|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
 
    Pregled najvažnijih zakona Pravilnik o ... > Amaterskim radijskim komunikacijama > Građevinama koje podliježu sanitarnom nadzoru > Homologaciji vozila > Hrani za posebne prehrambene potrebe > Industrijskom dizajnu > Informatičkoj sigurnosti > Izobrazbi za zaštitare i čuvare > Izvješćima javnih dioničkih društava > Javnim cestama > Klinikama > Knjigovodstvu i računskom planu neprofitnih org. > Mjerilima za utvrđivanje vrijednosti oduzetih poduzeća > Načinu policijskog postupanja > Načinu i postupku vađenja krvi i uzimanja mokraće za analizu > Načinu izvršavanja kazne > Naknadi troškova u prekršajnom postupku > Namjeni radiofrekvencijskog spektra > Obrascima državnih matica > Osposobljavanju pripadnika civilne zaštite > Osposobljavanju redara > Oznakama zemljopisnog podrijetla > Općem deklariranju ili označavanju hrane > Patentu > Polaganju ispita za obavljanje detektivskih poslova > Porezu na dobit > Porezu na dodanu vrijednost > Porezu na dohodak > Posadama brodova > Posebnim uvjetima za vozila > Pristupu mreži i povezivanju > Procjeni utjecaja na okoliš > Provedbi tehničke zaštite > Provedbi Zakona o sprečavanju pranja novca > Ribočuvarskoj službi > Sigurnosti i zaštiti službenih podataka > Sudu časti HGK > Statusu stranaca u RH > Tehnički pregled vozila > Uvjetima za postupanje s otpadom > Vođenju popisa robe > Vojnom naoružanju > Zdravstvo i medicina > Žigu Razno > Ugovori > Ustav RH > Ustavni zakon > Odluke Ustavnog Suda RH > Poslovnik HR Sabora > Statut HOK > Službeni glasnik > Kodeks novinara > Klasifikacija proračuna > Uredba o snimanju iz zraka > Etalonska cijena građenja > Brojevi računa banaka > Brojevi računa za uplatu poreza, doprinosa i naknada > Kontni plan za banke > Katolički vjeronauk > Kurikulum hrvatske nastave > Branitelji Kazala N.N. > Kazalo 2002. g. > Kazalo 2001. g. > Kazalo 2000. g. > Kazalo 1999. g. > Kazalo 1998. g. > Kazalo 1997. g. Prilozi > Porezni sustav RH > Nacionalna klasifikacija djelatnosti > Zakoni koji su prestali važiti > Poljoprivreda (zakoni) > Trgovačko pravo > Management > Europske integracije > Poslovni WEB katalog > Pregled najvažnijih zakona
|
 |
 KURIKULUM HRVATSKE NASTAVE U INOZEMSTVU 7.6. Operativni ciljevi za HRVATSKU povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinu – treća razina Operativni ciljevi Usvajanje i slušanje reprezentativnih djela hrvatskih glazbenih umjetnika te razvijanje kritičkog odnosa i estetskog suda o njima. Usvajanje reprezentativnih djela hrvatskih likovnih umjetnika i vizualnog stvaralaštva te razvijanje kritičkog odnosa i estetskog suda o njima. Razumijevanje dinamike i stupnja gospodarskog razvoja Hrvatske i njezine uloge u suvremenom svijetu. Razviti u učenika/ca kreativni i individualni pristup analizi povijesnih izvora i usporedba povijesnog razvoja različitih aspekata hrvatskog društva i države s općim svjetskim procesima u povijesti i zemlji boravka. TEMATSKA CJELINA 1 - To sam ja - osobni identitet Razrada operativnih ciljeva: - objasniti, usporediti i razraditi pojam i značaj stila: osobnog, članova obitelji, prijatelja, pojedinih skupina, slavnih ličnosti, umjetnika - razlikovati, objasniti obilježja i produbljivati interes i pozitivan odnos prema hrvatskoj tradicionalnoj i umjetničkoj baštini - objasniti značenje simbola Republike Hrvatske. 1. Objasniti, usporediti i razraditi pojam i značaj stila: osobnog, članova obitelji, prijatelja, pojedinih skupina, slavnih ličnosti, umjetnika - osvijestiti osobnost individualnog stila u odijevanju, ponašanju, navikama, ukusu - uočiti osobnost stila znanaca, prijatelja, uzora - razraditi značaj stila u umjetnosti; utjecaj društvenog okruženja na oblikovanje stila. 2. Razlikovati, objasniti obilježja i produbljivati interes i pozitivan odnos prema hrvatskoj tradicionalnoj i umjetničkoj baštini - usvojiti, usporediti i razlikovati stil pojedinih hrvatskih skladatelja različitih stilskih razdoblja i različite stilske izraze skladatelja današnjice - napisati hrvatski tekst za rap skladbu i potom je izvesti uz jednostavnu ritamsku pratnju. 3. Objasniti značenje simbola Republike Hrvatske - objasniti što prikazuje određeni simbol i njegovo značenje - navesti nazive starih hrvatskih pokrajina u kruni grba i pravilno objasniti što prikazuju - usporediti hrvatske simbole sa simbolima zemlje boravka. TEMATSKA CJELINA 2 – Učenje – rad –slobodno vrijeme Razrada operativnih ciljeva: - uočiti i objasniti promjene u svakodnevnom životu u Hrvatskoj (značajke razvoja školstva te promjene u organiziranju i sadržaju slobodnog vremena) tijekom njezine povijesti. 1. Proučiti promjene u razvoju školstva u Hrvatskoj - analizirati razgovor s odraslima o školovanju njihovih predaka u Hrvatskoj - usvojiti i usporediti oblike školstva u Hrvatskoj i zemlji boravka. 2. Razumjeti glavne promjene u sadržajima provođenja slobodnog vremena u Hrvatskoj i zemlji boravka - istražiti utjecaj društvenog i gospodarskog razvoja na promjene u organiziranju slobodnog vremena 19. st. u Hrvatskoj - usporediti oblike provođenja slobodnog vremena u 20. st. u Hrvatskoj i zemlji boravka - proučiti i usporediti različitu ulogu amaterizma i profesionalizma u Hrvatskoj i zemlji boravka (glazbene i plesne škole). 3. Usvojiti najvažnije primjere hrvatskog stripa i animiranog filma (Maurović, Neugebauer, Kvadrat, Zagrebačka škola animiranog filma) - umjetnička i sportska društva i sl. - crtani film - jedini hrvatski film dobitnik nagrade Oskar - “Surogat” Duška Vukotića. TEMATSKA CJELINA 3 – Ljudi u prostoru i vremenu Razrada operativnih ciljeva: - usvojiti fizičko-geografske posebnosti, regionalnu podjelu i ulogu Republike Hrvatske u suvremenom svijetu te migracijska kretanja u Hrvatskoj - istražiti sposobnost glazbe kao umjetnosti koja povezuje ljude različitih prostora i vremena. 1. Upoznati i objasniti fizičko-geografske i društvene (kulturne, gospodarske, demografske itd.) posebnosti i ulogu Hrvatske u svijetu - objasniti složenost zemljopisnog položaja Hrvatske s obzirom na različite etničke, kulturne i gospodarske cjeline u Europi - istaknuti pripadnost Hrvatske zapadno-europskim i sredozemnim zemljama, odnosno zapadnoj civilizaciji i kršćanskom svijetu; usporediti stilove i pravce u umjetnosti koji imaju zajedničko ishodište u srednjoeuropskoj tradiciji - naglasiti važnost tranzitnog položaja Hrvatske - usvojiti osnovne podatke o površini Republike Hrvatske - usporediti položaj i površinu Hrvatske i zemlje boravka - upoznati osnovna obilježja i posebnosti reljefa, klime i vegetacije (krški reljef, dalmatinski tip obale, klima pod utjecajem mora) - objasniti fizičko-geografske značajke i ekološku ugroženost Jadranskog mora i drugih područja Hrvatske - spoznati važnost zaštićenosti biljno-geografskih područja - odrediti na zemljovidu najvažnije objekte zaštite: nacionalne parkove, parkove prirode i sl. - navesti podatke o broju stanovnika i objasniti naseljenost, prostorni razmještaj i sastav stanovništva u Hrvatskoj - opisati način stanovanja i prepoznati tipove naselja u Hrvatskoj (i zemlji boravka) - navesti sličnosti i razlike naseljenosti i naselja u Hrvatskoj i zemlji boravka - usvojiti glavne pretpostavke i mogućnosti razvoja grada Zagreba (glede prometnoga, gospodarskoga, kulturnog i političkoga života) - objasniti stupanj i dinamiku gospodarskog razvoja Hrvatske - navesti gospodarske mogućnosti pojedinih cjelina Hrvatske i njihovo komplementarno značenje - navesti sličnosti i razlike u gospodarstvu Hrvatske i zemlje boravka. 2. Upoznati i objasniti migracijska kretanja u Hrvatsku i iz Hrvatske - upoznati glavne uzroke migracija – primjer vlastite obitelji - navesti pozitivne i negativne posljedice migracija nekad i danas; navesti neke skladatelje i izvođače koji su život proveli u migraciji - vrednovati doprinos hrvatskih iseljenika razvoju Hrvatske - uočiti raznolikost jezika, običaja, vjerovanja drugih naroda u Hrvatskoj i zemlji boravka - usporediti prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj i zemlji boravka - proučiti običaje, nošnje, plesove i pjesme nacionalnih manjina u Hrvatskoj. TEMATSKA CJELINA 4 - Vrijeme - promjene - kontinuitet Razrada operativnih ciljeva: - razumjeti osnovne značajke najznačajnijih povijesnih procesa i događaja u razvoju Hrvatske - istražiti umjetničko-stilske promjene i kontinuitet u zrcalu europskih umjetničkih kretanja. 1. Istražiti povijesni razvoj gradova u Hrvatskoj - opisati povijesni razvoj jednoga hrvatskoga grada od nastanka do danas (prema izboru učenika). 2. Shvatiti uzroke političkog povezivanja hrvatskih zemalja s drugim država i utjecaj međunarodnih odnosa na razvoj hrvatske države - navesti osnovne podatke o prvim političkim i vojnim savezima Hrvata u srednjem vijeku (npr. Tomislav i Bizant, Stjepan Držislav i Bizant, hrvatsko plemstvo i Koloman, hrvatsko plemstvo i Habsburgovci itd.) - navesti uzroke ulaska hrvatskih zemalja u političke zajednice u 19. i 20. st. (utjecaj velikih sila, istražiti zemljopisne uvjetovanosti stvaranja zajednica) - navesti posljedice političkih zajednica hrvatskih zemalja u 19. i 20. st. (pokušaji mađarizacije, germanizacije, unitarizma) - razumjeti važnost dobivanja međunarodnog priznanja samostalnosti za Hrvate (od Papina priznanja samostalnosti u srednjem vijeku do priznanja UN-a). 3. Objasniti značaj istaknutih znanstvenika, umjetnika i političara u razvoju hrvatske i svjetske znanosti, umjetnosti i politike - navesti važnost znanstvenih dostignuća i rada istaknutih hrvatskih znanstvenika/ca - navesti ulogu plemićkih obitelji u kulturnom djelovanju i političkim događajima u Hrvatskoj - objasniti utjecaj istaknutih političara/ki na razvoj političkog života u Hrvatskoj 19. i 20. st. - objasniti ulogu i doprinos pripadnika/ca nacionalnih manjina u razvoju hrvatske kulture, znanosti i politike. 