Na temelju članka 105. stavak 1. točka 2. Zakona o bankama (»Narodne
novine«, br. 84/2002.) i članka 39. stavak 2. pod i) Zakona o Hrvatskoj
narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 36/2001.) guverner Hrvatske narodne
banke donosi
ODLUKU
o obvezi dostavljanja Izvješća o kamatnim stopama na kredite i depozite
(NN 195/03)
I.
Hrvatska narodna banka obvezuje banke na popunjavanje i dostavljanje
Izvješća o kamatnim stopama na kredite i depozite (u nastavku teksta:
Izvješće) za potrebe monetarne statistike.
II.
Banke sastavljaju i dostavljaju Izvješće na Obrascu KS-1 na načine koji su
utvrđeni u Uputama za popunjavanje Izvješća.
Obrazac KS-1 i Upute za popunjavanje Izvješća sastavni su dio ove odluke.
III.
Izvješće treba dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije 10 radnih dana
nakon isteka izvještajnog mjeseca (radnim danom smatra se i subota), s tim
da se krajnji rok za dostavljanje produljuje za tri radna dana krajem
kalendarskog tromjesečja.
IV.
Prvo izvješće prema ovoj odluci banke trebaju dostaviti Hrvatskoj narodnoj
banci za izvještajno razdoblje koje završava 31. siječnja 2004.
V.
Odredbe ove odluke primjenjuju se i na stambene štedionice.
VI.
Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o obvezi
dostavljanja izvješća »Kamatne stope na kredite i depozite« (»Narodne
novine«, br. 104/2001.).
Rok za dostavljanje izvješća za mjesec prosinac 2003. sastavljenog u skladu
s Odlukom o obvezi dostavljanja izvješća »Kamatne stope na kredite i
depozite« (»Narodne novine«, br. 104/2001.) je 19. siječnja 2004.
VII.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
O. br. 345-020/11-03/ŽR
Zagreb, 26. studenoga 2003.
Guverner
Hrvatske narodne banke
dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.
UPUTA ZA POPUNJAVANJE IZVJEŠĆA O KAMATNIM STOPAMA NA KREDITE I DEPOZITE
OPĆE UPUTE
1. Uvod
Za potrebe izrade statistike kamatnih stopa Hrvatska narodna banka obvezuje
banke i stambene štedionice (u nastavku teksta: banke) na popunjavanje i
dostavljanje Izvješća o kamatnim stopama na kredite i depozite na Obrascu
KS-1. Također, zajedno s Izvješćem, banke trebaju dostaviti i svoje važeće
odluke o kamatnim stopama, naknadama, provizijama i sl., kao i sve daljnje
izmjene regulative o aktivnim i pasivnim kamatnim stopama.
2. Organizacija Uputa za popunjavanje Izvješća
Upute se sastoje od tri dijela, a sadrže informacije o tome kako ispravno
popuniti Izvješće i kako na pravilan način dostaviti Izvješće u Hrvatsku
narodnu banku.
Dijelovi Upute su sljedeći:
1. Opće upute
2. Prilog A, koji sadrži upute za dostavljanje Izvješća na magnetnom mediju
3. Prilog B, koji sadrži upute za popunjavanje pojedinih stavaka Izvješća.
3. Načini dostavljanja Izvješća
Izvješće se dostavlja na papiru i na magnetnom mediju.
U zaglavlju Izvješća navodi se naziv banke, oznaka banke (matični broj) i
datum (posljednji dan izvještajnog razdoblja, u obliku dd.mm.gggg.).
4. Sadržaj i priprema Izvješća
Izvješće, popunjeno i dostavljeno na Obrascu KS-1, sastoji se od 4 dijela, u
kojima se prikazuju:
– kamatne stope na kunske kredite
– kamatne stope na kunske depozite
– kamatne stope na devizne kredite
– kamatne stope na devizne depozite.
