 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
||||
 
    Pregled najvažnijih zakona Pravilnik o ... > Amaterskim radijskim komunikacijama > Građevinama koje podliježu sanitarnom nadzoru > Homologaciji vozila > Hrani za posebne prehrambene potrebe > Industrijskom dizajnu > Informatičkoj sigurnosti > Izobrazbi za zaštitare i čuvare > Izvješćima javnih dioničkih društava > Javnim cestama > Klinikama > Knjigovodstvu i računskom planu neprofitnih org. > Mjerilima za utvrđivanje vrijednosti oduzetih poduzeća > Načinu policijskog postupanja > Načinu i postupku vađenja krvi i uzimanja mokraće za analizu > Načinu izvršavanja kazne > Naknadi troškova u prekršajnom postupku > Namjeni radiofrekvencijskog spektra > Obrascima državnih matica > Osposobljavanju pripadnika civilne zaštite > Osposobljavanju redara > Oznakama zemljopisnog podrijetla > Općem deklariranju ili označavanju hrane > Patentu > Polaganju ispita za obavljanje detektivskih poslova > Porezu na dobit > Porezu na dodanu vrijednost > Porezu na dohodak > Posadama brodova > Posebnim uvjetima za vozila > Pristupu mreži i povezivanju > Procjeni utjecaja na okoliš > Provedbi tehničke zaštite > Provedbi Zakona o sprečavanju pranja novca > Ribočuvarskoj službi > Sigurnosti i zaštiti službenih podataka > Sudu časti HGK > Statusu stranaca u RH > Tehnički pregled vozila > Uvjetima za postupanje s otpadom > Vođenju popisa robe > Vojnom naoružanju > Zdravstvo i medicina > Žigu Razno > Ugovori > Ustav RH > Ustavni zakon > Odluke Ustavnog Suda RH > Poslovnik HR Sabora > Statut HOK > Službeni glasnik > Kodeks novinara > Klasifikacija proračuna > Uredba o snimanju iz zraka > Etalonska cijena građenja > Brojevi računa banaka > Brojevi računa za uplatu poreza, doprinosa i naknada > Kontni plan za banke > Katolički vjeronauk > Kurikulum hrvatske nastave > Branitelji Kazala N.N. > Kazalo 2002. g. > Kazalo 2001. g. > Kazalo 2000. g. > Kazalo 1999. g. > Kazalo 1998. g. > Kazalo 1997. g. Prilozi > Porezni sustav RH > Nacionalna klasifikacija djelatnosti > Zakoni koji su prestali važiti > Poljoprivreda (zakoni) > Trgovačko pravo > Management > Europske integracije > Poslovni WEB katalog > Pregled najvažnijih zakona
|
 |
 MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA Na temelju članka 24. Zakona o osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 59/90, 27/93, 7/96, 59/01, 114/01) i članka 10. Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine broj 19/92, 26/93, 27/93, 50/95, 59/01, 114/01), a u vezi s člankom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 59/01), ministar prosvjete i športa donio je KURIKULUM HRVATSKE NASTAVE U INOZEMSTVU UVOD Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu – nastava hrvatskog jezika i kulture namijenjen je djeci hrvatskih državljana koji privremeno ili stalno žive u drugim zemljama, odnosno djeci u inozemstvu kojima je hrvatski jezik obiteljski jezik. Hrvatska nastava je istovremeno otvorena i za djecu državljana drugih zemalja koji su živjeli u Hrvatskoj, kao i za ostalu djecu koja žele učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu, a za to imaju potrebno jezično predznanje. Sastavnice kurikuluma hrvatske nastave u inozemstvu su: Str. 2 Str. 3 1. Metodologija izrade i struktura kurikuluma Načela kurikuluma Određenje nastavnog predmeta Teme Opći ciljevi kurikuluma Operativni ciljevi kurikuluma Razrada operativnih ciljeva 7.1. Operativni ciljevi za hrvatski jezik i književnost - prva razina 7.1.1. Komunikacijska osposobljenost 7.1.2. Jezična osposobljenost 7.1.3. Književnost 7.2. Operativni ciljevi za hrvatski jezik i književnost – druga razina 7.2.1. Komunikacijska osposobljenost 7.2.2. Jezična osposobljenost 7.2.3. Književnost 7.3. Operativni ciljevi za hrvatski jezik i književnost – treća razina 7.3.1. Komunikacijska osposobljenost 7.3.2. Jezična osposobljenost 7.3.3. Književnost 7.4. Operativni ciljevi za povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinu Hrvatske (zemljopis, povijest, glazbena i likovna kultura) – prva razina 7.5. Operativni ciljevi za povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinu – druga razina 7.6. Operativni ciljevi za povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinu – treća razina Literatura i izvori za pripremu i izvođenje nastave 8.1. Hrvatski jezik i književnost 8.2. Glazbena kultura 8.3. Povijest 8.4. Zemljopis 8.5. Likovna kultura Osnovni i minimalni standardi znanja i vještina (katalog znanja učenika) 9.1. Hrvatski jezik i književnost 9.2. Hrvatska povijesna, kulturna i prirodna baština (povijest, likovna i glazbena kultura i zemljopis) Didaktičko-metodičke smjernice za izvođenje kurikuluma 10.1. Hrvatski jezik i književnost 10.2. Glazbena kultura 10.3. Likovna kultura 10.4. Povijest 10.5. Zemljopis Kadrovski uvjeti Prostor i oprema Evaluacija odgojno-obrazovnih postignuća učenika i kurikuluma Prijelazne i završne odredbe 1. METODOLOGIJA IZRADE I STRUKTURA KURIKULUMA Kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu – nastava hrvatskog jezika i kulture polazi od obrazovne i jezično-kulturne specifičnosti iskustva učenika kojima je namijenjen (višejezičnost i multikulturalnost), dosadašnjih iskustava u nastavi, ali isto tako i od najnovijih dostignuća i razvojnih tendencija u području izrade i razvoja kurikuluma. Za razliku od dosadašnjih nastavnih programa koji su bili usmjereni na definiranje sadržaja obrazovanja, ovaj program se zasniva na konceptu programiranja nastave koji naglasak stavlja na rezultate, odnosno postignuća u učenju. Kako bi se i terminološki izrazila ova razlika, umjesto riječi nastavni program koristi se riječ kurikulum. Navedena promjena se očituje i u strukturi kurikuluma. Umjesto na detaljno definiranje tematske strukture, naglasak je stavljen na definiranje odgojno-obrazovnih postignuća ili očekivanih odgojno-obrazovnih rezultata, te je stoga pozornost posvećena definiranju ciljeva i njihovoj operacionalizaciji ili konkretizaciji u odgovarajuća znanja, vještine i vrijednosti koje učenici nakon završetka nastave trebaju steći. U tekstu kurikuluma razlikujemo: opće ciljeve kurikuluma (izvode se iz načela kurikuluma) operativne ciljeve po razinama (predstavljaju operacionalizaciju općih ciljeva) razradu operativnih ciljeva po razinama (predstavlja opis ili razradu operativnih ciljeva). Razrada ili opis operativnih ciljeva zapravo predstavlja njihovu konkretizaciju u kojoj se ciljevi iskazuju kao očekivani rezultati nastave i to u formi standarda znanja, vještina i stajališta koje učenici moraju na kraju nastave usvojiti. Kako standardi opisuju što učenik mora usvojiti, oni se iskazuju ciljevima kao što su npr. prepoznati, opisati, razumjeti, usporediti, uočiti sličnosti i razlike itd. Stoga se često nazivaju i operativni ciljevi (termin koji je korišten u tekstu). Ovako iskazani ciljevi su lako "mjerljivi" i oni su ona komponenta koju je moguće pratiti i koja je podložna različitim oblicima evaluacije. Na kraju su definirani osnovni i minimalni standardi (katalog) znanja, vještina i vrijednosti. Oni predstavljaju minimum znanja koje učenici moraju usvojiti, odnosno koje trebaju obvezno znati. Ovakvom metodologijom izrade kurikuluma osigurava se koherentnost i logička povezanost načela, ciljeva i rezultata odgojno-obrazovnog procesa. Učitelju se istovremeno ostavlja sloboda izbora sadržaja i metoda kojima će ostvariti definirane ciljeve, odnosno očekivane rezultate kurikuluma. Kurikulum, kada je riječ o sadržajima i metodama, daje samo okvirne elemente. U tekstu kurikuluma se navode i teme, odnosno tematske cjeline koje su određene na osnovi načela i općih ciljeva. One određuju sadržajni kontekst i osnovu s pomoću koje su definirani operativni ciljevi. One su dakle konkretizirane u operativnim ciljevima i osiguravaju stjecanje osnovnih pojmova, vokabulara i ocrtavaju komunikacijske situacije i sl. Uz teme, u kurikulumu su navedene i didaktičko-metodičke smjernice za izvođenje kurikuluma, literatura, kadrovski uvjeti te prostor i oprema, što je potrebno da bi se kurikulum mogao ostvarivati. No, to ne znači da se učitelji moraju doslovno držati predloženih tekstova, metoda, nastavnog materijala itd. Štoviše, imaju veliku slobodu izbora prema vlastitom viđenju nastave, uvjetima u kojima rade, iskustvu i interesima učenika itd. Svakako se u izradu nastavnog materijala i odabir tema za obradu nastavnih jedinica trebaju što više uključivati i učenici. Njihovo iskustvo treba biti polazište za izbor sadržaja i metoda u izvođenju nastave. Ono što treba stalno imati na umu je ostvarenje kurikulumom određenih operativnih ciljeva (očekivana odgojno-obrazovna postignuća), posebice minimalnih i osnovnih standarda. Druga bitna karakteristika kurikuluma je integrativnost. Riječ je o integrativnom kurikulumu. Uz hrvatski jezik i književnost, koji čine osnovni dio, nastava uključuje i stjecanje znanja o povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini Hrvatske. Da bismo povezali sve sadržaje koji čine baštinu Hrvatske i da bismo ih mogli prikazati u međusobnoj povezanosti, tj. kao cjelinu, umjesto disciplinarnog pristupa primijenili smo integrativni. Teme su strukturirane u tematske cjeline oko ključnih pojmova koji su činili okvir za integriranje znanja iz područja povijesti, glazbene i likovne umjetnosti te zemljopisa, odnosno povijesno - kulturne i