4. Istražiti umjetničko-stilske promjene i kontinuitet u cjelovitom doživljaju kulturno-povijesnog ambijenta - istražiti podrijetlo i kontinuitet najznačajnijih djela i oblika hrvatske srednjovjekovne umjetnosti: glagoljaško pjevanje /Krk, Cres; zbornici crkvene glazbe; starohrvatske crkvice 'slobodnih oblika'/ Nin; pleterni ornament; Buvine vratnice, Radovanov portal - Split-Trogir; zagrebačka katedrala - istražiti obilježja umjetnosti XV. i XVI. stoljeća krećući se tragom znamenitih umjetnika tog vremena (primjer Šibenika kao mjesta iz kojeg umjetnici odlaze i u koji se vraćaju: Julije Skjavetić, Andrija Medulić; Juraj Matejev Dalmatinac – šibenska katedrala) - istražiti uzroke dugotrajne i kulturne različitosti hrvatski južnih i sjevernih krajeva na primjeru ladanjske kulture XVII. i XVIII. stoljeća (ljetnikovci Rijeke dubrovačke - Sorkočević; dvorci Hrvatskog zagorja) - objasnit povijesno-stilski razvoj na primjeru jednoga grada po izboru (Zadar, Dubrovnik) i njegove kulturne baštine - arhitektura kazališta (Hvarsko kazalište – prvo javno kazalište u Europi, HNK u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku) - istražiti razvoj 'knjige u slici' (Hrvojev misal; Biblia Pauperum; suvremeni strip) - usvojiti značajne hrvatske skladatelje u sklopu stilskog razdoblja kojem su pripadali: renesansa: Julije Skjavetić, Franjo Bosanac barok: Ivan Lukačić, Tomaso Cecchini rokoko i klasicizam: Luka Sorkočević, Ivan Jarnović, Julije Bajamonti, Leopold Ebner romantizam: Vatroslav Lisinski, Ferdo Livadić, Franjo Krežma, Franjo Kuhač, Ivan Zajc kasni romantizam i impresionizam: Dora Pejačević, Blagoje Bersa; XX. stoljeće: po izboru učenika - usporediti društveno-ekonomski položaj skladatelja u različitim vremenima. TEMATSKA CJELINA 5 – Kultura i društvo Razrada operativnih ciljeva: - objasniti složenost i različitost kulturno-civilizacijskih obilježja Hrvatske i zemlje boravka - opisati, usporediti, raščlaniti i objasniti sličnosti i razlike kulturne baštine Hrvatske i zemlje boravka. 1. Objasniti složenost i različitost kulturno-civilizacijskih obilježja Hrvatske i zemlje boravka - opisati utjecaj europskih kulturnih krugova na razvoj hrvatske kulture (npr. u sklopu kršćanske Europe, itd.) - prepoznati širenje kulturnih krugova i opisati osnovne značajke hrvatske kulture (18. -20. stoljeća) 2. Istraživati kulturalne sličnosti i različitosti Hrvatske i zemlje u kojoj živim - istražiti i razumjeti "kulturne kodove" (po čemu se prepoznaju pripadnici iste kulture?) - objasniti uzajamnost svojih kulturalnih identiteta i svojeg nacionalnog identiteta - objasniti potrebu razumijevanja i poštovanja različitosti, drugog i drukčijeg - objasniti odnos "popularne" i "elitne" kulture - objasniti kako se kultura mijenja u skladu s migracijama i razvojem novih ideja i tehnologije - istaknuti potrebu razumijevanja i poštovanja različitosti, drugog i drukčijeg (u Hrvatskoj i zemlji boravka) - poštovati i razvijati multikulturalnost - istražiti fenomen i položaj žene skladateljice u različitim društvima (nekad-danas, u Hrvatskoj i zemlji boravka) - istražiti ulogu Hrvatskog društva skladatelja u suvremenoj hrvatskoj kulturi; usporediti ulogu društva sa sličnim udrugama u Hrvatskoj i zemlji boravka. TEMATSKA CJELINA 6 – Suvremeno društvo Razrada operativnih ciljeva: - objasniti suvremene društvene promjene i probleme u Hrvatskoj i zemlji boravka - istražiti položaj umjetnosti i medija u suvremenom hrvatskom društvu. 1. Objasniti suvremene društvene promjene i probleme u Hrvatskoj i zemlji boravka - protumačiti nastojanja Hrvatske da se gospodarski i politički ustroji u skladu s razvijenim zemljama - shvatiti važnost višestranačkih izbora i razvoj višestranačja u Hrvatskoj te promjene političkog sustava - proučiti rad Hrvatskog sabora - usvojiti osnovne značajke i probleme gospodarskog sustava u Hrvatskoj (tržišno gospodarstvo). 2. Istražiti položaj umjetnosti i medija u suvremenom hrvatskom društvu - pratiti i usporediti aktualne kulturne događaje u Hrvatskoj i zemlji podrijetla s pomoću suvremenih medija (satelitske televizije, interneta i sl.) - usporediti tradiciju, profil i ulogu umjetničkih festivala u Hrvatskoj (MBZ, Dubrovački festival, Splitsko ljeto, Varaždinske barokne večeri, filmski festivali u Puli i Motovunu) i zemlji boravka - istražiti i usporediti avangardne multimedijske predstave, suvremeni teatar (totalni teatar) i suvremene plesne predstave - istražiti ekonomski značaj glazbe kao "trećeg biznisa" u suvremenom svijetu. 3. Osvijestiti i objasniti svoj odnos prema suvremenim medijima TEMATSKA CJELINA 7 – Jedan svijet za sve - globalna povezanost i međuovisnost Razrada operativnih ciljeva: - objasniti važnost globalne povezanosti i međuovisnosti u svijetu - istražiti pozitivnu ulogu nacionalnog kulturnog identiteta kao preduvjeta za globalnu povezanost - osvijestiti suvremene vizualne medije kao način povezivanja različitih kultura. 1. Objasniti globalno povezivanje i međuovisnost u svijetu - objasniti globalno povezivanje i međuovisnost u svijetu (gospodarsko, tehnološko itd.) - istaknuti napore Hrvatske za integracijama i udruživanjem u Europi, poglavito EU-om. 2. Istražiti pozitivnu ulogu nacionalnog kulturnog identiteta kao preduvjeta za globalnu povezanost - istražiti ulogu svjetskih glazbenih projekata koji ujedinjuju svijet - istraživati značaj i ulogu interneta u praćenju suvremenih kulturnih događaja, pokreta, literature u Hrvatskoj i drugdje u svijetu - upoznati suvremene festivale kao žarišta multikulturalnosti. 3. Osvijestiti suvremene medije kao način povezivanja različitih kultura - istražiti i objasniti koji kulturni obrasci u medijima ujedinjuju različite kulture (film, moda, glazba) - upoznati međunarodne manifestacije kao primjere globalne povezanosti i multikulturalnosti (festivali, sajmovi, natjecanja, športske igre). 8. LITERATURA I IZVORI ZA PRIPREMU I IZVOĐENJE NASTAVE 8.1. HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 1. Udžbenici za nastavu hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjim školama (početnice, čitanke, jezični udžbenici i vježbenice, Katalog odobrenih udžbenika za osnovnu školu, gimnazije i srednje strukovne škole, Ministarstvo prosvjete i športa, Zagreb, lipanj 2003.) 2. Udžbenici za nastavu hrvatskoga jezika u inozemstvu: Barac-Kostrenčić, V., Kovačićek, M., Lovasić, S., Vignjević, D., Učimo hrvatski (udžbenik, radna bilježnica i audiokasete) Krasić, Lj., Grubišić, V., Hrvatski jezik 1, Naprijed, Zagreb, 1977. Hrvatski jezik 2, Alfa d.d., Zagreb, 1999. Pandžić, V., Sabljak, V., Hrvatska darovnica, Alka-Skript, Zagreb, 2003. Rosandić, D., Rosandić, I., Riječ hrvatska (jezični udžbenik i priručnik za nastavnike), Školske novine, Zagreb, 1991. Šabić, A. G., Baričević, Riječ hrvatska 5/6 Školska knjiga, Zagreb, 1991. 3. Literatura jezikoslovlje Anić, V., Silić, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2001. Babić, S., Hrvatska jezikoslovna čitanka, Globus, Zagreb, 1990. Hrvatski jučer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995. Babić, S., Finka, B., Moguš, M., Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Rosandić, D., Hrvatski jezik u srednjoškolskoj nastavi, Školske novine, Zagreb, 1996. Silić, J., Od rečenice do teksta, Liber, Zagreb, 1984. Težak, S., Hrvatski naš svagdašnji, Školske novine, Zagreb, 1990. Hrvatski naš osebujni, Školske novine, Zagreb, 1995. Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Težak, S., Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2000. Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb,1999. Dril,S., Kroatisch I, Heidelberg, 1994. Dril, S.,Kroatisch II, Heidelberg, 1996. jezično izražavanje Čudina-Obradović, M., Igrom do čitanja, Školska knjiga, Zagreb, 1995. Gudelj-Velaga, Z., Nastave stvaralačke pismenosti, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Kunić, I., Kultura dječjega govornog i scenskog stvaralaštva, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Rosandić, D., Pismene vježbe, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Težak, S., Govorne vježbe, Školska knjiga, Zagreb, 1990. znanost o književnosti i metodička literatura Crnković, M., Dječja književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Kermek-Sedanović, M., Književnoscenski odgoj i obrazovanje mladih, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Pandžić, V., Hrvatski roman u školi, Liber, Zagreb, 1989. Pavletić, V., Kako razumjeti poeziju, Školska knjiga, Zagreb, 1995. Rosandić, D. i I., Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb, 1988. Riječ hrvatska u višejezičnom i višekulturnom ozračju, Školske novine, 1991. Kurikulski metodički obzori, Školske novine, Zagreb, 2003. Šabić, A. G., Učenik i lirika, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Zalar, I., Dječji roman u hrvatskoj književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1983. Pregled hrvatske dječje poezije, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Hranjec, S., Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb,1998. Crnković, M., Težak, D., Povijest hrvatske dječje književnosti, Znanje, Zagreb, 2002. didaktičko-metodička literatura Bežen, A., Jelavić, F., Kujundžić, N. Pletenac, V., Osnove didaktike, Školske novine, Zagreb, 1991. Giesecke, H., Uvod u pedagogiju, Educa, Zagreb, 1993. Kyriacou, Ch., Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 1995. Marsch, C., J., Kurikulum, Educa, Zagreb, 1994. Shulz, W., Cube, F., Winkel, R., Blankertz, H., Didaktičke teorije, (Moller, Ch., Didaktika kao teorija kurikuluma), Educa, Zagreb, 1992. Terhart, E., Metode učenja i poučavanja, Educa, Zagreb, 2001. časopisi Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb Napredak, časopis za pedagošku teoriju i praksu, HPKZ, Zagreb Školske novine (stručni tekstovi), Zagreb 8.2. Glazbena kultura 1. Udžbenici i priručnici za učitelje iz glazbene kulture u osnovnoj i glazbene umjetnosti u srednjoj školi, Katalog odobrenih udžbenika za osnovnu školu, gimnazije i srednje strukovne škole, Ministarstvo prosvjete i športa, Zagreb, lipanj 2003. Prijedlog pjesmica, brojalica i djela hrvatskih skladatelja TEMA 1: To sam ja (osobni identitet) Pjesme i pjesmice: Baka, Ljiljana Goran Braća i sestra, pučka popijevka iz Dalmacije Čestitka majčici, Josip Kaplan Češljaj me, majkica, Hrvatsko