Na svakoj stranici u prvom i drugom stupcu navode se iznosi u tisućama kuna,
a u trećem i četvrtom stupcu kamatne stope. Preciznije, u Obrascu se navode:
– iznosi novoodobrenih kredita i novoprimljenih depozita razvrstani po
predviđenim pozicijama Obrasca, prema izvornom roku dospijeća (1. stupac)
– knjigovodstvena stanja kredita i depozita razvrstana po predviđenim
pozicijama Obrasca (2. stupac)
– ponderirane prosječne kamatne stope (nominalne) na novoodobrene kredite i
novoprimljene depozite (3. stupac)
– ponderirane efektivne kamatne stope na kredite (4. stupac).
Nadalje, krediti i depoziti se u pojedinim dijelovima Obrasca dijele na:
– kunske kredite/depozite bez valutne klauzule
– kunske kredite/depozite s valutnom klauzulom
– devizne kredite/depozite.
Svaka od navedenih vrsta dalje se raspoređuje u određene pozicije prema
sektorskoj klasifikaciji na:
– kredite/depozite koji se odnose na trgovačka društva
– kredite/depozite koji se odnose na stanovništvo.
U skladu s Uputom za primjenu Kontnog plana za banke (»Narodne novine«, br.
115/2003.) pod trgovačkim društvima podrazumijevaju se:
– državna trgovačka društva (koja kontrolira država)
– ostala trgovačka društva (koja ne kontrolira država).
Napominjemo da se u Obrascu ne navode krediti/depoziti koji se odnose na
nerezidente (npr. na strane pravne osobe, strane fizičke osobe ...).
Iznosi u Obrascu (na papiru) iskazuju se u tisućama kuna, s brojevima
zaokruženim na najbližu tisućicu. Stavke koje iznose manje od 500 kuna,
iskazuju se kao nula, kao i pripadajuće ponderirane kamatne stope.
Izvješće na magnetnom mediju dostavlja se prema Uputama za dostavljanje
podataka na magnetnom mediju, koje su sastavni dio ove upute.
Svi iznosi na magnetnom mediju moraju biti iskazani u kunama i lipama.
Kamatne stope iskazuju se na godišnjoj razini, s dvije decimale, uz
zaokruživanje druge decimale. Ako je ugovorena mjesečna kamatna stopa,
koristi se konformni obračun za izračunavanje godišnje kamatne stope (uz
parametre: 30 dana u mjesecu i 360 dana u godini).
U Obrascu ne treba prikazati informacije o transakcijama kod kojih ugovorena
kamatna stopa nije dio politike kamatnih stopa banke. Konkretno, u Obrascu
KS-1 ne treba iskazivati podatke o depozitima koje je banka položila kod
neke druge institucije kao ni o kreditima koje je banka primila od neke
druge institucije.
Isto tako, u Obrazac se ne uključuju refinancirani devizni krediti kod kojih
su uvjeti refinanciranja utvrđeni neovisno o politici kamatnih stopa banke.
5. Upute za popunjavanje pojedinih dijelova Obrasca
5.1. Kamatne stope na kunske kredite
U ovom dijelu Obrasca potrebno je navesti ukupan iznos novoodobrenih kunskih
kredita u izvještajnom mjesecu, knjigovodstveno stanje kunskih kredita,
ponderiranu prosječnu kamatnu stopu (nominalnu) i ponderiranu efektivnu
kamatnu stopu.
U stupcu Novoodobreni krediti navode se krediti odobreni i pušteni u tečaj
tijekom izvještajnog mjeseca, neovisno o tome je li riječ o novim kreditima
ili restruktuiranju već postojećih kredita (restrukturiranje obuhvaća
refinanciranje – odobravanje novoga kredita za zatvaranje staroga te
reprogramiranje kredita – promjena uvjeta staroga kredita).
