| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE
ELEKTRONIČAR-MEHANIČAR - 2. dio
6. 6. Nastavni predmet: elektronički sklopovi
Razred: 2. i 3.
Cilj
Cilj nastave ovoga predmeta je da učenici usvoje temeljna znanja o načinu
rada i primjeni elektroničkih
komponenata u različitim sklopovima i njihovoj primjeni u različitim
elektroničkim uređajima i aparatima.
Zadaće
- navesti nazive, raspored i funkciju izvoda elektroničkih komponenata
(diode, tranzistori, tiristori,
operacijska pojačala, digitalni sklopovi)
- objasniti značenje pojmova karakterističnih parametara poluvodičkih
elektroničkih komponenata i njihovu
praktičnu važnost
- stjecanje znanja uporabe tvorničkih podataka za elektroničke komponente
(nalaženje vrijednosti
karakterističnih parametara i izbor elemenata za pojedine namjene)
- navesti osnovne primjene pojedinih komponenata u karakterističnim
sklopovima
- objasniti ulogu elektroničkih sklopova u različitim elektroničkim
uređajima i aparatima
- objasniti ulogu elektroničkih sklopova u sustavu upravljanja i zaštite
strojeva, industrijskih i
elektroenergetskih pogona i postrojenja.
- osciloskopom ustanoviti i interpretirati odzive elektroničkih sklopova na
različite pobude
- poznavati i primijeniti osnovne postupke za ispitivanje ispravnosti
komponenata i sklopova
- razvijati sposobnost samostalnog rada uporabom literature.
Sadržaj
2. razred
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji
1. Sklopovi s diodama
Navesti materijale za poluvodičke komponente i objasniti djelovanje PN
spoja.
Objasniti djelovanje najčešće upotrebljavanih dioda i njihove
strujno-naponske karakteristike.
Objasniti pojmove karakterističnih parametara dioda.
Opisati utjecaje temperature na svojstva poluvodičkih dioda.
Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara
važnih za praktičnu primjenu dioda.
Opisati principijelnu građu osciloskopa i izvesti mjerenja napona i
frekvencije na jednostavnim sklopovima.
Osciloskopom ustanoviti oblik izlaznoga napona ispravljačkih spojeva uz
sinusoidnu pobudu ulaza.
Objasniti konstrukciju, način rada i karakteristične podatke ispravljačkih
spojeva.
Izračunati vrijednosti kapaciteta kondenzator za filtriranje izlaznog napona
ispravljača.
Objasniti djelovanje dioda u spojevima za ograničavanje i restauraciju
napona.
Poluvodički materijali.
PN-spoj.
Poluvodičke diode (ispravljačke, Zenerove, kapacitivne, laserske).
Utjecaj temperature na svojstva poluvodičkih elemenata, hlađenje.
Blok-shema osciloskopa, mjerenja osciloskopom.
Ispravljački spojevi.
Glađenje ispravljenoga napona.
Diodni ograničavači.
Restauratori napona.
2. Sklopovi s bipolarnim tranzistorima
Objasniti djelovanje bipolarnih tranzistora i njihove strujno-naponske
karakteristike.
Objasniti pojmove karakterističnih parametara tranzistora.
Opisati utjecaje temperature na svojstva tranzistora.
Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara
važnih za praktičnu primjenu tranzistora.
Objasniti izvedbu, način rada i primjenu osnovnih spojeva pojačala napona i
struje.
Izračunati vrijednosti napona i struje u statičkoj radnoj točki.
Objasniti ovisnost pojačanja o vrijednostima elemenata pojačala.
Ustanoviti pojačanje pojačala mjerenjem ulaznoga i izlaznoga napona
osciloskopom.
Ispitati ovisnost pojačanja o frekvenciji.
Svojstva i strujno-naponske karakteristike bipolarnih tranzistora.
Osnovni spojevi pojačala s bipolarnim tranzistorima.
Stabilizacija radne točke.
Negativna povratna veza.
Ulazni i izlazni otpor.
Frekvencijska ovisnost pojačanja pojačala.
Darlingtonov spoj tranzistora.
3. Sklopovi s unipolarnim tranzistorima
Navesti vrste i objasniti djelovanje unipolarnih tranzistora i njihove
strujno-naponske karakteristike.
Objasniti pojmove karakterističnih parametara unipolarnih tranzistora.
Opisati utjecaje statičkoga napona na svojstva tranzistora.
Objasniti izvedbu, način rada i primjenu osnovnih spojeva pojačala s
unipolarnim tranzistorima.
Unipolarni tranzistori (FET, MOSFET), zaštita tranzistora i osnovni spojevi
pojačala IGBT.
4. Impulsni sklopovi
Objasniti djelovanje tranzistora u funkciji sklopke.
Objasniti utjecaj opterećenja tranzistorske sklopke na izlazni napon.
Izračunati izlazni napon tranzistorske sklopke pod otpornim opterećenjem.
Objasniti djelovanje multivibratora i njihovu primjenu.
Izračunati trajanje kvazistabilnih stanja monostabila i astabila te
frekvencije izlaznoga napona astabila.
Objasniti djelovanje opterećenja multivibratora na izlazni napon.
Osciloskopom ustanoviti i interpretirati odzive tranzistorske sklopke i
multivibratora. na pobude pravokutnim naponom.
Navesti primjene pilastoga napona i struje.
Opisati načela izvedbi i rada generatora pilastoga napona.
Bipolarni tranzistor u funkciji sklopke.
Opterećenje tranzistorske sklopke.
Zaštita tranzistora.
Multivibratori (bistabilni multivibrator, Schmittov okidni sklop,
monostabilni multivibrator, astabilni multivibrator).
Primjena i generiranje pilastoga napona.
5. Pojačala
Objasniti izvedbu, način rada, svojstva i primjenu diferencijskog pojačala.
Objasniti izvedbu, način rada, svojstva i primjenu pojačala snage.
Ispitati djelovanje pojačala snimanjem pobude i odziva osciloskopom.
Diferencijsko pojačalo.
Faktor potiskivanja.
Pojačala snage, klase rada.
Protutaktno pojačalo klase AB i pojačalo klase C.
6. Operacijska pojačala
Objasniti osnovna svojstva i pojmove karakterističnih parametara
operacijskih pojačala.
Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara
važnih za praktičnu primjenu operacijskih pojačala.
Opisati osnovne spojeve operacijskog pojačala i njihovu primjenu.
Osciloskopom ustanoviti i interpretirati odzive spojeva s operacijskim
pojačalom na pobude sinusnim,
odnosno pravokutnim naponom.
Osnovna svojstva operacijskoga pojačala, dopuštene vrijednosti tipičnih
električnih veličina.
Frekvencijska ovisnost pojačanja pojačala.
Izvedbe, svojstva i primjena sklopova s operacijskim pojačalom
(invertirajuće i neinvertirajuće pojačalo,
pojačalo za zbrajanje i oduzimanje, diferencijator i integrator, generiranje
pravokutnoga napona).
3. razred
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji
7. Oscilatori
Opisati načela izvedbi i rada generatora sinusoidnoga napona.
Osciloskopom ispitati rad oscilatora.
Pozitivna povratna veza.
RC oscilatori.
LC oscilatori.
Oscilatori s kristalom kvarca.
8. Stabilizatori napona
Navesti najvažnije karakteristične parametre stabilizatora napona.
Opisati načela izvedbe i rada stabiliziranih izvora napajanja.
Ispitati svojstva stabilizatora mjerenjem ovisnosti izlaznoga napona o
promjenama ulaznoga i struji opterećenja.
Svojstva i karakteristični parametri stabilizatora.
Serijski tranzistorski stabilizatori.
Integrirane izvedbe stabilizatora.
Impulsni stabilizatori.
9. Tiristori
Navesti vrste i objasniti djelovanje tiristora i njihove strujno-naponske
karakteristike.
Objasniti pojmove karakterističnih parametara pojedinih elemenata.
Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara
važnih za praktičnu primjenu tiristora.
Objasniti izvedbe, način rada i primjenu osnovnih spojeva za regulaciju
napona i struje tiristorima.
Objasniti djelovanje i strujno-naponsku karakteristiku jednospojnog
tranzistora.
Objasniti pojmove karakterističnih parametara jednospojnog tranzistora.
Objasniti izvedbu i način rada spoja za generiranje impulsa s pomoću
jednospojnoga tranzistora.
Svojstva i strujno naponske karakteristike tiristora (četveroslojna doda,
SCR, dijak trijak).
Osnovni spojevi za regulaciju struje tiristorima.
Zaštita tiristora.
Jednospojni tranzistor (svojstva, strujno-naponska karakteristika,
generiranje impulsa).
10. Sklopovi s optoelektroničkim elementima
Opisati načela izvedbe i rada te svojstva i primjenu optoelektroničkih
elemenata (fotootpornik, fotodioda,
fototranzistor, svijetleća dioda i fotovezni element).
Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara
važnih za praktičnu primjenu.
Mjerenjem ispitati ispravnost komponenata i sklopova s optoelektroničkim
elementima.
Svojstva, karakteristični parametri i primjena optoelektroničkih elemenata
(fotootpornik, fotodioda,
fototranzistor, svijetleća dioda i fotovezni element).
Sklopovi s optoelektroničkim elementima.
Metodičke napomene
Teorijska nastava (predavanja, ponavljanje školske zadaće) izvodi se u
namjenskoj učionici. Može
se izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ako se bez većih teškoća u
nju može za svaki sat
dopremiti oprema iz kabineta (demonstracijski stol s okvirima za panele).