zagorje Dom, Jakov Gotovac Dječja srca, Ljiljana Goran Gledajte me, Nikša Njirić Majka uz kolijevku, Jakov Gotovac Moja baka, Nada Konecki Osmijeh majke, Stjepan Mihaljinec Postoji jedan, Majčica, moj anđeo Nemam srebra, nemam zlata Lijepa naša domovino, hrvatska himna, Josip Runjanin – glazba, Antun Mihanović - stihovi Igre s pjevanjem: Prste ima ruka svaka Ovako se ruke miju Mali ples Došla majka s kolodvora Primjeri za slušanje: Ivan Lukačić, Quam pulchra es amica mea, motet Josip Štolcer Slavenski, Pjesme moje majke Josip Runjanin, Lijepa naša domovino, hrvatska himna Ivan Zajc, Živila Hrvatska Ivan Matetić Ronjgov, Ćaće moj Joseph Haydn, 104. simfonija, Finale (Oj, Jelena, Jelena, narodna) TEMA 2: Učenje – rad – slobodno vrijeme Pjesme i pjesmice: Bicikl, Ljiljana Goran Dva i dva su četiri Đačka himna, Greta Barković Kad nogomet igram ja, Stjepan Mikac Moja škola, Nada Konecki Školski odmor, Dragutin Basrak Maestro muzika Cinguli, rajnguli, Međimurje Cin, can cvrgudan, narodna Avanture maloga Juju, Petar Bergamo Ura, Zlatko Špoljar Brojalice En ten tini Mur bur Jedan dva Išla patka preko rive Andola, mandola Enika, benika Pajo patak Štipalica štipa Palček Skakalček Igre s pjevanjem Mi smo djeca vesela (igra) Izgubljeno pile, Vladimir Tomerlin Cico, mico, Mirko Kolarić Primjeri za slušanje: Zvonko Špišić – Hrvoje Hegedušić, Balade iz predgrađa (uglazbljena poezija) Pero Gotovac, Črn bel (uglazbljena poezija) J. Kaplan, Kokotiček (uglazbljena poezija) Alfi Kabiljo, Jalta, Jalta, mjuzikl Ivo Tijhardović, Mala Floramy, mjuzikl Arsen Dedić – hrvatske šansone/odabir Boško Petrović, Miljenko Prohaska, Matija Dedić, Jazz u Hrvatskoj Tamara Obrovac, Dunja Knebl, Etno jazz Vlak u snijegu, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Tko pjeva, zlo ne misli – filmska glazba TEMA 3: Ljudi u prostoru i vremenu Pjesme i pjesmice: Nabrala je jagode petrovke, Podravina Vehni fijolica, Međimurje Međimurje malo, Međimurje Moja diridika, Slavonija Oj, Tonina, Istra Junak iz Like, Lika Plovi barka, Dalmacija Meknite se vse gore, Zagorje Lepe ti je, Zagorje zelene, Zagorje Smokvica se zeleni, Primorje Tu za repu, Međimurje Ta divna splitska noć, Dalmacija Vuprem oči, Međimurje Slavonijo, Slavonija Tebi rože ne dam, Turopolje Staro sito i korito, Posavina Tamo doli puli mora, Istra Po Prigorju Ča je more, Istra Vrbniče nad morem, Krk Vilo Velebita, Lika Dobro jutro, Arsen Dedić Igre s pjevanjem: Berem grožđe Bijeli snješko Brzi vlak s mora Ovako se mak sije Ovako se ruke miju Ovako se žito sije Primjeri za slušanje: Ivan Zajc, Lastavicam, solo popijevka Vatroslav Lisinski, Ribar, solo popijevka Josip Štolcer Slavenski, Voda zvira Rudolf Matz: Elegija – Humoreska Franjo Dugan ml., Zahvalnica Jakov Gotovac, Koleda Završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta Ivo Lhotka Kalinski, Po dragome kraju Natko Devčić, Istarska suita Izbor iz etno-glazbe Dunje Knebl, Lidije Bajuk, rock skupina Legen, Azra pjesme i plesovi Kulturno-umjetničkog društva Lado TEMA 4: Vrijeme – promjene – kontinuitet Pjesme i pjesmice: Ura, Zlatko Špoljar Četiri godišnja doba, Franjo Grbić Proljeće, Jakov Gotovac Proljetna pjesma, Zagorje Jesenska pjesma, V. Stojanov Jesen, Ivica Golčić Kiša pada, narodna Praznik ljeta, Lovro Županović Padaj, padaj, snježiću, Dragutin Basrak Daleko m'e biser mora, iz mjuzikla Mala Floramye Daleko mi je biser Jadrana Maestral, Ivica Stamać Brojalice: 1. Jedna vrana gakala Primjeri za slušanje: Andrija Patricij, Dok ja u snu Julije Skjavetić, Appariran per me le stelle Luka Sorkočević, 7. simfonija u G-duru Ferdo Livadić, Nokturno u fis-molu Vatroslav Lisinski, Večer Bellona Blagoje Bersa, Sunčana polja Mjesečina Ivan Zajc, Nikola Šubić Zrinjski - U boj - Uspavanka Jelene Vatroslav Lisinski, Zbor Hrvatica (Porin) Dora Pejačević, Život cvijeća Boris Papandopulo, Hrvatska misa TEMA 5: Kultura i društvo Pjesme i pjesmice: Spavaj mali Božiću, narodna, zabilježio i obradio Vinko Žganec Sveti Nikola, Nevenka Videk, Ivan Golčić Djetešce nam se rodilo, narodna Darove nam Niko daj Sretna Nova godina, Arsen Dedić Novogodišnja pjesma, Petar Stupel Bože živi Bog se rodi, narodna Himna zadrugara, Drago Britvić, Arsen Dedić Veselje ti navješćujem, narodna Radujte se narodi, narodna TEMA 6: Suvremeno društvo Branimir Sakač, Svemirski pejzaž La musica di notte, Dubrovački trubaduri Izbor s albuma rock-skupina Parni valjak, Prljavo kazalište, Azra TEMA 7: Jedan svijet za sve – globalna povezanost i međuovisnost Pjesme i pjesmice: Nek' svud ljubav sja, Belgija Nek' bude mir, Izrael Sve su ptice opet tu, Danska Kaćuša, Rusija Oh, Susanna, SAD (kaubojska) Bella bimba, Italija Pjesma rastanka, Škotska Kad si sretan, Švedska Milost, Škotska Prijateljstvo pravo, Austrija Primjeri za slušanje: Ludwig van Beethoven:, Oda radosti iz 4. stavka IX. simfonije Marc Antoine Charpentier, Mi slavimo blagdan sreće (eurovizijska himna) Milo Cipra, Kantata o čovjeku 8.3. povijest Udžbenici za nastavu povijesti u osnovnoj i srednjim školama – Katalog odobrenih udžbenika za osnovnu školu, gimnazije i srednje strukovne škole Priručnici za nastavnike uz udžbenike, književna, likovna i glazbena djela. Povijest i zemljopis Hrvatske – priručnik za hrvatska manjinske škole – dr. D. Agičić, dr. D. Feletar, dr. A. Filipčić, dr. T. Jelić, dr. Z. Stiperski, Nakladna kuća "Dr. Fleter", Koprivnica 1995. Đurić, Tomislav – Sto najljepših legendi iz hrvatske prošlosti Grupa autora – urednik Tomislav Đurić – Hrvatske obljetnice 2 Hrvatski povijesni zemljovidi – Školska knjiga Povijesni atlasi za peti, šesti, sedmi i osmi razred – Školska knjiga, Profil International, Hrvatska školska kartografija Szabo, Gjuro – Stari Zagreb Dvorci i perivoji Hrvatske Zavičajna povijest – izdanja Školske knjige Značajni Hrvati 19. st. Stručna povijesna literatura Memoarska literatura CD – Povijest Hrvata Videokasete Filmoteke 16 - Hrvatske zemlje i Francuska revolucija - Ivan Mažuranić – ban pučanin - Stjepan Radić - Banska Hrvatska (1883.-1903.) - Povijest hrvatskoga državnoga grba - Povijest hrvatske zastave i himne - Uskoci i hajduci - Zagrebački cehovi Muzeji MUZEJ MEĐIMURJA – TRG REPUBLIKE, ČAKOVEC http://www.mdc.hr/cakovec GRADSKI MUZEJ KARLOVAC – STROSSMAYEROV TRG 7, KARLOVAC http://www.mdc.hr/karlovac MUZEJ SLAVONIJE – TRG SV. TROJSTVA, OSIJEK http://www.mdc.hr/osijek POVIJESNI MUZEJ ISTRE – GRADSKI USPON 6, PULA e-mail: povijesni-muzej-istre@pu.tel.hr ETNOGRAFSKI MUZEJ U SPLITU – IZA LOŽE 1, SPLIT e-mail: etnografski-muzej-st@st.tel.hr GRADSKI MUZEJ VARAŽDIN – STROSSMAYEROVO ŠETALIŠTE 7, VARAŽDIN http://www.mdc.hr/gmv HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ – MATOŠEVA 9, ZAGREB http://www.hismus.hr MUZEJ GRADA ZAGREBA – OPATIČKA 20, ZAGREB http://www.mdc.hr/mgz 8.4. zemljopis Balog, Z., (1994.), Veseli zemljopis, Znanje, Zagreb Badovinac, Z., Bralić, I., Kamenarović, M., Mikulić, Z., Piškorić, O., (1990.), Prirodne znamenitosti Hrvatske Balta, I., Brazda, M., Virovitičko-podravska županija, Školska knjiga, Zagreb 1997. Bertić, I., Kampuš, I., Karaman, I., Grad Zagreb i Zagrebačka županija, Školska knjiga, Zagreb, 1997. Bertić, I., Trogrlić, S., Istarska županija, Školska knjiga, Zagreb 1996. Božičević, S., (1991.), Fenomen krša, Školska knjiga Zagreb Brazda, M., Jelić, T., Rendić- Miočević, I., "Primorsko-goranska županija", Školska knjiga, Zagreb, 1996. Curić, Z., Curić, B., (1999.), Školski leksikon, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb Curić, Z., Curić, B., (2002.), Metodički priručnik za nastavu zemljopisa u 8. razredu osnovne škole, Naklada Ljevak, Zagreb Dragun, F., Sršan, F., Osječko-baranjska županija, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Ernečić, D., Feletar, D., Petrić, H., Koprivničko-križevačka županija, Školska knjiga, Zagreb, 1997. Horvat, I., Splitsko-dalmatinska županija, Školska knjiga, Zagreb, 1997. Horvat, S., Kranjčević, V., Pletenac, V., Špaček, B., Varaždinska županija, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Horvat, V., Vukovarsko-srijemska županija, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Ilić, M., Mirošević, F., Krapinsko-zagorska županija, Školska knjiga, Zagreb, 1997. Jelić, T., (2001.), Metodički priručnik za 8.razred osnovne škole, Alfa, Zagreb Jelić, T., (1997.), Gradišćanski Hrvati u Austriji – analiza hrvatskih naselja, Dr. Feletar, Koprivnica Krpan, S., Brodsko-posavska županija, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Lučić, J., Dubrovačko-neretvanska županija, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Magaš, D., Zadarska županija, Školska knjiga, Zagreb, 1997. Matas, M., (1992.), Zaštita okoliša danas za sutra, Školska knjiga, Zagreb Matković, H., Šibenska županija, Školska knjiga, Zagreb, 1995. Potrebica, F., Požeško-slavonska županija, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Ranogajec, Z., Karlovačka županija, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Ranogajec, Z., Glavičić, A., Glavičić, M., Ličko-senjska županija, Školska knjiga, Zagereb, 1997. Strugar, V., Bjelovarsko-bilogorska županija, Školska knjiga, Zagreb, 1995. Vrgoč, H., Sisačko-moslavačka županija, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Skupina autora, Geografija Hrvatske, knjige 1-6, Školska knjiga, Zagreb 1974./1975. Monografije različitih gradova i drugih naselja u Hrvatskoj ATLASI Školski atlas, Alfa, Zagreb, 2001. Enciklopedijski atlas – Extrade d. o. o., Rijeka, 1997. Zemljopisni školski atlas, Naklada Ljevak, Zagreb, 2000. Atlas svijeta 2000., Mozaik knjiga, Zagreb, 2000. Satelitski atlas Hrvatske, Naklada Ljevak, Zagreb 2001. Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb 2002. ČASOPISI Meridijani (raniji Hrvatski zemljopis), Meridijani, Samobor Geografski horizont, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb Geografski glasnik, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb Drvo znanja – enciklopedijski časopis za mladež, SysPrint d. o. o., Zagreb Ekološki glasnik, d.o.o., D. Lomnica VIDEOKASETE 77/Z. Plan mog zavičaja 090-5, trajanje 23 min Scenarij: Hrvoje Hitrec Režija: Edi Mudronja 78/Z Zagreb 090-7, trajanje 22 min Scenarij: Dražen Juračić Režija: Rajko Grlić 81/Z Gdje mi je zavičaj 090-9, trajanje 16 min Scenarij: Ivka Bejuk, Lidija Firšt, Palma Katalinić Režija: Stjepan Velić 82/Z Fenomen krša 110- 15, trajanje 24 min Scenarij: Marijan Šašek Režija: Mate Relja 85/Z Vode Imotske krajine 110-18, trajanje 12 min Scenarij: Ivo Vrbanić Režija: Ivo Vrbanić 86/Z ISTRA – Srce u srcu Europe, trajanje 35 min Scenarij: Danijel Načinović Režija: Igor Galo 87/Z Hrvatska prirodna baština – Parkovi prirode 06070, trajanje 20 min Scenarij: Ivo Bralić Režija: Josip Gobac 88/Z Hrvatska prirodna baština – Park prirode Velebit 061071 , trajanje 20 min Scenarij: Ivo Bralić Režija: Josip Gobac 89/Z Hrvatska prirodna baština – Park prirode Medvednica 061072, trajanje 20 min Scenarij:Ivo Bralić, Režija: Josip Gobac CD-ROM Curić, Z., Curić, B., Školski geografski leksikon, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb 1999. Curić, Z., Curić, B., Metodički priručnik za nastavu zemljopisa u 8. razredu osnovne škole, Camdivision Studio, Ilica 60, Zagreb, 2002. INTERNET O Hrvatskoj http://www.hr O hrvatskim prirodnim ljepotama, otocima, gradovima http:// www.crotours.com Hrvatska turistička zajednica http://www.croatia.hr Hrvatska gospodarska komora http://www.hgk.hr Zagrebački velesajam http://www.pzg.hr Zagreb http://www.pzg.hr/ Split http://www.spalato.com/ Rijeka http://www.grad-rijeka.tel.hr/grad-rijeka/ Osijek http://www.osijek.hr/ Bjelovarsko-bilogorska županija http://www.hinet.hr/bbz/ Brodsko-posavska županija http://www.tel.hr/zupbrps/ Istarska županija http://www.istra.com/istrazup/ Karlovačka županija http://www.karlovacka-zupanija/ Krapinsko-zagorska županija http://www.zagorje.com/ Ličko-senjska županija http://www.lickosenjska.com/ Osječko-baranjska županija http://www.osjecko-baranjska-zupanija.hr/ Splitsko-dalmatinska županija http://www.dalmatia-mid.com/welgpb.htmI Zadarska županija http://www.dalmatia-mid.com/welzad.htmI Šibensko-kninska županija http://www.dalmatia-mid.com/welsib.htmI Zagrebačka županija http://members.tripod.com/čzagzup/ Nacionalni park Paklenica http://www.tel.hr/paklenica Park prirode Velebit http://pubwww.srce.hr/botanic/cise/doc/kopno/prot areas/velebit.htm Park prirode Biokovo http://pubwww.srce.hr/botanic/cise/doc/kopno/prot areas/biokovo.htm Nacionalni park Krka http://www.crotours.com/hrvatski/ljepote/nacionalni/krka.htm Vransko jezero pokraj Biograda http://www.crotours.com/hrvatski/ljepote/vransko.htm Hrvatski nacionalni parkovi http://pubwww.srce.hr/ekotur/nacional.htmI Hrvatska prirodna i kulturna baština http://www.crotours.com Park prirode Bjelolasica http://www.crotours.com/hrvatski/ljepote/parkovi/bjelolasica.htm 8.5. LIKOVNA UMJETNOST a) pregledi umjetnosti Enciklopedija hrvatske umjetnosti, Leksikografski zavod, Zagreb, 1996. Dobronić, L.: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova, Zagreb, DPUH, 1983. Gagro, B., Gattin, N., Ivan Meštrović, Zagreb,1983. Gamulin, G., Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća (sv. 1 i 2), Zagreb, 1987./88. Gamulin,G., Hrvatska skulptura 19. i 20. stoljeća. Zagreb, 1999. Ivančević, R., Stilovi – razdoblja – život II, Umjetnost XX. stoljeća, Profil, Zagreb, 1998. Ivančević, R., Stilovi-razdoblja-život I, Od paleolita do predromanike, Profil, Zagreb, 1998. Ivančević, R., Stilovi-razdoblja-život II, Od romanike do secesije, Profil, Zagreb, 1998. Ivančević, R., Umjetničko blago Hrvatske, ITP Motovun, Zagreb, 1990. Jurković, M., Između Knina i Nina, Zagreb, 1997. Karaman, Lj., Pregled umjetnosti u Dalmaciji, Zagreb, 1952. Marasović, T., Dioklecijanova palača, Zagreb, 1982. Mirenić- Bačić, J. – Ratković, K., Umjetnost 20. stoljeća, Zagreb, Školska knjiga, 2000. Pejaković, M. – Gattin, N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb, 1982. Premerl, T., Hrvatska moderna arhitektura, Zagreb,1990. Prijatelj, K., Umjetnost XVII. i XVIII. stoljeća u Dalmaciji Szabo, Gj., Kroz Hrvatsko zagorje, Zagreb, 1939. b) didaktičko-metodička literatura Belamarić, D., Dijete i oblik, Školska knjiga, Zagreb, 1986. Grgurić, N. – Jakubin, M., Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Educa, Zagreb, 1996. Jakubin, M., Lirska poezija kao poticaj za likovno izražavanje i stvaranje, u knjizi: Diklić, Z., Rosandić, D., Šabić, G. i dr., Dozivi i odzivi lirske pjesme, Zagreb, PKZ i Zavod za unapređivanje odgoja i obrazovanja Hrvatske, Zagreb, 1990. Jakubin, M., Osnove likovnog jezika i likovne tehnike, Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1990. Paro, F., Glagoljska početnica, Rijeka, 1995. Tanay, E. R., Likovna kultura u nižim razredima osnovne škole, priručnik za nastavnika, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Tanay, E. R.: Valovi boja 1-4, priručnik, 2002. Tanay, E. R.: Valovi boja 5-8, priručnik, 2003. c) časopisi Život umjetnosti Kontura d) nastavni filmovi serija element filmova Perspektive, autor R. Ivančević, Zagreb, Filmoteka 16 serija element filmova Kulturna baština Hrvata, autor R. Ivančević, Zagreb, Filmoteka 16 serija element filmova Stilovi i razdoblja, autor R. Ivančević, Zagreb, Filmoteka 16 Broj iz svjetlosti, autori M. Pejaković-Gamulin, Zagreb, Filmoteka 16 e) web stranice: opći pregledi i vijesti o kulturi i umjetnosti http://www.culturenet.hr/v1/novo/ http://mahazu.hazu.hr/~arlikum/ http://www.mdc.hr/ f) muzeji i galerije http://www.ffzg.hr/povum/ http://www.tel.hr/muo/ http://www.amz.hr/ http://www.mdc.hr/msu/ http://www.hazu.hr/kabinet_grafike.html http://www.hazu.hr/ http://www.mdc.hr/strossmayer/hr/ http://www.mdc.hr/strossmayer/hr/ http://www.umjetnicki-paviljon.hr/ g) obrazovne institucije http://www.alu.hr/~sc/ http://www.ffzg.hr/povum/ http://www.uazg.hr/likovna-kultura/ 9. OSNOVNI I MINIMALNI STANDARDI ZNANJA I VJEŠTINA (KATALOG ZNANJA UČENIKA) 9.1. Hrvatski jezik i književnost Prva razina 1. KOMUNIKACIJSKA I JEZIČNA OSPOSOBLJENOST Učenice/učenici: - znaju upotrijebiti različite komunikacijske strategije (dobivati informacije, davati upute) - raspravljati o poznatoj temi, osvijestiti svoje pogreške u govoru i ispraviti ih - znaju upotrijebiti odgovarajuća jezična sredstva koja biraju prema određenoj govornoj situaciji (javnoj, privatnoj) - spontano se govorno izražavaju - upotrebljavaju različite vrste čitanja (naglas, tiho, po ulogama itd.) - prepoznaju različite vrste tekstova - razlikuju govorni sustav od pisanog - pravilno izgovaraju i pišu glasove hrvatskoga jezika - analiziraju kraće tekstove - osposobljeni su za komunikativno pisanje (razglednica, pismo) - osposobljeni su za stvaralačko pisanje (opis) - prevode pojedine riječi, sintagme i rečenice - razlikuju osnovne glasovne promjene - razlikuju vrste riječi - poznaju kategoriju roda, broja i padeža - upotrebljavaju osnovna glagolska vremena (za izricanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti) - primjenjuju osnovna pravopisna pravila (veliko i malo slovo) - razumiju i upotrebljavaju tematski leksik predviđen za 1. razinu. 2. KNJIŽEVNOST Učenice/učenici: - znaju odrediti temu pjesme - razlikuju vrste lirske poezije prema tematskom određenju (ljubavna, domoljubna, pejzažna) - znaju odrediti broj stihova u strofi - znaju odrediti ritam u pjesmi - razlikuju prozne (priča, bajka, basna), dramske (igrokaz) i verbalno-likovne vrste (strip) - poznaju kategoriju fabule - razlikuju pozitivne i negativne likove - znaju i poštuju vlastiti nacionalni i kulturni identitet u djelima hrvatske književnosti, kazališnim djelima, filmu i drugim priopćajnim sredstvima. Druga razina 1. KOMUNIKACIJSKA I JEZIČNA OSPOSOBLJENOST Učenice/učenici: - razumiju i analiziraju prirodne i govorne uzorke - upotrebljavaju rečeničnu intonaciju i naglasak - pravilno upotrebljavaju akustičke vrednote govorenog jezika - razumiju i upotrebljavaju direktne i ekspresivne govorne činove (zahvala, molba itd.) - prepoznaju različite vrste tekstova - upotrebljavaju različite vrste čitanja (selektivno, stvaralačko, brzo, sporo itd.) - upotrebljavaju različite vrste produktivnog pisanja (obavijest, molba, poruka itd.) - prevode pojedine riječi, sintagme i rečenice - pravilno izgovaraju i pišu teže usvojive glasove hrvatskoga jezika - prepoznaju iznimke glasovnih promjena - pravilno izgovaraju i zapisuju kratice - znaju upotrebljavati zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici - znaju morfološke osobitosti vrsta riječi - znaju i upotrebljavaju glagolske oblike - znaju osnovno rečenično ustrojstvo - upotrebljavaju nezavisnosložene rečenice - analiziraju i razlikuju stilističke osobitosti funkcionalnih stilova - analiziraju i vrednuju odnose među riječima - prepoznaju i upotrebljavaju temeljni leksik za 2. razinu znanja i iz konteksta određuju značenje nepoznatih riječi. 2. KNJIŽEVNOST Učenice/učenici: - znaju osnovne elemente književno-umjetničkog teksta - razumiju povezanost elemenata strukture lirske pjesme (tema, motiv, ideja, pjesnička slika, ritam, rima, vrste stihova i strofa) - razlikuju osnovna stilska sredstva (epitet, usporedba, personifikacija, onomatopeja) - razumiju elemente strukture proznog teksta (fabula, lik, tema, ideja, kompozicija), znaju obilježja i vrste igrokaza - prepoznaju značajke scenskog izraza - razlikuju značajke pjesničkih, proznih i dramskih tekstova - razlikuju književne i neknjiževne tekstove. - znaju i poštuju vlastiti nacionalni i kulturni identitet u djelima hrvatske književnosti, kazališta, filma i drugih priopćajnih sredstava. Treća razina 1. KOMUNIKACIJSKA I JEZIČNA OSPOSOBLJENOST Učenice/učenici: - pravilno izgovaraju i pišu teže usvojive glasove hrvatskoga standardnoga jezika - pravilno upotrebljavaju vrednote govorenoga jezika - upotrebljavaju i analiziraju referencijalne govorne činove - primjenjuju rečeničnu intonaciju i naglasak - razlikuju nastavni sustav i praksu - upotrebljavaju različite vrste čitanja - primjenjuju interpretativno čitanje - analiziraju i vrednuju različite vrste tekstova - upotrebljavaju i analiziraju različite vrste produktivnog pisanja (rasprava, reportaža itd.) - poznaju i upotrebljavaju interpunkcijske znakove u rečenici i tekstu - znaju odrediti mjesto zareza u jednostavnoj i složenoj rečenici - znaju pisati "gramatički diktat" - prevode pojedine rečenice i kraće književne i neknjiževne tekstove - razlikuju gramatičku sinonimnost - aktivno upotrebljavaju sve glagolske oblike - pravilno upotrebljavaju automatizirani red riječi - aktivno upotrebljavaju nezavisnosložene i asindetske rečenice - razumiju i upotrebljavaju homonime - pravilno izgovaraju i zapisuju tuđice - pravilno pišu složenice - znaju i upotrebljavaju rječnike i priručnike hrvatskoga jezika - aktivno upotrebljavaju tematski leksik predviđen za III. razinu - razlikuju, analiziraju i vrednuju stilističke osobitosti funkcionalnih stilova predviđenih za III. razinu. 