Za potrebe Obrasca KS-1, kod reprogramiranih se kredita novoodobrenim
kreditom i puštenim u tečaj smatra onaj iznos kredita (dio ili cijeli iznos
inicijalno ugovorenoga kredita, ovisno o metodi obračuna koji se primjenjuje
u pojedinoj banci) na koji se primjenjuju novi uvjeti kreditiranja. Stoga se
taj iznos prikazuje u 1. stupcu Novoodobreni krediti, u 3. stupcu prikazuje
se pripadajuća ponderirana nominalna kamatna stopa, a u 4. stupcu, analogno,
pripadajuća ponderirana efektivna kamatna stopa ako je riječ o
reprogramiranju kredita koji je odobren i pušten u tečaj poslije 1. siječnja
2002.
Iznimno, ako je riječ o kreditu koji je odobren i pušten u tečaj prije 1.
siječnja 2002., kada nije postojala obveza izračuna efektivne kamatne stope
u skladu s Odlukom o jedinstvenom iskazivanju efektivne kamatne stope na
kredite i depozite, a kredit se reprogramira poslije toga datuma, efektivna
se kamatna stopa može, ali ne mora, izračunati, ovisno o tehničkim
mogućnostima izvještajne institucije. Ako se efektivna kamatna stopa ne
računa, pripadajući iznos potrebno je isključiti iz pondera za izračun
ponderirane efektivne kamatne stope za tu kategoriju. Navedeno se odnosi i
na sve ostale kredite koji su odobreni prije 1. siječnja 2002., a koji se
puštaju u tečaj u tranšama poslije toga datuma.
Nadalje, kod izračuna kunske protuvrijednosti deviznih kredita i kredita s
valutnom klauzulom, koristi se tekući tečaj, tj. tečaj na dan transakcije,
pri čemu se danom transakcije smatra dan kada je obavljeno reprogramiranje.
Svi krediti koji su obnovljeni (i pušteni u tečaj) tijekom izvještajnog
razdoblja smatraju se novoodobrenim kreditima i treba ih prikazati u
Obrascu.
Krediti se dijele na kredite trgovačkim društvima i kredite stanovništvu, i
to prema izvornom roku dospijeća (kod kredita koji se otplaćuju u ratama,
izvorno dospijeće utvrđuje se prema dospijeću zadnje rate).
Iznimno, kod okvirnih kredita trgovačkim društvima i stanovništvu
novoodobreni se krediti ne utvrđuju, već se kod tih vrsta kredita navodi
knjigovodstveno stanje na kraju izvještajnog mjeseca. Stoga iznos naveden u
stavci 1008 treba biti jednak iznosu u stavci 2008, iznos naveden u stavci
1011 treba biti jednak iznosu u stavci 2011, iznos naveden u stavci 1030
treba biti jednak iznosu u stavci 2030, odnosno iznos naveden u stavci 1033
treba biti jednak iznosu u stavci 2033. Nedopuštena prekoračenja po ovim
kreditima ne smatraju se novoodobrenim kreditima i stoga ih ne treba
prikazati u Obrascu.
U Prilogu B, koji sadrži upute za popunjavanje pojedinih stavaka Izvješća, u
stupcu Knjigovodstveno stanje razvrstani su knjigovodstveni računi iz
Kontnog plana za banke u pojedinu izvornu stavku. Iz uputa se vidi da se
dospjeli krediti i ispravci vrijednosti ne navode u Obrascu. Predujmove
treba uključiti u Izvješće, tako da ih se razvrsta prema očekivanom izvornom
roku dospijeća kredita. Nadalje, krediti na zahtjev dani trgovačkim
društvima i stanovništvu navode se u sklopu kratkoročnih kredita (s rokom do
1 mjesec), s obzirom da za tu vrstu kredita nisu predviđene posebne stavke.
Konkretno, ti se krediti navode u stavkama: 1005, 2005, 1012, 2012, 1027,
2027, 1034 i 2034.