Laboratorijske vježbe izvode se
u laboratoriju.
U izvođenju nastave ovog predmeta treba koristiti demonstracijsku opremu
koja će omogućiti
učenicima lakše i brže shvaćanje principa rada elektroničkih komponenata i
sklopova te regulacijskih
sklopova. U izlaganju građe treba se zadržati na osnovnim principima rada
elemenata i sklopova bez
ulaženja u detaljna teoretska razmatranja. Razina izlaganja treba biti u
suglasnosti s praktičnim
potrebama u obavljanju poslova zanimanja za koje se učenik obrazuje.
Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 35, odnosno 32
sata predviđenih za
praktične vježbe) sa skupinama ne većim od 15, odnosno 10 učenika.
Laboratorijske vježbe treba izvoditi
s najviše pola razrednog odjela, odnosno 16 učenika istovremeno u drugom
razredu, odnosno 10 učenika
u trećem razredu, u bloku od 2 sata. Vrijeme održavanja laboratorijskih
vježbi treba biti predviđeno
rasporedom sati od početka školske godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij
treba biti posvećen
upoznavanju s instrumentima, režimom rada i mjerama zaštite.
U svim oblicima nastave, uključivo i laboratorijske vježbe, uz standardnu
laboratorijsku opremu treba
koristiti i računala s programima za modeliranje i simulaciju elektroničkih
sklopova (npr. Electronics
Workbench, Crocodile Clips i drugi).
Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i
dvije (svako polugodište
jedna) cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju
obuhvatiti prijeđeno gradivo od
jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojmova i
svojstava sklopova do zadataka
čije rješavanje treba pokazati sposobnost primjene znanja u novijim i
složenijim situacijama.
Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir
izvođenje laboratorijskih vježbi i
razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na
temelju primjene učenikova znanja
u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata
i drugih pomagala, primjene
mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz
laboratorijskog dijela uvjet je za
pozitivnu ocjenu iz predmeta. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se
na temelju primjene
učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti,
uporabe instrumenata i drugih
pomagala, primjene sigurnosnih mjera i izrade pripadne dokumentacije.
Pozitivna ocjena iz
laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.
Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik
pripreme ovisi o tome je li se riječ o
vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o
vježbi koja predstavlja prvi
susret s novim gradivom. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisano
izvješće na kraju sata. Izvješće o
radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij
dati učeniku povratnu
informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da
ponovi pojedina mjerenja (u
slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada).
Zadaci za rad u laboratoriju
trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje
zaključaka. Sadržaj rada u
laboratoriju treba biti jedinstven za sve učenike u tijeku rada na pojedinoj
vježbi uz različite vrijednosti
korištenih elemenata.
Pri izvedbenom i operativnom programiranju nastave ovoga predmeta u 2.
razredu potrebna je
uska suradnja s nastavnikom predmeta elektrotehnika u 2. razredu zbog
međusobne povezanosti s
obzirom na obrazovne zadatke i nastavne sadržaje u svezi građe i primjene
osciloskopa.
Obveze učenika
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
udžbenik, bilježnicu (format po
izboru) za vođenje bilješki na nastavi, kalkulator (osnovne računske
operacije i trigonometrijske funkcije),
pribor za laboratorijske vježbe (ispitivač faze, digitalni univerzalni
instrument).
Priprema za nastavu
Pisana priprava za obavljanje laboratorijske vježbe (odgovori na pitanja i
rješenja zadataka vezanih za
laboratorijski rad i prikupljanje podataka koji su potrebni za izvođenje
vježbe).
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni
odgovori)
- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)
- praktičan rad u laboratoriju
- izvješće o obavljenoj laboratorijskoj vježbi (unosi se u pisanu pripravu)
Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz
predmeta.
6.7. Nastavni predmet: digitalni sklopovi i upravljanje
Razred: 2. i 3.
Cilj
Cilj nastave ovoga predmeta u 2. razredu je da učenici usvoje temeljna
znanja digitalnim sklopovima i
njihovoj primjeni u različitim elektroničkim uređajima i aparatima. U 3.
razredu nastava ovog predmeta
treba omogućiti učenicima usvajanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja
s područja upravljanja, te
povezivanje i primjenu ovih znanja sa znanjem iz područja elektronike i
računalstva.
Zadaci
U 2. razredu:
- poznavati izvedbe i objasniti rad, svojstva i mogućnosti primjene
digitalnih sklopova
- navesti nazive, raspored i funkcije izvoda digitalnih komponenata
- objasniti značenje pojmova karakterističnih parametara komponenata i
njihovu praktičnu važnost
- moći uporabiti tvorničke podatke za digitalne komponente (naći vrijednosti
karakterističnih parametara i
izabrati elemente za pojedine namjene)
- steći osnovna znanja u svezi izbora elemenata i vrijednosti pri
konstrukciji sklopova
- objasniti uloge sklopova u složenijim uređajima i sustavima
- provesti osnovne postupke za ispitivanje ispravnosti komponenata i
sklopova
- razvijati sposobnost samostalnog rada uporabom literature.
U 3. razredu:
- spoznati osnove upravljanja i regulacije
- poznavati osnovna teorijska i praktičnih znanja o senzorima i mjerenjima
neelektričnih veličina
- objasniti ulogu i vrste regulatora u krugovima automatskog upravljanja
- na osnovi analize djelovanja prepoznati i ukloniti pogrešku u djelovanju
upravljačkog sustava
- razlikovati različite izvedbe elemenata upravljanja i regulacije
- objasniti djelovanje mikroupravljača i računala u sustavima upravljanja i
zaštite
- naučiti osnove programiranja jednostavnih upravljačkih elemenata i znati
provesti programiranje na
temelju izrađenog programa ili promijeniti dio programa za traženu promjenu
djelovanja
- spojiti mikroupravljače i računala s ulaznim i izlaznim napravama.
- razvijati preciznost, sistematičnost, samoinicijativnost kreativnost
- usvojeno znanje povezati s ostalim stručno-teoretskim predmetima i s
primjerima u praksi.
Sadržaj
2. razred
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji
1. Brojevni sustavi i kodovi
Objasniti razliku između analognih i digitalnih signala, prednost prijenosa
podataka digitalnim putem i
značenje binarnoga prikaza podataka u digitalnoj tehnici.
Objasniti načela binarnoga brojevnoga sustava.
Pretvoriti binarni broj u dekadni.
Objasniti načela i značenje za praktičnu primjenu heksadecimalnog brojevnoga
sustava.
Pretvoriti binarni broj u heksadecimalni i obrnuto.
Objasniti načelo i primjenu kodiranja, kodirati decimalni broj BCD i ASCII
kodom uz primjenu tablice koda.
Objasniti načelo otkrivanje pogreške primjenom paritetnoga bita.
Digitalni signali.
Binarni brojevni sustav, heksadecimalni brojevni sustav.
BCD kod.
Alfanumerički kodovi.
Kodovi s otkrivanjem pogrešaka
2. Logički sklopovi
Navesti simbole i opisati djelovanje osnovnih logičkih sklopova (tablicom
stanja i algebarskim izrazom).
Ustanoviti oblik izlaznoga napona za jednostavne primjere impulsne pobude
ulaza (dozvola i zabrana
prolaza impulsa).
Povezati i analizirati osnovne sklopove u složenije cjeline.
Nacrtati logičku shemu za zadani algebarski izraz ili tablicu stanja.
Za zadanu logičku shemu izvesti algebarski izraz i tablicu stanja.
Napisati algebarski izraz i nacrtati logičku shemu sklopa koji obavlja
zadanu operaciju uporabom samo
sklopova NI, odnosno NILI.
Osnovni logički sklopovi I, ILI i NE (simboli, tablice stanja algebarske
jednadžbe, odzivi na impulsne
pobude).
Logički sklopovi NI i NILI.
Međusobno povezivanje logičkih sklopova (pravila, zakoni i teoremi logičke
algebre).
De Morganovi teoremi
Univerzalnost logičkih operacija NI i NILI
Složeni logički sklopovi (minterm, maksterm, isključivo ILI, isključivo
NILI).
3. Skupine integriranih logičkih sklopova
Objasniti značenje karakterističnih paramatara digitalnih sklopova.
Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara
važnih za praktičnu primjenu
digitalnih sklopova.
Odrediti mogućnosti međusobnog spajanja digitalnih sklopova.
Opisati svojstva integriranih digitalnih sklopova iz pojedinih skupina (TTL
i CMOS).
Objasniti (na gotovoj shemi) djelovanje temeljnih sklopova iz skupina TTL i
CMOS.
Objasniti djelovanje sklopova s tri izlazna stanja.
Ispitati djelovanje i ispravnost sklopa mjerenjem odziva sklopa na pobudu
istosmjernim naponom i
impulsnu pobudu.
Poznavati postupke sa sklopovima osjetljivim na statički napon.
Karakteristične veličine integriranih digitalnih sklopova (napon napajanja,
ulazni i izlazni naponi i struje,
vrijeme kašnjenja, faktor razgranjivanja).
Temeljni sklop skupine TTL. Karakteristične veličine sklopova skupine TTL.
Ostali sklopovi u skupini TTL (otvoreni kolektor, Schmittov okidni sklop,
sklopovi s tri izlazna stanja).
Podskupine TTL (usporedba svojstava, oznake).
Temeljni sklop skupine CMOS. Podskupine CMOS.
Karakteristične veličine sklopova u skupini CMOS.
Zaštita sklopova od statičkog napona.
Međusobno spajanje sklopova različitih podskupina (TTL i CMOS).