2. KNJIŽEVNOST Učenice/učenici: - prepoznaju književne rodove i vrste - znaju elemente strukture poezije (tema, motiv, ritam, jezik, stil), proze (fabula, kompozicija, likovi) i drame (sukob, dramska napetost, kompozicija) - interpretiraju odabrane pjesničke, prozne i dramske tekstove hrvatske književnosti - znaju osnovne podatke o najznačajnijim hrvatskim književnicima i njihovim djelima - razlikuju stiska sredstva, razumiju riječi prenesenog značenja - razlikuju i analiziraju stilska obilježja razgovornog, publicističkog, književno-umjetničkog i poslovno-administrativnog stila - prepoznaju i uspoređuju elemente izraza pojedinih medija i književnosti - znaju i poštuju vlastiti nacionalni i kulturni identitet u djelima hrvatske književnosti, kazališta, filma i drugih priopćajnih sredstava. 9.2. osnovni i minimalni standardi znanja i vještina za HRVATSKU povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinu (povijest, likovna i glazbena kultura i zemljopis) Prva razina Učenice/učenici znaju: 1. To sam ja - osobni identitet - spontano izraziti emocionalni doživljaj sebe i drugih zvukom, slikom i pokretom - poštovati kreativno izražavanje drugih i iskazivati empatiju za njihov doživljaj - prepoznati i opisati likovna obilježja (oblik, boja, tekstura) osoba, pojava i stvari u svojoj okolini na primjerima "obiteljskog fotoalbuma" i "obiteljske škrinje" - naći na zemljovidu i opisati grad (mjesto) u kojem žive i iz kojeg potječe njihova obitelj u Republici Hrvatskoj - nabrojiti i prepoznati simbole Republike Hrvatske (zastava, grb, himna), imenovati glavni grad Republike Hrvatske – Zagreb. 2. Učenje – rad – slobodno vrijeme - opisati svoj razred i svoju školu - opisati način školovanja roditelja i članova obitelji - opisati kako su slobodno vrijeme provodili njihovi roditelji - imenovati i opisati nekoliko nekadašnjih i sadašnjih zanimanja - imenovati nekoliko nekadašnjih i sadašnjih sportskih igara - opisati uloge glazbe i vizualnih medija u igri i radu. 3. Ljudi u prostoru i vremenu - opisati prirodno-zemljopisna obilježja zavičaja i zavičajne regije u Republici Hrvatskoj i zemlji boravka - opisati osnovna obilježja i uočiti promjene vremena tijekom dana i godišnjih doba u mjestu, zavičaju i zavičajnoj regiji (podrijetla i boravka) - objasniti osnovna obilježja naseljenosti i uočiti različitosti između stanovništva u mjestu, zavičaju i zavičajnoj regiji (podrijetla i boravka) - upoznati glavne gospodarske djelatnosti u mjestu boravka i podrijetla, te zavičaju i zavičajnoj regiji. 4. Vrijeme – promjene – kontinuitet - opisati povijest svoje obitelji i objasniti pojam rodoslovlja - opisati migraciju svojih predaka i izraditi grafičku mapu migracija - upoznati i prepričati legendu o doseljenju Hrvata - imenovati istaknute hrvatske narodne vladare. 5. Kultura i društva - navesti predmete i običaje obiteljskog kulturnog naslijeđa i opisati njihove značajke na primjeru predmeta koji se koriste za vrijeme blagdana - znaju prepoznati i opisati različite kulturne obrasce (običaji, vjerovanja) na primjerima koje susreću u svojoj neposrednoj okolini ili kraju iz kojeg potječu (Božić, Uskrs, Ivanjdan, Jurjevo, Sv. Nikola, koledari, ladanje...) - imenovati kulturne različitosti i poštovati tradiciju - nabrojiti barem tri starohrvatska spomenika s imenima hrvatskih vladara - nabrojiti najznačajnije hrvatske kulturne institucije i događaje - skupno pjevati naučene pjesmice na hrvatskom jeziku - ritamski izvesti dječje hrvatske brojalice: skandiranjem, pljeskanjem, na ritamskim i melodijskim udaraljkama - slušno prepoznati nekoliko djela hrvatskih skladatelja - prepoznati zvukom i slikom nekoliko pučkih tradicijskih glazbala. 6. Suvremeno društvo - opisati život i probleme suvremene obitelji u zemlji boravka i podrijetla - opisati oblike upravljanja u svojem razredu i školi - imenovati i opisati glavne javne institucije u gradu/mjestu boravka i porijekla 7. Jedan svijet za sve – globalna povezanost - opisati vezu obitelji sa zavičajem - nabrojiti najznačajnije međunarodne umjetničke festivale i kao žarišta multikulturalnosti. Druga razina Učenice/učenici znaju: 1. To sam ja - osobni identitet - spontano izraziti emocionalni doživljaj sebe i drugih i prikazati to zvukom, slikom i pokretom te usporediti i objasniti međusobne sličnosti i razlike u izražavanju - objasniti pojam "stila" i odrediti značajke "stila" članova obitelji i poznanika. 2. Učenje – rad – slobodno vrijeme - usporediti svoje obrazovanje s obrazovanjem svojih predaka - opisati načine provođenja slobodnog vremena nekada i danas, žena i muškaraca - opisati razlike u radnim obvezama i zanimanjima žena i muškaraca nekada i danas. 3. Ljudi u vremenu i prostoru - opisati simbole Republike Hrvatske - objasniti važnost Zagreba – glavnoga grada Republike Hrvatske - na zemljovidu odrediti smještaj Hrvatske (s obzirom na strane svijeta) - uočiti i objasniti važnost geografskog položaja Hrvatske - razlikovati nizinske, brežuljkaste, gorske i primorske predjele Hrvatske i uz pomoć geografske karte objasniti njihov izgled - navesti ukupan broj stanovnika te objasniti različitost sastava stanovništva u Hrvatskoj - analizirati tipove naselja na jednom primjeru iz različitih regija Hrvatske i prikazati ih grafički - navesti gospodarske osobitosti Hrvatske - navesti uzroke migracija svojih obitelji i poznanika. 4. Vrijeme – promjene – kontinuitet - usvojiti povijest «svoga» grada/mjesta boravka i podrijetla - imenovati nekoliko starih hrvatskih gradova i pronaći ih na zemljovidu - prepoznati umjetničko-stilska i povijesna (kulturna i politička) obilježja barem triju hrvatskih gradova - opisati razvoj hrvatske države u prošlosti: srednjovjekovno priznanje samostalnosti kneževine – knez Branimir, krunidbe hrvatskih vladara - Zvonimir - imenovati najznačajnije političke saveze u koje su ulazili Hrvati u prošlosti - imenovati najznačajnije međunarodne zajednice i organizacije u koje ulazi Hrvatska u 20. st. - imenovati barem tri istaknuta znanstvenika/ice i umjetnika/ice te navesti njihova djela značajna za razvoj znanosti i kulture u Hrvatskoj (u prošlosti i danas) - imenovati istaknute hrvatske građane pripadnike/ice nacionalnih manjina te njihova djela značajna za razvoj znanosti, kulture i političkog života u Hrvatskoj (u prošlosti i danas). 5. Kultura i društvo - objasniti sastavnice svojeg vlastitog kulturnog identiteta - objasniti podrijetlo i opisati nekoliko starih hrvatskih pučkih običaja - opisati kulturni događaj u Hrvatskoj kojem su nazočili i objasniti njegovo značenje u njegovanju vlastite kulture i načina života - analizirati i objasniti ulogu suvremene tehnologije na umjetnički izraz i recepciju umjetničkog djela te praćenje hrvatske kulturne baštine - razlikovati obilježja različitih kulturnih "krugova" u Hrvatskoj (pučka kultura, građanska kultura) i znati to objasniti na primjeru svakodnevnih životnih običaja (odijevanje, uređenje interijera, oblikovanje uporabnih predmeta…) - slušno prepoznati i usporediti nekoliko djela hrvatskih skladatelja po zvuku i slici te opisati nekoliko pučkih tradicijskih glazbala. 6. Suvremeno društvo - uočiti suvremene političke, ekonomske i tehnološke promjene u Hrvatskoj i zemlji boravka - opisati političke institucije u lokalnoj zajednici u zemlji boravka i podrijetla. 7. Jedan svijet za sve – globalna povezanost i međuovisnost - nabrojiti europske i svjetske organizacije kojima pripada i Hrvatska kao član - analizirati i objasniti tradiciju i značaj kulturnih institucija i festivala suvremene umjetnosti u povezivanju Hrvatske i svijeta. Treća razina Učenice/učenici znaju: 1. To sam ja – osobni identitet - spontano izraziti emocionalni doživljaj sebe i drugih i prikazati to zvukom, slikom i pokretom - znaju objasniti društveno značenje stila i prikazati ga na primjeru interakcije različitih socijalnih i dobnih skupina - objasniti povezanost svog kulturnog i nacionalnog identiteta na konkretnom primjeru. 2. Učenje – rad – slobodno vrijeme - sistematizirati informacije o svakodnevnom životu i zabavi u 19. i 20. st. - navesti vrste škola u Hrvatskoj i zemlji boravka - razlike i sličnosti u provođenju slobodnog vremena mladih u Hrvatskoj i zemlji boravka. 3. Ljudi u prostoru i vremenu - objasniti složenost zemljopisnog položaja Hrvatske i pripadnost Hrvatske različitim europskim regijama - objasniti važnost tranzitnog položaja Hrvatske - navesti osnovne podatke o površini Hrvatske i usporediti s površinom zemlje boravka - navesti osnovna obilježja i posebnosti reljefa, klime, vegetacije i Jadranskog mora - objasniti osnovna obilježja naseljenosti, prostorni razmještaj i sastav stanovništva u Hrvatskoj - navesti glavne uzroke migracija iz Hrvatske u europske i prekooceanske zemlje - opisati položaj hrvatskih nacionalnih manjina i hrvatskih iseljeničkih zajednica (na primjeru zemlje boravka) - opisati glavna obilježja hrvatskog gospodarstva danas 4. Vrijeme – promjene - kontinuitet - navesti najznačajnije događaje u povijesnom razvoju Hrvatske - nabrojiti najznačajnije političke stranke u Hrvatskoj od 19. do 21. st. - opisati uzroke i rezultate Domovinskog rata - objasniti značaj međunarodne potpore Republici Hrvatskoj u trenutku osamostaljenja - opisati značaj višestranačkih izbora krajem 20. st. u Hrvatskoj - navesti institucije vlasti u Republici Hrvatskoj danas i objasniti njihovo djelovanje. 