U stupcu Ponderirana prosječna kamatna stopa (nominalna) potrebno je navesti
ponderirane prosjeke kamatnih stopa na novoodobrene kredite. Za svaku se
pojedinu skupinu kredita definiranu prema vrsti kredita, sektorskoj
klasifikaciji dužnika i izvornom roku dospijeća izračunava i navodi zasebna
ponderirana prosječna kamatna stopa.
Primjer izračunavanja ponderirane prosječne kamatne stope dan je u nastavku.
Primjerice:
Pretpostavimo da je banka 11. siječnja 2002. odobrila tri kunska kredita bez
valutne klauzule javnim trgovačkim društvima:
- kredit u iznosu od 1.000.000 kuna s ugovorenim rokom dospijeća od 18
mjeseci uz kamatnu stopu od 8%
- kredit u iznosu od 2.000.000 kuna s ugovorenim rokom dospijeća od 24
mjeseca uz kamatnu stopu od 10%
- kredit u iznosu od 500.000 kuna s ugovorenim rokom dospijeća od 13 mjeseci
uz kamatnu stopu od 11%.
Ukupni iznos kredita je 3.500.000 kuna. Ponderirana kamatna stopa na te
kredite iznosi:
1.000.000 * 8 = 8.000.000 k= 33.500.000/3.500.000
2.000.000 * 10 = 20.000.000 k=9,57
500 000 * 11 = 5.500.000
Ukupno: 3.500.000 33.500.000
Ponderirana prosječna kamatna stopa na kunske kredite trgovačkim društvima s
rokom dospijeća preko 1 do 2 godine iznosi 9,57%. Prema tome, za razdoblje
od 1. do 31. siječnja 2002. u Obrascu KS-1, na stranici 1 u stavki 3015,
banka navodi kamatnu stopu od 9,57.
Budući da se kod okvirnih kredita ne utvrđuju novoodobreni krediti,
ponderirana prosječna kamatna stopa izračunava se tako da se koristi
knjigovodstveno stanje okvirnih kredita na kraju izvještajnog mjeseca kao
ponder.
U stupcu Ponderirana efektivna kamatna stopa potrebno je navesti ponderiranu
efektivnu kamatnu stopu za pojedinu vrstu kredita i prema izvornom roku
dospijeća. Efektivnu kamatnu stopu banka je dužna izračunati u skladu s
Odlukom o jedinstvenom iskazivanju efektivne kamatne stope na kredite i
depozite (»Narodne novine«, br. 56/2001., br. 87/2001., 111/2001 i
76/2003.). Za sve kredite bez unaprijed poznatog plana otplate kao efektivna
kamatna stopa može se navesti nominalna kamatna stopa.
5.2. Kamatne stope na kunske depozite
U ovom dijelu Obrasca potrebno je navesti ukupan iznos novoprimljenih
kunskih depozita u izvještajnom mjesecu, knjigovodstveno stanje kunskih
depozita na kraju izvještajnog mjeseca i ponderiranu prosječnu kamatnu stopu
(nominalnu).
U stupcu Novoprimljeni depoziti potrebno je navesti iznos novoprimljenih
depozita u izvještajnom mjesecu. Novoprimljeni depoziti su depoziti
primljeni tijekom izvještajnog mjeseca, uključujući i pripisane kamate na
depozite, obnovljene depozite te depozite koji su primljeni kao sigurnosni
polozi za odobravanje kredita.
Depoziti s otkaznim rokom i pripadajuće kamatne stope uključuju se u Obrazac
tako da se razvrstavaju prema rokovima dospijeća predviđenim u Obrascu, pri
čemu se kod tih depozita pod rokom dospijeća podrazumijeva otkazni rok.
U Obrazac se ne uključuju ograničeni depoziti i pripadajuće kamatne stope
(ograničeni depoziti su novčana sredstva deponirana za strogo određenu
namjenu, kojima komitent ne može slobodno raspolagati (npr. depoziti
izdvojeni po nalogu suda, novčana sredstva od – u ime i za račun trećih –
prodanih putničkih čekova, pokrića po kreditnim karticama i sl.).