4. Multivibratori u digitalnoj elektronici
Opisati svojstva, djelovanje i primjenu bistabila u digitalnoj elektronici
(D, SR i JK).
Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara
važnih za praktičnu primjenu
integriranih izvedbi bistabila.
Opisati svojstva, djelovanje i primjenu monostabila u digitalnoj
elektronici.
Znati razliku između monostabila sa svojstvom ponovnoga okidanja i bez
njega.
Opisati svojstva, djelovanje i primjenu sklopova za generiranje impulsa u
digitalnoj elektronici.
Ispitati djelovanje i ispravnost multivibratora mjerenjem odziva sklopa na
pobudu istosmjernim naponom i
impulsnu pobudu.
Bistabilni multivibrator (osnovna izvedba SR, upravljani bistabili,
D-bistabil, JK-bistabil, bistabili s
asinkronim ulazima).
Primjeri integriranih izvedbi.
Monostabilni multivibratori (svojstva, primjena, integrirane izvedbe).
Generiranje impulsa (uporaba logičkih sklopova, integrirani astabili).
5. Registri i brojila
Opisati namjenu, djelovanje i primjere izvedbe registara u digitalnim
sklopovima i sustavima.
Opisati namjenu, djelovanje i primjere izvedbe brojila u digitalnim
sklopovima i sustavima (binarno i
dekadno brojilo).
Znati objasniti razliku između sinkronog i asinkronog brojila.
Analizom tvorničkih podataka (tablica stanja i impulsni dijagrami)
ustanoviti svojstva integriranih izvedbi
registara i brojila važna za praktičnu primjenu.
Ispitati djelovanje i ispravnost integriranih izvedbi registara i brojila
mjerenjem odziva sklopa na impulsnu
pobudu.
Uloga i namjena registara.
Registri sa serijskim upisom i ispisom podatka.
Registri sa paralelnim upisom i ispisom.
Registri s posmakom podataka u oba smjera.
Primjeri integriranih izvedbi.
Registar kao brojilo.
Asinkrono i sinkrono binarno brojilo.
Brojila s osnovom brojanja različitom od 2n.
Primjeri integriranih izvedbi.
6. Složeni kombinacijski sklopovi
Opisati djelovanje, načelnu izvedbu i namjenu kodera, dekodera,
multipleksora, demultipleksora.
Analizom tvorničkih podataka (tablica stanja i impulsni dijagrami)
ustanoviti svojstva i mogućnosti primjene
integriranih izvedbi dekodera, multipleksora, demultipleksora.
Ispitati djelovanje i ispravnost dekodera, multipleksora, demultipleksora
mjerenjem odziva sklopa na
pobudu istosmjernim naponom i impulsnu pobudu.
Sklopovi za izvođenje aritmetičkih operacija.
Aritmetičko-logička jedinica.
Digitalni komparator.
Sklopovi za kodiranje i dekodiranje.
BCD/7-segmentni dekoder.
Sklopovi za selektiranje i demultipleksiranje.
Paritetni sklop.
7. Memorije
Opisati svojstva i namjenu pojedinih tipova memorijskih sklopova.
Objasniti značenje pojma kapacitet memorije i pokazati kako se međusobno
spajaju memorijski sklopovi
radi proširenja kapaciteta memorije.
Vrste i karakteristične veličine memorija.
Ispisne memorije (ROM, PROM, EPROM, EEPROM).
Memorije s izravnim pristupom (organizacija, adresiranje).
Statičke memorije s izravnim pristupom.
Dinamičke memorije s izravnim pristupom.
Proširenje kapaciteta memorije.
8. DA i AD pretvorba
Opisati djelovanje AD i DA pretvarača.
Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara
važnih za praktičnu primjenu AD i
DA pretvarača.
Namjena i osnovne osobine DA pretvorača.
DA pretvarači s otpornim mrežama
Namjena i osobine AD pretvarača.
AD pretvarač s dvostrukim pilastim naponom.
AD pretvarač s postupnom aproksimacijom.
Paralelni AD pretvarač.
3. razred
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji
9. Mjerni pretvarači
Navesti principe i djelovanje temperaturnih pretvarača
Odabrati odgovarajući senzor za određeno temperaturno područje
Navesti kapacitivne senzore i načine pretvorbe
Objasniti način upotrebe fotoelektričnih pretvarača
Navesti principe djelovanja plinskih i tlačnih senzora
Objasniti principe pozicioniranja i određivanja brzine
Odabrati i primijeniti beskontaktni prekidač
Svojstva, podjele i vrste
Mjerni pretvarači temperature
Mjerni pretvarači vlage
Mjerni pretvarači svijetlosti
Mjerni pretvarači plinova, tlaka i sile
Mjerači puta, kuta i brzine
Beskontaktni prekidači
10. Upravljanje i regulacije
Objasniti pojmove upravljanje i regulacija.
Razlikovati upravljanje od regulacije.
Razlikovati digitalno od analognog upravljanja.
Znati prednosti i nedostatke oba upravljanja
Navesti elemente sustava upravljanja.
Poznavati signale u upravljačkom krugu.
Definicije i vrste upravljanja.
Definicija regulacije.
Povratna veza.
Vrste regulatora.
Funkcijske jedinice upravljačkog kruga.
Osnovne vrste upravljanja.
Objekti upravljanja, izvršni uređaji, upravljački uređaji.
Karakteristike elemenata upravljanih sustava.
Signali u upravljačkom sustavu.
11. Mikroupravljači
Razlikovati mikroupravljače od mikroprocesora.
Objasniti građu tipičnoga mikouravljača.
Navesti dodatne opcije mikroupravljača.
Znati načine povezivanja mikroupravljača s okolinom.
Snalaziti se u okruženju alata za programiranje mikroupravljača.
Usvojiti osnovne elemente programskog jezika i znati ih primijeniti.
Poznavati strukture za upravljanje tijekom programa.
Znati napisati jednostavni program.
Upisati program u memoriju mikroupravljača.
Blok shema mikroupravljača i mikroprocesora.
Građa tipičnoga mikroupravljača.
Povezivanje mikroupravljača i okoline (tipkalo/tipkovnica, tranzistor kao
sklopka, relej / trijak, LCD/LED
displej, senzori, EEPROM, beskontaktni prekidači.
Skup instrukcija i znakova.
Oznake operacija.
Definiranje varijabli, konstanti.
IF provjera.
Bezuvjetni skok i potprogram.
Programske petlje DO, WHILE i FOR.
12. Programirljive logičke komponente
Objasniti bit programirljivih polja.
Navesti osnovne tipove programirljivih logičkih komponenti, njihove
prednosti i područja primjene.
Znati objasniti načelo programiranja programirljivih logičkih komponenti.
Struktura PAL-a.
Struktura GAL-a.
Realizacija jednostavnijih logičkih funkcija i bistabila programirljivim
logičkim komponentama.
13. Programirljivi logički upravljači (PLC)
Navesti značenje osnovnih pojmova o programirljivim logičkim upravljačima
(PLC).
Objasniti blok shemu stvarne izvedbe programirljivog logičkog upravljača.
Poznavati osnove programiranja programirljivih logičkih upravljača.
Isprogramirati program za jednostavniju funkciju programirljivog logičkog
upravljača.
Karakteristike i prednosti PLC-a.
Arhitektura konkretnog PLC-a.
Primjeri programa (STL, LAD ili kontaktni dijagrami) i konkretne primjene
PLC-a.
14. Osobno računalo
Navesti komponente, njihove karakteristične veličine i način ugradnje.
Sastaviti računalo iz osnovnih komponenti.
Objasniti zadaću operativnog sustava.
Nabrojiti vrste operativnih sustava.
Poznavati sučelje operativnog sustava.
Znati podesiti osnovne parametre operativnog sustava.
Znati procedura za instalaciju operativnog sustava.
Nadograditi računalo i instalirati potrebnu programsku potporu.
Poznavati načine povezivanja računala s okolinom.
Odrediti mjesto kvara i zamijeniti neispravnu komponentu.
Osnovni dijelovi PC-a.
Sastavljanje PC-a.
Operativni sustav (osnovni pojmovi, ciljevi i zadaci, vrste OS, sučelje OS,
instalacijske procedure).
Parametri operativnog sustava (rezolucija, veličina pisma, veličina ikona,
korisnički računi, itd.).
Nadogradnja PC-a (HDD, RAM, FD, DVD, VGA, CDRW, MODEM).
Instalacija drivera potrebnih za ispravni rad ugrađenih komponenti.
Modem, mrežne kartice, direktno povezivanje.
Metodičke napomene
Teorijska nastava (predavanja, ponavljanje školske zadaće) izvodi se u
namjenskoj učionici. Može se
izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ako se bez većih teškoća u
nju može za svaki sat dopremiti
oprema iz kabineta (demonstracijski stol s okvirima za panele).
Laboratorijske vježbe izvode se u
laboratoriju.
U izvođenju nastave ovog predmeta treba koristiti digitalne elektroničke
komponente i sklopove. U
izlaganju građe treba se zadržati na osnovnim principima rada elemenata i
sklopova bez ulaženja u
detaljna teoretska razmatranja. Razina izlaganja treba biti u suglasnosti s
praktičnim potrebama u
obavljanju poslova zanimanja za koje se učenik obrazuje.
Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 35, odnosno 32
sata predviđenih za
laboratorijske vježbe) sa skupinama ne većim od 15, odnosno 10 učenika.
Laboratorijske vježbe treba
izvoditi u bloku od 2 sata. Vrijeme održavanja laboratorijskih vježbi treba
biti predviđeno rasporedom sati
od početka školske godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij treba biti
posvećen upoznavanju s
instrumentima, režimom rada i mjerama zaštite.