5. Kultura i društvo - u sklopu projektne nastave samostalno istraživati i prezentirati život i djelo barem trojice umjetnika - samostalno istražiti i objasniti kulturno-povijesni razvoj jednog hrvatskog grada (po izboru) - objasniti odnos popularne i elitne kulture na primjeru suvremene likovne i glazbene umjetnosti - odrediti stil u umjetnosti i pokazati na primjeru oblikovanja istoga motiva u različitih hrvatskih umjetnika - nabrojiti najvažnije primjere hrvatskog stripa i animiranog filma - pokazati razvijenu sposobnost estetske prosudbe i kritičkog mišljenja. 6. Suvremeno društvo - uočiti potrebu razumijevanja i poštovanja različitosti drugog i drukčijeg u Hrvatskoj i zemlji boravka - znati temeljne odrednice i vrijednosti suvremenog demokratskog društva. 7. Jedan svijet za sve – globalna povezanost - uočiti ekološke probleme u Hrvatskoj i svijetu - objasniti na konkretnim primjerima globalno povezivanje i međuovisnost u svijetu danas - navesti primjere uključenosti Hrvatske u europske integracijske procese i proces globalizacije. 10. DIDAKTIČKO-METODIČKE SMJERNICE ZA IZVOĐENJE KURIKULUMA 10.1. HRVATSKI JEZIK i književnost Proces organizacije učenja središnji je dio kurikuluma u kojem se donose odluke o nastavnim aktivnostima na temelju sposobnosti, interesa, motivacije i potreba učenika. Učenik je aktivan subjekt nastave hrvatskoga jezika: surađuje s učiteljem, raspravlja, istražuje, postavlja pitanja, problematizira, rješava stvarne i zadane probleme. Motivacija učenika za nastavu hrvatskoga jezika u inozemstvu ostvaruje se primjerenim i zanimljivim nastavnim sadržajima koji su povezani sa životom te uključuju iskustva učenika i njihove jezične, kulturne i socijalne životne uvjete. Komunikacijski pristup u nastavi obuhvaća svakodnevne komunikacijske situacije u različitim društvenim područjima. Komunikacijska slojevitost jezičnog priopćivanja (komunikacijski model) obuhvaća: slušanje - razumijevanje, govorenje, čitanje i pisanje, sukladno razvoju učeničkih sposobnosti. Trajno održavanje motivacije potrebno za sustavno učenje hrvatskoga jezika na različitim razinama postiže se poticanjem intelektualne znatiželje i upoznavanjem svakog učenika. S ciljem razvoja individualnih jezičnih sposobnosti, intelektualnosti, duhovnosti i stvaralaštva, učitelj mora provjeriti sposobnosti i temeljno znanje svakog učenika: anketiranjem, stvaranjem problemske situacije, književnoumjetničkim tekstom, likovnim i glazbenim predlošcima, zadacima objektivnog tipa itd. Nastavu hrvatskoga jezika i književnosti treba prilagoditi svakom učeniku, s obzirom na njegovu dob, jezičnu i socijalnu pripadnost, mjesto u kojem živi, znanje, umnu razvijenost i posebne sposobnosti ili potrebe, a ona mora biti višestruko odgojna. Posebnosti pojedinih učeničkih skupina zahtijevaju stalno i sustavno pripremanje učitelja za nastavu i svaku pojedinu situaciju učenja, u skladu s potrebama i interesima svakog pojedinog učenika. Za primjenu načela diferencijacije i individualizacije u nastavi hrvatskoga jezika važno je planiranje suradničkih aktivnosti, grupiranje učenika prema sposobnostima i temeljnom znanju hrvatskoga jezika, prilagodba načina rada aktivnostima učenika prema njihovim različitim sposobnostima u istoj skupini. Učenici iste sadržaje usvajaju na različitim razinama, iste zadatke ostvaruju na istoj razini, ali na drukčiji način, u nastavi se ostvaruje ista opća aktivnost, ali učenici mogu raditi na vlastitoj razini znanja i sposobnosti ili učenici iste sadržaje na istoj razini usvajaju različitim tempom. Prilagodba pojedinim učenicima postiže se i pojedinačnim raspravama – dijalogom o određenoj temi. Usklađivanje različitih potreba učenika i poštovanje posebnih potreba ostvaruje se i primjerenim izborom izvora i nastavnih materijala (živa riječ učitelja, književni i neknjiževni tekstovi, zbirke tekstova, rječnici, priručnici, gramatike, pravopisi, auditivni, vizualni i audiovizualni mediji, računalni programi, internet, karte, reprodukcije, glazbena literatura). Od učitelja se očekuje detaljna priprema domaćih zadaća i izrada individualnih radnih materijala (radni listovi, igre itd.) te samostalno stvaranje otvorenog udžbenika. Hrvatski standardni jezik temelj je nastave hrvatskoga jezika u inozemstvu, ali treba iskoristiti i učeničku imanentnu gramatiku - gramatički sustav zavičajnog dijalekta. Jezične činjenice spoznaju se u njihovu obavijesnom i estetskom funkcioniranju: svaka se jezična pojava promatra i na planu sadržaja i na planu izraza i to na fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i stilističkoj razini. Nastava hrvatskoga jezika temelji se na cjelovitim tekstovima ili govornim situacijama: glas, riječ, sintagma, rečenica ne izdvajaju se od tekstovne situacije (konteksta). Nastava polazi od tekstova (lingvometodički predlošci), a učenik mora usvajati hrvatski jezik na raznovrsnim sadržajima, tekstovima i funkcionalnim stilovima (razumijevanje i interpretacija tekstova). Na temelju načela analize i sinteze tekstovi se raščlanjuju na strukturne sastavnice, utvrđuje se značenje i funkcija jezičnih činjenica, provodi se generalizacija i uspoređuju stečene spoznaje. Jezične djelatnosti na hrvatskom standardnom jeziku: slušanje, govorenje, čitanje, pisanje, ostvaruju se na sadržajima koji su aktualni, učenicima bliski, zanimljivi, poznati, korisni i obuhvaćaju aktualna jezična pitanja. Nastava hrvatskoga jezika pretpostavlja istraživanje jezičnih pojava i zakonitosti i postupno uvođenje učenika u jezično stvaralaštvo. Učenik je istraživač i pred njega se postavlja određeni jezični problem, pitanje, teškoća, dvojba. Gramatičko mišljenje razvija se promatranjem i samostalnom analizom jezičnih činjenica, otkrivanjem njihovih osobina, rješavanjem gramatičkih zadaća, ispravljanjem jezičnih pogrešaka. Provedbom školskih jezičnih pokusa učenici se usmjeravaju na jezične probleme – jezično zamišljanje i mišljenje (pokusi zvučnosti, premještanja zamjene, preoblike; stvaranje). Povezivanje jezične teorije i prakse ostvaruje se stvaranjem tekstovnih jedinica, sastavljanjem rečenica, iskaza, tekstova prema uzorku – stvaranje tekstova prema zadanom gramatičkom uzorku. U nastavi hrvatskoga jezika primjenjuje se načelo međuovisnosti nastavnih područja: gramatike i jezičnoga izražavanja (pismenoga i usmenoga), književnosti, filma, kazališta (medijske kulture). Veze u sklopu predmeta i svrhovite sadržajne, spoznajne i metodičke korelacije s drugim nastavnim predmetima i područjima u praksi se u najvećoj mjeri mogu realizirati u projektnoj nastavi – interdisciplinarni pristup hrvatskom jeziku, književnosti i hrvatskoj kulturi. Iznimni se rezultati u učenju jezika mogu postići timskom nastavom – suradnjom učitelja hrvatskoga jezika i učitelja jezika u zemlji boravka: korelacije u nastavi materinskoga jezika i stranih jezika. Humanistički pristup u nastavi hrvatskoga jezika u inozemstvu, na učenike usmjerena, otvorena i iskustvena nastava pretpostavlja planiranje optimalnih načina za ostvarivanje ciljeva, izbor metoda, oblika i medija kojima će učenici postići ciljeve i zadaće. Metodička raznovrsnost u nastavi hrvatskoga jezika ostvaruje se: metodom usmenog izlaganja - izlaganje (prenošenje podataka, zanimanje za temu, objašnjavanje, opisivanje, pripovijedanje, upućivanje, dokazivanje; metodom razgovora: vezani, usmjereni, motivacijski, heuristički, razgovorne igre; raspravljanjem: kritičko mišljenje, jezične sposobnosti, oblikovanje stajališta; čitanjem (tekstovne metode), metode rada na tekstu; pisanjem (odgovori na pitanja, diktati); crtanjem; metodama pokazivanja, promatranja, slušanja (osnovne jezične, fonološke osobine), razmišljanja (rješavanje problema), maštanja (osobnost, kreativnost, stvaralaštvo); kreativnom uporabom jezika: scenske igre, dramatizacije, krasnoslov, pisanje literarnih tekstova; kombiniranjem različitih metodičkih postupaka (metoda, oblika, pristupa, vrsta vježbi, likovnog i grafičkog didaktičkog materijala), uporabom različitih audiovizualnih sredstava, organizacijom jezičnih igara (kviz, karte, zagonetke). Ponavljanje i utvrđivanje gradiva provodi se različitim vježbama: prepisivanjem, sastavljanjem, odgovaranjem na pitanja, preoblikama, vježbama oponašanja, dopunjavanja, objašnjavanja, različitim tipovima diktata. Komunikacijskim modelom nastave hrvatskoga jezika potiče se suradničko učenje te, osim frontalnog rada, planiraju se i ostvaruju grupni rad i rad u parovima (rješavanje jednostavnih zadataka u svakoj fazi nastavnog procesa). Dosljednom i sustavnom primjenom načela individualizacije afirmira se individualni rad učenika u nastavi hrvatskoga jezika. Učitelji hrvatskoga jezika moraju učenicima djelotvorno postavljati otvorena pitanja u vezi s ciljem nastavnog sata, motivirati učenike i provjeravati usvojeno, jasno tumačiti i davati upute, poticati razmišljanje učenika, usmjeriti pozornost učenika na pogreške i međusobno ispravljanje, pozorno slušati učenike i analizirati njihove odgovore, nedvosmisleno, razumljivo i primjereno se izražavati te odabirati primjere razumljive učenicima i bliske njihovu životnom i jezičnom iskustvu. Učitelji bi trebali pokazati osobno zanimanje za učenički napredak i oblikovati razredni ugođaj u kojem će prevladavati uzajamno razumijevanje te pozitivna očekivanja i poruke. Učitelji redovito, različitim oblicima praćenja i provjeravanja, prate, vrednuju i ocjenjuju znanja, sposobnosti i vještine učenika u svim nastavnim područjima. 