu povlačenja napetih ravnih i zakrivljenih crta. Svladati složenije
kompozicije, proširiti znanje o boji – dvanaestodijelni krug boja, tablice miješanja boja, tonska svojstva i
nijansiranje u pet nijansi, osnovni kontrasti među bojama, izvoditi jednostavne crtaće i slikarske vježbe na
zidu (u korelaciji s tehnološkim vježbama i nastavnom praksom), upoznati se s podrijetlom i vrstom
ornamenta, njegovom ljepotom i efektom te slikovnim zakonitostima stilizacije oblika. Također, učenike
treba uvesti u rad crtanja i slikanja na računalu (u korelaciji s nastavom računarstva i izbornim predmetom
– oblikovanje na računalu).



Razred: PRVI


Sadržaj programa:

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja, vještine i umijeća)
Nastavni sadržaj

1. OSNOVE POVIJESNIH LIKOVNIH STILOVA, OSNOVNA CRTAĆA I SLIKARSKA SREDSTVA ZA RAD

Upoznati učenika s osnovnim značajkama povijesnih stilskih razdoblja

Upoznati osnovne alate i pomagala za likovno izražavanje; crtaća i slikarska sredstva, podloge i vrste
papira

A) KRATKI POVIJESNI PREGLED LIKOVNOG IZRAŽAVANJA

Demonstracije jednostavnijih slikovnih prikaza, elemenata i oblika u prostoru

B) MATERIJALNI UVJETI ZA LIKOVNO IZRAŽAVANJE

Vježbe variranja i kombiniranja različitih likovnih oblika s pomoću različitih pomagala.

2. OSNOVNI LIKOVNI ELEMENTI

Upoznati pojedinačno likovne elemente

Upoznati elemente kompozicije

Naučiti osnove o prirodi i karakteristikama boja

Fizikalna svojstva boja

Uočiti vezu svjetlosti i obojenja

Spoznati razliku između vizualnog (aditivnog) i mehaničkog (suptraktivnog) miješanja boja

Naučiti prikazivati oblike i prostor modulacijom boje

Savladati prikaz trodimenzionalnih predmeta i prostora modulacijom i modelacijom


A) OSNOVNI LIKOVNI ELEMENTI: LINIJA, PLOHA, OBLIK, POVRŠINA, BOJA

Upoznavanje pojedinih likovnih elemenata i kombiniranje različitih likovnih elemenata:

- linijski crteži na temelju promatranja ili prema uzorku

- tonsko tretiranje plohe i površine, odnos površine i teksture, osnove komponiranja uz pomoć crta i ploha

B) PRIRODA BOJA I OBOJENJA (FIZIKALNO ODREĐENJE)

Skale boja, kontrasti među bojama, spektar boja, zakonitosti aditivnog miješanja boja kombiniranje ne
obojenim plohama

C) SUPRAKTIVNO MIJEŠANJE BOJA U VEZI S FIZIKALNIM

Prikazi dvodimenzionalnih oblika modulacijom boje

D) BOJA KAO SREDSTVO ZA OBOJENJE I OBLIKOVANJE

Prikazi trodimenzionalnih predmeta modulacijom i modulacijom boje


3. CRTEŽ

Naučiti sigurno i pravilno izvlačiti ravne, kose, vertikalne i zakrivljene crte

Uvećavati i smanjivati crtež uz pomoć mreže

A) KARAKTER CRTE I CRTEŽA

Vježbe izvlačenja različitih vrsta linija po tijeku i karakteru, vježbe vlastitog crtačkog rukopisa

B) VJEŽBE UVEĆANJA I SMANJIVANJA UZ POMOĆ MREŽE

Vježbe uvećavanja i smanjivanja crteža uz pomoć mreže



Razred: DRUGI


Sadržaj programa:

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja, vještine i umijeća)
Nastavni sadržaj

1. OSNOVE KOMPOZICIJE

Svladati osnovna kompozicijska načela

Rekomponirati gotovu kompoziciju

Samostalno izraditi kompoziciju s malo teksta i dominantnom ilustracijom

Naučiti vizirati i prenositi promatrane oblike u kadar papira.