U svim oblicima nastave, uključivo i laboratorijske vježbe, uz standardnu
laboratorijsku opremu treba
koristiti i računala s programima za modeliranje i simulaciju elektroničkih
(npr. Electronics Workbench,
Crocodile Clips i drugi).
Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i
dvije (svako polugodište
jedna) cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju
obuhvatiti prijeđeno gradivo od
jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojmova i
svojstava sklopova do zadataka
čije rješavanje treba pokazati sposobnost primjene znanja u novijim i
složenijim situacijama.
Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir
izvođenje laboratorijskih vježbi i
razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na
temelju primjene učenikova znanja
u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata
i drugih pomagala, primjene
mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz
laboratorijskog dijela uvjet je za
pozitivnu ocjenu iz predmeta. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se
na temelju primjene
učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti,
uporabe instrumenata i drugih
pomagala, primjene sigurnosnih mjera i izrade pripadne dokumentacije.
Pozitivna ocjena iz
laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.
Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik
pripreme ovisi o tome je li se riječ o
vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o
vježbi koja predstavlja prvi
susret s novim gradivom. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisano
izvješće na kraju sata. Izvješće o
radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij
dati učeniku povratnu
informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da
ponovi pojedina mjerenja (u
slučaju grubih grešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). Zadaci
za rad u laboratoriju trebaju
biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka.
Sadržaj rada u laboratoriju treba
biti jedinstven za sve učenike u tijeku rada na pojedinoj vježbi uz
različite vrijednosti korištenih elemenata.
Pri izvedbenom i operativnom programiranju nastave ovoga predmeta u 2.
razredu potrebna je
uska suradnja s nastavnikom predmeta elektrotehnika u 2. razredu zbog
međusobne povezanosti s
obzirom na obrazovne zadatke i nastavne sadržaje u svezi građe i primjene
osciloskopa.
Obveze učenika
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani
udžbenik, bilježnicu (format po
izboru) za vođenje bilješki na nastavi, kalkulator (osnovne računske
operacije i trigonometrijske funkcije),
pribor za laboratorijske vježbe (ispitivač faze, digitalni univerzalni
instrument).
Priprema za nastavu
Pisana priprava za obavljanje laboratorijske vježbe (odgovori na pitanja i
rješenja zadataka vezanih uz
laboratorijski rad i prikupljanje podataka koji su potrebni za izvođenje
vježbe).
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni
odgovori)
- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)
- praktičan rad u laboratoriju
- izvješće o obavljenoj laboratorijskoj vježbi (unosi se u pisanu pripravu)
Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz
predmeta.
6.8. Nastavni predmet: audio i videotehnika
Razred: 2. i 3.
Cilj
Cilj nastave ovoga predmeta u 2. razredu je stjecanje osnovnih znanja iz
područja snimanja, reprodukcije,
prijenosa i obrade audio i video informacija.
U 3. razredu cilj je nastave ovoga predmeta stjecanje novih znanja iz
područja radio-prijamničke
tehnike (radio i televizija) i primjene novih tehnologija u obradi,
prijenosu i prijemu informacija.
Zadaci
2. razred:
- objasniti oblike informacija i način pretvorbe (audio i video) informacije
u električki signal
- objasniti principe prijenosa informacija (audio i video) s pomoću
elektromagnetskih valova
- objasniti nastanak, rasprostiranje i primjenu radiovalova u prijenosu
informacija
- upoznati osnovne pojmove i principe iz antenske tehnike
- usvojiti osnovna znanja iz elektroakustike.
3. razred:
- usvojiti osnovna znanja iz antena i antenske tehnike
- poznavati elemente prijamnog sustava u audio i televizijskoj tehnici
- usvojiti osnovne principe pohrane video informacija
- upoznati se s osnovnim principima primjene računala u obradi, prijenosu i
pohrani audio i video
informacija
- upoznati razlike između analognih i digitalnih postupaka snimanja,
reprodukcije, obrade i prijenosa
audio i video signala
- razvijati postupke ispitivanja i održavanja audio i videotehnike.
Sadržaj
2. razred
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji
1. Osnovni pojmovi u prijenosu informacija
Objasniti značenje pojmova: informacija, električni signal,
telekomunikacijski sustav,
modulacija, kanal, radiodifuzija, radiotelevizija.
Prepoznati vrste modulacija, objasniti njihovu primjenu u prijenosu
informacija.
Izmjeriti karakteristike (audio)signala.
Izmjeriti indeks amplitudne modulacije.
Poznavati primjenu računala u komunikacijama.
Telekomunikacijski sustav.
Vrste informacija.
Pretvorba informacija.
Električni signal.
Sustavi za prijenos informacija.
Modulacije (amplitudna, frekvencijska, pulsne i digitalne).
Primjena modulacija.
Radiodifuzija zvuka.
Primjena računala u komunikacijama.
2. Radio valovi
Poznavati pojmove radioval, radio frekvencijski spektar, objasniti način
rasprostiranja radiovalova za
pojedina valna područja.
Elektromagnetski val.
Radiovalovi.
Radiofrekvencijski spektar.
Širenje radio valova.
3. Prijenos video signala
Upoznati se sa sustavom radiodifuzije zvuka i slike.
Objasniti temeljne pojmove televizija, VPS (BVPS).
Snimiti oscilogram VPS, BVPS signala.
Objasniti blok shemu televizijskog sustava.
Objasniti osnovne razlike između pojedinih televizijskih sustava (NTSC,
SECAM, PAL).
Temelji televizije.
Video kamera.
Norme u analizi slike.
VPS, prijenos VPS u zemaljskoj televiziji.
Sustav televizije u boji.
BVPS.
NTSC, SECAM, PAL
4. Elektroakustika
Objasniti pojmove: akustika, zvuk, karakteristike zvuka.
Objasniti karakteristike i način rada pojedinih vrsta mikrofona.
Objasniti karakteristike zvučnika i načina rada pojedinih vrsta zvučnika.
Izmjeriti osnovne karakteristike mikrofona i zvučnika.
Poznavati primjenu zvučnika i zvučničkih kutija.
Objasniti način pohrane audio informacije na magnetski i optički medij.
Osnovni pojmovi o zvuku.
Karakteristike zvuka.
Mikrofoni.
Zvučnici.
Slušalice.
Zvučničke kutije.
Principi magnetske (analogne i digitalne) pohrane.
Principi pohrane na optički medij.
Principi reprodukcije zvuka.
3. razred
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji
5. Antene i antenski sustavi
Objasniti pojmove: antena i karakteristike antena.
Objasniti i izvršiti proračun jednostavne antene.
Objasniti način povezivanja antene i prijamnika.
Objasniti pojmove: gušenje i karakteristična impedancija voda.
Nacrtati i objasniti elemente kućnog antenskog sustava.
Antene.
Karakteristike antena.
Osnovne vrste antena.
Antenski vodovi.
Napajanje antena.
Antenski sustavi (kućni).
Zajednički antenski sustavi.
6. Radio prijamnici
Navesti funkcije prijamnika.
Objasniti blok sheme prijamnika.
Objasniti principe demodulacije signala.
Poznavati osnovne principe sinteze frekvencije.
Objasniti pojam stereofonije.
Objasniti višekanalni sustav.
Izmjeriti signale lokalnog oscilatotora i pilotsku frekvenciju.
Izmjeriti karakteristike MF stupnja.
Funkcije prijamnika.
Direktni prijamnik.
Superheterodinski prijamnik.
Digitalni prijamnik.
Demodulacija (AM, FM).
PLL.
Sintezatori frekvencija.
Stereofonija.
7. Televizija
Objasniti blok shemu televizijskog prijamnika.
Objasniti osnovne signale u televiziji.
Objasniti funkcioniranje svih dijelova prijamnika.
Izmjeriti signale u tuneru.
Izmjeriti signale VPS (BVPS).
Izmjeriti karakteristiku stabilizacije.
Objasniti način rada katodne cijevi.
Izmjeriti oscilograme na katodnoj cijevi.
Poznavati funkcioniranje LCD i plazma monitora.
Objasniti princip impulsnih ispravljača.
Upoznati se s principima digitalne televizije.
Blok shema.
Tuner.
Međufrekvencijski dio.
Luminantni dio.
Video stupanj.
Kromatski stupanj.
Pal, Ntsc, Secam.
Sikronizacijski stupanj.
Horizontalni i vertikalni stupanj.
Ispravljački stupanj.
Klasični pretvornik.
Impulsni pretvornik.
Katodna cijev.
Televizijski (bar) generatori.
Vrste, podešavanja.
Monitori, LCD, plazma ekrani.
Satelitska televizija.
Digitalna televizija.
Teletekst.
HDTV.
8. Pohrana video informacija
Objasniti principe magnetskog pohranjivanja i reprodukcije video signala.
Objasniti blok shemu uređaja za pohranu i reprodukciju video signala.
Navesti standarde snimanja video signala.
Principi magnetske pohrane video signala.
Principi reprodukcije video signala. Standardi.
Elementi VHS sustava.
Kamkorderi.
9. Primjena računala u obradi i prijenosu audio i video informacija
Poznavati osnovne principe audio i video kartica.
Poznavati način pohrane i pripreme zvuka za pohranu na magnetski i optički
medij.
Upoznati se sa osnovama primjene odgovarajućeg softvera za obradu i prijenos
zvuka i slike.
Audio kartica.
Video kartica.
Televizijska kartica.
Satelitska kartica.