10.2. Glazbena kultura Uloga glazbe u učenju jezika je poticajna. Dva temeljna polazišta za glazbeni dio nastave su: a) doživljajno učenje b) individualizirano učenje. Za doživljajno učenje metodički put ide smjerom: doživljaj – osvještavanje – imenovanje. Doživljaj se u glazbenoj nastavi ostvaruje: a) aktivnim muziciranjem: pjevanjem, sviranjem, improvizacijom b) slušanjem glazbe. Aktivno muziciranje ima snažnu socijalizacijsku ulogu. Zajedničko pjevanje pjesmica na hrvatskom jeziku, kao i igranje brojalica ima snažnu emocionalnu ulogu te pridonosi motivaciji i pojačanoj koncentraciji pri učenju jezika. Pojačani emocionalni naboj pri spontanom zajedničkom muziciranju olakšava izgovor riječi i rečenica koje su u zadacima nastave jezika inače "teški". Isto tako koncentracija i pojačana motiviranost pri igri brojalica, koje imaju jasnu metričku i ritamsku logičnost i ravnomjernost, olakšavaju izgovor inače složenih jezičnih sklopova. Slušanje glazbe u glazbenoj nastavi individualni je čin, koji razvija i obogaćuje estetsko iskustvo učenika. Razvija i osvještava individualni doživljaj, koji se često može sinestetički izraziti bojom, crtežom, riječju, pokretom. Izraz individualnog doživljaja nastavniku omogućuje upoznavanje učenikove ličnosti. Sadržaji nastavnih područja na svim razinama su isti - pjevanje, slušanje, upoznavanje tradicijske i umjetničke te popularne hrvatske glazbene baštine – ali su razine zadaća za učenike diferencirane: od upoznavanja na prvoj razini, prema prepoznavanju, razlikovanju i usporedbi na drugoj razini, te osobnoj analizi, prosudbi, izricanju stajališta i osobnog izraza na trećoj razini. Vrednovanje, praćenje i ocjenjivanje učenikovih postignuća u glazbenoj nastavi treba krenuti od učenikovih individualnih sposobnosti i mogućnosti, te treba biti poticaj njegovu osobnom razvoju: razvoju zapažanja, bogaćenju doživljajnog iskustva, razvoju emocionalne inteligencije, stvaralačkog, apstraktnog mišljenja. Učitelj pri vrednovanju učenikovih postignuća treba poštovati ličnost djeteta, istraživati i poticati njegove interese, samopouzdanje, individualnost doživljaja, izraza i mišljenja. Učenika treba obavijestiti o kriterijima koji prate i vrednuju njegov razvoj i napredak, što će mu omogućiti samovrednovanje. Učitelj treba bilježiti opažanja o učenikovim aktivnostima na satu: kreativan pristup nastavnim sadržajima, inicijativnost u radu, pozitivan utjecaj na druge, radoznali, istraživalački duh, širenje spoznaja o sebi i drugima i sl. Jednako je važno zapažati učenikovo druženje s glazbom tijekom slobodnog vremena, bilo da je individualno (rado sluša glazbu, prati glazbeno-kulturne događaje, svira, pjeva i sl.) ili skupno (pjeva u zboru, klapi, svira u bendu, orkestru i sl.). 10.3. Likovna kultura Nastava učenja hrvatskog jezika sadržajima iz likovne kulture temelji se primarno na iskustvenom učenju. Osnovne sastavnice takvoga učenja su: opažanje - doživljaj - izražavanje - artikulacija - iskustvo, gdje se redoslijed pojedinih sastavnica prilagođava stvarnom nastavnom procesu. a) opažanje i doživljaj se ostvaruju u tri segmenta: opažanjem i doživljajem vizualnih značajki neposrednog životnog okruženja učenika (uporabni predmeti, arhitektura, prirodni okoliš…), opažanjem i doživljajem značajnih djela likovne baštine te opažanjem i doživljavanjem vlastitog likovnog izraza; b) izražavanje ima dvojaku ulogu: s jedne strane olakšava jezičnu artikulaciju pojačavanjem koncentracije i motivacije, a s druge strane pojačava doživljajnu razinu nastavanog procesa.; c) artikulacija je usmjerena na učenje osnovnih pojmova kojima se opisuju likovne značajke okruženja učenika te pojmova kojim se opisuju osobni doživljaji. Ovim sastavnicama procesa iskustvenog učenja ostvaruju se individualizacija i socijalizacija u nastavi. S jedne strane ohrabruju se naklonosti i sposobnosti pojedinca, a s druge strane se potiče razmjena iskustava u igri s naglaskom na prihvaćanje različitosti. Operativni ciljevi su strukturirani u tri razine prema sljedećim kriterijima "težine" koji nastoje pratiti strukturu operativnih ciljeva jezičnog dijela kurikuluma: 1) imenuju se jednostavna likovna svojstva stvari i pojava; osvještavaju se i imenuju vlastiti doživljaji izražavanjem u jednostavnijim likovnim tehnikama (crtež, kolaž); djela likovne baštine primarno su predlošci za imenovanje likovnih svojstava, još se ne zahtijeva njihovo sustavno poznavanje; 2) imenuju se složenija likovna svojstva stvari i pojava, usvajaju se temeljna djela hrvatske likovne baštine; potiče se likovno izražavanje u složenijim tehnikama (plastično oblikovanje, fotografija…); 3) usvajaju se složeniji kulturno-povijesni pojmovi; kulturno-povijesni kontekst pojedinih djela likovne baštine; analiziraju se, objašnjavaju i uspoređuju likovne značajke stvari i pojava; iznose se osobna stajališta. 10.4. Povijest Integralni pristup kurikulumu hrvatskog jezika i kulture omogućava tematskim pristupom obradu hrvatske povijesti na drukčiji način. Hrvatskoj povijesti se ne pristupa kronološki, nego se kulturna, gospodarska, socijalna i politička povijest prilagođava temama nastave hrvatskog jezika. Opseg i dubina obrade povijesnih sadržaja ovisi o razini znanja hrvatskog jezika i predznanja iz temeljne nastave, te o složenosti sadržaja hrvatskog jezika i književnosti. Sadržaji hrvatske povijesti razrađeni su na operativne ciljeve, osnovne pojmove, temeljna znanja i vještine kojima učenici trebaju ovladati, a pomoći će učiteljima u evaluaciji. Tematski pristup sadržajima hrvatske povijesti omogućava lakšu integraciju sa sadržajima hrvatskog jezika, književnosti, kulture i zemljopisa, a učiteljima omogućava primjenu suvremenih nastavnih metoda. Sadržaji su u sklopu tema strukturirani tako da odražavaju tijek povijesnog razvoja. Učenicima se daju informacije i mogućnost izbora tema, a time se olakšava usvajanje osnovnih znanja i vještina (sposobnosti). Nekoliko tema nastoje obuhvatiti sadržaje hrvatske povijesti koji su bitni za razvoj hrvatske države, kulture, društva. Posebno treba obratiti pažnju na sadržaje koji su učenicima bliski, a koji se ne nalaze u svim udžbenicima npr. sadržaji iz zavičajne (lokalne) povijesti, žene u povijesti, nacionalne manjine, djeca, migranti itd. Usvajajući kulturne, socijalne, vjerske i etničke raznolikosti u prošlosti i danas, učenici će razvijati toleranciju, multikulturalizam i poštovati prava na različitost. Sadržaji trebaju, uz osnovne pojmove (faktografiju), učeniku dati mogućnost razvijanja različitih sposobnosti (vještina) kao što su postavljanje pitanja, rješavanje problema, kritičko razmišljanje, samostalno zaključivanje, razvijanje komunikacijskih vještina, kreativnosti, imaginacije, stvaranja vrijednosnih sudova i razvijanje intelektualne radoznalosti. Kako bi povijesni sadržaji zadovoljili sve ove zahtjeve moderne nastave učitelj se mora posebno pripremiti za razvijanje učenikovih vještina vezanih uz analizu izvora i njihovu interpretaciju – do samostalnog traženja izvora (tekstovi, znanstvena i književna djela, slike, karikature, novine, glazba, filmovi, web stranice itd.), odabira i njihove analize. Učitelj treba poticati samostalni rad učenika (biti voditelj u nastavi), ali istovremeno dobro planiranim radom ostvariti zadane ciljeve i zadatke (osnovni zadaci – usvajanje osnovnih pojmova, snalaženje u vremenu i prostoru, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, povezivanje povijesnih procesa i razvijanje povijesnog mišljenja). Svi ovi zadaci postupno se razvijaju u tri razine. U trećoj razini treba uzeti u obzir i veliku promjenu u učenikovu mišljenu od konkretnog do apstraktno-logičnog mišljenja. Ostale didaktičke i metodičke upute identične su za hrvatski jezik, zemljopis, likovnu i glazbenu kulturu. 10.5. Zemljopis U primjeni kurikuluma nastave zemljopisa (na svim razinama) potreban je integrativni pristup s temeljnom nastavom hrvatskog jezika i ostalim područjima (predmetima) u sklopu kulture, jer se kurikulum oslanja na načelo kontinuiteta i vertikalnog slijeda te načelo integracije i korelacije svih programskih sadržaja hrvatske nastave u inozemstvu. Prednost u vremenu te opsegu i dubini obrade zemljopisnih sadržaja treba dati tematskoj cjelini "ljudi u prostoru" dok se ostale teme mogu obraditi šire ili sažetije, ovisno o interesu učenika i dostupnosti literature. Svaka od predloženih tema može se obraditi i u korelaciji s temeljnom nastavom (što proizlazi iz ciljeva i operacionalizirajućih zadaća) kao integrativne nastavne teme, pri čemu treba voditi računa o općem znanju učenika, kao i znanju hrvatskog jezika. Kako su programski sadržaji zemljopisa raspoređeni po razinama (I., II., III.) u sklopu određene teme, u kurikulumu je bilo nužno poštovati i pristup diferencijacije, kako unutarnje (koja proizlazi iz tematske i metodičko-didaktičke diferencijacije u predmetu), tako i fleksibilne diferencijacije (koja omogućava svim učenicima usvajanje temeljnog znanja a sposobnijima i nadgradnju). Primjenom unutarnje i fleksibilne diferencijacije omogućuje se učitelju (zemljopisa) i učenicima više slobode, uspješnija motivacija, primjeren tempo rada, veća kreativnost, odnosno pozitivno se utječe na socijalnu i emocionalnu klimu (ozračje) za sve sudionike u nastavi. Kurikulum zemljopisa je sastavni dio integrativnog kurikuluma hrvatske nastave u inozemstvu, a sadrži zemljopisne sadržaje po temama (integriranih u temeljnu nastavu i posebno), opći cilj predmeta (zemljopisa), razrađene operacionalizirajuće ciljeve tj. zadaće kojima moraju ovladati svi polaznici kako bi mogli pratiti nastavu na sljedećoj višoj razini, te minimalne i obvezne standarde znanja po razinama (katalog pojmova, podatka i zemljopisnih zakonitosti koje se odražavaju u prostoru kao rezultat prožimanja prirodnih pojava i čovjekova djelovanja u praksi). Nastavni sadržaji su razrađeni u skladu s linearno-progresivnim i spiralnim načinom programiranja od manje složenog prema složenijem, što znači da je prethodno naučeno gradivo na prvoj razini podloga za proširivanje i produbljivanje znanja o zavičaju, domovini Hrvatskoj i zemlji boravka, na drugoj, odnosno trećoj razini. Nastavni sadržaji zemljopisa trebaju služiti prije svega stručno specifičnim, ali i šire dostižnim ciljevima hrvatske nastave (temeljnoj nastavi hrvatskog jezika i kulture), te treba voditi računa o egzemplarnoj nastavi koja ponajprije služi prihvaćanju sadržaja koji su bitni za razvijanje funkcija učenika, a bez kojih nema uspješnog učenja zemljopisnoga gradiva (posebno, a ni integrativno u sklopu temeljne nastave). Svi nastavni sadržaji nemaju iste poučne vrijednosti, te nisu i ne