prirodne baštine. U posebnu tablicu smo za svako od ovih područja izdvojili ključne pojmove koji čine temelj za stjecanje osnovnog pojmovnog aparata. Radi lakšeg snalaženja učitelja, na nekim smo mjestima navodili i naziv discipline kojoj gradivo pripada. Tekstovi o prošlosti (iz povijesti), zemljopisni opisi, likovni i glazbeni izrazi također su inkorporirani u područje hrvatskog jezika i književnosti, gdje služe kao sadržajna osnova za učenje jezika i razvijanje komunikacijskih sposobnosti učenika u različitim formalnim i neformalnim situacijama. Kurikulum također polazi od činjenice da je struktura učenika u nastavnoj grupi vrlo heterogena, da je čine učenici različite dobi, predznanja, kulturnih sredina i konačno, različitih interesa i obrazovnih potreba. Stoga su ciljevi određeni trima razinama: Prva razina 1. - 4. razred; Druga razina 5. – 8./9 razred; Treća razina 9./10. – 12. razred, tj. 1. – 4. razred srednje škole. U slučaju da starosna struktura učenika ne odgovara navedenoj klasifikaciji, operativni ciljevi su dovoljno široko koncipirani da se mogu prilagoditi danoj situaciji. Za ostvarivanje kurikuluma planira se minimalno 2 sata nastave tjedno za svaku nastavnu grupu, što godišnje iznosi 70 sati nastave, odnosno 280 sati nastave za ostvarivanje svake razine. Svaka razina uključuje 4 godine učenja. Kako je kurikulum dovoljno otvoren za dorade i dopune, svaka sugestija na osnovi iskustva stečenog njegovom primjenom pridonijet će njegovu inoviranju i daljnjem razvoju. 2. NAČELA KURIKULUMA Načela kurikuluma predstavljaju osnovna vrijednosna uporišta na kojima se zasniva kurikulum i njegova realizacija u nastavi. Daju osnovne smjernice za programiranje, izvođenje i evaluaciju nastave, odnosno ocrtavaju vrijednosni okvir koji osigurava koherenciju svih osnovnih elemenata kurikuluma i ostvarivanje planiranih kurikularnih ciljeva u različitim socijalno-kulturnim i obrazovnim situacijama u kojima se kurikulum ostvaruje. Načela su izvedena iz kurikularnih postavki i iskustva u kurikularnom planiranju u Hrvatskoj i zemljama u kojima se provodi nastava hrvatskog jezika i kulture. Načela kurikuluma su sljedeća: 1. Uravnoteženost - odnosi se na uravnoteženu zastupljenost osnovnih kurikularnih područja u kurikulumu: znanje, vještine, stajališta i vrijednosti. Ovim načelom se osigurava takva struktura kurikuluma koja omogućuje učenicima da osim stjecanja znanja razviju i osnovne vještine i usvoje stajališta i sustav vrijednosti koje zahtijeva način komunikacije i obrazovanja u suvremenom društvu. S obzirom na dosadašnje iskustvo opterećenosti kurikuluma znanjem (najčešće činjeničnim), intencija je načela uravnoteženosti kurikuluma da omogući učenicima da razviju jezično-komunikacijske sposobnosti i vještine koje zahtijeva suvremen način komunikacije, ali i da usvoje stajališta prema učenju materinskog jezika i kulture koji će ih motivirati i omogućiti im daljnje obrazovanje te snalaženje i razvijanje osobnog identiteta u uvjetima multikulturalnog društva. Uz ovo načelo veže se i zahtjev za odgovarajućim opsegom kurikuluma, tj. opsegom koji je usklađen s ciljevima kurikuluma. 2. Koherentnost i kontinuitet – označava međusobnu usklađenost i povezanost svih osnovnih elemenata kurikuluma - horizontalno i vertikalno. Horizontalna koherentnost se očituje u organskoj povezanosti ciljeva, sadržaja, oblika i metoda poučavanja s rezultatima obrazovanja. Ciljevi obrazovanja se izražavaju u operacionalnoj formi kao rezultati obrazovanja, čija se ostvarenost vrednuje različitim evaluacijskim tehnikama, što znači da ne ostaju na deklarativnoj razini. Vertikalna povezanost se odnosi na osobinu kurikuluma da omogućuje povezanost, odnosno kontinuitet poučavanja i učenja na svim razinama učenja (u ovom slučaju na tri razine). Svaka razina nastavlja se na prethodnu, odnosno na prethodno obrazovno iskustvo (znanje) učenika i priprema ih za sljedeću razinu, osiguravajući na taj način progresivno napredovanje učenika u učenju. 3. Otvorenost – označava da se kurikulumom okvirno definiraju osnovni elementi, koji učiteljima služe kao okvir za izradu vlastitih nastavnih planova. Kurikulum definira opće ciljeve, operacionalizira ih u operativnim ciljevima koji kazuju što učenik treba znati (standardi znanja, vještine i vrijednosti) i određuje minimalne i obvezne standarde znanja, vještina i vrijednosti koje učenici moraju steći. Učitelju ostaje sloboda da sam kreira način na koji će realizirati programirane ciljeve. 4. Fleksibilnost – označava da kurikulum treba omogućiti učiteljima da oblikuju programe koji će odgovarati obrazovnim potrebama i mogućnostima učenika u razrednom odjelu/skupini. To znači ne samo zahtjev da kurikulum bude takav da omogući individualiziranu nastavu, nego i mogućnost prilagođavanja različitim socijalnim i kulturnim uvjetima izvođenja nastave koji će bitno obilježiti realizaciju kurikuluma. 5. Interkulturalnost – načelo koje označava da kurikulum reflektira i respektira multikulturalnu strukturu hrvatskog društva i strukturu društva u kojem učenici žive, odnosno bikulturalnost kao način života učenika. Treba omogućiti učenicima usvajanje jezika, kulture i općenito načina života različitih društvenih grupa (religijskih, etničkih, mladih, subkultura, itd.) u Hrvatskoj i u zemlji u kojoj žive, što je jedna od osnovnih pretpostavki boljeg razumijevanja i poštovanja drugih, ali i osvješćivanja vlastitog načina života i identiteta u suvremenom društvenom kontekstu. 6. Inkluzivnost – kurikulum svojim ciljevima i strukturom treba biti primjeren i omogućiti djelotvorno učenje hrvatskog jezika i kulture djeci svih hrvatskih državljana koji privremeno ili trajno žive u drugim zemljama, bez obzira na njihovo etničko podrijetlo, religiju, spol, političko uvjerenje (njihovo ili roditelja) ili bilo koje drugo obilježje. Također treba omogućiti djeci državljana drugih zemalja koji su živjeli u Hrvatskoj, ili imaju odgovarajuća jezična predznanja, da se uključe u nastavu hrvatskog jezika i kulture ako to žele. 7. Učeniku usmjeren pristup – označava da se kurikulum zasniva na načelu učenja usmjerenog na učenika i to je odrednica koja bitno određuje sve njegove komponente. Ona postavlja zahtjev da se u nastavi polazi od potreba djeteta, da se sadržaj, oblici i metode nastave zasnivaju na iskustvu (životnim situacijama) učenika i da budu značajni i korisni za učenike. Ovo načelo također znači da učenici nisu samo pasivni primatelji, već aktivni sudionici u nastavnom procesu, tj. procesu učenja, što ujedno znači zahtjev za korištenjem metoda koje će poticati i omogućavati njihov angažman (projektna nastava, participativno učenje, organiziranje predstava, izložbi, snalaženje u grupi, učenički tekstovi itd.). 3. ODREĐENJE NASTAVNOG PREDMETA Poučavanje materinskog jezika je od temeljnog značaja za osobni razvoj i socijalizaciju učenika. Po značaju i učincima ono prelazi okvire znanja sadržaja samog predmeta. Omogućuje učenicima osobno izražavanje i razvoj pojedinca (intelektualni, estetski, moralni itd.), djelotvornu komunikaciju s drugima u različitim životnim situacijama te sudjelovanje učenika u brojnim aktivnostima (učenje, društvene, kulturno-umjetničke aktivnosti itd.). Jezik također reflektira iskustvo naroda koji njime govori i ključni je medij kojim se prenosi i njeguje njegovo kulturno i povijesno naslijeđe. Učenje hrvatskog jezika kao istovremeno učenje hrvatske kulture značajna je odrednica koncepta hrvatske nastave u inozemstvu. Osim jezikoslovlja ono uključuje i stjecanje znanja o Hrvatskoj i njezinoj kulturi u širem smislu (hrvatskoj povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini, uključujući usvajanje oblika svakodnevnog života i vrijednosti stanovnika Hrvatske, ekonomske, političke te ostale sadržaje hrvatskog društva). Osim razvoja jezičnih kompetencija, usvajanje hrvatske kulturne, povijesne i prirodne baštine pridonosilo bi boljem shvaćanju života u Hrvatskoj i razvoju osjećaja pripadnosti hrvatskoj kulturi. U oblikovanju nastave hrvatskog jezika i kulture vodilo se računa o tome da je riječ o obrazovanju djece hrvatskog podrijetla koja žive u bilingvalnoj ili multilingvalnoj sredini i da temeljnu nastavu pohađaju na drugom jeziku. Otuda se učenje hrvatskog jezika i kulture vidi i kao sredstvo za njihovu uspješniju interkulturalnu komunikaciju i razumijevanje. Specifičnosti nastave hrvatskog jezika i kulture uzele su se u obzir i pri metodičkom oblikovanju programa nastave. Naime, budući da se učenje hrvatskog jezika i kulture događa u uvjetima gdje je temeljna nastava organizirana na jeziku zemlje primateljice, nužno je poštovati psiholingvističke odrednice koje se odnose na jezično i jezikoslovno iskustvo/spremnost učenika. Učenikovo jezično i jezikoslovno znanje i spremnost koje je stekao u nastavi jezika zemlje prmateljice te stranog jezika, uvelike utječu na recepciju, razumijevanje i učenje materinskog tj. hrvatskog jezika. Zbog navedenih karakteristika, nastava hrvatskog jezika i kulture koncipirana je tako da omogući učenicima da se osposobe za različite jezične djelatnosti i komunikacijske te sociokulturne kompetencije. 