Instalacija odgovarajućeg softvera.
Pohrana zvuka na magnetski i optički medij.
Osnove obrade zvuka.
Formati zvuka, CD, RDAT, minidisk.
Pohrana slike na optički i magnetski medij, formati slike, DVD.
Multimedija.
Metodičke napomene
Nastava iz ovog predmeta izvodi se u drugom i trećem razredu predavanjem i
laboratorijskim vježbama.
Izvedbeni program potrebno je prilagoditi učeniku s obzirom na složenost
samog predmeta. Za vježbe je
potrebno predvidjeti 0,5 sati po skupini učenika tjedno. Nastavu je potrebno
izvoditi u namjenskim
učionicama (radiokomunikacije i televizija). Nastava se može izvoditi i u
učionicama opće namjene, ali uz
potrebna nastavna sredstva. Za izvođenje ovog predmeta potrebno je imati
odgovarajuće sheme, folije i
makete uređaja koji se obrađuju. Učionica mora biti opremljena uređajima za
prijenos i pohranu i
reprodukciju različitih oblika informacija.
Laboratorijske vježbe izvode se u skupinama do 10 učenika i u bloku po dva
sata, a za iste je
potrebno osigurati radne stolove s odgovarajućim priključcima i opremom
(mrežni i antenski priključak
zemaljske i satelitske televizije) te odgovarajući broj univerzalnih mjernih
instrumenata, generatora signala
i osciloskopa. Učionica mora biti opremljena uređajima za prijenos pohranu i
reprodukciju zvuka i slike,
računalima sa zvučnom karticom, televizijskom i DVD karticom. Računalo mora
imati mogućnost
priključka na računalnu mrežu .
Laboratorijske vježbe čine cjelinu s nastavom iz ovog predmeta. To zahtijeva
da vježbe izvodi ista
osoba koja izvodi i nastavu. Izvedbeni program laboratorijskih vježbi
potrebno je prilagoditi nastavnom
programu, opremi u laboratoriju, sposobnostima učenika.
Izvedbeni program u dijelu u kojem je moguće treba povezati s izvedbenim
programom predmeta
praktične nastave. U vježbama je uz odgovarajuće mjerne i komunikacijske
opreme potrebno koristiti i
računala uz upotrebu odgovarajućih računalnih aplikacijskih programa (npr.
EWB, Cool edit).
Pri izradi izvedbenog programa treba predvidjeti vrijeme za davanje kraćih
zadataka (pitanja) na kraju
svake nastavne cjeline. Znanja provjeravati pismeno i usmeno i praktičnim
radom u laboratoriju. Dva puta
godišnje planirati pismenu provjeru znanja u trajanju od jednog školskog
sata.
Obveze učenika
Učenici na vježbe moraju doći pripremljeni. Opseg priprema određuje
nastavnik. O svakoj vježbi učenik je
dužan podnijeti pismeno izvješće. Svako je izvješće potrebno pregledati i
učenika upoznati o rezultatima.
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:
- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni
odgovori)
- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)
- praktičan rad u laboratoriju
- izvješće o obavljenoj laboratorijskoj vježbi (unosi se u pisanu pripravu).
Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz
predmeta.
6.9. Nastavni predmet: praktična nastava
Razred: 1., 2. i 3.
Cilj
Praktična nastava ima cilj omogućiti učenicima upoznavanje pravilnih radnih
postupaka i stjecanje znanja,
vještina i navika iz područja organizacije rada, zaštite, komuniciranja,
obradbe materijala, spajanja
materijala, obrade vodova, izrade, ispitivanja i održavanja jednostavnijih
sklopova i uređaja iz
elektrotehničke struke.
Zadaci
- znati organizaciju rada i ulogu škole i obrtničke radionice u naukovanju
- poznavati međusobna prava i obveze učenika, škole i obrtničke radionice
- znati izvore opasnosti pri radu i mjere zaštite
- primijeniti postupke za rad na siguran način
- primijeniti teorijska znanja s praktičnim radom u području elektrotehnike
- osposobiti za čitanje i primjenu tehničko – tehnološke dokumentacije
- razviti radne navike kod učenika (urednost, točnost, pažljivost i
odgovornost prema radnim zadacima i
drugim sudionicima u procesu rada, kulturno ponašanje)
- steći radno iskustvo u rukovanju mjernim alatima i instrumentima
- osposobiti za planiranje postupaka i tijeka rada, uporabe alata i
racionalnog korištenja materijala i
energije
- steći osnovna znanja za primjenu u praktičnom radu prilikom izrade
dijelova, rastavljanja, ispitivanja,
sastavljanja i održavanja elektroničkih uređaja i aparata.
Sadržaj
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji
1. Ustroj naukovanja za zanimanja u obrtništvu
Poznavati ulogu škole i obrtničke radionice u naukovanju.
Poznavati prava i obveze iz ugovora.
Znati pravila rada i ponašanja u radionici.
Uloga škole i obrtničke radionice u naukovanju za obrtnička zanimanja.
Međusobna prava i obveze iz ugovora o naukovanju.
Organizacija rada u radionici.
2. Zaštita pri radu i zaštita okoliša
Upoznati propise o zaštiti na radu prema Zakonu o zaštiti na radu, izvore
opasnosti i pravila zaštite na
radu pri uporabi električne energije na električnim i elektroničkim
uređajima i instalacijama.
Primijeniti zaštitna sredstva za rad na električnim i elektroničkim
uređajima i električnim instalacijama
sukladno Pravilniku o zaštiti na radu pri uporabi električne energije.
Znati pružiti prvu pomoć.
Upoznati moguće izvore zagađenja i shvatiti značenje zaštite zdrave
čovjekove okoline.
Racionalno upotrebljavati materijal i energiju.
Uloga i značaj zaštite pri radu i zaštite okoliša.
Propisi o zaštiti pri radu, prava i obveze učenika u školskoj i obrtničkoj
radionici.
Mehanički izvori opasnosti pri uporabi ručnih i mehaniziranih alata i
otklanjanje opasnosti.
Opasnosti od buke i vibracije.
Opasnosti od štetnih tvari i zračenja, propisi i postupci pri radu s opasnim
materijalima.
Opasnost od požara i eksplozije, mjere zaštite i gašenje.
Opasnosti od radova na visini.
Pružanje prve pomoći ozlijeđenim osobama.
Opasnosti od djelovanja električne struje.
Izvori opasnosti i mjere zaštite.
Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim od električne struje.
Poznavanje i uporaba osobnih zaštitnih sredstava.
Poznavanje mogućih izvora zagađenja zraka, vode i tla.
Postupci s otpadnim materijalima.
Racionalna upotreba materijala i energije.
3. Komuniciranje sa strankama
Primijeniti osnovna pravila i postupke usmenog i pismenog komuniciranja.
Znati objasniti proizvode i usluge radionice.
Objasniti strankama način uporabe i posluživanja uređaja.
Usmeno i pismeno komuniciranje, pravila i postupci.
Vođenje razgovora sa strankama.
Objašnjavanje proizvoda i usluga koje pruža radionica.
Objašnjavanje načina uporabe i posluživanja uređaja prema uputama za
uporabu.
4. Tehničko-tehnološka dokumentacija
Pročitati i primijeniti crteže i tehničko-tehnološku dokumentaciju.
Primijeniti pravila tehničkog crtanja pri izradi tehničko - tehnološke
dokumentacije.
Skicirati projekciju tijela u ravnini.
Skicirati prostorni prikaz predmeta.
Grafički prikazati podatke.
Poznavati i primijeniti simbole.
Nacrtati jednostavnije crteže i sheme u elektrotehnici.
Poznavati vrste dokumentacija.
Primijeniti postupke arhiviranja i čuvanja dokumentacije.
Vrste tehničkih crteža i tehničko – tehnološke dokumentacije.
Obrasci za izradu tehničko-tehnološke dokumentacije iz mape za praktičnu
nastavu.
Projekcije tijela u ravnini.
Prostorno prikazivanje.
Izradba dijelova crteža prema standardima.
Grafičko predočavanje podataka i mjerila (dijagrami, tablice).
Vrste i primjena simbola u tehničkoj dokumentaciji.
Elektrotehnički simboli.
Tehnički crteži i sheme u elektrotehnici.
Dokumentacija za primanje, otpremu i popravak.
Arhiviranje i čuvanje dokumentacije.
5. Ručna obrada materijala
Poznavati vrste, svojstva i namjenu materijala, primijeniti pravilne
postupke pri njihovoj obradi.
Poznavati alate, princip rada alata, pravilnu uporabu alata.
Čuvati i pravilno održavati alate.
Znati izvore opasnosti i primijeniti mjere zaštite.
Shvatiti značenje planiranja i tijeka rada.
Primijeniti postupke za mjerenje prema zahtjevima.
Pravilno izvršiti ocrtavanje i obilježavanje, izraditi jednostavniji predmet
prema dokumentaciji.
Izraditi jednostavniji predmet prema dokumentaciji.
Izraditi jednostavni navoj.
Znati primijeniti zaštitu od korozije.
Materijali, vrste i namjena materijala
Upoznavanje svojstva materijala (fizikalna, kemijska, tehnološka svojstva).
Postupci obradbe materijala
Alati za ručnu obradu materijala.
Čuvanje i održavanje alata.
Opasnosti pri radu s alatima za ručnu obradbu i mjere zaštite od povreda.
Izbor i priprema alata prema postupku obrade i vrsti materijala.
Planiranje tijeka rada (odabir, sređivanje i odlaganje materijala, alata,
poluproizvoda i gotovih proizvoda).