Izraditi na papiru u tehnici tempere jednostavan oranamentalni niz po uzorku

A) OSNOVNA NAČELA KOMPONIRANJA: KONTRASTI, RAVNOTEŽA I HARMONIJA

Izrada likovne kompozicije po načelima komponiranja, osobito marginiranja. Vježbe rekomponiranja u
tehnici kolaža.

Izrada jednostavne kompozicije natpisa s tekstom i ilustracijom (uz korelaciju s radom na računalu).

B) KOMPOZICIJE NA TEMELJU PROMATRANJA ILI PREMA PREDLOŠKU

Izvođenje vježbi po načelima uspoređivanja i viziranja različitih veličina i oblika likovnih elemenata u
zadanom kadru.

Vježba – ritam: izrada jednostavnog ornamentalnog niza.


2. UVEĆAVANJE I UMANJENJE CRTEŽA UZ POMOĆ MREŽE I RAČUNALA

Svladati točnost u prenošenju oblika preko mreže te spoznati tehniku mogućnosti u prilagođavanju i
dimenzioniranju veličine (npr. pri izradi zidnih dekoracija)

Uvećanje ili umanjenje crteža na računalu (ispisu) i na fotokopirnom aparatu
UVEĆAVANJE I UMANJIVANJE CRTEŽA S POMOĆU MREŽE

Prijenos jednostavnih stiliziranih oblika i složenih figurativnih kompozicija u mrežu uvećanjem ili
smanjivanjem.

Izrada uvećanih ili umanjenih ornamentalnih uzoraka, slova i logotipa s pomoću mreže.


3. PERSPEKTIVA

Spoznati tehničke i konstruktivne mogućnosti u prikazu trodimenzionalnog prostora

Svladati linearnu perspektivu

Svladati atmosfersku perspektivu

LINEARNA PERSPEKTIVA

ZRAČNA PERSPEKTIVA

Konstruiranje skica za perspektivni prikaz prostora (crtež konstruktivne perspektive i slobodne perspektive
na temelju promatranja).

Perspektivni prikaz vanjskog prostora slikanjem atmosferske perspektive.

Kompjutorska izrada trodimenzionalnih simulacija boja.


4. BOJA

Naučiti razlikovati svjetlosne i funkcionalne karakteristike boja te odnose među bojama

Naučiti razlikovati ton i nijansu boje.

Steći uvid u učinke boja, psihološko djelovanje boje i njihovih odnosa

A) PODJELA BOJA, TONSKE VRIJEDNOSTI, OSNOVE I MIJEŠANJE BOJA

Tople i hladne boje, tercijarne boje, osnovni kontrasti među bojama.

Izrada tonskih skica

B) GOVOR I FUNKCIONALNOST BOJA

Signalne boje, boje za označavanje, redoslijed i raspored boja, estetika i psihološko djelovanje, boja u
reklami i natpisu.

Vježbe izrade skica u više boja, tonova i nijansi

5. CRTEŽ

Savladati sposobnost povlačenja linija

PRAVILNO POVLAČENJE LINIJA NA VELIKIM PLOHAMA

Pravilno držanje ličilačkog ravnala i kista za povlačenje linija.

Vježbe rada s pismoslikarskom palicom.





Razred: TREĆI


Sadržaj programa:

Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja, vještine i umijeća)
Nastavni sadržaj

1. KOMPOZICIJA

Učenik treba samostalno kombinirati jednostavnije i složenije elemente u organiziranu cjelinu.

OSNOVNA NAČELA GRAFIČKOG KOMBINIRANJA

Uspostavljanje ravnoteže u kompoziciji natpisa.

Vježbe u različitim slikarskim tehnikama (tempera, kolaž) i vježbe na računalu.


2. BOJA

Svladati znanje o dvanaestodijelnom krugu boje.

Miješanje boje prema tablici.

Isprobavati tonska svojstva boja; miješanje osnovnih i sekundarnih boja s bijelom i njihovo nijansiranje u 5
nijansi.

Svladati osnove kontrasta među bojama.