4. TEME TEMATSKE CJELINE TEME TO SAM JA - OSOBNI IDENTITET JA - o sebi predstavljam se: ime, prezime, adresa, telefon, datum i mjesto/zemlja rođenja, državljanstvo, nacionalnost, vjera - kakav sam/kakva sam? - kako sebe vidim? - kako me vide drugi? - kako izgledom pokazujem svoj identitet? - kako se odijevam? koju modu volim? - koje boje volim imati na sebi? - karakter, temperament, raspoloženja i osjećajna stanja - samopoštovanje - razvijanje pozitivne slike o sebi - moje tijelo - dijelovi tijela - osobna higijena, briga o tijelu i kozmetika - spolnost JA i OBITELJ - ja i moja obitelj ovdje i tamo - kako vidim svoju obitelj? - proslava rođendana, imendana i obiteljski običaji - članovi uže i šire obitelji, njihova zanimanja i odnosi među njima, ženski i muški članovi obitelji - gdje žive i što rade moji rođaci (baka i djed, tetke, ujaci, stričevi i njihove obitelji) - roditelji nam pričaju o svojim obiteljima - zdravlje i bolest, bolesti, nesreće, lijekovi, briga za zdravi život ja i drugi (moja uža zajednica) - moji susjedi - moji prijatelji, stari i novi - dopisivanje, pozivi i posjeti - kolaž naših sličnosti i razlika - pozitivne osobine drugih Ja i šira zajednica - pripadamo različitim grupama i zajednicama (narodima, religijama, imamo različita državljanstva itd.) u zemlji podrijetla i u zemlji boravka - Hrvatska – domovina mojih roditelja i moja domovina (državni simboli, platežno sredstvo u Hrvatskoj, glavni grad Hrvatske itd.) - imam dvije domovine (zemlja podrijetla i zemlja boravka) - međusobno upoznavanje, poštovanje nacionalnih, kulturnih i religijskih razlika kao obilježja identiteta pojedinca (u razredu, obitelji, gradu, državi, npr. moji prijatelji u razredu i ljudi u mojem gradu se različito odijevaju, hrane, mole itd.) UČENJE – RAD – SLOBODNO VRIJEME ŠKOLA - kako izgleda moja škola, moj razred, himna razreda - škola kakvu bih želio/željela - tko sve radi u školi - odnosi u školi (učiteljica/učitelj – učenica/učenik - učenica/učenik - druge osobe zaposlene u školi) - suradnja s drugima - prava djeteta, prava i odgovornosti učenika - moji doživljaji iz škole - svi uče (škole moje braće, sestara, mlađih i starijih rođaka i prijatelja itd.) - kako se uči u zemlji boravka i podrijetla/ sličnosti i razlike obrazovnog sustava u Hrvatskoj i zemlji boravka - kako su učile naše bake i djedovi - kako se razvijala škola (od benediktinskih samostana do Zagrebačkog sveučilišta) - stripovi o školi I. Bednjanca - kako učimo - razvijanje kreativnog načina rješavanja problema - pomoć drugima SLOBODNO VRIJEME - što radim u slobodno vrijeme? - kino, kazalište, koncerti, radio, TV, kompjutor - igre, sport i rekreacija, glazba i ples, moja omiljena pjesma, instrument, sastav itd. - hobiji, članstvo u klubovima i organizacijama, himna sportskog kluba za koji navijam - moje omiljene igračke i igre - usporedba: igračke i igre u zemlji u kojoj živim i zemlji podrijetla – sličnosti i razlike - svijet knjige (najdraže knjige, knjige iz kojih se uči) - masovni mediji (novine, radio, televizija, film, kompjutor, internet) - kako su se zabavljale naše bake i djedovi? - razvoj sporta – od pastirskih igara do sportskih društava - kako se nekad zabavljalo u Hrvatskoj tijekom stoljeća – književne i plesne večeri, kazalište, promenade RAD - moj radni dan - koje obveze imam kod kuće - moj radni dan u stripu (metodičke napomene) - što bih volio biti/voljela biti kad odrastem - zanimanja (alat i pribor za rad) - što rade moji roditelji (zanimanja roditelja, podjela kućanskih poslova itd.) - nezaposlenost - kako su radile naše bake i djedovi - rad kroz stoljeća (razvoj novih oruđa i djelatnosti, razlike i sličnosti oruđa u Hrvatskoj i zemlji boravka, tipično hrvatsko oruđe itd.) LJUDI U PROSTORU I VREMENU Gdje sam rođen/a? - gdje sam se rodio/rodila (stan/kuća, ulica, mjesto/grad, regija, zemlja) - gdje su se rodili moji roditelji, moja baka i djed (mjesto/grad, regija, zemlja) - plan putovanja u stripu Geografska obilježja prostora - geografski položaj mjesta (sela ili grada), zavičaja i zavičajne regije u Hrvatskoj i zemlji boravka - geografski položaj Hrvatske (složenost i tranzitna važnost) i zemlje boravka - obilježja zavičaja i zavičajne regije: nizinski, brežuljkasti i gorski zavičaj, primorski i otočni zavičaj itd. - nizinska, brežuljkasta, gorska i primorska područja Hrvatske (obala, otoci i Jadransko more itd.) - zavičaj i Hrvatska na zemljovidu (prepoznavanje i određivanje) i usporedba sa zemljom boravka Priroda i prirodne ljepote Hrvatske - klima, biljke i životinje u zavičaju mojih roditelja i zemlji boravka (sličnosti i razlike, biljke i životinje koje žive samo u Hrvatskoj) - prirodne ljepote Hrvatske (Jadransko more, otoci, nacionalni parkovi, rezervati, parkovi prirode itd.) - važniji turistički krajevi u Hrvatskoj (u usporedbi sa zemljom boravka) - očuvanje prirode i okoliša (zaštićene životinje, biljke, krajolici, suživot čovjeka i prirode) - pejzaži i priroda u umjetničkim djelima hrvatskih umjetnika pejzažne slike S. Raškaj, također putovanje Hrvatskom, planovi za školske praznike. Gospodarstvo i ljudske aktivnosti - što rade ljudi u mojem zavičaju u Hrvatskoj (zanimanja ljudi i djelatnosti: npr. zemljoradnja, ribolov, stočarstvo, turizam, industrija itd.) - gospodarsko značenje zavičaja, zavičajne regije za Hrvatsku - sličnosti i razlike gospodarstva u Hrvatskoj i zemlji boravka Naselja i stanovanje - seoska i gradska naselja u Hrvatskoj (veća naselja i gradovi u mojem zavičaju i u Hrvatskoj) - kako ljudi žive na selu, a kako u gradu (sličnosti i razlike u načinu života, prostori, namještaj, tehničko uređenje i opremljenost /struja, plin, drvo/, stanarina, troškovi, životni standard, zašto bih volio/la živjeti na selu, a zašto u gradu, moji doživljaji iz sela i grada itd.) - institucije u naseljima: škola, crkva, pošta, telefon, banka, carina, policija, diplomatske ustanove, zdravstvene ustanove itd. - razlike i sličnosti u naseljima u zemlji boravka i Hrvatskoj Kako se nekad stanovalo u Hrvatskoj? - tradicionalna hrvatska kuća: slavonska, dalmatinska, goranska (etnogradnja) - oblikovanje namještaja, posuđa itd. - usporedba s tradicionalnom kućom zemlje u kojoj živim - restorani, jela i pića, obroci, naručivanje, jelovnici, recepti, zdrava/nezdrava prehrana Naseljenost, prostorni razmještaj i migracije - naseljenost i prostorni razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i zemlji boravka - migracije stanovništva (prostorna kretanja u Hrvatskoj i izvan Hrvatske, migracije selo-grad, migracije u druge zemlje, kako se putovalo nekada i danas itd.) - hrvatske nacionalne manjine i iseljeničke zajednice u drugim zemljama: susjednim, europskim i prekooceanskim zemljama; njihov život i položaj u drugim zemljama, primjer zemlje boravka - Migracije stanovništva iz Hrvatske i u Hrvatsku imaju dugu tradiciju (uzroci – politički, gospodarski, posljedice) - iseljavanje Hrvata od 15. st. do danas - dolazak drugih naroda u Hrvatsku do danas - nacionalne manjine i etničke zajednice u Hrvatskoj – kultura, vjere, prava, multikulturalnost kao bogatstvo zemlje VRIJEME –PROMJENE -KONTINUITET Fizičko vrijeme - vremenska obilježja i razlike u zemlji boravka i podrijetla (usporedba: sati - dan i noć – godišnja doba u zemlji boravka i podrijetla) - kalendar, sati, dijelovi dana, dani u tjednu, mjeseci, godišnja doba - blagdani i školski praznici (u zemlji boravka i podrijetla) - godišnja doba u djelima hrvatskih umjetnika; skladatelja, slikara (npr. impresionista: Ivekovića, Medovića, Vidovića) itd. - moja obitelj kroz vrijeme (porodično stablo, moja biografija itd.) - koje smo predmete sačuvali - (fotoalbum mojega života i moje obitelji, škrinja sa starim stvarima itd.) - moj grad u kojem živim i u zemlji podrijetla u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti - hrvatski gradovi kroz vrijeme – gradovi kulturni i povijesni spomenici od antike do danas, što se mijenja, a što ne? - Zadar i Split u prošlosti i sadašnjosti - Dioklecijanova palača, Sv. Donat, plutej iz Sv. Nedjeljice, Sv. Stošija, Buvine vratnice – katedrala u Splitu - staro i novo u Dubrovniku - kako se ljetovalo nekad, a kako ljetujemo danas – dubrovački ljetnikovci - čemu utvrde danas služe, gradovi utvrde: Slavonski Brod, Karlovac, utvrda u blizini mjesta u kojem živim, što je slično a što različito? - antički gradovi na prostoru današnje Hrvatske – usporedbe - feudalne utvrde i srednjovjekovni gradovi - Dubrovnik, dalmatinski gradovi – ili prema interesu učenika - gradovi kao kulturna, gospodarska, politička središta - gradovi povijesni i kulturni spomenici u mojem zavičaju u zemlji boravka i podrijetla Hrvatska kroz vrijeme - Hrvatska u političkim savezima - uzroci i posljedice - hrvatske zemlje u Ugarskoj - u Habsburškoj monarhiji - u Kraljevini Jugoslaviji - u SFRJ - Republika Hrvatska kao neovisna država Hrvatska i međunarodna suradnja - hrvatski narodni vladari i pape – 10. i 11. st. - vojni savezi – Franci, Bizant, Avari, Mađari, Bugari, Osmanlije itd. - europske integracije 20. i 21. st. Značajne povijesne ličnosti - znanstvenici – značajni za Hrvatsku, Europu, svijet - umjetnici - političari 19. i 20. st. - plemićke obitelji – (prema području doseljenja ili interesu učenika) - žene u povijesti Hrvatske (značajne znanstvenice, umjetnice, političarke itd.) - nacionalne manjine u povijesti Hrvatske (sudjelovanje u povijesnim događajima i razvoju Hrvatske, značajni znanstvenici, umjetnici, političari itd.) KULTURA I DRUŠTVO Kulturno-civilizacijska obilježja Hrvatske – nekad i danas - Hrvatska