Mjerni alati i postupci
Postupci za mjerenje prema zahtjevnoj točnosti obrade i izrade.
Ocrtavanje i obilježavanje.
Sječenje, piljenje, turpijanje.
Rezanje, ravnanje, savijanje, probijanje, previjanje lima.
Izradba navoja.
Zaštita materijala od korozije.
6. Obrada materijala mehaniziranim alatima
Pravilno izabrati i pripremiti alat u odnosu na materijal i vrstu obrade.
Primijeniti postupke obrade prema zahtjevima.
Poznavati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.
Pravilno izvršiti ocrtavanje i obilježavanje, izraditi jednostavniji predmet
prema dokumentaciji.
Izraditi jednostavniji predmet prema dokumentaciji.
Čuvati i pravilno održavati alat.
Izbor i priprema alata prema vrsti materijala i postupku obrade.
Postupci za mjerenje prema zahtjevima točnosti obradbe i izrade.
Opasnosti pri radu s mehaniziranim alatima i mjere zaštite od povreda.
Ocrtavanje i označavanje.
Piljenje.
Bušenje, brušenje.
Izradba provrta.
Čuvanje i održavanje alata.
7. Spajanje materijala
Poznavati načine spajanja i njihovu primjenu.
Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.
Primijeniti pravilne postupke pri lemljenju.
Primijeniti pravilne postupke pri lijepljenju i spajanju zakovicama.
Provjeriti kvalitetu spajanja.
Upoznavanje načina i primjena spajanja materijala.
Opasnosti pri izvođenju radova spajanja prema pojedinim postupcima, mjere
sigurnosti i zaštita od
povreda.
Lemljenje (vrste i primjena, priprema materijala za lemljenje, izvođenje
lemljenja).
Lijepljenje (sredstva za lijepljenje, priprema predmeta za lijepljenje i
izvođenje lijepljenja).
Spajanje zakovicama.
Ispitivanje kvalitete spajanja materijala.
8. Obrada vodova
Poznavati vrste vodova, svojstva i namjenu.
Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.
Primijeniti tehnike spajanja vodova.
Primijeniti postupke obrade izoliranih vodova, te postupke kositrenja i
spajanja vodova.
Primijeniti postupke obrade oklopljenih vodova.
Izraditi žičane forme i primijeniti materijale za vezivanje.
Primijeniti spajanje vodova konektorima.
Vrste, svojstva i namjena vodova
Tehnika spajanja vodova
Izvori opasnosti pri radovima na obradbi vodova, mjere zaštite
Spajanje upletanjem, stiskanjem i omatanjem.
Obradba golih i izoliranih vodova (naprave, alati i izvođenje postupka)
Obradba oklopljenih vodova (skidanje izolacije, priprema za spajanje,
spajanje).
Uporaba i izradba žičane forme, materijali za vezivanje.
Izrada spojnih vodova konektorima.
9. Izrada elektromehaničkih, električnih i elektroničkih sklopova i uređaja
Prepoznati i ugraditi jednostavne elektroničke elemente.
Upoznati i primijeniti postupke ugradnje električnih i elektroničkih
elemenata na tiskanu pločicu.
Poznavati i primijeniti spajanje različitih dijelova prema dokumentaciji.
Znati i primijeniti postupke spajanja vijcima, uticanjem i stezaljkama.
Znati ugraditi prekidače, priključnice i razdjelne uređaja.
Primijeniti spajanje vodova konektorima u elektronici.
Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.
Zabilježiti i prikazati obavljene radove.
Vrste i simboli elektroničkih elemenata, postupci s elektroničkim elementima
(ispitivanje i priprema za
ugradnju jednostavnih elemenata).
Obrada tiskane ploče i spajanje sastavnih elemenata na pločicu (izbor i
priprema alata, priprema
elementa, spajanje elementa).
Spajanje mehaničkih, elektromehaničkih i elektroničkih dijelova u sklopove i
uređaje prema dokumentaciji.
Priprema i polaganje vodova, polaganje vodova, izvođenje spojeva vijcima,
uticanjem i stezaljkama.
Upoznavanje i ugradnja prekidača, priključnih i razdjelnih uređaja.
Izvori opasnosti i mjere zaštite.
Dokumentiranje obavljenih radova.
10. Radovi na montaži i održavanju
Pregledati i rastaviti uređaj.
Ispitati ispravnost dijelova uređaja.
Izmjeriti osnovne električne veličine pri montaži i održavanju, analizirati
dobivene podatke.
Izmijeniti neispravne dijelove i izvršiti uvid u ispravnost djelovanja.
Obaviti ispitivanje zaštitnih mjera i analizirati dobivene podatke.
Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.
Usvojiti značenje preventivnog održavanja različitih naprava i uređaja.
Zabilježiti i prikazati obavljene radove, arhivirati dokumentaciju.
Opasnosti pri izvođenju montažnih radova i radova održavanja, mjere
sigurnosti i zaštita od povreda.
Uređaji i postupci mjerenja (A, V, univerzalni instrument).
Mjerenje otpora, napona i struje pri montaži i održavanju.
Ispitivanje karakterističnih vrijednosti elektromehaničkih, električnih i
elektroničkih elemenata.
Ispitivanje mjera zaštite protiv direktnog dodira, posebno pokrova i kućišta
(vizualno i mjerenjem).
Pregled i ispitivanje djelovanja mehaničkih zaštitnih uređaja pokretnih
dijelova.
Provođenje preventivnog održavanja (čišćenje i podmazivanje, mijenjanje
istrošenih dijelova, namještanje
veličina na zadane vrijednosti).
Rastavljanje uređaja, ispitivanje dijelova sklopova, priprema rezervnih
dijelova, izmjena oštećenih dijelova,
ispitivanje dijelova popravljenih sklopova i uređaja.
Dokumentiranje obavljenih radova i ispitivanja.
2. razred
Cilj
Praktična nastava u 2. razredu ima za cilj omogućiti učenicima stjecanje
znanja, vještina i navika koje
omogućuju polazniku da, uz nadzor, obavlja jednostavnije poslove i radne
zadatke u održavanju i
popravcima elektroničkih uređaja.
Zadaci
- isplanirati postupke i tijek rada, te znati uporabiti alate, materijal i
komponente
- izmjeriti električne veličine univerzalnim instrumentom i osciloskopom
- poznavati načine izrade tiskanih pločica i elektroničkih sklopova
- služiti se tehničkom dokumentacijom i katalozima proizvođača
- primijeniti postupke ispitivanja i popravaka elektroničkih sklopova
- primijeniti postupke ispitivanja, održavanja i popravaka elektroničkih
uređaja (mjerno-regulacijski uređaji,
signalno-dojavni, audio i video uređaji)
- razvijati intelektualne i motoričke sposobnosti
- razvijati odgovorno ponašanje u radnom okruženju i društvu.
Sadržaj
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji
1. Rastavljanje i sastavljanje elektroničkih i elektromehaničkih komponenti
i sklopova
Ispitati mjere zaštite protiv direktnog dodira.
Razviti odgovoran odnos prema mjerama zaštite osoba i stvari.
Odabrati pravilan alat za obavljanje određenog zadatka.
Primijeniti postupke rastavljanja i sastavljanja elektroničkih komponenti i
sklopova.
Usvojiti pravilan odnos prema uređajima i instrumentima.
Razviti motoričke sposobnosti i znati racionalizirati svoje radne operacije
u okviru pravilne upotrebe alata.
Shvatiti važnost sustavnog dokumentiranja obavljenih radova.
Čitanje i primjena tehničkih podataka (električne i montažne sheme, upute za
održavanje, postupci
ispitivanja i podešavanja, demontiranje i montiranje komponenata i
sklopova).
Priprema radnog mjesta s posebnom pozornošću na mjere za smanjenje opasnosti
za osobe i stvari, te
čuvanje okoline.
Ispitivanje (vizualno i mjerenjem) mjera zaštite protiv direktnog dodira,
posebno pokrova i kućišta.
Izbor elemenata s obzirom na oblik, tehniku spajanja, ekonomičnost,
pouzdanost, odvod topline i
mogućnost servisiranja.
Rastavljanje uređaja, ispitivanje dijelova i sklopova, priprema rezervnih
dijelova, izmjena oštećenih dijelova.
Provođenje preventivnog održavanja (čišćenje i mijenjanje istrošenih
dijelova, namještanje veličina na
zadane vrijednosti).
Sastavljanje uređaja, ispitivanje djelovanja popravljenih sklopova i
uređaja.
Pregled i ispitivanje dijelova mehaničkih uređaja i pokretnih dijelova.
Dokumentiranje obavljenih radova.
2. Rad s elektroničkim elementima
Prepoznati vrstu elektroničkog elementa.
Znati pravilno očitati oznaku elementa (otpornici, kondenzatori, svici,
diode, tranzistori).
Upoznati temeljna svojstva elektroničkih elemenata (otpornici, kondenzatori,
svici, diode, tranzistori).
Znati se služiti katalozima proizvođača..
Znati očitati karakteristične veličine elementa i znati pronaći zamjenu.
Znati ustanoviti ispravnost elektroničkih komponenti i raspored priključnih
elektroda.
Znati razlikovati integrirane sklopove, njihova svojstva i način uporabe.
Znati pravilno očitati oznaku integriranog sklopa i znati očitati
karakteristične veličine integriranog sklopa.
Upoznati temeljna svojstva analognih i digitalnih integriranih sklopova.
Shvatiti prednosti integriranih sklopova i znati ih pravilno primijeniti.
Otpornik (različite vrste otpornika, označavanje, očitavanje nazivne
vrijednosti, tolerancije, disipacije,
provjera ispravnosti multimetrom).