A) PODJELA BOJA PREMA ITTENU

(dvanaestodijelni krug boja)

B) MIJEŠANJE BOJA – TABLICA MIJEŠANJA, ŠIFRE ZA BOJU

Vježbe slikanja temperom i vježbe na računalu

C) TONSKA SVOJSTVA BOJA

Vježbe miješanja osnovnih i sekundarnih boja s bijelom i njihovo nijansiranje u pet nijansi

D) KONTRASTI BOJA

1.) svijetlo-tamni kontrast

2.) toplo-hladni kontrast

3.) komplementarni kontrast

4.) simultani kontrast

5.) kontrast boje prema boji

Vježba tabličnih prikaza – slobodnih kompozicija s bojama, prikazima prostora u boji, obojenje uzoraka
crteža po vlastitom izboru


3. CRTAĆE I SLIKARSKE VJEŽBE NA ZIDU

Svladati izvlačenje linije na zidu uz pomoć ličilačkog ravnala i pismoslikarske palice.

Izrada crteža uvećavanjem uz pomoć mreže, procrtnice ili šabloniranjem.

Svladati urednost i jednoličnost nanošenja boja kistom, adekvatnu gustoću boja, stabilnost ruke,
pridržavanje tonskoj skici.

A) CRTANJE NA ZIDU

Vježbe korištenja ličilačkog ravnala i pismoslikarske palice te različite tehnike uvećanja crteža na zidu.

B) SLIKANJE NA ZIDU

Odabir adekvatnih boja za zid (u korelaciji s tehnologijom struke), vježbe slikanja.

4. ORNAMENT I STILIZACIJA

Upoznati podrijetlo, vrstu i efekt ornamenta.

Upoznati načine stiliziranja oblika, efekt stiliziranja oblika.

Pokušati stilizirati oblike u grafičkim programima na računalu.

Osvijestiti važnost stiliziranih oblika (piktograma, ideograma, logotipa i jednostavnih ilustracija) u natpisnoj
i reklamnoj umjetnosti.

A) ORNAMENT

- podrijetlo, vrste i efekt ornamenta

Vježbe crtanja i oslikavanja.

B) STILIZACIJA

Precrtavanje ili uvećavanje uz pomoć mreže prenijeti nekoliko stiliziranih oblika i likova, a potom pokušati
vlastitu stilizaciju nekog oblika.

Vježbu pokušati izvesti i na računalu.


5. CRTANJE I SLIKANJE NA RAČUNALU

Upoznati učenika s mogućnostima crtanja na računalu (izrada oblika skicama za natpise i reklame).

Upoznati učenike s mogućnostima bojenja na računalu.

A) OSNOVE CRTANJA NA RAČUNALU

Vježbe u grafičkim programima npr. COREL, ADOBE, PHOTOSHOP ILLUSTRATOR

B) OSNOVE OBOJENJA NA RAČUNALU

Vježbe u grafičkim programima (toniranje i nijansiranje)




Metodičke napomene:

Važno je da predmet bude u korelaciji s tehnološkim vježbama, tehnologijom struke i praktičnom nastavom
te nastavom računalstva. Osobito je važna timska suradnja educiranih stručnjaka koji predaju pojedine
predmete. Bitno je da i učenici i profesori uvide važnost likovnosti i svladavanja likovnog jezika u
pismoslikarskoj struci.
Nastavne metode: demonstracije, vježbe crtanja, vježbe slikanja i zadavanje domaćih uradaka, provjera i
ocjenjivanje znanja i rezultata rada.


OBAVEZE UČENIKA:

Učenik je dužan biti na nastavi, svladati nastavni program na temelju zadanih vježbi, nadoknaditi
propuštene zadatke i izrađivati domaće zadatke.


LITERATURA: Dragutin Šela, "Crtanje, pismo, boje i djelovanje boja"



  [ Nastavak... ]  




 << Natrag...

 Baza podataka
 WEB katalog
 Adresar
 Obrtničke udruge
  Europske integracije
Trgovačko pravo
Management
Poljoprivreda
  Izrada poslovnih planova
Izrada WEB stranica
Istraživanje tržišta
Marketing

 

Google
WWW Poslovni Forum