kao europska zemlja - Hrvatska u europskim kulturnim krugovima: - grčko i rimsko naslijeđe - kršćanska povezanost – crkveni krugovi - karolinška kultura u hrvatskim zemljama - humanizam i hrvatski znanstvenici - reformacija, protureformacija i značajni Hrvati - utjecaji baroka itd. - karakteristike, razvoj i prijenos kulture vlastite nacije (jezik, način života, religija, umjetnost, očuvanje kulturnog identiteta hrvatskog naroda itd.) - složenost i različitost etničkog, kulturnog i vjerskog sastava stanovništva u Hrvatskoj - nekad i danas (sličnosti i razlike u odijevanju, običajima, prehrani, glazbi itd.) - jednakopravnost i odgovornost svih za zajednički život u društvu (uloge i status pojedinaca, ljudska i kolektivna prava zajednica i grupa, odgovornost za život u zajedničkom društvu itd.) - život u višekulturnoj/višejezičnoj sredini u zemlji boravka (u usporedbi s Hrvatskom) SUVREMENO DRUŠTVO Suvremeno društvo – demokratsko društvo (tržišna proizvodnja, privatno vlasništvo, višestranačje, pravna država, ljudska prava itd.) - prava i odgovornosti građanina, što znači biti građanin u suvremenom društvu - različiti oblici odlučivanja i upravljanja (odlučivanje u mojem razredu, školi i gradu) - život u društvu se stalno mijenja (tehnološke, ekonomske, kulturne, političke promjene i njihov utjecaj na život pojedinca npr. putovanja, komunikacija, znanstvena fantastika postaje realnost itd.), usporedba zemlje boravka i podrijetla. Suvremena Hrvatska - prvi višestranački izbori, osamostaljenje Republike Hrvatske, Domovinski rat - razvoj demokratskog društva u Hrvatskoj (prvi zakoni, političke stranke u 19. i 20. stoljeću itd.) - političke stranke, Hrvatski sabor, Vlada RH i Predsjednik Republike Hrvatske danas - razlike i sličnosti političkog sustava u zemlji boravka i podrijetla - mladi u Hrvatskoj i zemlji boravka (što rade, što ih zanima, kako se odijevaju, organizacije i udruženja mladih itd.) - kako danas ljudi žive u Hrvatskoj (životni standard, bogati i siromašni i sl.) - na putu prema razvijenoj i demokratskoj europskoj zemlji JEDAN SVIJET ZA SVE - GLOBALNA POVEZANOST I MEĐUOVISNOST Hrvatska u procesima europskih integracija i globalizacije - život suvremenih društava sve se više internacionalizira (i u zemlji podrijetla i zemlji boravka) - međunarodne organizacije i institucije i njihov utjecaj na život pojedinca i društva u Hrvatskoj i u zemlji boravka (proizvodnju, potrošnju, kulturu, nacionalnu i vjersku strukturu stanovništva itd. Primjeri: nosimo istu odjeću, u mojoj zemlji mogu jesti hranu iz cijelog svijeta, svi imamo Mac Donald, pizzu, Coca Colu, slušamo istu glazbu, gledamo iste filmove itd.) - život u globalnom društvu nosi i zajedničke, globalne probleme (ekološki problemi, ratovi, glad itd.) - suradnja u rješavanju globalnih problema (u svijetu, mirovni i antiratni pokreti i akcije, ekološke aktivnosti) - globalna ovisnost u svijetu – povezanost nas čini ovisnima jednima o drugima (posljedice Černobila u cijeloj Europi itd.) - budućnost svijeta – osiguranje prirodnih, ekonomskih i političkih pretpostavki za mir i suradnju zemalja - Hrvatska u europskim i svjetskim organizacijama: Vijeće Evrope, UN, UNESCO i dr. - očuvanje hrvatske individualnosti (povijesne, kulturne, nacionalne) u procesu europskih integracija i globalizacije. 5. OPĆI CILJEVI KURIKULUMA Naučiti hrvatski jezik i književnost te se uspješno služiti hrvatskim jezikom u nizu različitih neformalnih i formalnih situacija (obitelj, škola, rad, slobodno vrijeme, razonoda itd.). Upoznati i razumjeti povijesnu i kulturnu baštinu Hrvatske te osnovna obilježja suvremenog hrvatskog društva. Upoznati i razumjeti geografska obilježja Hrvatske. Razviti pozitivan odnos i osjećaje učenika prema hrvatskom jeziku i književnosti, povijesno-kulturnoj i prirodnoj baštini Hrvatske kao zemlji podrijetla učenika/ca i odrednicama razvoja njihova nacionalnog identiteta. Razviti interes i motivirati učenike/ce da nauče i njeguju hrvatski jezik i književnost, povijesno-kulturno naslijeđe i prirodnu baštinu Hrvatske. Omogućiti učenicima/ama da učenjem hrvatskog jezika i književnosti, povijesno-kulturne i prirodne baštine usvoje znanje, vještine i vrijednosti koje će im omogućiti da se dalje obrazuju na hrvatskom jeziku i da ga izučavaju ako to žele. Omogućiti učenicima/ama da učenjem hrvatskog jezika i kulture u komparaciji s jezikom i kulturom u zemlji boravka oblikuju osobni identitet i uspješno se razvijaju i žive u multikulturalnom socijalnom kontekstu. Omogućiti učenicima da razvijaju višejezičnost i interkulturalnost kao način života u suvremenom društvu. Osnovne vještine: Uz znanje, kurikulumom se planira i razvoj sljedećih vještina učenika/ca: - komunikacijske vještine (da oblikuju i jasno izraze i predstavljaju svoje ideje, misli i osjećaje te da pravilno i uspješno komuniciraju s drugima u različitim situacijama); - sposobnost pronalaženja informacija i uporabe informacija na hrvatskom jeziku; - snalaženje i rješavanje problema u različitim situacijama (u obitelji, školi, kupovini, radnim situacijama, kod liječnika, u prometu, na putovanju itd.); - sposobnost kritičkog prosuđivanja; - sposobnost usmjeravanja vizualne pažnje; - sposobnost rješavanja vizualnih problema na razini vizualnih znakova i njihovih temeljnih značenja; - sposobnost estetskog prosuđivanja; - sposobnost stjecanja novih znanja i stvaranje na hrvatskom jeziku. Vrijednosti i stajališta: Znanje i vještine, vrijednosti i stajališta čine integralni dio kurikuluma, odnosno programa nastave. Proučavanjem govornih i pisanih tekstova te vizualnih i glazbenih izraza učenici/ce usvajaju stajališta i vrijednosti drugih i dovode ih u vezu s vlastitim stajalištima i sustavom vrijednosti što im omogućuje da istražuju, kritički rasuđuju, objašnjavaju i izgrađuju vlastita stajališta i sustav vrijednosti. Izborom tekstova iz područja književnosti, povijesti, zemljopisa i umjetnosti treba promicati vrijednosti i stajališta koja učenicima/ama omogućuju uspješan osobni i profesionalni razvoj, samopoštovanje te njegovanje vlastitog nacionalnog identiteta uz tolerantan odnos i poštovanje prema drugim narodima i njihovim pripadnicima. 6. OPERATIVNI CILJEVI KURIKULUMA Operativni ciljevi za prvu razinu: Motivirati učenike/ce za učenje hrvatskog jezika, razvijati pozitivan odnos prema hrvatskom jeziku i književnosti, ovladati temeljnim jezičnim djelatnostima, osposobiti učenike za uspješno početno komuniciranje i aktivnu uporabu hrvatskoga standardnoga jezika. Steći početno znanje o hrvatskoj književnosti. Poticati kulturu čitanja i estetskog doživljavanja. Razlikovati vrste riječi, glagolska vremena u hrvatskom standardnom jeziku i usvojiti gramatičko ustrojstvo rečenice u hrvatskom standardnom jeziku. Razvijati interes učenika/ca za vizualne izraze i stvaralaštvo u sklopu kulturne baštine Hrvatske. Razvijati interes učenika/ca za glazbene i plesne izraze i stvaralaštvo u sklopu kulturne baštine Hrvatske. Usvojiti osnovna prirodna, društvena i gospodarska obilježja zavičaja u Hrvatskoj i Hrvatske kao zemlje podrijetla učenika/ca. Usvojiti osnovne procese povijesnog razvoja hrvatskog društva, države i kulture. Operativni ciljevi za drugu razinu: Utvrditi znanje o hrvatskom standardnom jeziku i njegovu uporabu u različitim komunikacijskim situacijama. Osvijestiti razliku između standardnog jezika i nestandardnog idioma. Razvijati govorenje i pisanje kao interpersonalne djelatnosti. Čitati s razumijevanjem i interpretirati jednostavne književne i neknjiževne tekstove. Prepoznati značajke različitih vrsta tekstova: književnih i neknjiževnih. Razvijati gramatičko-pravopisnu pismenost, utvrditi gramatičku i logičku organizaciju teksta. Usvojiti osnovne forme i stilska sredstva u vizualnim umjetnostima u Hrvatskoj te koristiti različita sredstva i forme likovnog izražavanja (vizualne, likovne) u različitim formalnim i neformalnim situacijama. Usvojiti osnovne forme i stilska sredstva u glazbenim umjetnostima u Hrvatskoj te koristiti različita sredstva i forme glazbenog izražavanja u različitim formalnim i neformalnim situacijama. Odrediti značaj položaja i objasniti prirodno-zemljopisne i društvene posebnosti zavičaja u Hrvatskoj i Hrvatske. Razumjeti i razlikovati posebnosti razvoja hrvatskog društva, države i kulture. Operativni ciljevi za treću razinu: Usustavljivanje i utvrđivanje praktičnoga znanja hrvatskoga standardnog jezika i znanja o hrvatskom standardnom jeziku. Samostalna i aktivna uporaba svih jezičnih djelatnosti u različitim komunikacijskim situacijama. Čitanje i interpretacija reprezentativnih djela hrvatske književnosti u kontekstu europske i svjetske književnosti i razvoj kritičkog odnosa prema literaturi. Znanje osnovnih značajki pojedinih razdoblja u hrvatskoj književnosti te najznačajnijih hrvatskih književnika i njihovih najpoznatijih djela. Usvajanje i slušanje reprezentativnih djela hrvatskih glazbenih umjetnika te razvijanje kritičkog odnosa i estetskog suda o njima. Usvajanje reprezentativnih djela hrvatskih likovnih umjetnika i vizualnog stvaralaštva te razvijanje kritičkog odnosa i estetskog suda o njima. Promatranje, uočavanje i vrednovanje reprezentativnih djela hrvatske likovne baštine i suvremenog likovnog stvaralaštva, arhitekture, dizajna, slikarstva i kiparstva. Razumijevanje dinamike i stupnja gospodarskog razvoja Hrvatske i njezine uloge u suvremenom svijetu. Razvoj kreativnog i individualnog pristupa analizi povijesnih izvora i usporedba povijesnog razvoja različitih aspekata hrvatskog društva i države s općim svjetskim procesima u povijesti i zemlji boravka. 