mogu biti jednako važni. Stoga je vrlo značajno pravilno i valjano odmjeriti nastavne sadržaje. Isto tako potrebno je osmisliti strukturu i redoslijed sadržaja, jer se samo tako mogu ostvariti pretpostavke za svladavanje gradiva, zahtjeva koje postavlja zemljopisni sadržaj (posebno i u sklopu temeljne nastave), te posebni nastavni postupci koji u najvažnijim fazama rada proizlaze iz specifičnih stručno-didaktičkih načela posebno relevantnih za zemljopis. Slijed nastavnih jedinica mora predstavljati strukturiranu metodsku cjelinu koja je istodobno integrirana u ukupnost obrazovnog tijeka hrvatske nastave i zemljopisa posebno i nadograđuje se na prethodne spoznaje i iskustva polaznika, svladane vještine i uporabu radnih tehnika koje motiviraju učenike te pomažu promicanju nastavnog procesa (integriranog i specifično-stručnog). Stoga nastava zemljopisa i u ovom programu (HN u inozemstvu) treba biti problemska (a ni u kom slučaju čista reprodukcijska), treba odražavati predznanje (iz zemljopisa i hrvatskog jezika) i interese učenika i osposobljavati ih za samostalni rad. Stoga je u nastavnim postupcima i oblicima učenja potrebno: a) poticati motivaciju b) omogućiti povezivanje novoga i staroga gradiva (zemljopisa i ostalih predmeta iz kulture, te s temeljnom nastavom hrvatskog jezika) c) aktivirati spoznaje i motrišta d) poštovati funkcionalni redoslijed (na svim razinama). Da bi se to postiglo, postupci učenja i pouke moraju biti logički odmjereni kako bi se prepoznao problem, oblikovala pitanja i hipoteze, uporabili različiti obavijesni izvori. Stoga se u pouci i učenju treba koristiti samostalnim radom učenika (polaznika) na svim razinama, radom u paru i skupini, voditi rasprave, razviti uspješnu interakciju "nastavnik-učenik", "učenik-učenik", frontalni i konzultativni rad, a djelotvornim izmjenama faza i metoda rada nastojati uključiti što veći broj učenika. 11. KADROVSKI UVJETI Hrvatsku nastavu u inozemstvu – hrvatski jezik i kulturu mogu ponajprije izvoditi učitelji/nastavnici hrvatskoga jezika i razredne nastave te učitelji povijesti, zemljopisa ili neke druge stručne spreme primjerene situacijama izvođenja, uz uvjete: - izvrsne jezične osposobljenosti - znanja pravogovora, pravopisa, gramatike, leksikologije i stilistike - znanja temeljnih jezičnih djelatnosti (slušanja, govorenja, čitanja i pisanja) - temeljitog uvida u reprezentativna djela hrvatske književnosti i književnih i neknjiževnih tekstova. Učitelji hrvatskoga jezika i kulture trebali bi cjelovito znati kulturnu i prirodnu baštinu Republike Hrvatske te kulturološki okvir hrvatske književnosti, glazbene i likovnih umjetnosti. Stručne kompetencije učitelja: a) odgojne: afirmativna stajališta i primjereno ponašanje, suradnja s roditeljima, interakcija i komunikacija s učenicima i suradnja s učiteljima u zemlji boravka; b) obrazovne: kompetencije u struci na temelju suvremenih znanstvenih postignuća, metodička i didaktička osposobljenost – sposobnosti planiranja, programiranja i pripremanja, motiviranja učenika i strukturiranja nastavnog procesa, znanje i primjena suvremenih metoda, oblika i tehnika poučavanja. Uspješno ostvarivanje kurikuluma hrvatske nastave u inozemstvu pretpostavlja trajno i redovito stručno usavršavanje učitelja u svim područjima, a posebice u osposobljavanju za integrirani kurikulumski pristup. Učitelji bi trebali redovito i aktivno sudjelovati u različitim oblicima stručnog usavršavanja i razmjenjivati iskustva u Republici Hrvatskoj, zemlji boravka i drugim zemljama. 12. PROSTOR I OPREMA Uspješno izvođenje nastave zahtijeva i opskrbljenost učitelja i učenika svim potrebnim nastavnim sredstvima i pomagalima. Osiguravanje materijalnih uvjeta za izvođenje nastave značajno je određeno činjenicom da je riječ o integrativnom kurikulumu koji povezuje sadržaje i pristupe nekoliko disciplina od kojih svaka zahtijeva i specifična nastavna sredstva, kako ona za hrvatski jezik i književnost, tako i za likovnu i glazbenu umjetnost te povijest i zemljopis. Suvremene nastavne metode predviđene kurikulumom, koje u središte odgojno-obrazovnog procesa stavljaju učenika i njegovu aktivnu ulogu, a od učitelja zahtijevaju kreativnost u izboru, strukturiranju pa i izradi nastavnog materijala, pretpostavljaju brojne i raznolike didaktičke izvore za pripremu i izvođenje nastave. Spomenut ćemo najznačajnije: osnovnu stručnu literaturu (navedena u kurikulumu), udžbenike i priručnike za nastavnike, knjige potrebne za lektiru, zbirke zemljopisnih i povijesnih karata, zbirke videofilmova, CDR-a i kaseta, grafofolije, zidne grafikone i slikovne materijale iz Hrvatske i zemlje boravka, televizor, videorekorder, grafoskop, računalo ili prijenosno računalo. Bez mogućnosti korištenja interneta kao izvora informacija i sredstva komunikacije s ustanovama i osobama iz Hrvatske, nezamisliva je uspješna realizacija kurikuluma. Najveći dio stručne literature, lektire, CDR-a, videofilmova i kaseta je naveden u kurikulumu. Navedena i ostala nastavna sredstva i materijali, uključujući i ona koja će izrađivati nastavnici i učenici, zahtijevaju odgovarajući prostor. 13. EVALUACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA UČENIKA I KURIKULUMA Posebnu zadaću učiteljima predstavlja evaluacija - utvrđivanje rezultata pouke i učenja jer će na taj način zapravo utvrditi i prosudbu o vlastitome radu. Evaluacija može, s jedne strane, biti vanjska, koja se odnosi na ocjene subjekata izvan nastave (škole) i omogućuje uvid kako se ostvaruju temeljni ciljevi odgoja i obrazovanja, te s druge strane, unutarnja, koja se odnosi na vrednovanje od strane sudionika u nastavnom procesu i njegov je integralni dio. Unutarnju evaluaciju treba shvatiti kao zajedničko vrednovanje od svih sudionika (učenika/učenica i učitelja), ali i kao vođenje učenika u tijeku nastavnog procesa na svim razinama. Unutarnja evaluacija, kao etapa nastavnog procesa, sadrži praćenje, ocjenjivanje i vođenje, odnosno pedagoško usmjeravanje te mora pratiti brojne pedagoške situacije i bitno utjecati na ozračje učenja u heterogenoj skupini. Uz praćenje, ocjenjivanje i vođenje procesa učenja, uzajamna je komunikacija od izuzetne važnosti, kako bi učenici doživljavali ovu nastavu ponajprije kao poticajnu i ugodnu. Primjerena (individualna, humanizirana) komunikacija uz evaluaciju pridonijet će zadovoljenju učenikovih potreba kao što su sigurnost, doživljaj uspjeha i samoostvarenje. Praćenje učenika omogućuje se konkretizacijom i operacionalizacijom odgojno-obrazovnih zadataka i standardima znanja. Operacionalizirani zadaci oblikovani su tako da po razinama iskazuju aktivnosti koje će učenici uspješno izvoditi tijekom i nakon završene nastave. Zadaci su konkretizirani, odnosno u obliku koji je razumljiv svim subjektima nastavnog procesa te omogućuje uvid u ostvarenje ciljeva. Praćenje, kao pretpostavka uspješnosti nastavnog procesa, teče istovremeno s realizacijom, tako da učitelji prate kako učenici sudjeluju u pedagoškim aktivnostima, kakve rezultate postižu, kako komuniciraju s drugim učenicima u skupini, kako rješavaju probleme, kako i što stvaraju u umjetničkom području, koliko su motivirani za grupne aktivnosti, pokazuju li želju za individualnim radom, kao i brojne druge varijable koje su naznačene upravo u operativnim ciljevima. Podaci o praćenju temelj su za ocjenjivanje, odnosno donošenje ocjena o svakom učeniku, njegovim postignutim rezultatima i sudjelovanju u aktivnostima. Rezultati praćenja i na osnovi njih izrečene ocjene, namijenjene su učitelju, učeniku i roditelju te se priopćuju: - usmeno pred skupinom - usmeno u individualnom razgovoru - bilješkama u učeničkim bilježnicama - roditelju na individualnim konzultacijama, roditeljskom sastanku - roditelju pismeno (pedagoške obavijesti u tijeku školske godine) - roditelju i učeniku na polugodištu i na kraju školske godine, koje se upisuju u učeničke knjižice, a na kraju svake razine učenja, odnosno školovanja u obliku svjedodžbe i to s ocjenom o općem uspjehu: nije zadovoljio, uspješan i izvrstan. Ocjena je ponajprije namijenjena učeniku, a učitelju i roditelju predstavlja povratnu obavijest o radu. U bilješkama u imeniku, koje su u funkciji praćenja, učitelj se mora služiti stručnom terminologijom, a sama opisna ocjena treba biti stručno-popularno strukturirana, kako bi bila razumljiva učeniku i roditelju. Bilješke i opisne ocjene moraju biti jasne i pedagoški funkcionalne, što se postiže selektivnim bilješkama samo bitnih zapažanja. Opisno praćenje mora imati obilježje analitičnosti, što znači da će učitelj analizirati učenikove aktivnosti i konkretne radove, uspoređivati ih s odgojnim i obrazovnim ciljevima te individualnim i kolektivnim planom skupine u određenom vremenskom razdoblju, odnosno na određenoj razini. Jedan od važnih ciljeva u ovoj nastavi jest osposobljavanje učenika za samovrednovanje i samoocjenjivanje, što se može postići primjerenom organizacijom nastave i komunikacijom te navedenim modelom praćenja i ocjenjivanja. Na kraju nastavnog procesa provodi se također evaluacija da bi se utvrdila ukupna uspješnost nastave, odnosno postignuti rezultati pojedinog učenika. Za ovaj oblik evaluacije treba primjenjivati određene tehnike i postupke kao što su testiranje, skale sudova procjene konkretnih postignuća, procjena pismenih, grafičkih i drugih uradaka, projekata i sl. Dakle, ocjenjivanje na kraju svake godine učenja, tj. na kraju svake razine, predstavlja konačno, ukupno vrednovanje količine stečenog znanja i vještina u određenom vremenskom razdoblju za pojedinog učenika. 15. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Stupanjem na snagu ovoga kurikuluma prestaje važiti Odluka o programu hrvatskog jezika i kulture za hrvatske dopunske škole u inozemstvu (KLASA: 605-01/95-01/346, URBROJ: 532-02-03-01/2-95-1) od 28. studenoga 1995. godine. Ovaj kurikulum stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od 1. rujna 2004. godine. KLASA: 605-01/03-01/0491 URBROJ: 532/1- 03-1 Zagreb, 20. studenoga 2003. Ministar dr. sc. Vladimir Strugar, v.r.
Prva stranica Prethodna stranica
|
||||