Depoziti se razvrstavaju u skladu s predviđenim stavkama Obrasca, i to prema
izvornom roku dospijeća.
Iznimno, kod žiroračuna i tekućih računa (stavke 1049 i 1059) i kod štednih
depozita po viđenju (stavke 1050 i 1060) ne utvrđuju se novoprimljeni
depoziti, već se kod tih vrsta depozita navodi knjigovodstveno stanje na
kraju izvještajnog mjeseca. Stoga iznos naveden u stavci 1049 treba biti
jednak iznosu u stavci 2049, iznos naveden u stavci 1050 treba biti jednak
iznosu u stavci 2050, iznos naveden u stavci 1059 treba biti jednak iznosu u
stavci 2059, iznos naveden u stavci 1060 treba biti jednak iznosu u stavci
2060, a iznos naveden u stavci 1069 treba biti jednak iznosu u stavci 2069.
U Prilogu B, koji sadrži upute za popunjavanje pojedinih stavaka Izvješća, u
stupcu Knjigovodstveno stanje razvrstani su knjigovodstveni računi iz
Kontnog plana za banke u pojedinu izvornu stavku.
U stupcu Ponderirana prosječna kamatna stopa (nominalna) banka navodi
ponderirane prosjeke kamatnih stopa na novoprimljene depozite.
Budući da se kod žiroračuna i tekućih računa te kod štednih depozita po
viđenju ne utvrđuju novoprimljeni depoziti, ponderirana prosječna kamatna
stopa izračunava se tako da koristi knjigovodstveno stanje tih računa na
kraju izvještajnog mjeseca kao ponder. Isto tako, ako banka primjenjuje
različite kamatne stope na depozite na žiroračunima i na depozite na tekućim
računima, ponderirana prosječna kamatna stopa na depozite na žiroračunima i
ponderirana prosječna kamatna stopa na depozite na tekućim računima
izračunavaju se tako da se koriste knjigovodstvena stanja tih računa na
kraju izvještajnog mjeseca kao ponder.
Napominjemo da se, u skladu s uputama u Prilogu B, ponderirane prosječne
kamatne stope na kunske depozite sa i bez valutne klauzule (stanovništva,
trgovačkih društava te ukupno – stavke 3046, 3047, 3048, 3058, 3068 i 3069)
izračunavaju tako da se koriste knjigovodstvena stanja svih pripadajućih
komponenata na kraju izvještajnog mjeseca.
Kao iznimka od uputa u Prilogu B navodi se sljedeći slučaj: Ako tijekom
izvještajnog mjeseca nije bilo novoprimljenih oročenih depozita, prilikom
izračunavanja ponderirane prosječne kamatne stope (nominalne) potrebno je iz
formule isključiti knjigovodstvena stanja pripadajućih oročenih depozita.
Navedeno se odnosi na stavke: 3046, 3047, 3048, 3058, 3068 i 3069.
Stupac Ponderirana efektivna kamatna stopa nije potrebno popunjavati jer se
za kategorije kunskih depozita ne trebaju izračunavati ponderirane efektivne
kamatne stope.
5.3. Kamatne stope na devizne kredite
U ovom dijelu Obrasca potrebno je navesti ukupan iznos kredita odobrenih u
valutama EUR odnosno USD i puštenih u tečaj u izvještajnom mjesecu,
knjigovodstveno stanje kredita u valutama EUR i USD, ponderiranu prosječnu
kamatnu stopu (nominalnu) i ponderiranu efektivnu kamatnu stopu.
Iznos tih kredita upisuje se u kunskoj protuvrijednosti obračunatoj po
tekućem tečaju (tj. po tečaju na dan puštanja kredita u tečaj). Devizni
krediti pušteni u tečaj u stranoj valuti koja nije ni EUR ni USD, ne
uključuju se u Obrazac.