Kondenzator (različite vrste kondenzatora, označavanje, očitavanje nazivne
vrijednosti, nazivnog napona,
temperaturnog koeficijenta, tolerancije, utvrđivanje ispravnosti).
Zavojnica (različite vrste zavojnica, označavanje, očitavanje, proračun
induktiviteta zavojnice, mjerenje
induktiviteta zavojnice).
Dioda, tranzistor, tiristor (vrste označavanje, parametri, uporaba kataloga
proizvođača, utvrđivanje
ispravnosti )
Analogni integrirani sklopovi.
Digitalni integrirani sklopovi.
3. Izrada elektroničkih sklopova i uređaja, podešavanje, održavanje i
popravak (diskretni elementi)
Pravilno odabrati materijale, alate i uređaje potrebne za realizaciju
određenog cilja.
Znati osnovne tehnološke postupke kod izrade elektroničkih sklopova i
uređaja.
Koristiti se osnovnim alatima i uređajima pri izradi.
Razviti sistematičnost i rutinu pri uporabi osnovnih alata i uređaja.
Razviti intelektualne i motoričke sposobnosti pri izradi, podešavanju,
popravku i održavanju elektroničkih
sklopova i uređaja.
Razviti logičko razmišljanje, sistematičnost, ustrajnost pri otkrivanju i
otklanjanju kvarova na osnovnim
elektroničkim sklopovima uz upotrebu tehnološke dokumentacije i
odgovarajućih instrumenata i uređaja.
Razvijati organizacijske sposobnosti.
Izrada ploča s tiskanim vodovima prema danoj tehnološkoj dokumentaciji.
Propisi i postupci pri
skladištenju opasnih materijala
Pridržavanje propisa o opasnim materijalima i zaštiti okoline.
Opasnosti pri izvođenju radova lemljenja, mjere sigurnosti i zaštita od
povreda.
Priprema za lemljenje.
Ispravno lemljenje (pribor, položaj, temperatura).
Odlemljivanje elemenata (pribor, položaj, temperatura).
Projektiranje ploča s tiskanim vodovima (poredak elemenata i vodova, lista
sastavnih dijelova, uporaba
računala).
Projektiranje ploča s tiskanim vodovima prema električnoj shemi uporabom
specijaliziranih računalnih
programa.
Izrada ploča s tiskanim vodovima.
Priprema za lemljenje (bušenje, skidanje foto-laka, flomastera, letraseta,
oblikovanje vodova).
Utvrđivanje funkcioniranja sklopa.
Otkrivanje i otklanjanje eventualnih nedostataka. Podešavanje važnih
parametara sklopa.
Izrada sklopova po vlastitom izboru.
4. Izrada elektroničkih sklopova i uređaja (SMD komponente)
Poznavati SMD komponente, njihove specifičnosti, načine označavanja i način
ugradnje
Koristiti alate i uređaje specifične za SMD komponente
Razviti sistematičnost i rutinu pri korištenju alata i uređaja specifičnih
za SMD komponente
Razviti intelektualne i motoričke sposobnosti pri izradi, podešavanju,
popravku i održavanju elektroničkih
sklopova i uređaja
Razviti organizacijske sposobnosti.
Izrada ploča s tiskanim vodovima prema zadanoj tehnološkoj dokumentaciji
Priprema za lemljenje (jetkanje, skidanje foto-laka, pričvršćivanje)
Ispravno lemljenje (pribor, položaj, temperatura)
Utvrđivanje funkcioniranja sklopa.
Otkrivanje i otklanjanje eventualnih nedostataka.
Odlemljivanje elemenata (pribor, položaj, temperatura).
5. Postupci ispitivanja, održavanja i popravaka elektroničkih sklopova i
uređaja
Na osnovi karakterističnih veličina (napon napajanja, ulazni i izlazni
napon, frekvencijsko područje,
funkcija) utvrditi ispravnost uređaja ili mjesto kvara
Sustavno tražiti pogrešku i ograničiti mjesto pogreške
Znati postupke montiranja i demontiranja elektroničkih sklopova u uređaje
Znati postupke u ispitivanju i održavanju mehaničkih sklopova u
elektroničkim uređajima
Znati postupke u ispitivanju i održavanju elektromehaničkih sklopova u
elektroničkim uređajima
Znati otkloniti manje električne ili mehaničke kvarove na elektroničkim
uređajima
Razviti spretnost i inovativnost pri rješavanju problema
Razviti logičko razmišljanje, sistematičnost, ustrajnost pri otkrivanju i
otklanjanju kvarova na osnovnim
elektroničkim sklopovima uz upotrebu tehnološke dokumentacije i
odgovarajućih instrumenata i uređaja
Postupci ispitivanja i održavanja:
- kazetofona (izvor napajanja, magnetske glave, pogonski mehanizam)
- videorekordera (izvor napajanja, magnetske glave, pogonski mehanizam)
- radioprijamnika (izvor napajanja, mehanički dijelovi)
- TV prijemnika
- antenskih sustava
- računala
- uređaja zabavne elektronike
3. razred
Cilj
Cilj praktične nastave u 3. razredu je stjecanje znanja, navika i vještina
koje će omogućiti učeniku da
nakon završetka naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaće na
razini pomoćničkog zvanja u
području elektronike.
Zadaci
- povezati teorijska znanja s praktičnim radom na sklopovima i uređajima
- usvojiti postupke sustavnog ispitivanja i održavanja sklopova i uređaja
- koristiti tehničko-tehnološku dokumentaciju u održavanju i popravcima
elektroničkih uređaja
- upoznati se s mogućim opasnostima na radnom mjestu i primjenjivati mjere
zaštite na radu
Sadržaj
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja i umijeća)
Nastavni sadržaji
1. Rastavljanje elektromehaničkih, elektroničkih uređaja
Objasniti i koristiti električnu, elektroničku i montažnu shemu sklopa i
uređaja.
Uz primjenu montažne sheme izvršiti rastavljanje i sastavljanje sklopa i
uređaja.
Rastaviti, sastaviti elektromehaničke dijelove magnetofona.
Izvršiti osnovna mjerenja prema elektroničkoj (montažnoj) shemi u sklopu
uređaja.
Navesti i primijeniti mjere zaštite na radu i zaštite okoline.
Čitanje i primjena tehničkih podataka.
Postupci ispitivanja, podešavanja, demontiranja i montiranja komponenata i
sklopova u uređajima.
Mjere zaštite na radu i zaštite okoline.
Ispitivanje funkcija digitalnih i analognih sklopova.
Magnetofon (kazetofon), elektromehanički dijelovi
2. Održavanje i popravci audio uređaja
Izvršiti programiranje i podešavanje radioprijamnika prema uputama.
Izvršiti osnovna mjerenja na radioprijamniku (osjetljivost, selektivnost,
faktor izobličenja, potrošnja).
Navesti i primijeniti mjere zaštite u radu na popravcima audio uređaja.
Izmjeriti frekvenciju lokalnog oscilatora.
Snimiti karakteristiku MF s pomoću voblera.
Analizirati demodulirani signal osciloskopom.
Izmjeriti napon ARP.
Izmjeriti amplitudno frekvencijsku karakteristiku zvučnika.
Otkloniti osnovne kvarove.
Obaviti montažu radioprijamnika u automobilu.
Obaviti postupke osnovnog održavanja i podešavanja magnetofona ,kasetofona
prema tvorničkoj
dokumentaciji.
Obaviti postupke osnovnog održavanja CD reproduktora prema tvorničkoj
dokumentaciji.
Ispitivanje audio pojačala.
Mjerenje karakteristika audio pojačala.
Ispitati zvučnik.
Navesti i primijeniti mjere zaštite na radu (zaštita sluha, zaštita od
strujnog udara).
Postupci za sustavno ispitivanje radioprijamnika.
Mjerenja: osjetljivosti, selektivnosti, izobličenja i potrošnje.
Ispitivanje pojedinih dijelova prijamnika.
Tuner, međufrekvencijski dio prijamnika, demodulatori, niskofrekvencijski
dio prijamnika.
Zvučnik
Kvarovi na sustavu napajanja
Kvarovi na anteni
Kvarovi na audio pojačalu.
Radio prijamnik u automobilu.
Uređaji za pohranu zvuka (magnetofoni).
Osnovno održavanje.
Čišćenje audio glave.
Pogonski sustav.
Uređaji za reprodukciju optičkog zapisa.
Osnovno održavanje.
Audio pojačala.
Zvučnici.
Zvučničke kutije.
CD, minidisk i RDAT uređaji.
Mjere zaštite na radu.
3. Montaža antenske opreme
Montirati kućni antenski sustav.
Ispitati elemente antenskog sustava.
Ispitati uzemljenost antenskog sustava.
Izvršiti montažu i podešavanje satelitskog antenskog sustava.
Osnovno održavanje antenskog sustava.
Navesti mjere zaštite na radu.
Antenski sustav.
Blok shema.
Elementi antenskog sustava.
Osnovno održavanje.
Mjere zaštite na radu.
4. Televizijska prijamna tehnika
Obaviti programiranje, podešavanje i montažu televizijskog prijamnika prema
uputama.
Obaviti montažu kućnog multimedijalnog centra (VHS, DVD, SAT) i
programiranje prema uputama.
Izvršiti mjerenja i snimanje oscilograma prema električnoj i montažnoj shemi
TV prijamnika.
Poznavati uporabu bar generatora.
Izvršiti podešavanja koja su dozvoljena uz pomoć bar generatora i uputama.