7. RAZRADA OPERATIVNIH CILJEVA 7.1. OPERATIVNI CILJEVI ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST – PRVA RAZINA Motivirati učenike za učenje hrvatskoga jezika, razvijati pozitivan odnos prema hrvatskom jeziku i književnosti, ovladati temeljnim jezičnim djelatnostima, osposobiti učenike za uspješno komuniciranje i aktivnu uporabu hrvatskoga standardnoga jezika. Steći početno znanje o hrvatskoj književnosti. Poticati kulturu čitanja i estetskog doživljavanja. 7.1.1. Komunikacijska osposobljenost TEMA 1: To sam ja (osobni identitet); ja o sebi (predstavljam se); ja i moja obitelj (u zemlji boravka i podrijetla); ja i moji prijatelji (u zemlji boravka i podrijetla). Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - osposobljavati učenike za slušanje, govorenje, čitanje i pisanje - iskazati osnovne podatke o sebi i drugima, vlastite osjećaje i zanimanje za osjećaje drugih: pozdravljanje, predstavljanje, upoznavanje slušanje govorenje čitanje pisanje - poticati slušanje drugih kao uvjet za razumijevanje - slušati predstavljanje drugih i pokazati zanimanje za sličnosti i razlike, upoznavanje - istražiti ritam osobnih imena članova obitelji, prijatelja u domovini i zemlji boravka - slušati legende o doseljavanju Hrvata - predstavljanje domovine slušanjem hrvatske himne - usvojiti govorenje kao jezičnu djelatnost i jezična sredstva prema govornoj situaciji - usmeno iskazati osnovne podatke o sebi i drugima, vlastite osjećaje i zanimanje za osjećaje drugih - (osobno predstavljanje, autoportret, opis dijelova lica, tijela) - iskazati sličnosti i razlike s drugima - predstaviti Republiku Hrvatsku (simboli: zastava, grb, himna) - početno čitanje - globalno čitati riječi, skupove riječi i kraće tekstove - čitati kraće tekstove po izboru nastavnika i učenika - razvijati interes za čitanje i užitak u čitanju - razlikovati značajke govorenja i pisanja - napisati osnovne podatke o sebi (ime, prezime, adresa, telefon, datum i mjesto, zemlja rođenja, državljanstvo, nacionalnost, vjera) - imenovati članove obitelji, zanimanja - opisati člana obitelji TEMA 2: Učenje – rad – slobodno vrijeme; moja škola, svi uče (u zemlji boravka i podrijetla); moj radni dan; svi rade: podjela rada u obitelji i društvu; što radim u slobodno vrijeme, organizacija i sadržaj slobodnog vremena djece, mladih i odraslih (u zemlji boravka i podrijetla) Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - razvijati aktivno slušanje - usvojiti pisanje kao jezičnu djelatnost - aktivno rabiti brojeve u jezičnoj komunikaciji slušanje govorenje čitanje pisanje - slušanjem brojalica uočavati karakteristične ritamske figure - prepoznavati različite vrste tekstova - slušati uglazbljenu poeziju - oprimjeriti jezične igre u hrvatskom jeziku i stranim jezicima, razgovorne igre, igre pitanja i odgovora - opisati doživljaj slušanja glazbe (svijet mašte) - opisati likovni doživljaj (oblik, boja) - razgovor na temu: škola i slobodno vrijeme nekad i sada - samostalno čitati odabrane primjere hrvatskoga dječjeg pjesništva - čitati neknjiževne tekstove po izboru (npr. tekstovi o školama u prošlosti) - upoznati pisanje kao jezičnu djelatnost - pravilno pisati glasove hrvatskoga standardnog jezika - vježbati pisanje slova, riječi i kratkih rečenica (moja škola, omiljene igre – izbor teme) TEMA 3: Ljudi u prostoru; prostor i okolina (geografski položaj i okolina grada, zemlje u kojoj živim i zemlje podrijetla); interakcija ljudi i prostora (način stanovanja, urbana i ruralna naselja u zemlji boravka i podrijetla itd.); prirodna bogatstva i ljudska (ekonomska) aktivnost, migracije stanovništva (u zemlji boravka i podrijetla); očuvanje prirode i okoliša (u zemlji boravka i podrijetla). Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - razlikovati govorni sustav hrvatskoga standardnog jezika od pisanoga - osvijestiti ulogu jezika u komunikaciji među ljudima i razumijevanju drugih - svladati tehniku čitanja, poticati samostalno čitanje slušanje govorenje čitanje pisanje - slušati priče drugih - slušati usmeno opisivanje osoba, prostora i prirode - slušati narodne pjesme i plesnu glazbu iz različitih krajeva Hrvatske - razlikovati govorni sustav hrvatskoga standardnog jezika od pisanoga: usmeno obraćanje, pozdravljanje, čestitanje - pripovijedati o vlastitim doživljajima i doživljajima drugih - usmeno opisati osobe, prostor (npr. građevine), prirodu, odnose među ljudima - usmeno iskazati doživljaje i dojmove uz primjere hrvatske glazbe - pričati priče (stvarnost i mašta) - vježbati tehniku čitanja na odabranim književnim i neknjiževnim tekstovima (npr.: tekstovi o prirodi i prirodnim ljepotama Hrvatske, očuvanju prirode i okoliša) - samostalno čitati ulomke proznih tekstova: priče, basne, bajke - ponavljati početno pisanje slova, riječi i rečenica - upoznati i razvijati komunikativno pisanje (pisanje čestitaka, zahvala, pozivnica) - razvijati i primijeniti sposobnost stvaralačkog pisanja (opis) - pismeno opisati osobe, prostor, prirodu (rođake, prijatelje, poznanike; prirodnu i kulturnu baštinu Republike Hrvatske) TEMA 4: Vrijeme – promjene – kontinuitet; dan i noć, godišnja doba; ja i moja obitelj kroz vrijeme (u zemlji boravka i podrijetla); moj grad – prošlost, sadašnjost i budućnost; Hrvatska kroz vrijeme (razumijevanje prošlosti iz sadašnjosti, značajni događaji i ljudi, interakcija s drugim narodima kroz povijest itd.). Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - razlikovati hrvatski standardni jezik i hrvatska narječja - uočavati razlike između hrvatskoga jezika i jezika zemlje boravka - samostalno usmeno i pismeno opisivanje slušanje govorenje čitanje pisanje - prepoznavati razlike u hrvatskom standardnom jeziku i hrvatskim narječjima (štokavskom, čakavskom, kajkavskom; tekstovni i glazbeni primjeri, zavičajne skladbe, uspavanke) - slušati legende o nastanku hrvatskih gradova - ispričati povijest svoje obitelji (uporaba perfekta) - opisati predmete sačuvane u obiteljskoj "škrinji" (kulturna baština) - opisati osnovna obilježja vremena u zavičaju i zemlji boravka - pročitati kraće tekstove o hrvatskoj prošlosti i značajnim ljudima i događajima - čitati priče (izbor učenika) - čitati priče o hrvatskim narodnim vladarima - opisati godišnja doba uz glazbene primjere - opisati vremenske promjene - pisati izjavne, upitne i usklične rečenice o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti mjesta boravka i mjesta podrijetla (osobnog ili obiteljskog) TEMA 5: Kultura i društvo; različite kulturne grupe u mojoj školi, gradu i društvu (sličnosti i razlike običaja, u odijevanju, prehrani itd.); karakteristike, razvoj i prijenos kulture vlastite grupe, odnosno nacije (jezik, način života, religija, umjetnost itd.); u Hrvatskoj žive ljudi različitih kultura, religija, nacionalnosti; multikulturalizam i interakcija ljudi u različitim grupama u zemlji podrijetla i boravka; jednakopravnost i odgovornost svih za zajednički život u društvu (uloge i status pojedinaca, npr. žena u vlastitoj grupi; prava i odgovornosti zajednica za život u zajedničkom društvu itd.). Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - razlikovati dijalog i monolog - uočavati govorne vrednote hrvatskoga jezika slušanje govorenje čitanje pisanje - aktivno slušati sugovornika, voditi dijalog - uočavati govorne vrednote hrvatskoga jezika u dramatiziranim tekstovima (igrokazima) - slušati različite blagdanske napjeve - opisati običaje vezane uz pojedine blagdane (ukrasi, predmeti, pjesme, plesovi, nošnje, odjeća, hrana, običaji za stolom – kulturni obrasci) - postavljati pitanja i odgovarati (interakcija ljudi, tolerancija) - čitati ulomke igrokaza (individualno i skupno) - čitati neknjiževne tekstove o aktualnim kulturnim temama - pismeno odgovarati na pitanja - prevoditi riječi, sintagme i kraće rečenice - pogledati kazališnu predstavu i pismeno izraziti dojmove, doživljaje, osjećaje TEMA 6: Suvremeno društvo; na putu od kuće do škole (institucije u mojem gradu); različiti oblici odlučivanja i upravljanja (odlučivanje u razredu, školi i gradu); razlike i sličnosti političkog sustava u zemlji boravka i podrijetla; imamo različite društvene uloge i interese, ali živimo po pravilima i zakonima u društvu (pravila ponašanja u obitelji, razredu i društvu - zemlja boravka i podrijetla); život u društvu se stalno mijenja (tehnološke, ekonomske, kulturne, političke promjene i njihov utjecaj na život pojedinca u zemlji boravka i podrijetla). Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - primijeniti usvojeno jezično znanje u obradi predviđene teme i različitim komunikacijskim situacijama - imenovati medije u javnom i osobnom životu slušanje govorenje čitanje pisanje - aktivno slušati izlaganja drugih: mišljenja i stajališta o suvremenom društvu - prepoznati jezik računala kao internacionalni jezik - imenovati prijenosnike poruka (medije) u javnom i osobnom životu: film, televizija, radio, video, tisak, računalo - usmeno izraziti mišljenje i stajališta o temama i problemima u suvremenom društvu - čitati i raščlaniti stripove - čitati jednostavne tekstove kojima se najavljuju kulturni događaji (program izložbi, kinopredstava i kazališnih predstava, koncerata suvremene hrvatske glazbe; tisak) - priče u slikama oblikovati u jednostavne rečenice - sastaviti kraći tekst: kako se služim pojedinim medijem - opisati doživljaj nakon koncerta, kazališne predstave, izložbe itd. TEMA 7: Jedan svijet za sve – globalna povezanost i međuovisnost; život suvremenih društava sve se više internacionalizira (i u zemlji podrijetla i zemlji boravka); internacionalne organizacije i institucije i njihov utjecaj na život pojedinaca i društva (kulturu, zajednice, nacije u zemlji boravka i podrijetla); život u globalnom društvu nosi i zajedničke, globalne probleme (ekološki problemi, ratovi, glad itd.); suradnja u rješavanju globalnih problema (u svijetu, u zemlji boravka i podrijetla). Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - primijeniti različite vrste čitanja - aktivno i situacijski primjenjivati kontaktne govorne činove - usustaviti vrste pisanja slušanje govorenje čitanje pisanje - slušanjem poezije i glazbe uočiti posebnosti i povezanost među umjetnostima; umjetnost kao univerzalni jezik povezivanja ljudi - slušati glazbene primjere različitih etničkih skupina i njihove obrade (povezanost teksta i glazbe) - aktivno i situacijski primjenjivati kontaktne govorne činove: obraćanje, pozdravljanje, zahvaljivanje, čestitanje, ispričavanje - razgovarati – tema: povezanost sa zavičajem i domovinom Hrvatskom - vježbati svakodnevni i telefonski razgovor, rekreativni razgovor - čitati i razumjeti jednostavne tekstove na hrvatskom jeziku - primijeniti različite vrste čitanja: čitanje naglas, čitanje u sebi, naizmjenično čitanje, čitanje po ulogama, zborno čitanje, izborno čitanje (tekstovi o aktualnim temama u Hrvatskoj i zemlji boravka, zajednički problemi, Hrvatska u europskim i svjetskim organizacijama) - ponoviti i usustaviti vrste pisanja (receptivno-reproduktivni i poluproduktivni tip pisanja) - napisati tekst uz "mapu obiteljskih migracija" i likovno oblikovati (npr. kolaž, slike, skulptura) - prevoditi kraće i jednostavnije tekstove 7.1.2. Jezična osposobljenost TEMA 1: To sam ja (osobni identitet) Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - prepoznavati imenice i zamjenice kao vrste riječi - razlikovati kategorije roda, broja i padeža pravogovor pravopis gramatika leksikologija - pravilno izgovarati glasove hrvatskoga standardnog jezika - osvijestiti pogreške u govoru - pravilno izgovarati hrvatska imena i prezimena - primijeniti osnovna pravopisna pravila pisanja velikog i malog slova - prepoznati i oprimjeriti imenice (opće i vlastite), imena, nadimci i prezimena ljudi, nazivi biljaka i životinja - prepoznati zamjenice (osobne) i razlikovati ih od imenica, razlikovati kategorije roda, broja i padeža (padeži imenica) - proširiti rječnik učenjem riječi za imenovanje bića, stvari i prirodnih pojava i za izricanje osjećaja - imenovati dijelove tijela i riječi za izricanje njihovih oblilježja; nazivi odjevnih predmeta - usvojiti riječi za imenovanje članova obitelji TEMA 2: Učenje – rad – slobodno vrijeme Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - utvrditi značajke glagola - razlikovati i rabiti osnovna glagolska vremena i oblike - prepoznati brojeve kao vrstu riječi pravogovor pravopis gramatika leksikologija - pravilno izgovarati glasove hrvatskoga standardnog jezika i prepoznati razlike u odnosu na glasove u jeziku zemlje boravka - pravilno pisati glasove hrvatskoga standardnog jezika - usvojiti pravilo o pisanju točke iza rednog broja - prepoznati i oprimjeriti glagole kao vrstu riječi - razlikovati i rabiti osnovna glagolska vremena (prezent, perfekt, futur) - imenovati prezent glagola moći i htjeti, prepoznati brojeve kao vrstu riječi (glavni i redni) - proširiti leksik riječima za označavanje stvari i aktivnosti u školi, obitelji i društvu (pri učenju, radu, zabavljanju i aktivnostima u slobodno vrijeme) TEMA 3: Ljudi u prostoru Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - usvojiti norme pravilnoga pisanja - upoznati pridjeve kao vrstu riječi i objasniti stupnjevanje pridjeva - razlikovati prijedloge i priloge pravogovor pravopis gramatika leksikologija - pravilno izgovarati imena mjesta, krajeva, zemalja, naroda - pravilno pisati imenice koje znače pripadnike naroda, stanovnike naseljenih mjesta, kraja, države ili kontinenta (etnici) - pravilno pisati komparativ i superlativ pridjeva - utvrditi značajke pridjeva kao vrste riječi - objasniti stupnjevanje pridjeva - razlikovati prijedloge i priloge - usvojiti riječi za imenovanje pripadnosti mjestu, kraju, zemlji, narodu - proširiti rječnik riječima koje opisuju izgled i izražavaju osobine ljudi, stvari i pojava TEMA 4: Vrijeme – promjene – kontinuitet Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - utvrditi značajke izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica - usvojiti osnovna pravila interpunkcije pravogovor pravopis gramatika leksikologija - pravilno izgovarati glasove hrvatskoga standardnog jezika - usvojiti rečenične znakove i osnovna pravila interpunkcije (točka, upitnik, uskličnik) - utvrditi odnos: riječi - rečenica - iskaz i spoj riječi u rečenici (sročnost, upravljanje, pridruživanje, slaganje s brojevima) - prepoznati i oprimjeriti izjavne, upitne i usklične rečenice - utvrditi znanje o rečenici: rečenica kao priopćajna jedinica, pošiljatelj i primatelj poruke - razumjeti temeljni leksik i iz konteksta odrediti značenje nepoznatih riječi - usvojiti riječi za imenovanje vremenskog trajanja (kalendar, sati, dijelovi dana, godišnja doba; fizičko vrijeme) TEMA 5: Kultura i društvo Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - odrediti samostalne članove rečeničnog ustrojstva - razlikovati jednostavne i složene rečenice - utvrditi jednoznačnost i višeznačnost leksema pravogovor pravopis gramatika leksikologija - ostvarivati rečeničnu intonaciju - pisati pravopisno obilježene riječi i sintagme - uočiti mjesto zareza u složenoj rečenici - utvrditi samostalne članove ustrojstva rečenice - razlikovati jednostavne i složene rečenice - proširiti leksik riječima za izricanje običaja; odijevanje, prehrana, jezici, način života, umjetnosti, kultura TEMA 6: Suvremeno društvo Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - utvrditi osnovna pravila reda riječi u rečenici, rečenični naglasak i intonaciju - ponavljati i utvrđivati osnovna pravopisna pravila - prepoznati preneseno značenje riječi pravogovor pravopis gramatika leksikologija - pravilno izgovarati glasove hrvatskoga standardnog jezika - upoznati rečenične znakove i osnovna pravila interpunkcije (točka, upitnik, uskličnik) - utvrditi odnos: riječi - rečenica - iskaz i spoj riječi u rečenici (sročnost, upravljanje, pridruživanje, slaganje s brojevima) - prepoznati i oprimjeriti izjavne, upitne i usklične rečenice - utvrditi znanje o rečenici: rečenica kao priopćajna jedinica, pošiljatelj i primatelj poruke, namjera poruke - razumjeti temeljni leksik i iz konteksta odrediti značenje nepoznatih riječi - usvojiti riječi za imenovanje vremenskog trajanja (kalendar, sati, dijelovi dana, godišnja doba; fizičko vrijeme) TEMA 7: Jedan svijet za sve – globalna povezanost i međuovisnost Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - razlikovati vrste riječi - razlikovati sinonime, antonime, homonime - raščlaniti tekstove različitih funkcionalnih stilova pravogovor pravopis gramatika leksikologija - uvježbavati pravilan izgovor glasova, glasovnih skupina, riječi, sintagma i rečenica hrvatskoga standardnoga jezika - pravilno pisati riječi hrvatskoga jezika aktivno usvojene na 1. razini znanja - razlikovati vrste riječi - razlikovati sinonime, antonime, homonime - oprimjeriti funkcionalnu raslojenost leksika - ponoviti i utvrditi leksik primjeren za 1. razinu 7.1.3. Književnost Operativni ciljevi Razvijati pozitivan odnos prema hrvatskom jeziku i književnosti, poticati kulturu čitanja i estetskog doživljavanja, steći početna znanja o hrvatskoj književnosti: prepoznavati osnovne elemente poezije, proze i drame na primjerima hrvatske književnosti. Tema 1: To sam ja Razrada operativnih ciljeva: - razvijati interes za čitanje i užitak u čitanju - odrediti temu pjesme - prepoznati lirske pjesme prema vrsti (ljubavne, pejzažne, domoljubne); - iskazati vlastite osjećaje – osobni identitet Tema 2: Učenje – rad – slobodno vrijeme Razrada operativnih ciljeva: - na odabranim pjesničkim primjerima prepoznati stihove, slaganje stihova u strofe, ritam - ritmičke elemente poezije usporediti s glazbenim primjerima - utvrditi povezanost jezika i književnosti sa suvremenim medijima te prepoznati vrste medija i njihovu ulogu u suvremenom životu (povezanost iskustava učenja i životnih situacija) Tema 3: Ljudi u prostoru Razrada operativnih ciljeva: - prepoznati priču, bajku, basnu na odabranim tekstovima hrvatske književnosti, iz iskustva učenika i na novim primjerima - prepričati priču Tema 4: Vrijeme – promjene – vrijeme - kontinuitet Razrada operativnih ciljeva: - upoznati likove u proznom tekstu, razlikovati pozitivne i negativne likove, uspostaviti odnos dobrih i loših likova - prepričati priču i argumentirati vremenski tijek (iskustvom i primjerima iz književnosti i života: vrijeme - promjene) Tema 5: Kultura i društvo Razrada operativnih ciljeva: - razlikovati dijalog