Krediti se razvrstavaju u skladu s predviđenim stavkama Obrasca, i to prema
izvornom roku dospijeća.
U Prilogu B, koji sadrži upute za popunjavanje pojedinih stavaka Izvješća, u
stupcu Knjigovodstveno stanje razvrstani su knjigovodstveni računi iz
Kontnog plana za banke u pojedinu izvornu stavku. Iz uputa se vidi da se
dospjeli krediti i posebne pričuve za identificirane gubitke ne navode u
Obrascu. Predujmove treba uključiti u Izvješće, tako da ih se razvrsta prema
očekivanom izvornom roku dospijeća kredita. Nadalje, krediti na zahtjev dani
trgovačkim društvima i stanovništvu navode se u sklopu kratkoročnih kredita,
s rokom dospijeća do 1 mjesec. Budući da se kod okvirnih kredita ne utvrđuju
novoodobreni krediti, ponderirane prosječne kamatne stope izračunavaju se
tako da se koristi knjigovodstveno stanje okvirnih kredita na kraju
izvještajnog mjeseca kao ponder.
Sve napomene navedene pod točkom 5.1. Kamatne stope na kunske kredite vezane
uz popunjavanje stupaca Ponderirana prosječna kamatna stopa (nominalna) i
Ponderirana efektivna kamatna stopa primjenjuju se i na devizne kredite.
5.4. Kamatne stope na devizne depozite
U ovom dijelu Obrasca potrebno je navesti ukupan iznos novoprimljenih
depozita u valutama EUR i USD u izvještajnom mjesecu, knjigovodstveno stanje
depozita u valutama EUR i USD na kraju izvještajnog mjeseca te ponderiranu
prosječnu kamatnu stopu (nominalnu).
Iznos tih depozita upisuje se u kunskoj protuvrijednosti obračunatoj po
tekućem tečaju. Devizni depoziti primljeni u stranoj valuti koja nije ni EUR
ni USD, ne uključuju se u Obrazac.
Depoziti se razvrstavaju u skladu s predviđenim stavkama Obrasca, i to prema
izvornom roku dospijeća.
Iznimno, kod štednih depozita po viđenju (stavke 1134, 1135, 1153 i 1154) ne
utvrđuju se novoprimljeni depoziti, već se za tu vrstu depozita navodi
knjigovodstveno stanje na kraju izvještajnog mjeseca. Stoga iznos naveden u
stavci 1134 treba biti jednak iznosu u stavci 2134, iznos naveden u stavci
1135 treba biti jednak iznosu u stavci 2135, iznos naveden u stavci 1153
treba biti jednak iznosu u stavci 2153, a iznos naveden u stavci 1154 treba
biti jednak iznosu u stavci 2154.
Sve napomene navedene pod točkom 5.2. Kamatne stope na kunske depozite
vezane uz popunjavanje stupaca Ponderirana prosječna kamatna stopa
(nominalna) primjenjuju se i na devizne depozite. Napominjemo da se, u
skladu s uputama u Prilogu B, ponderirane prosječne kamatne stope na devizne
depozite stanovništva i trgovačkih društava (stavke 3132 i 3151)
izračunavaju tako da se koriste knjigovodstvena stanja svih pripadajućih
komponenata na kraju izvještajnog mjeseca kao ponder.
Kao iznimka od uputa u Prilogu B navodi se sljedeći slučaj: Ako tijekom
izvještajnog mjeseca nije bilo novoprimljenih oročenih depozita, prilikom
izračunavanja ponderirane prosječne kamatne stope (nominalne) potrebno je iz
formule isključiti knjigovodstvena stanja pripadajućih oročenih depozita.
Navedeno se odnosi na stavke: 3131, 3132 i 3151.