Navesti i primjenjivati mjere zaštite na radu i okoline.
Otkloniti osnovne kvarove na televizijskom prijamniku.
Obaviti radove na održavanju video rekordera prema dokumentaciji.
Otklanjanje osnovnih kvarova.
Poznavati osnovne postupke televizijskog snimanja.
Podesiti kameru prema uputama.
Primijeniti osnovne postupke snimanja i montaže.
Obaviti radove osnovnog održavanja kamkordera.
Spajanje televizijskog prijamnika, VHS sustava, DVD sustava, satelitskog
prijamnika.
Postupci za sustavno ispitivanje televizijskog prijamnika.
Bar generator.
Osnovno podešavanja televizijskog prijamnika.
Tuner.
Slikovni dio.
Kromatski dio.
Sinkronizacijski dio.
Katodna cijev.
Ispravljački stupanj.
Mjere zaštite na radu s katodnom cijevi.
Osnovni kvarovi na televizijskom prijamniku.
Sustav napajanja električnom energijom.
Sustavi za pohranu i reprodukciju video informacija
Sustavi za snimanje i pohranu (kamkorderi).
Mjere zaštite na radu.
5. Upravljanje i regulacija
Montirati i ispitati funkcionalnost elemenata mjerno-regulacijskoga sustava.
Obaviti radove nadzora i održavanja elementa i sklopova
mjerno-regulacijskih, sigurnosnih i alarmnih
sustava.
Mjerenjem pronaći i otkloniti pogrešku u sklopovima i sustavima za mjerenje
i regulaciju, sigurnosnim i
alarmnim sustavima.
Komponente i sklopovi mjerno-regulacijskih sustava.
6. Osobna računala
Sastaviti hardver osobnoga računala.
Podesiti monitor.
Obaviti radove održavanja ispravljačkog stupnja.
Obaviti zamjenu pojedinih dijelova računala.
Obaviti nadogradnju računala.
Poznavati programsku potporu računala.
Personalno računalo.
Komponente.
Monitor.
Memorije.
Kartice.
Metodičke napomene
Svrha praktične nastave u prvom razredu obrazovanja je stjecanje osnovnih
znanja, vještina i navika pri na
radu s različitim materijalima, alatima, strojevima i uređajima. Radovi se
izvode na električnim,
elektromehaničkim i elektroničkim sklopovima električnih i elektroničkih
uređaja (stabilizirani izvori
napajanja, upravljački sklopovi, mjerni uređaji, audio i video uređaji
itd.).
U drugom razredu razvijaju se složenija znanja, vještine i navike koje
omogućuju učenicima da, uz
nadzor, obavljaju jednostavnije poslove i radne zadatke u održavanju i
popravcima elektroničkih uređaja.
U trećem razredu učenici se postupno približavaju onom stupnju znanja,
navika i vještina koji će im
omogućiti da nakon završetka školovanja samostalno obavljaju poslove i radne
zadaće na razini
pomoćničkog zvanja u području elektronike.
Praktična nastava je predmet isključivo praktične naravi, ali svakom
praktičnom radu trebaju prethoditi
potrebna teorijska tehničko-tehnološka objašnjenja. Kolika će teorijska
objašnjenja biti potrebna ovisi o
građi koja se obrađuje i korelaciji s gradivom ostalih stručnih predmeta.
Posebnu pozornost treba posvetiti sadržajima zaštite pri radu koji su dani
kao posebna cjelina na
početku rada u radionici i na njih se treba vraćati pri svakoj konkretnoj
vrsti posla i operacije pri kojoj se
javlja potrebna mjera zaštite.
Organizacija i realizacija praktične nastave ima bitan utjecaj na
ostvarivanje postavljenih zadataka i
cilja nastave ovog predmeta. Uspješna realizacija programa praktične nastave
pretpostavlja opremljenost
radionice i postojanje organizirane pripreme rada koja treba pratiti
materijalne zahtjeve pojedinih vježbi.
Opremljenost radionice mora biti takva da svakom učeniku osigura posebno i
potpuno opremljeno radno
mjesto.
Praktičnu nastavu najpovoljnije je realizirati u blokovima po tjedan dana
kada se naizmjenično
realizira jedan tjedan teorijske nastave i jedan tjedan praktične nastave.
Škola može organizirati i neki
drugi oblik realizacije teorijske nastave i praktične nastave ako to može
dati očekivane rezultate.
Dio praktične nastave izvodi se u školskoj radionici, a drugi dio u radnom
procesu u radionicama
obrtnika, malih poduzetnika i drugim za obuku učenika licenciranim
radionicama. Za prvi razred okvirno
je predviđeno da se u školi realizira do 272 sata praktične nastave, a u
radionicama izvan škole 540 sati,
u drugome razredu u školi 165, izvan škole 630 i u trećem razredu u školi
48, a izvan škole 640 sati.
Kako je praktični dio programa okvirni, svaka će obrtnička škola zajedno s
obrtnicima izraditi izvedbene
programe. Pri tome se mora uzeti u obzir da je zanimanje
elektroničar-mehaničar široko profilirano i da
obuhvaća više područja djelatnosti koja neće biti zastupljena u svakoj
obrtničkoj radionici. Stoga je
moguća pojava programskih razlika, prije svega u praktičnom dijelu
naukovanja, koju je potrebno
prevladati kombiniranim djelovanjem školskih i drugih radionica radi
cjelovitog stjecanja zanimanja.
U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti.
Pri izradi izvedbenog
programa treba uvažavati specifičnosti radionica u školi i obrtničkih
radionica ne narušavajući pri tom
osnovnu strukturu okvirnog programa. Izvedbeni program mora biti detaljniji,
a sadržaj se raspoređuje
sukladno školskom kalendaru. Izvedbenim programom konkretno treba reći koji
se dio programa izvodi u
školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.
Preporuča se učenike podijeliti u skupine i odrediti raspored i boravak
svake pojedine skupine u školi s
tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i kod obrtnika s kojim
učenik ima sklopljen ugovor o
naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje
teorijskog dijela programa,
laboratorijskih vježbi te vremenom potrebnim za realizaciju razlike
praktičnog dijela programa u školskoj
radionici.
Prilikom izrade izvedbenog programa praktične nastave potrebno je imati u
vidu predznanje učenika
stečeno u osnovnoj školi i činjenicu da za određeni dio programiranih radova
učenici nemaju
odgovarajuću teorijsku podlogu. Učenici u radionicama obrtnika sudjeluju u
konkretnom proizvodnom ili
uslužnom procesu i uče one sadržaje koje nameće određena usluga i radi toga
se ne može uvijek
poštovati programirani redoslijed predviđenih sadržaja. Zadaća je svakog
realizatora programa da
učeniku na početku svakog radnog zadatka da potrebna stručno-teorijska
objašnjenja koja su neposredno
vezana uz izradu zadatka.
Nastavnik škole, koji ima zadaću da organizira, izvodi ili prati ostvarenje
programa, dužan je voditi brigu
da svi učenici najkasnije do kraja školske godine prođu sve predviđene
programske sadržaje. Također je
obveza nastavnika strukovno-teorijskih predmeta, značajnih za stjecanje
zanimanja, da sudjeluju u izradi i
praćenju ostvarenja programa praktične nastave.
Svaki radni zadatak mora imati naziv cjeline, cilj, znanja i radne navike
koje se stječu uvježbavanjem na
praktičnoj nastavi. Radni zadatak obuhvaća pripremne radove, potrebni
materijal, sredstva za rad, način
izrade, radne uvjete, propise, zaštitne mjere i ekološke zahtjeve.
Praćenje rada učenika i vrednovanje rezultata rada ima posebnu važnost i
izvedbenim programom treba
utvrditi način praćenja rada učenika i njegovo ocjenjivanje.
Prilikom izrade izvedbenog programa potrebno je za svaku vježbu navesti i
sljedeće:
- cilj vježbe, proizvod ili uslugu
- osnovne i pomoćne materijale
- sredstva za rad (alati, instrumenti, strojevi, uređaji)
- način izvođenja (organizacija, tehničke i tehnološke upute)
- potrebne mjere zaštite na radu i zaštite okoliša
- način vrednovanja rezultata rada učenika (utvrditi način praćenja
uspješnosti s obzirom na svladavanje
praktičnog znanja i stjecanje vještina)
Obveze učenika
Pribor i oprema
Svaki učenik dužan je za praktičnu nastavu imati sljedeći pribor i opremu:
propisani dnevnik rada (mapa
praktičnog dijela naukovanja), odobrenu literaturu, pribor za crtanje (
olovka, gumica, dva trokuta, šestar),
osnovni električarski alat (ispitivač napona, izvijači, izolirana
kombinirana kliješta, jednostavni digitalni
univerzalni instrument), radno odijelo.
Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća
Praćenje rada učenika i vrednovanje rezultata izvodi se provjeravanjem i
ocjenjivanjem:
- izrađenih radova uz prezentaciju učenika
- dnevnika praktičnog rada (mapa praktičnog dijela naukovanja)
- usmenom provjerom znanja.
Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje znanja temelji se na objašnjenju rada
ili postupka ili pojedinih radnih
operacija vezanih uz upotrijebljeno teoretsko znanje, tehnologiju rada,
upotrebu mjernih instrumenata i
postupaka vezanih uz radne operacije ili izradu rada.
Učenik obvezno vodi dnevnik praktičnog rada (mapa praktičnog dijela
naukovanja), koji sadrži
obrazloženja i upozorenja o specifičnostima koja je uočio pri radu, svoj
komentar i eventualna pitanja o
nejasnoćama na koja je naišao.
|