i monolog - prepoznati dramske vrste - upoznati značajke igrokaza - samostalno dramatizirati različite životne situacije na temu kultura i društvo Tema 6: Suvremeno društvo Razrada operativnih ciljeva: - čitati i raščlaniti stripove, tematika i struktura stripa - imenovati prijenosnike poruka (medije) u javnom i osobnom životu: film, televizija, radio, video, tisak, računalo - utvrditi povezanost književnosti i suvremenih medija Tema 7: Jedan svijet za sve – globalna povezanost i međuovisnost Razrada operativnih ciljeva: - na odabranim primjerima razlikovati pjesnički, prozni i dramski tekst - prepoznati zajedničke teme u hrvatskoj književnosti i književnosti zemlje boravka - upoznati, poštovati i razvijati vlastiti nacionalni i kulturni identitet u djelima hrvatske književnosti * Ciljevi nastave književnosti koji se odnose na teoriju književnosti ostvaruju se u suodnosu s nastavom književnosti u redovnom programu zemlje boravka. PRIJEDLOG KNJIŽEVNIH TEKSTOVA Luko Paljetak, Ježić Ubodežić, Suncokret, Novosti, Kiša, Mačka i glasovir Sunčana Škrinjarić, Proljeće, Jeseni, Sunce, Dva smijeha, Tri snježne pahuljice, Vjetar Zlata Kolarić-Kišur, Riječi, Snježna pahulja Dobriša Cesarić, Početak proljeća, Što su sanjale životinje, Tiho, o tiho govori mi jesen Nada Iveljić, Mokri klokan, Prometna priča, Skakaonica starog hrasta Stanislav Femenić, Nakrivio kapu žir, Igrajmo se igrajmo se Blanka Dovjak-Matković, Priča preko telefona Grigor Vitez, Zelena škola, Brojalica, Zmaj, Tiha pjesma Zvonimir Balog, Pravi tata, Prijatelj u invalidskim kolicima, Olovka, Neću ljutiti mamu, Kupovanje vremena Stjepan Jakševac, Razgovor na žalu, Maslačak šalje djecu u svijet, Kokotiček, Što se to zbilo, Trešnja Pajo Kanižaj, Hrvatska domovina, Zaplakao sam hrvatski, Kuća, Što sve stane u televizor Miro Gavran, Sestre, Brat Rikard Katalinić Jeretov, Hrvatski mornar Nevenka Videk, Gdje stanuju priče Vesna Parun, Miš i gušter, Kiša u šumi Zvonimir Golob, Čemu služe roditelji, Čemu služim ja, Škole Sanja Pilić, Rastreseni tata, Kiša, O jedenju i voljenju, Moja mama Ratko Zvrko, Nogomet u bari, Dom, Grga Čvarak, Hoću znati Milan Taritaš, Domovina nije mala, Pisanica Višnja Stahuljak, Zvončići, Snježni anđeo Tin Kolumbić, Zvijezde u snu, Dani sv. Nikole, Božićna noć Vladimir Nazor, Željeznica, Đače Mladen Kušec, Voda, Pjesma sata, Najbolji dječak na svijetu I. Goleš, Opet rasu papiri Gustav Krklec, Basna, Dva delfina Vera Zemunić, Sveta večer, Uskrsni gost, Pisanice Milivoj Matošec, Umišljeni, Bajka dvadeset i osmog stoljeća Božidar Prosenjak, Tri dječaka, Brat i sestra, Novac Miroslav Dolenec Dravski, Rodbina Zlatna jabuka, hrvatska narodna bajka Nada Zidar Bogadi, Njihaljke, Matematički zadaci Petar Preradović, Noćna pjesmica F. Tušek, Prijateljice Božićna pjesma, narodna- J. Milaković, Tri boje I. Novački, Mjeseci darivaju Dragutin Tadijanović, Da sam ja učiteljica Anto Gardaš, Ples pahuljica (igrokaz), PRIJEDLOG LEKTIRE Luko Paljetak, Miševi i mačke naglavačke Ivana Brlić Mažuranić, Čudnovate zgode šegrta Hlapića , audiokaseta, film Sunčana Škrinjarić, Kakva je to ljubav bila, S. Škrinjarić i N. Macolić, Kako sanjaju stvari Mato Lovrak, Vlak u snijegu Zvonimir Balog, Male priče o velikim slovima Ratko Zvrko, Grga Čvarak Pajo Kanižaj, Dubravka Kolanović, Hrvatska domovina Gustav Krklec, Telegrafske basne Zlata Kolarić-Kišur, Kristalni zvončići (igrokaz) Željka Horvat-Vukelja, Sanja Pribić, Slikopriče Nada Iveljić, Božićna priča, Balonijada (scenska igra) Nada Zidar Bogadi, Sretan cvrčak PRIJEDLOG NEKNJIŽEVNIH TEKSTOVA Tomislav Đurić: Sto najljepših legendi iz hrvatske povijesti Z. Badovinac, I. Bralić, M. Kamenarović, Z. Mikulić,O. Piškorić, Prirodne znamenitosti Hrvatske *Nastavnici i učenici na temelju prijedloga odabiru književne i neknjiževne tekstove i lektiru, u skladu s načelom primjerenosti jezičnom znanju i životnoj dobi učenika, različitim nastavnim situacijama i uvjetima izvođenja nastave hrvatskoga jezika u inozemstvu. 7.2. OPERATIVNI CILJEVI ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST – DRUGA RAZINA Utvrditi znanje o hrvatskom standardnom jeziku i njegovu uporabu u različitim komunikacijskim situacijama. Osvijestiti razliku između standardnoga jezika i nestandardnoga idioma. Razvijati govorenje i pisanje kao interpersonalne djelatnosti. Čitati s razumijevanjem i interpretirati književne i neknjiževne tekstove. 7.2.1. Komunikacijska osposobljenost TEMA 1: To sam ja (osobni identitet) Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - razvijati kulturu slušanja, govorenja, čitanja i pisanja - primijeniti direktne i ekspresivne govorne činove u osobnom predstavljanju i predstavljanju drugih slušanje govorenje čitanje pisanje - razvijati kulturu slušanja različitih vrsta tekstova - kultura aktivnog slušanja sugovornika, predstavljanje drugih - prepoznati glasovne promjene u hrvatskome jeziku - primijeniti direktne govorne činove: prijedlog, savjet, zahvala, molba - primijeniti ekspresivne govorne činove: u osobnom predstavljanju izraziti osjećaje, doživljaje, raspoloženja (utjecaj poezije i glazbe) i stajališta - oprimjeriti različite vrste ophođenja ljudi na hrvatskom jeziku i jeziku zemlje boravka - prepričavati obiteljska sjećanja kao povijesne izvore - čitati i razumjeti tekstove različitih funkcionalnih stilova - u neknjiževnim tekstovima (npr. ulomci iz udžbenika zemljopisa) istražiti podatke o Zagrebu, zavičajnom gradu (mjestu, selu) i Republici Hrvatskoj (npr. usporediti mjesna obilježja), kulturna i povijesna baština; pročitati jednostavni tekst o zavičajnom gradu - čitati odabrane primjere hrvatskoga pjesništva, razlikovati pjesničke vrste - krasnoslov pjesama po izboru učenika (lirske pjesme intimne i domoljubne tematike) - pismeno izraziti podatke o sebi, obitelji, prijateljima, odnosi među članovima obitelji (obiteljsko stablo) - opisati svoj izgled (autoportret), sličnosti i razlike s drugima - pismeno predstaviti Republiku Hrvatsku - opisati simbole Republike Hrvatske - napisati tekst o Zagrebu kao glavnom gradu Republike Hrvatske TEMA 2: Učenje – rad – slobodno vrijeme Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - primijeniti različite vrste pisanja - pravilno pisati pravopisno obilježene riječi slušanje govorenje čitanje pisanje - utvrditi važnost slušanja u primjeni različitih vrsta diktata - slušati standardni izgovor glasova izvornih govornika hrvatskoga jezika - slušanje starijih tekstova (povijesni dokumenti) - slušati hrvatsku šansonu - istražiti primjenu medija u svakodnevnom životu i u školi (usmeno izlaganje učenika) - obrazložiti ulogu televizije, filma, računala, izražavanjem osobnih iskustava - opisati ulogu glazbe u suvremenim medijima - istražiti u literaturi primjenu medija u svakodnevnom životu i u školi - čitati odabrane primjere hrvatskoga pjesništva - primijeniti produktivni tip pisanja: obrada teme različitim vrstama pisanja (pismo, opisivanje, pripovijedanje, poruka; - moj radni dan, put od kuće do škole, aktivnosti u slobodno vrijeme, učenje, znanje, obrazovanje) - prikaz razgovora s drugim članovima obitelji na temu: slobodno vrijeme TEMA 3: Ljudi u prostoru Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - ostvarivati vrednote govorenoga jezika - prepoznavati naglašene i nenaglašene slogove i riječi u rečenici - primijeniti produktivne tipove pisanja (opisivanje, pripovijedanje) i ostvarivati komunikativno pisanje slušanje govorenje čitanje pisanje - na primjerima utvrditi posebnosti akustičkih vrednota hrvatskoga standardnog jezika (povezanost s glazbenim primjerima) - osvijestiti važnost ostvarivanja vlastitih govornih namjera u odnosu s drugima - usmeno izraziti odnos prema ljudima u okružju (povezati s etičkom karakterizacijom likova u pročitanim književnim tekstovima) - opisati izgled mjesta i naselja, način stanovanja, prirodne ljepote, kulturne znamenitosti (zavičajno graditeljstvo) - pročitati i interpretirati odabrane primjere hrvatske proze: kratke priče i novele - čitati neknjiževne tekstove na temu: ljudi u prostoru (okolina mojega doma, grada, zemlje u kojoj živim i zemlje podrijetla, povezanost ljudi i prirode, okoline; npr. udžbenici i priručnici zavičajne geografije) - ostvarivati produktivne tipove pisanja: opisivanje i pripovijedanje na temelju samostalnog istraživanja okoline i odnosa s drugim ljudima (npr. tema: očuvanje okoliša i zaštita prirode, uređenje prostora) - ostvarivati komunikativno pisanje (pismo, razglednica) TEMA 4: Vrijeme – promjene – kontinuitet Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - upotrijebiti odgovarajuća jezična sredstava u skladu s određenom govornom situacijom - utvrditi razlike hrvatskoga standardnoga jezika i hrvatskih narječja slušanje govorenje čitanje pisanje - pravilno izgovarati glasove hrvatskoga standardnoga jezika i uočiti razlike u odnosu na izgovor glasova u hrvatskim narječjima (prema jezičnom iskustvu učenika) - slušati uglazbljenu dijalektalnu poeziju, pjesme Hrvata izvan domovine - upotrijebiti odgovarajuća jezična sredstva u skladu s određenom govornom situacijom (javnom, osobnom) - pripremiti kraće izlaganje o iseljavanju Hrvata u druge zemlje (migracije); povijest moje obitelji, moji suvremenici - usmeni prikaz znamenitih likovnih djela hrvatske kulturne baštine uvrštenih u svjetski popis likovne baštine, npr. Dioklecijanova