Stupac Ponderirana efektivna kamatna stopa nije potrebno popunjavati jer se
za kategorije deviznih depozita ne trebaju izračunavati ponderirane
efektivne kamatne stope.
6. Dodatne upute i tumačenja
Pitanja u vezi s dodatnim uputama i tumačenjima bilo kojeg dijela ove upute
i Izvješća o kamatnim stopama na kredite i depozite treba poslati HNB-u s
naznakom »Kamatne stope«. Osobito je korisno tražiti dodatna objašnjenja i
tumačenja za poslovne događaje koji nisu posebno opisani u ovim uputama. Ako
tumačenje uputa HNB-a bude različito od tumačenja banke, HNB će zahtijevati
da banka pripremi Izvješće prema tumačenju HNB-a i ispravi prethodna
izvješća.
7. Dostavljanje Izvješća o kamatnim stopama na kredite i depozite
Izvješće je potrebno dostaviti na adresu:
Hrvatska narodna banka
Direkcija za statistiku
p. p. 603
10002 Zagreb
PRILOG A: UPUTA ZA DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA NA MAGNETNOM MEDIJU
Izvješće o kamatnim stopama na kredite i depozite (u nastavku teksta:
Izvješće) dostavlja se na magnetnom mediju (PC disketa) ili
telekomunikacijskim putem. Podaci se šalju u datoteci čija su obilježja i
sadržaj dani u tekstu ovog priloga.
1. Standardna obilježja datoteke
– format ASCII
– kodna stranica CP1250 (LATIN2)
– slogovi prema Tablici 1.
– svaki slog završava delimiterom CRLF (Xž0D0Až)
– naziv datoteke je MBR.KS (matični broj + KS).
2. Sadržaj datoteke
Slogovi u datoteci su fiksne duljine: 84 znaka. Slogovi se popunjavaju onako
kako je prikazano u Tablici 1. Numerička polja (N) popunjavaju se vodećim
nulama, a nulama se popunjavaju i onda kada su neobvezna i/ili nemaju
konkretni sadržaj. Polja 9 i 12, predviđena za iznose, duljine su 15 znakova
sa dva decimalna mjesta. Oznaka predznaka sa »+« (plus) ili »–« (minus)
potrebna je zbog jedinstvenog načina označavanja iznosa koji su pozitivni
ili negativni, a nalaze se u polju koje neposredno slijedi polje za
predznak. Oba postotka duljine su 5 znakova, od kojih su prva tri cijeli
broj, a ostala dva decimalni brojevi. Alfanumerička polja (AN) popunjavaju
se slijeva, bez vodećih praznina, što je posebno važno za polja 4 i 5, koja
su ključna za programsko prepoznavanje podataka.
Tablica 1. opisuje slogove podataka iz Izvješća banaka. Svi slogovi imaju
istovjetan sadržaj polja 1 - 4, dok se ostatak mijenja s obzirom na stranicu
Izvješća.
3. Formiranje i sadržaj slogova
S obzirom na točno određen sadržaj Izvješća, jedan slog datoteke prikaz je
jednog retka Izvješća. U Uputama za popunjavanje pojedinih stavaka Izvješća
detaljno je opisan način popunjavanja Obrasca, kao i kontrola pojedinih
polja unutar njega. Dostavljaju se samo retci s iznosima, što znači da
datoteka ima točno 169 slogova (za naslovnicu, tj. pitanje i odgovor, te
potpise, pečate i crte ne formira se slog).
Obavezno treba unositi tagove za prva dva stupca Obrasca KS-1 (uz iznose
novoodobrenih kredita/novoprimljenih depozita i knjigovodstvena stanja), dok
se tagovi uz kamatne stope ne unose u ulazne podatke nego samo služe za
lakše definiranje načina izračuna kamatnih stopa u Uputama. Pritom se
ponderirana prosječna kamatna stopa (nominalna) unosi u polje 13 (Postotak
1), a ponderirana efektivna stopa u polje 14 (Postotak 2).