|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|||||||||||||||||
  GODINA VI > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1 GODINA V > BROJ 6 > BROJ 5 > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1  > KNJIGE > LINKOVI > IZRADA WEB STRANICA 
 IZRADA WEB STRANICA Samostalna izrada web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć našeg CMS-a. Moderni dizajni za Vašu web stranice. Korištenje administracije slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija te ostvarite svoju prvu web stranicu u trenu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog... Mobilna responzivnost predstavlja prilagođavanje web stranice svim uređajima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve stranice. SEO optimizacija će omogućiti vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama (poput Google-a) za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci. Dizajn responzivnih web stranica, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica... |
 |
 
PRIKAZ IZ LITERATURE P.F. SURAI (2002): Selenium in poultry nutrition 1. Antioxidant properties, deficiency and toxicity. Selen u hranidbi peradi 1. Antioksidansna svojstva, deficit i toksičnost. World's Poultry Science Journal, 58(3), 333-347 Selen (Se) ima posebno mjesto među prirodnim antioksidansima koji se nalaze u hrani. Naime, sastavni je dio selenoproteina, koji sudjeluju u regulaciji različitih fizioloških procesa u tijelu. Kao dio glutation peroksidaze (GSH-Px) selen pripada prvoj i drugoj liniju antioksidansne obrane stanice. Dva su glavna izvora selena za perad: organski selen, uglavnom u obliku selenmetionina (SeMet), i anorganski selen, u obliku selenita ili selenata. Postoji razlika u metabolizmu i učinkovitosti navedenih oblika selena. Naime, SeMet učinkovitiji je i posjeduje antioksidansna svojstva, dok selenit u određenim uvjetima može djelovati pro-oksidacijski. Deficit selena ili suvišak vrlo su rijetki u modernoj peradarskoj proizvodnji. Općenito, primjerena količina selena u hrani važan je čimbenik u održavanju visoke proizvodnosti i reproduktivnosti peradi. G.C. MEAD (2004): Current trends in the microbiological safety of poultry meat. Aktualni trendovi u mikrobiološkoj ispravnosti mesa peradi. World's Poultry Science Journal, 60(1), 112-118 Kontaminacija mesa peradi bakterijama iz rodova Salmonella i Campylobacter nastavlja biti glavni mikrobiološki problem koji utječe kako na industriju tako i na potrošača. U nekim zemljama mjere kontrole smanjile su infekciju jata, no povećale stupanj pojavnosti multirezistentnih sojeva određenih serotipova, i utjecali na pojavu multirezistentne S. paratyphi B var. Java. Za sustave intenzivne proizvodnje postoji mnogo podataka o izvorima i načinima širenja salmonela, te relativnom riziku infekcije i kontaminacije u različitim stupnjevima proizvodnje. Za razliku od salmonela vrlo se malo zna, u gore navedenom smislu, o vrsti Campylobacter. Potrebno je bolje poznavanje fiziologije i interakcije domaćin-mikroorganizam, te ponašanja mikroorganizma u peradarskoj proizvodnji. O tom znanju ovisi razvoj učinkovitih mjera kontrole. C.C. WHITEHEAD (2002): Nutrition and poultry welfare. Hranidba i dobrobit peradi. World's Poultry Science Journal, 58 (3), 349-356 Glavni zadatak hranidbe je optimizacija proizvodne učinkovitosti, a što se obično postiže kada je optimizirano i zdravlje. Iz toga proizlazi da su zdravlje i dobrobit glavni prioriteti modernih postupaka u hranidbi. Sadržaj energije, proteina i aminokiselina u hrani može se mijenjati kako bi se postigli određeni proizvodni rezultati, kao primjerice prirast, konstitucija i težina jaja, bez većeg utjecaja na dobrobit. Genetske predispozicije prema određenim poremećajima, koje utječu na koštani, srčani ili dišni sustav, a koje su vezane uz odabir brojlera za brzi rast mogu se djelomično izbjeći promjenama u sastavu ili količini hrane kako bi se smanjio prirast. Nedostatak ili disbalans vitamina i minerala može izravno dovesti do određenih lezija i problema vezanih uz dobrobit. Poremećaji metabolizma u peradi nisu uvijek uzrokovani hranidbom, ali ispravna hranidba često puta može umanjiti njihov utjecaj na zdravlje. Promjene u hranidbi također mogu smanjiti utjecaj stresa na zdravlje peradi. Zabranom primjene antibiotskih aditiva dodatno se naglašava pravilna hranidba, ali i potreba za uvođenjem novih aditiva koji optimiziraju zdravlje i proizvodne mogućnosti peradi. Marin Torti Banerjee, M., P. K. Sarkar (2004): Growth and enterotoxin production by sporeforming bacterial pathogens from spices. Rast i stvaranje enterotoksina patogenih sporogenih bakterija iz začina. Food control, Vol. 15, 491-496. Začini su značajan izvor različitih mikroorganizama, posebice sporogenih koji mogu štetno djelovati po zdravlje potrošača. Autori