palača, Eufrazijeva bazilika, Dubrovnik - istražiti na primjerima razlike u hrvatskom standardnom jeziku i hrvatskim dijalektima (hrvatsko dijalektalno pjesništvo) - čitati književne i povijesne tekstove o značajnim ljudima i događajima u hrvatskoj povijesti (povijesni izvori, memoarska literatura) - prevesti pojedine riječi, sintagme i rečenice s hrvatskoga jezika na strane jezike i obrnuto - napisati kraće tekstove o vremenu (razlike godišnjih doba, vrijeme u zavičaju i mjestu boravka) - opisati prošlost grada iz domovine Hrvatske TEMA 5: Kultura i društvo Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - razvijati kulturu slušanja/gledanja komunikativnih, informativnih, publicističkih i književno-umjetničkih tekstova slušanje govorenje čitanje pisanje - razvijati kulturu slušanja/gledanja komunikativnih, informativnih, publicističkih i književno-umjetničkih tekstova i povijesnih izvora - usporediti blagdanske i običajne pjesme u Hrvatskoj i zemlji boravka - objasniti različitosti jezika i običaja stanovnika u Hrvatskoj i zemlji boravka - objasniti značajke scenskog izraza kao univerzalne komunikacije među ljudima koji pripadaju različitim kulturama - samostalno dramatizirati životne situacije (iskustva učenika vezana uz temu: kultura i društvo; povezati dramski izraz s elementima hrvatske glazbene i likovne umjetnosti) - osvijestiti teatrološki pristup dramskom djelu čitati igrokaze - čitati i raščlaniti neknjiževne tekstove: kultura i umjetnost u suvremenom društvu (različiti izvori) - prevesti različite vrste tekstova (tema: kultura i društvo u Hrvatskoj i zemlji boravka, danas i nekad) - sličnosti i razlike života u Hrvatskoj i zemlji boravka (naselja i gospodarske djelatnosti) TEMA 6: Suvremeno društvo Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - primjećivati rečenični naglasak i intonaciju - različitim jezičnim djelatnostima objasniti povezanost medijske kulture, jezika i književnosti slušanje govorenje čitanje pisanje - slušati rečenični naglasak i intonaciju izvornih govornika hrvatskoga jezika - objasniti povezanost medijske kulture, jezika (hrvatskoga i stranih jezika) i književnosti s različitim aspektima suvremenog društva - izvijestiti o aktualnim događajima, pripremiti obavijesni prikaz (npr. izložbe, sportski događaji) - čitati književne i neknjiževne tekstove različitih funkcionalnih stilova - čitati književne i neknjiževne tekstove posredovanjem medija - napisati izvješće o aktualnim događajima (npr. kulturne priredbe) - upotrebljavati imenice, pridjeve, glagole u obradi predviđene teme: promjene u suvremenom društvu i njihov utjecaj na život pojedinca TEMA 7: Jedan svijet za sve – globalna povezanost i međuovisnost Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - razvijati osnovne jezične djelatnosti - razvijati sposobnosti za izražavanje doživljaja, dojmova, stajališta, sudova i ocjena u različitim oblicima usmenog i pismenog izražavanja slušanje govorenje čitanje pisanje - u situacijskim govornim činovima aktivno pratiti iskaze sugovornika (razumijevanje i prihvaćanje kao temelj suradnje među ljudima) - razvijati sposobnosti za izražavanje doživljaja, dojmova, stajališta, sudova i ocjena u različitim oblicima usmenog izražavanja - prikazati konfliktne situacije, razmišljati o uzrocima, jezično - oblikovati prijedloge za rješavanje sukoba - izraziti odobravanje i protivljenje - primijeniti različite vrste čitanja: selektivno, izborno, stvaralačko, kritičko - razvijati osnovne jezične djelatnosti: čitanje s komentarom, čitanje i pisanje zapažanja - čitati aktualne neknjiževne tekstove (mediji); tekstovi o povezanosti Hrvatske s europskim i svjetskim institucijama - pisati komentare i zapažanja uz čitanje - razvijati sposobnosti za izražavanje doživljaja, dojmova, stajališta, sudova i ocjena u različitim oblicima pismenog izražavanja - prevoditi kraće neknjiževne tekstove - napisati kraći prikaz: kulturne raznolikosti 7.2.2. Jezična osposobljenost TEMA 1: To sam ja (osobni identitet) Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - utvrditi razlikovanje vrsta riječi i znanje o imenicama - osvijestiti dvojezičnost kao prednost pravogovor pravopis gramatika leksikologija - objasniti razlike u izgovoru pojedinih glasova hrvatskoga jezika i jezika zemlje boravka (teže usvojivi glasovi) - zapažati pogreške u izgovoru i ispravljati sebe i druge - pisanje imenica u Hrvatskome jeziku i jeziku zemlje boravka (pravila o pisanju velikog i malog slova; npr. toponimi) - na primjerima utvrditi razlikovanje vrsta riječi - utvrditi znanje o imenicama - razlikovati brojevne imenice i pridjeve - usporediti imenice u hrvatskome jeziku i jeziku zemlje boravka - osvijestiti dvojezičnost kao prednost - proširiti leksik riječima za izricanje prijedloga, savjeta, zahvale, molbe - utvrditi riječi za izricanje osjećaja TEMA 2: Učenje – rad – slobodno vrijeme Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - pravilno pisati pravopisno obilježene riječi - utvrditi značajke glagolskih pridjeva, glagolskih priloga, kondicionala, imperativa - naučiti aorist glagola biti pravogovor pravopis gramatika leksikologija - razlikovati i raščlaniti prirodne i konstruirane govorne uzorke - oprimjeriti funkciju govornog i pjesničkog sluha - pisanje pravopisno obilježenih riječi (različite vrste diktata) - utvrditi značajke glagolskih pridjeva, glagolskih priloga, kondicionala, imperativa - naučiti aorist glagola biti - iskazati radnje i sadržaje kao sadašnje, prošle i buduće - usvojiti riječi za imenovanje molbe, želje, zapovijedi - imenovati sadržaje slobodnih aktivnosti; slobodno vrijeme TEMA 3: Ljudi u prostoru Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - utvrditi značajke prijedloga i priloga, razlikovati vrste riječi pravogovor pravopis gramatika leksikologija - ostvarivati vrednote govorenoga jezika: naglasak, dužinu i intonaciju - uočavati naglašene i nenaglašene riječi i naglašeni slog u rečenici - ponavljati i utvrđivati gramatičko-pravopisnu pismenost primjenom stvaralačkih diktata - utvrditi značajke prijedloga i priloga na primjerima zasićenih tekstova (književni i neknjiževni tekstovi) - utvrditi razlikovanje vrsta riječi - proširiti leksik riječima za izricanje prostora i okoline - objasniti preneseno značenje riječi TEMA 4: Vrijeme – promjene – kontinuitet Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - utvrditi kolebanja subjekta po sročnosti, rodu i broju - objasniti mjesto zareza u rečenici, sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi - usustaviti znanje o pravopisnim znakovima pravogovor pravopis gramatika leksikologija - pravilno izgovarati kratice - ponavljati i utvrđivati gramatičko-pravopisnu pismenost (diktati) - objasniti i oprimjeriti sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi - ponoviti članove rečeničnog ustrojstva - utvrditi kolebanja subjekta po sročnosti, rodu i broju - proširiti leksik riječima za imenovanje fizičkog vremena, vremenskih razdoblja, pojava, ljudi i događaja u prošlosti (povijest, prošlost, baština, povijesni izvor, povijesni dokument) TEMA 5: Kultura i društvo Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - utvrditi gramatičko ustrojstvo rečenice - utvrditi nesamostalne članove: atribut i apozicija (pojam, funkcija) - prepoznati i upotrebljavati nezavisnosloženu rečenicu pravogovor pravopis gramatika leksikologija - pravilno izgovarati glasove i suglasničke skupine specifične za hrvatski standardni jezik - razlikovati izgovor glasova č i ć - pisati pravopisno obilježene riječi (č i ć) - vježbati pisanje alternacija ije/je/e/i - na produktivnim tipovima teksta i primjerima iz djela hrvatske književnosti raščlaniti gramatičko ustrojstvo rečenice - utvrditi nesamostalne članove: atribut i apozicija (pojam, funkcija) - prepoznati i upotrebljavati nezavisnosloženu rečenicu - istražiti zajednički i razlikovni leksik hrvatskoga jezika i jezika zemlje boravka TEMA 6: Suvremeno društvo Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - utvrditi gramatičku i logičku organizaciju teksta - prepoznati stilske značajke različitih vrsta tekstova pravogovor pravopis gramatika leksikologija - prepoznati i ostvariti rečenični naglasak i intonaciju - objasniti kratice i njihov izgovor - usustaviti znanje o rečenici - raščlanjivanjem književnih i neknjiževnih tekstova utvrditi gramatičku i logičku organizaciju teksta - proširiti leksik riječima za imenovanje suvremenih medija, institucija, društvenih pravila i zakona, ponašanja u obitelji i pojava u okruženju TEMA 7: Jedan svijet za sve – globalna povezanost i međuovisnost Operativni ciljevi i razrada operativnih ciljeva: - utvrditi i oprimjeriti odnose među leksemima i funkcionalnu raslojenost leksika pravogovor pravopis gramatika leksikologija - pravilno izgovarati sve glasove, glasovne skupine, riječi, sintagme i rečenice hrvatskoga standardnoga jezika - pravilno pisati riječi hrvatskoga jezika aktivno usvojene na 2. razini znanja - usporediti tekst na hrvatskom jeziku s tekstom na jeziku zemlje boravka (usustavljivanje i utvrđivanje znanja, suodnos s nastavom jezika zemlje boravka) - utvrditi i oprimjeriti odnose među leksemima i funkcionalnu raslojenost leksika - prepoznati frazeme, kolokvijalizme i komunikacijske stereotipe - razumjeti i aktivno primjenjivati tematski leksik predviđen za 2. razinu
Nastavak >>
|
||||