su metodom lateks aglutinacije istraživali Bacillus cereus enterotoksin (BCET) i Clostridium perfringens enterotoksin (PET). Od 23 ispitana soja Bacillus cereus njih 74 % je proizvodilo 8 do > 256 ng BCET ml –1 u moždano-srčanom bujonu obogaćenom glukozom. Od 16 sojeva Clostridium perfringens, 19 % je proizvodilo 2-32 ng PET ml –1 u Duncan Strong mediju. Neki začini na tržištu, poput praška kumina, su sadržavali visik titar BCET (64 ng g-1). Nakon inokuliranja toksogenog soja (120-B1) B. cereus u prašak crnog papra i pohrane na sobnoj temperaturi 14 dana, nisu bile utvrđene značajne (P<0,05) promjene u broju stanica i količini BCET. Radi procjene sigurnosti začinjene hrane autori su istražili prisutnost i rast B. cereus i Cl. perfringens u soku pečenog kozjeg mesa i u aloo dam (jelo bazirano na krumpiru). U svježe pripremljenom aloo dam nije utvrđena prisutnost B. cereus, dok je nakon začinjavanja kardamonom broj B. cereus bio 533 g-1, a količina BCET 8 ng g-1. Nakon pohranjivanja na 30 C tijekom 21 sata broj B. cereus je porastao na 106 g-1, a količina BCET na 128 ng g-1. isti slučaj se ponovio i nakon namjernog inokuliranja toksogenog soja B. cereus 120-B1 u aloo dam. Toksogeni soj Cl. perfringens brzo se razmnožavao u soku pečenog kozjeg mesa; nakon 19 sati na 37 C broj je porastao s 103 na 107 g-1, dok je količina PET (2 ng g-1) ostala nepromijenjena. Nakon 15-minutnog ključanja u vodenoj kupelji broj stanica se smanjio na 103 g-1, a količina PET ispod granice detekcije. Ovi rezultati su potvrdili da su ta jela pogodna za razmnožavanje patogenih bakterija unesenih kontaminiranim začinima kao i za stvaranje enterotoksina. Kuntz, T. B., S. T. Kuntz (1999): Enterohemorrhagic E. coli infection. Infekcija enterohemoragičnom E. coli. Primary Care Update for OB/GYNS, Vol. 6, 192-196. Escherichia coli O157:H7 je od ranih 1980-ih, kad je otkrivena, postala značajan uzok oboljenja ljudi preko kontaminirane hrane. Ova enterobakterija izlučuje shiga toksin što ju razlikuje od drugih patogenih sojeva E. coli. Utvrđena je kao uzrok brojnih pojava oboljenja ljudi i sporadičnih slučajeva nastalih uglavnom nakon konzumiranja goveđih proizvoda. Prijenos uzročnika moguć je i nepasteriziranim mlijekom i jabukovačom, zagađenom pitkom i bazenskom vodom, svježim povrćem te sekundarno s čovjeka na čovjeka. Infekcija enterohemoragičnom E. coli O157:H7 se očituje proljevom, abdominalnim grčevima i hemoragičnim kolitisom. Hemolitični uremični sindrom i trombocitopenična purpura su manje ustaljeni simptomi, ali su isti posljedica infekcije. U kontroli širenja ove bolesti važna je rana dijagnostika pretragom stolice i izdvajanje izvora zaraze. Gram, L., L. Ravn, M. Rasch, J. B. Bruhn, A. B. Christensen, M. Givskov (2002): Food spoilage – interactions between food spoilage bacteria. Kvarenje hrane – međudjelovanje bakterija kvarenja. International Journal of Food Microbiology, Vol. 78, 79-97. Kvarenje hrane uzrokovano bakterijama kompleksan je proces zbog kojeg se gube velike količine hrane usprkos današnjim suvremenim načinima konzerviranja. Usprkos raznovrsnosti sirovina i proizvodnih uvjeta, razvoj mikroflore tijekom pohrane, posebice mikroflore kvarenja, može se spriječiti poznavanjem podrijetla hrane, supstrata te nekoliko temeljnih čimbenika održivosti, poput temperature, atmosfere, aktivnosti vode i kiselinskog stupnja. Poznavajući nabrojene čimbenike, moguće je obaviti detaljnije senzorske, kemijske i mikrobiološke pretrage pojedinačnih proizvoda u cilju otkrivanja specifičnih mikroorganizama kvarenja. Kemijski i fizikalni pokazatelji su glavni čimbenici u selekciji mikroorganizama kvarenja. Međudjelovanje tih mikroorganizama doprinosi njihovu rastu i/ili pojavi kvarenja. Autori su opisali kompetitivnu prednost bakterija roda Pseudomonas u procesu kvarenja. Osim toga autori su po prvi put utvrdili prisutnost N-acil homoserin laktona u uskladištenim i pokvarenim svježim namirnicama, te njegov utjecaj na stupanj održivosti. Nevijo Zdolec |
|
  Naslovnica AKTUALNO Uspostava sustava kontrole goveđih trupova i polovica na liniji klanja TEHNLOGIJA Transglutaminaze - nove mogućnosti Limenke kroz stoljeća ODABRANE STRANICE Peradarstvo - proizvodnja jaja ili mesa UZGOJ ŽIVOTINJA Uzgoj pernate divljači - prepelica ZNANSTVENO - STRUČNI DIO ZNANSTVENI RAD Dinamika rasta nedoraslih jastoga (Palinurus elephas) u konroliranim uvjetima STRUČNI RAD Higijena i tehnologija prerade školjaka STRUČNI RAD Emuglatorske soli STRUČNI RAD Zbrinjavanje životinjskih leševa i konfiskata STRUČNI RAD Šljuka bena (Scolopax rusticola L.), od biologije do kuhinje Prikaz iz literature Obavijesti Upute autorima  |
|||||||||||||||
|
|
|
|
MESO PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU  Poslovni forum d.o.o. - Usluge izrade web stranica |
|
